Plakat pokrajinskog sleta u Zagrebu 1934 Poštarina plačena u golemu Cena I>tn 2 SOKOLSKI GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog „SoKol&lca prosveta** SLflfife*lfe&.OcSi Izlazi svakog- petka e Godišnja pretplata 50 Din © Uredništvo i uprava nalazi se u Učifeljskoj tiskari, Frančiškanska Cj»Od. IV 2,-1 ISOVeiSibra I@33 ulica 6, telefon fsroj 2177 • Račun poslanske štedionice broj 12.943 Ф Oglasi po ceniku e Rukopisi se ne vračajts |Sf^|j|yP Bf O j /‘J Propagandna nedelja sokolske šlampe Svim bralskim župama, društvima i čelama! Zmaj Jovan Jovaisovlc Povodoa iOO-godišn*!Ct njegova rorfesija 24X11833- — 24 Xfi1933 (Uz naše članke u »Sokoiskoj prosveti« br. 7 i »Sok. selu br. 4) Pokrajinski slel u Zagreta 1954 Rezolucijom savezne glavne skup-štine od 29 marta 1931 ustanovljena je na području Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije propagandna nedelja sokolske štampe. Cilj je te nedelje, da se sistemat-skom snažnom propagandom šte više populariše sokolska štampa, kako medu sokolskim pripadnicima tako i u širokoj javnosti, i na taj način poveča broj pretplatnika na sokolske listove i unapredi prodaja i čifanje sokolskih knjiga i ostalih publikacija. Prema zaključku Izvršnog odbora ima se propagandna nedelja sokolske štampe ove godine održati druge nedelje meseca decembra t. j. od 10 do 17 decembra 1933. Propaganda sokolske štampe ima se za to vreme izvršiti na ovaj način: 1) Dana 10 decembra o. g. održače se u svima sokolskim jedinicama pred celokupnim članstvom predavanje o važnosti štampe uopšte, a naročito o značenju sokolske štampe za razvitak Sokolstva i sokolske svesti. Ako, obzirom na kratkoču vremena, bude mo-guče, izradiče Savezni prosvetni odbor načrt predavanja, ko ji če biti sa-opšten sokolskim jedinicama bilo pu-tem »Sokolskog glasnika« bilo neposredno. 2) Od 10 do 17 decembra 1933 održače se svaki dan u svima sokolskim jedinicama pred svima vrstama u so-kolani govori pred vrstom i o ovoj temi. 3) Za vreme propagandne nedelje postaviče se u svim sokolanaira na vidnom mestu natpisi s pozivom na prctplatu, kupovanje i čitanje sokolskih časopisa i knjiga. 4) Za to vreme deiiče se u svima sokolskim jedinicama propagandni !e-taci za sokolsku štampu. 5) U propagandno j nedelji u svima sokolskim jedinicama sakupljače iz-vestioci za sokolsku štampu ili (gde ih nema) drugi za tc odredeni članovi društvene uprave odnosno prosvetnog odbora svakoga dana medu članstvom, naraštajem i decom nretplatnike za sa-vezne sokolske listove. 6) Po prethodnom odobrenju Mi-nistarstva prosvete, koje čc izdejstvo-vati savezna uprava, održače se u toku propagandne nedelje, po sporazumu Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije priredio je 14-dnevni savezni tečaj za visoku gimnastiku, koji je započeo 2, a završio 16 nov. o. g., pod vodstvom br. Rafaela Bana, saveznog pred-njaka. Tečaj je održan u Ljubljani. društvenih uprava i mesnih školskih vlasti, u svima osnovnim i srednjim školama predavanja o sokoiskoj štam-pi i sakupljače se pretplatnici na sokolske listove, u prvom redu na »So-količ i »Našu radost«. 