KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 16 INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15, FEBRUARA 1925 PATENTNI SPIS BROJ 2523. Societe d" Etudes Chimiques pour I’ Industrie, Geneve. Postupak za proizvodnju djubreta sa raznom s^držinom azota, fosfata i drugih djubrivih supstanaca, koje isliode iz cyanamida i gnojivo, koje proizilazi iz ove fabrikacije. Prijava od 26 marta 1921. Važi od 1 decembra 1923. Pravo prvenstva od 26 Septembra 1919 (Švajcarska). Ovaj izum tiče se postupka za proizvodnju mješovitog djubreta, sa različnem sadr-žinom azota, fosfati i drugih djubrivih supstancija, zulfata, nitrata i t d ishodeči od jednog cyanamida i djubreta, koje proizlaze iz ove fabrikacije Ovaj način sastoji se u glavnome u torne, što djeluje neka dana količina jedne kiseline najprije na jedan cyan:mid, da ga pretvori u karbamid ili u karbamidove de rivate, koje biljke mogu da esimiliraju, za tim, u sadržini rastopine karbamiđa ili kar bamidovih soli jli derivata proizvedenoj ovim prvim djelovanjem kiseline, da djeluje na netopiv kalcijumov spoj, tako biran s obzirom na upotrebljeno kiselo srestvo da se dobije gnojivo, koje sadrži karbamid (ili njegove soli ili derivate, koji se dadu asimilirati) i bar jedan topivi fosfat, eventualno s ostalim gnojivim ili nagrtajućim sastavi nama Množina kiseline djeluje dakle dva puta, jednom katalitički, da rastvori metalni cyanam’d i da pretvori oslobodjeni cyana mid u karbamid ili karbamidove soli i dru gi put a da se ne odijeli od karbamidove rastopine ili karbamidove soli, djeluje na kalcijumov spoj. Kiselina je ovako upotre bijena pod uvjetima najvećeg iskorišćavanja. Kiselo srestvo, koje se upotrebljuje za izvedbu ovog postupka, može biti ili kiselina, ili mješavina kiselina, djelujućih skupa ili jedna iza druge. Tako se može, jer su kiseline : ugljena, sumporna, fosforna i t. d. podesne za izvedbu ovog procesa, na primjer pustili, da djeluje najpri e ugljena ki selina, da pretvori metalni cyanamid u slobodni cyanamid, zatim đ* djeluje sumoorna ili fosforna kiselina ili mješavina obeju, da pretvore slobodni cyanamid u karbamid ili u asiinilirajuće soli ili derivate, pošto preostala djelujuća kiselina u tekućini dje uje u svojoj drugoj fazi dj pretvori netopivi kalcijumov spoj u topivi fosfat Množina kiseline, koja se upotrebljuje, može biti različita prema produktu koji se hoće, da dobije. Hoće li se da se dobije gnjojivo sa što više rastopivih fosfata, mora množina kiseline biti tim veća. da može veliku količinu netopivih kalcijumovih spojeva transformirati Ako se na protiv ne traži velika množina fosfata, umanji se množina kiseline Ova bi mogla biti šta više snižena toliko, da se karbamid kristalisacijom odijeli pri početku fabrikacije; lužina takva kao što je ili preparirana pomoću sumporne kiseline po potrebi, upotrebljuje se, da se fabrikacija dovrši. Kiselo srestvo i netopivi kalcijumov spoj birani su isto kao i proizvod, o kojemu se je gore govorilo, na taj način, da druga faza u fabrikaciji gnjojiva omogoćuje da se načini jedan rastopivi fosfat. Prema tome, ako se za dobivanje karba mida ili karbamidove soli upotrebila kao kiselina sumporna kiselina, upotrebiće se kao netopivi kalcijumov spoj jedan netopivi fosfat, da ga djelujuća kiselina, koja se sa- Dtn. 10 da nalazi u rastopini karbamida, pretvori u topivi fosfat Ako se naprotiv upotrebila fosforna kise lina, upotrebiće se kao netopivi kalcijumov spoi ili jedan netopivi kalcijumov fosfat ili ne fosfatiran spoj, na pr vapno ili kalcijum karbonat Netopivi fosfati upotrebljeni u jednom ili u drugom slučaju