KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21(6) PATENTNI SPIS BR. 1477. Dr. Fritz Vogel, Beč. Reflektor za sijalice. Prijava od 80. marta 1921. Važi od 1. februara 1928. Pravo prvenstva od 12. jula 1915. (Austrija). Kod osvetlenja velikih trgova, kolodvora i ulica bilo je do sada obično, da se sve-tiljke pod zadržavanjem izvesnih odnošaja između njihove visine visenja i njihove udaljenosti jedne od druge postave i kod toga bile su svetiljke snabdevene s reflektorima, bez da je uspjelo samo također približno postignuti sa jednim iz gospodarskih razloga po mogućnosti malim brojem svetiljaka željenu jednoličnost osvetlenja zemlje. Uvijek postoji jedna najveća mjera jačine osvetlenja tačno ispod svetiljaka i jedna najmanja mjera u sredini između dviju svetiljaka. No kod nekojih trgova je od naročite važnosti jedna po mogućnosti jednolična raspodela svetla kao na pr. kod proširenih tračnica, jer kod premještanja prava ocjena udaljenosti je skoro nemoguća i predmet pronalaska je reflektor, s kojim se može postići praktički jednolično osvetlenje velikog trga. Reflektor se sastoji iz srednjeg konveksnog dijela i jednog dijela konkavne prstenaste forme, koji je na ovaj priključen i može biti učinjen primjerno prema rotacijonim površinama od linije sinusove potencije. Zrake, koje izlaze u maloj udaljenosti iz cen-trično postavljenog izvora svetlosti ispod reflektora, koje pogađaju konveksni dio reflektora biti će bačene na zemlju okomito divergirajući, dakle od sredine raspršene, a zrake, koje dalje izvana pogađaju reflektor biti će pomoću njegovog konkavnog dijela bačene u područje za osvetlenje i to osobito u ona mjesta, koja su najudaljenija od izvora svetlosti, koja bi inače kroz zrake koje neposredno tamo dospijevaju bila nedovoljno osvjetljena. Reflektor dakle prouzrokuje s jedne strane raspršenje srednjih zraka i sabiranje vanjskih zraka i preporučuje se, da se odnosi tako udese, da dijelovi obiju grupa zraka nailaze na područje za osvetlenje u opsegu njegovih granica, dakle na mjestima koja ne bi inače radi svoje velike udaljenosti od svetiljaka pomoću neposrednih zraka bila u dovoljnoj mjeri osvetljena. Sa novom primjenom ovog reflektora može se dakle dobiti tri koncentrične zone osvetlenja na zemaljskoj površini koja se ima osvetliti: 1. ' jedna krušna srednja zona, koja je osvetljenja sa direktnim zrakama; 2. ) jedna prstenasta zona, koja je na ovu priključena, koja je glavno osvjetljena sa direktnim zrakama i sa zrakama, koje dolaze od konveksnog dijela reflektora. 3. ) jedna prstenasta najkrajnija zona, koja prima ne samo direktne zrake i zrake, koje dolaze iz konveksnog dijela reflektora, nego također još zrake, koje su ovamo odbijene iz konkavnog dijela reflektora. Pomoću stvaranja ovih triju zona postigava se željeno izjednačenje raspodele svetlosti, jer upravo sa ovime dobivaju od izvora svetlosti udaljenije zone postepeno više zraka, dakle najudaljenije dobivaju najviše zrake. Tako dobiveno izjednačenje između onih mjesta područja osvetlenja, koja leže bliže izvoru svetlosti i onih mjesta, koja leže dalje, može se još pojačati usled naročite preudezbe i uređenja svetiljaka, u danom slučaju također pomoću zaslonjenja neposrednih okomitih zraka. Din. 2 Nacrt pokazuje šemu takove svetiljke sa ovđe opisanim osobitim reflektorom i kod toga je vidljivo, kako srednji konveksni dio reflektora a odbija divergirajuće prema zemlji zrake, koje dolaze iz izvora svetlosti b upravljene gore, dok konkavni dio c, koji se nastavlja na srednji dio reflektora a baca zrake, koje u njega udaraju također u granice područja osvetlenja. Dakle sve od reflektora obuhvatljive zrake biti će bačene prema mjestima područja osvetlenja, koja su od izvora svetlosti najudaljenija, tako da će jakost osvetlenja biti ovde povećana, upravo na onim mjestima, gde kod dosadašnjih osnova je bila najmanja mjera jakosti svetlosti. Udesiti formu reflektora može se prema svakom odnošaju. Ona se ravna prema visini višenja lampe, prema obliku svetiljke i također prema udaljenosti svetiljke od reflektora, dalje također prema udaljenosti dviju susjednih lampa jedne od druge. PATENTNI ZAHTEV Reflektor za sijalice, naznačen sa srednjim konveksnim i prstenastim konkavnim dijelom, koji se na prvi nastavlja, zbog čega se zraci, koji pogađaju konveksni deo, rasprše od okomice a zraci, koji dalje vani pogađaju reflektor u njegovom konkavnom delu, bacaju se u prostor koji neka se osvetljuje i to osobito na onim mjestima, koja su najudaljenija od izvora svetlosti koja bi inače zrakami neposredno tamo dolazećimi, bila nedovoljno osvetljena. /V patent bro/ 7477' s S s s' / S *' S ,,'Wc>v ''''' ','S 'N "XVv