7) Za vreme propagandne nedelje preduzeče sve sokolske jedinice usme-no ili pismeno potrebne korake da se mesne javne čitaonice i ostali javni lokali u koiima se čitaju novine (kavane, restoracije i sl.) nretplate na glavni savezni organ »Sokolski glasnik« i »Sokolsku prosvetu«. Pretplata za »Sokolski glasnik« šalje se u Ljubljanu, a za »Sokolsku prosvetu« u Novi Sad, Prosvetnem odboru Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. 8) Uprave sokolskih društava (četa izložiče za vreme propagandne nedelje u svima sokolanama i sokolskim čitaonicama, a po mogučnosti i u privatnim knjižarama, na vidnom mestu spisak sokolskih knjiga i časopisa, naročito izdanja Saveznog prosvetnog odbora i Jugoslovenske sokolske matice. 9) U sedištima župa i kod večih sokolskih društava prirediče se, po mo-gučnosti, izložbe sokolske štampe, a gde to nije moguče, nastojače društvene uprave da za vreme propagandne nedelje u izlozima mesnih knjižara bu-du izložene sokolske knjige i ostale sokolske publikacije, a sami izlozi da bu-du što lepše ukrašeni sa sokolskim predmetima i slikama. 10) Za vreme propagandne nedelje orgaimovaće se u svima sokolskim jedinicama sakupljanje oglasa za »Sokolski glasnik«, pa če svako društvo nastojati da pribavi barem dva oglasa. Uputstva za prikupljanje oglasa i oglasna tarifa biče objavljena u »So-kolskom glasniku«. O uspehu propagandne nedelje sokolske štampe podneče sva društva (čete) izveštaje na obrascima koje če im Savezni prosvetni odbor poslati preko župskih uprava. Neka svaka sokolska jedinica i svaki član velike naše sokolske poro-dice svesno ispuni svoju dužnost i prinese potrebne žrtve za. napredak naj-močnijeg činioca pravilnog razvoja na-šeg Sokolstva — naše sokolske štampe. Vreme je kratko, i zato odmah svi na posao! Tečaj je otvorio načelnik Saveza SKJ br. Miroslav Ambrožič, koji je u svom pozdravnom govoru naglasio, da tečaj ima uz ostalo i to značenje, da pripravi najbolje natecatelje Sokolstva za uspešno učestvovamje na meduna- rodnim utakmicama, koje če se odr-žavati naredne godine u Budimpešti, a istovremeno da doteravanjem najviše telovežbe vaspita u najboljim vež-bačima duševne i sokolske vrline do potpunog savršenstva. U ovom tečaju bilo je 30 članova iz 10 župa, i to: Beograd 5, Celje 1, Kranj 1, Ljubljana 6, Novi Sad 2, Osijek 3, Sarajevo 3, Tuzla 2, Varaždin 1, Zagreb 6. Tečaj je bio ureden na posve in-ternatskoj osnovi. Predavači su bili: br. Derganc i br. Porenta, kao vodnici odeljenja, br. Pavšič i Stepišnik za proštu telovež-bu. Naročito su bili prcdusretljivi bra-ča lekari br. Košir, dr. Guzelj, dr. Petrič, dr. 'Krištof, dr. Arko, dr. Korbar, zatim lekari školske poliklinike, te dr. Kunst, koji su predavali, izvršili deta-ljan pregled i merenja svih vežbača. Dnevno se radilo 6K> sati praktič-ki i teorijski. Zakon o obaveznom telesnom vaspitanju Dne 17 o. m. primila je Narodna skupština aklamacijom predlog Zakona o obaveznom telesnom vaspitanju, koji če se sada uputiti Senatu na dalj-niji rad. Pokrajinski slet u Sarajevu na Vidovdan 1934 Gospodarski otsek II pokrajinskog sleta u Sarajevu izdao je propagandne sletsko razglednice, koje prodaje sokolskim jedinicama uz cenu od Din 0.50 po komadu. Razglednice mogu br. društvima i četama vrlo dobro doči na raznim priredbama, jer pored