biće prirodni fosfati (na pr prašak od kosti, trikalcijum fosfat) ili um'etni fosfati (troske od defosforizacije). Druge kalcijtimove soli. osim fosfata, mogu se ili ostaviti u gn ojivu ili mogu biti u dobivenom dijelu, sasvim ili djelimično. U glavnome one nisu škodljive pri djelovanju gnjojiva i pc desne su u gotovim slučajevima, da podnesu gnjojeću pripomoć. U konačno dobiveni produkt, stvrdnjen ili nestvrdnjen može se metnuti lukgije (eaux-meres) od fabrikacije karbamida ili Koje druge tvari sa mnogo dušika, da se poveća sadržina dušika. Lukšija može nastati na pr. transformacijom cyanumida đj u karbamid pomoću sumporne kiseline u maloj količini. Ovo gnjopvo čini novi industrijalni produkt, koji sadržaje dušik, fosfornu kiselinu i druge sastavine, koje su upotrebljive u agrikulturi. Ono sačinjava mješovito ili pot puno gnjojivo, čija sadržina dušika i dru gih gn,ojivih tvari, može se regulisati po volji, sledeči množini upotrebljavah prvotnih tvari Ovo gn o,ivo ne sadržaje neprijatnosti kaki unv.vog cyanamida, koje dolaze od n egove velike jetkosti, Ono se sastoji isključivo od ne jetkih tvari, koje biljke lako asimilirani Postupak proizvodnje ovog mješovitog azotno fosfatnog gnjojiva, pokažu,e napram poznatim načinima za proizvodnju gnjojiva na temelju karbamida tu prednost, da je jedn; stavniji j ekonomičniji, pošto s druge strane kiselina koja služi za transformaciji! cyanamida, pošto je izvršila svoju ulogu kao katalizator, služi i za transformaciju netopi vih fosfata u topive fosfate Na drugoj strani dobije se u toku iste operacije mješovito azotno fosfatno gnjojivo. Može se, iza tog procesa, a da se ne troši više ugljena i energije, nego što treba za odjeljenje sastavina u mješavini i bez gubitka prvotnih tvari, dobiti jednu čitdvu seriju mješovitih gnjojiva, sa različnom sa držinom dušika i fosfata. Konačno, cštaci fabrikacije i posredujući produkti su svi potrebivi, bilo za ponovnu reakciju, bilo sa novu uporabu ili za druge industrije. Da se pripravi gnjojivo po ovom navedenom načinu, može se na pr. postupati kako slijedi: 15 kg fino tucanog kalcijum eyanamida metne se u posudu, koja sadrži 45 litara vođe, u koju se uvodi ugljena kiselina Nakon stanovitog vremena kalcijum cyanamid je rastvoren u cyanamid i kalcijum karbonat prema jeđnačini : Ca C Ni 4- Hi Coi Ca C O i C Ni Hi Ovo se filtrira i operu se netopive tvari, koje sadrže karbonate kalci,vinu i onečistine sirovog kalcijum cjanamida na pr. ugljen, željezo i t d. Ova mokra mješavina može korisno služiti bilo za neutralizaciju kiselih rastopina ili u industriji cementa pošto sadržaje kalcijum karbonat i ugl en u razde-Ijenjin stanju potrebnom za pečenje. Sastavlja dakle industrijalno upotrebiv otpadak, U filtriranu rastopinu cyanamiđa metne se nekih 7 kg koncentrirane sumporne kiseline i ugrije se do 70° C za vrijeme od pola sata Cyanamid je transformiran hydro-lyzom u dušikova gn.ojiva kao na pr. karbamid, njegove soli i njegove derivate. Rastopina, ko a je jako kisela usijed upo-trebljenog prebitka sumporne kiseline, zasiti se dodatkom netopivog fosfata na pr. praška od kostiju u izračunanoj množini, da će biti sav pretvoren u topivi fosfat i da fiksira slobodnu kiselinu, prema jeđnačini. Ca^POiji-f-H-rSOi Ca|SOi Ca-’H^POv)., Tekućina se ispari do suhoga i dobije se kristalissna mješavina, koja sadrži dušikovo asimilirajuće gnjojivo i kalcijumov topivi fosfat. Ova mješavina daje mješovito azotno-Ibsfatno gnjojivo lako asimilirano i oslobo-djeno od jetkih tvari. Mjesto da se kalcijum cyanamid u dva različita vremena transformira u karbamid djelovanjem ugljene