niške cene kostanja mogu pražiti i izvesno vre- lo prihoda. Bratska društva i čete, koja se za-nimaju za ove razglednice neka ih po-ruče kod Gospodarskog otseka II pokrajinskog sleta u Sarajevu. Razglednice su sortirane po kolekcijama, a svaka kolekcija sadržava 32 komada. Kod narudžbe od preko 500 komada računa se cenu od Din 0.40 po komadu. Svaku narudžbu šaljemo otvoreno. — Gospodarski otsek II pokrajinskog sleta SKJ u Sarajevu —i----------------шашашаашшжi Svečam 1 decembrski broj Sokolskog glasnika s prilo« gom Sokolsko Selo Kako če svečani 1-decembarski broj Sokolskog glasnika s prilogom Sokolsko selo iziči več u sreda dne 29 o. m., to če uredništvo moči da uvrsti samo one članke i dopise, koje primi najdalje do 27 o. m. To vredi i za oglase za taj broj. lirednišlvo i uprava „Štednja u zaciru-gaislvu" Nagrada za najbolji rad o ovoj temi Prilikom proslave »Dana štednje« Savez nabavi j ačkih zadruga državnih službenika, ceneči ogroman značaj štednje po našu nacionalnu privredu uop-če, a po zadružni pokret napose, doneo je odluku, da raspiše tri nagrade za najbolji rad o temi: »Štednja u zadru-garstvu«. Radovi mora ju obuhvatiti iz-medu 2 i 4 štampana tabaka običnog formata (šesnaestina). Prva nagrada iznosi Din 3000, druga Din 2000, a treča 1000 Din. Savez zadržava pravo, da najbolje radove štampa o svom trosku. Pisac če u tom slučaju biti i posebno honorisan po uobičajenim uslovima. U konkursu može da učestvuje ko god želi. Rok za predaju radova ističe krajem meseca juna 1934 godine. Do toga dana treba radove slati Savezu s pozivom na ovu noticu. Nagrade daje Savez nafeavljačkih zadruga drž. službenika u Beogradu. Brat Pavao Gavranič, član Sokolskog društva Zagreb II i akadereski slikar, izradio je vrlo ukusno prvi sletski plakat za veliki jubilarni sokolski slet u Zagrebu 1934. Skladno stilizovan, u četiri boje, izražava složno i bratsko nastojanje sokol, društava i junačkih seoskih četa. Sloga i saradnja sela, va- rošica i igradova obezbeduje našem Sokolstvu največu sigurnost za napredak, stvara pravu i potpunu našu mnodnu snagu, i obečava najlepšu budučnost. Soko ptica i sveti naš jugoslovanski barjak simboli su velikih svečanosti, koje ec Sokolstvo prirediti u Zagrebu da proslavi 60-godišnjicu osnutka pr- Sa tečaja Saveza SKJ za visoku gimnasliku u Ljubljani Zdravo! SAVEZ SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Tajnik: I. zam. starešine: A. B r o z o v i ć, s. r. E. G a n g 1, s. r. Pretsednik Prosvetnog odbora: Dr. V. B e I a j č i č, s. r. Tečaj Saveza SKJ za visoku lelovežbu /LoVEK/Ko /oKoL/TVo f.OS za pomoč besposlenim U današnje vreme, kada je toliko braće i sestara u češkoslovačkom Sokolstvu bt-sposleno, pokušava Sokolstvo da iz svih svojih sila ublaži posledice krize. Sto:»a je priredilo 19 novembra »Dan bratske sokolske pomoči«, da se mamaknu potrebna sredstva, kako bi se bar donekle pomoglo bes-poslenoj brači širom domovine. I na cl rut*i način pokušava se ublažiti sada-nje teško stanje. U »Sokolskom vestniku« izišao je poziv na sve pripadnike ČOS, koji glasi: Crveno srce... Ovo malo stakleno srce, koje je izradila ruka stradajučeg brata staklara pod Kr-k o noša m a srdiašce je, koje dobivaš za svoj dar onima koji trpe, i neka Ti bude, brate i sestro, opomenom, đa je socijalna skrb takoder deo i našeg so-kok>vanja, što znači, da mora svaki Soko i svaka Sokolica imati toplo i otvoreno srce prema fiziekoj i moralno} bedi i slediti ga kad kaže: »Pomo-zi, radi kako možeš i kako znaš! Pravo i istinsko bratsko reči če ti: Ko, gde i kako.« Sokolska laknKenja ČOS u nared noj godini Dosedanji takmičarski red ČOS bio je iz raznih razloga pieraden tako, da sada potpuno odgovara svima zahtevana današnjeg vremena. Razume se, da če biti izdata potrebna i odgo-varajuča uputstva za suče, takmičare, vodnike i t. d. Na toj osnovi biče na-redne godine privedena sva takmiče-nja ČOS. Samo se po s«bi razume, da če biti novi takmjčarski red i način obavezan za sve iupe, okružja i društva. Kao neka glavna grana za takmi-mičenje je opšte takmičenje koje obuhvata uz takmičar&ke vežbe na spravama također i laku atletika i proste vežbe. To opšbe takmičenje razdeljena je kod, članova u nekoliko stepem, kao što je to bilo i do sada. Naredne gođine prirediee se tak-mieenje za prvenstvo vi šeg i srednjeg stepena u Brnu, koje obuhvata vežbe na vratilu, razboju, krugovima, konju u šir. penjanje po užetu, baeanje ku-gle, trčanje na 100 m i skok u dalj. Za svaku spravu prepisane su tri obavez-ne vežbe. Uz tu takmičarsku granu uveden je još deseteroboj u lakoj atle-tici i naročita takmičenja, t. j. takmi-čenje u raznim granama. Takmičenje u igrama obuhvata hazenu, odbojku, košarku i tenis. Nadalje če se održati takmičenja u smučanju, klizanju. pli-sanju, streljanju, jašenju i mačevanju. Za članice je također prepisan novi takmičarski red, koji je isto tako dobro izraden kao i onaj članski. Članice če se takraičiti u bazeni, odbojei ko-šarci, tenisu i u preteku, a pokazače također svoje znanje i u smučanju, klizanju na ledu, plivanju, kao i u lakoj atletici u peteroboju. Nadalje če Sokolstvo učestvovati i u Tirševitn igrama septembra meseca 19.34, a sudclo-vače takoder sa svojom muškom i ženskom reprezentacijom i na medu-narodnim telovežbačkim takmičenjima u Budimpešti u maju 1934. Telovežbačka narašžajska akademija ČOS u Pragu Svojevremeno smo izvestili o 50-godi&njici opstanka sokolskog narašta-ja ČOS. Prošte snbote pak, proslavila je službeno ČOS tu važnu obletnicu s time, da je priredila u novim vežba-onicama Sokola Žiškov vrlo uspelu na-raštajsku akademiju, koja je bila vrlo dobro posečena i na kojoj je sudelo-vao takoder i simfonijski orkestar i pevački zbor društva Prag VII. Na ovoj lepoj akademiji govorio je i starosta ČOS br. Bukovski, koji je u | krupnim potezima ocrtao značaj naraščaja za sokolsku orgaimaeiju. Pri tome se naročite setio svih predratnih pobornika za naraštajsku stvar, naro-čito br. Pragra iz Kolina, koji je prvi pre 50 godina uveo naraštaj u sokolski život. Deputacija naraštajaea tzru-čila je iza govora br. staroste bratu Pragru lepo izradenu plaketu. Zatim je održan telovežbački nastup u kojem su učestvoval* ponejveema praška, pa takoder i iarvanprašfca naraštajska »deljenja. Akademija je uspela vrlo dobra Sokolska tvpa Pwlibetogorska U jednom od zadnjih brojeva našega lista pomutnjom smo izvestili u notici o Barakovoj sokolskoj