kiseline i za tim sumporne kiseline, sa filtracijom izmedju toga, može se naravski to izvršiti direktno po moću sumporne kiseline bez umetnutog filtriranja. Onda se umetne bez prethodne filtracije netopivi fosfat u mješavinu dobivenu iz kar bamidovog i kalcijumovog sulfata i dobije se konačno produkt, koji sadrži karbamidov sulfat, kalcijev topivi fosfat i kalcijum sulfat. Ako, mjesto da se uzme kao kiselo sre-stvo ugljena kiselina zatim sumporna kiselina ili samo sumporna kiselina, uzme se fosforna kiselina onda se postupa na pr. na isti način kao u gornjoj varijanti Mctnuvši u dobivenu rastopinu jedan kal cijumov spoj kao jedan netopivi fosfat, vapno, vapneni karbonat i t d. dobije se u rastopini topivi fosfat zajedno sa dušikovim gnjo-jivom Čim je tekućina isparena, ostatak se sastoji od mješavine organskih i mineralnih fosfata, te ti mješavina sadržaje mješovito cizotno fosfatno gn;ojivo, Ishko asimilirano 1 oslobođjeno ođ vapnenog sulfata. PATENTN1I ZAHTEVI: I ) Postupak za fabrikacije mješovitog gnjo-jiva različite sadržine dušika, fosfata i drugih gnjojivih tvari ishodeći iz jednog cva-namida, naznačen time, što se pusti, da djeluje jedna ista množina kiseline najprije na jedan cyanamid da ga i retvori u karba* mid (ili u asimilable soli ili derivate karba-mida). zatim u sadržini karbamidove rasto-pine soli ili derivata od karbamida stvorenih prvim djelovanjem kiseline — da djeluje na netopivu sastavinu kalcijumoveg spoja tako biranog s obsirom na upotrebljenu kiselinu, da se dobije konačna mješavina ko;a sadrži karbamid (ili njegove soli ili derivate, ko i se lako asimiliraju) i bar jedan topivi fosfat na eventualno ostalim gnjo-jivim ili nagrtajućim sastavinama 2.) Postupak za t roizvodn u mješovitog gnjojiva sa različitom sadržinom dušika fosfata i drugih gnjojivih sastavina ishodeći iz jednog cyanamida tako kao u zahtejvu I , naznačen time, što se pridomiješa množina kisiline dosta slabe, da stvoreni karbamid nije transformiran u karbamidove soli i da izluči kristalizacijom jednu stanovitu količinu karbamida. prije nego što djeluje kisela rastopina ovako oslobodjena od stano viteg djela ovog karbamida — na netopivi kalcijumov spoj. 3) Postupak za proizvodn u mješovitog gnjojiva sa različitom sadržinom dušika, fosfata i drugih gn ojivih sastavina ishodeći iz jednog c>anamiđa, kao u zahtjevu l) i 2 naznačen time, što se dodaje kiselina prije, nego što se pusti na netopivi kalci-jumov spoj djelovati tekućina, oslobođena jednog dijela svo eg karbamida. 4) Postupak za proizvodnju mješovitog gnjo.iva sa različitom sadržinom dušika, fosfata i drugih gnjojivih sastavina ishodeći iz jednog cyanamida prema zahtjevima I), 2) i 3), naznačen time što je Cvanamid na koji se pusti, da djeluje kiselo srestvo, kal-cijum c anamid 5) Postupak za proizvodnju mješovitog gnjojiva sa različitom sadržinom dušika fosfata i drugih gnjojivih sastavina ishodeći iz jednog cyanamiđa, prema zahtjevu l), 2) i 3) naznačen time što e kiselina nadome-štetu sa nizom različitih kiselina. b) Postupak za proizvodnju fabrikacije mješovitog gnjojiva sa različitom sadržinom dugik , fosfata i drugih gnjojivih sastavina, ishodeći iz jednog c,.-namlda prema zahtjevu i) 2) i 3), naznačen time, što je kiselina nadomeštena sa mješ'Vtnom kiselina. 7. Pustupak fabrik čije mješovitog gnjojiva sa različitom sadržinom dušik , fosf ta i drugih gnjo ivih sastavina ishodeći iz jed non c anamida trema zahtjevu i), i 3) naznačen time, što kiselina nije fosfatirana i da je neto, ivi kalcijumov spoj fosfatiran. 8) Postu, ak fabrikaci e mješc vitog gnjojiva sa različitom s