župi u Pragu, da Sokolsko društvo Prag Vil potpada pod Barakovu župu. Istini za valju moramo da navedemo, da je to najveće društvo Podbelogorske župe, i da mu je starosta zaslužni br. Franti-šek Kudela, član saveznog pretsedni-šfcva ČOS. dok je br. 1'rantišek Zcdrrik starosta društva Bubeneč, koje isto tako potpada pod Belogorsku sok. župu. Starosta te župe več preko 25 godina je br. Karel Švare, poznati sokolski radnik na svesokolskkn sletovima i član pretsedništva ČOS, a starosta Ba-rakove sokolske župe je bivši potsta-rosta ČOS br. František Mašek, koji je primio tu funkciju iza kako se je . br. Štjepanek otselio u drugi kraj Praga. Br. Mašek je još uvek član pretsedništva ČOS. Objavljujemo ovo u toliko, da pravilno upotpunimo našu notieu o Barakovoj župi, koju smo svojevremeno nehotice i pomutnjom netočno objavili. Pokrajinski slet ČOS u Ustju nad Labom 1934 Župe, koje leže oko pomenutog mesta i kojih je 5 na broju, dogovorile su se, da če se prirediti pokrajinski slet sa sledečim rasporedom: dne 24 juna biče glavni dan sokolske dece, nedelju dana kasnije, 1 jula, biče dan naraštaja iz svih pet župa. dok če članski dani biti 6 jula. a 8 jula nastupiče vojska. Izmedu oba glavna dana t. j. članstva i vojske, biče razne priredbe, akademije i sl. Iz poljskog Sokolstva Odbor Poljskog sokolskog saveza održavao je 30 septembra i 1 oktobra u Varšavi svoju plenarnu sednicu, na kojoj su podali referate svi funkcio-neri Poljskog sokolskog saveza. Naj-važnija točka dnevnog reda bila je sva-kako svepoljski i sveslovenski sokolski slet u Varšavi god. 1935. Br. Rovin-ski čestitao je br. starosti Zamojsko-mu 10-godišnjicu njegovog starostova-nja, koje je donelo organizaciji znatan napredak i produbljenje rada na unu-tar i ugled i priznanje prema vani. Nadalje se je raspravljalo o organiza-' ciji ženskih otseka u svim .sokolskim društvima, jer iskustva govore, da je razumevanje za to pitanje još vrlo slabo, da bi se moglo govoriti o punoj saradnji članica u sokolskom radu. Odlučeno je, da se u tu svrhu sazove naročita anketa s izaslanicima sviju župa, da bi se tako u sporazumu mogao doneti odgovarajuči pravilnik o žen-skm otsecima za čitav savez. Govorilo se je nadalje o osiguranju članstva za slučaj nezgode pri sokolskom radu, kao što je to uvedeno u ČOS i SKJ. Izgleda, da če se najpre pokušati da se stupi u vezu s osiguravajučim društvima, i da se tek zatim zauzme ko-načno stanovište. Moramo, naime, na-pomenuti, da se je več započelo s pri-premama za osnivanje ozlednog fonda poljskog Sokolstva. Iz blagajničkog iz-veštaja br. Matuševskoga razabire se, da je stanje sa vezne Blagajne usled zaostalih plačanja organizacijskih doprinosa vrlo n.epovoljno. U tom pogledu doneti su zaključci, da se eadanje stanje poboljša. Iza rasprave o urede-nju ne k oj ih unutarnjih pitanja, prešao je obdor na izveštaj načelništva, koji je podneo sedniei načelnik br. Kapal-ka, iz kog se vidi, da sli več raspisane proste vežbe za varšavski sokolski slet, i da je stigao zadovoljiv broj predloga, koji su ustupljeni bivšem načelniku bratu Fazanoviću na daljni rad. Savezni tiečajevi za vodnike, koji su se održavali ove godine u Kozlovci, dobro su uspeli i dali Sokolstvu lep broj sposobnih prednjaka i predniači-ca. Iza izveštaja br. načelnika podncla je i» veš ta j s. Zamojska, kao načclnica saveza, o radu tehničkog vodstva članica. te br. Aleksandar Zamojski, kao nadzornik sokolskih dolžina, o svome radu, što je odbor uzeo na znanje i odobrio. O svepoliskom sletu, koji če biti ujedno i sveslovenski slet. u Varšavi god. 1935 izvestio je starosta br. Zamojski, koji sc je zauzeo za to, da se osnuje naročiti garancijski fond, što je primljeno. Nadalje je odlučeno, da se sazove veliki odbor saveza počet-kom meseca decembra. Srdažni odnosi Izmetu čeških 1 poljskih Sokola Lep i smotren rad volinjskih če-škoslovaekih društava uz rusku grani-etr urodio je time. da su započeli poljski sokolski i izvansokolski krugovi da cene njihov >rad. To je naskoro dovelo do zbtiženja i konačno do srdačnog sudelovanja. Gotovo više i ne možemo da zamislimo sokolske priredbe u Vo-linji. a da na njima ne sudeluju zajed-nički češkoslovačka i poljska sokolska društva i sokolska javnost, koja vrlo rado pozi vi je u svoju sredina češkoslo-vačku braču. Tako je pre kratko vreme otvoren u Luku novi sportski stadion, koji iflosi, ime maršala Pilsudsko-ga. Na to otvorenje bili su pozvani takoder i češkoslovaški Sokoli, koji su uveIičaIf*ovo slavljc s lepim brojem od 60 osoba, i nastupili sa svojim vežba-ma. Ove ugodne okolnosti bude nadu na skoro osnivanje češkoslovačkog sokolskog društva i u Luku. (Nastavak sa 1 Strane) vog društva »Hrvatski Sokol« u Zagrebu 1874 godine, i da proslavi značajne sednice Jugoslovenskog Sokolstva 1914, a Sveelovenskog 1924 u Zagrebu. Ovaj prvi plakat poslat je u 20.000 primeraka diljem Jugoslavije i Slovenstva, i on srdačno i bratski najavljuje slet 1934 i poziva Sokolstvo na svečano zborovanje. Glavni sletski dani biče 3, 4, 5 i 6 avgusta 1934. Raspored je ovako predviden: petak 3 dočekivanje gostiju, smeštavanje, akademije, koncerti svečane pretstave. Subota 4 pre podne pokusi* posle podne prva javna vežba, na večer akademije i razne priredbe. Nedelja 5 pre podne povorka i sokolski zbor, posle podne druga javna vežba, na večer akademije i razne priredbe. Nedelja 5 pre podne povorka i sokolski zbor, posle podne druga javna vežba, na večer akademije i razne priredbe. Ponedeljak 6 razgledavanje znamenitosti grada, izleti u okolicu, is-pračaj gostiju. odlazak, akademije. Naraštajski dani biče polovicom juna. Jubilarna sletska godina počinje u Zagrebu krajem ovog meseca zajedni- Dne 19 o. m. po podne sahranjen je u Ljubljani uz ogromno učešče gra-danstva pokojni brat Petar Graseli, poslednji još preživeli suosnivač Ljub-ljanskog Sokola, bivši dugogodišnji njegov starešina, prvi nacionalni gra-donačelnik ljubljanski i markantna politička ličnost starije generacije. Pokojnikov les bio je izložem u au- li Magistrata, oko eijeg su visokog, lepo uredenog katafalka, bili razmešteni brojni venci, medu kojima su se isti-cali venac gradske opštine i Saveza SKJ. Lesu su se poklonile velike mase naroda, koje su i učestvovale pogrebu uz razna društva. Sokolstvo i zastupnike svih lokalnih državnih vla-sti. Nakon izvršenih crkvenih obreda, oprostio se je od pokojnika u ime grada Ljubljane gradonačelnik brat dr. Dinko Puc, a u ime jugoslovenskog Sokolstva I zam. starešine Saveza SrCJ brat Gangl, koji je cdržao sledeči govor: Brate Petre Graseli! Pristupam k Tvojem lesu, da Ti u ime jugoslovenskog Sokolstva i u ime čitavog slovenskog Sokolstva izrečem bratsku oproštajnu reč. kada se za uvek rastaješ od nas. Tvoj život nagnuo se je k zatonu, kad Tj je dobrostivo nebo naklonilo visoki broj godina, i kad si s radosmm srcem dočekao ostvarenje i ispunjenje mnogih nada, sanja i želja, koje su ie več u ndadenačkim godinama silne, da si se vatren, buntovan, borben, odu-šcvljen i aldivan pesvetio službi naroda i domovine. Tada su i narod i domovina čamili pod petom tudinca. i naše belo mesto, to glavno uporište Tvojeg vodoljubnog rada, utapljalo se je n valovima tudeg nam i neprijatelj-skog gospodstva. Dobrih je 70 godina od tada, od kako je iz zlatnog slovenskog Praga u Tirševoj duši začeta sokolska ideja utrla preko sviju umetno i nasilno postavljenih granica pobedonosni put na Slovenski Jug Evrope, zaustavivši se najpre u ovom našem belom mestu. I kao što su se toj ideji, vesnici novog nacionalnog života, začetnici največih napora i najljučih borbi za preporod, čast i slobodu naroda, otvarale duše češkog naroda i primale je u sebe, tako si i Ti, brate Petre Graseli, — jedan od intelektualno najjačih izmedu Tvojih suboraca i vršnjaka — tu ideju primio u svoje grudi, spojio ju kao sa-stavni i bitni deo sa svojom dušom i ostao joj veran i odan do pcslednieg trenutka svog života. Južni Sokol i njegov naslednik Ljubljanski Sokol primili su Te u isteriju svojih bojeva i napora, a s time si se predao čitavom slovenskom Sokolstvu, koje s čašču i ponosom ponavlja Tvoje ime u nizu one braee. koji su se prvi okupljali uz pobedonosni i neoskvrnjeni sokolski bar jak. Uvek si nam bio uzor iskrenog i značajnog Sokola, koji je sa stalnom pozornošču i s velikom ljubavlju pra-tio naše težnje, i koji se oduševljavao nad svakim uspehom sokolskog požr-tvovnog rada. Samo maleni je bio broj one brače, koji su zajedno s Tobom kumovaii Južnom Sokolu. A danas^ Danas nas je u Jugoslaviji na stotine tisuča, i u svakom našem srcu odjeku-je Tvoje ime kao pozdravni glas »z davne prošlosti, kao poklic novog, u vihorima razgibaneg i očeličenog života, i kao poziv k novim najvišim napo-rima. posvečenim snazi domovine i veličini naroda! I samo nekoliko meseci proteklo je od tada, kada je tisučglava naša reka tekla mimo Tvog stana, Gledao s> nas s prozora sa suznim očima, dok je čkom proslavom šestero zagrebačkih sokolskih društava. U velikom pozori-štu biče 30 o. m. svečana sokolska akademija. Tom prilikom proslaviče se jubilej 50 godišnjeg sokolovanja brata Josipa Guština, 40 godišnji brače Dra-gutina Šulce-a, zamenika načelnika Saveza i dr. Lluge Werka, člana uprave Saveza, 30 godišnji dr. Laze Popoviča i Miroslava Javanka, sve članova Sokolskog društva Zagreb I. Sokolski praznik 1 decembra proslaviče zagrebačka društva zajedničkim pohodom na groblje, da se poklone se-nama dra Josipa Fona, osnivača »Hr-vatskog Sokola«, dra Stjepana Miletiča, prvog starešine Urvatskog Sokolskog saveza, i dra Lava Mazzure, prvog starešine zagrebačke župe Sokola Kraljevine Jugoslavije. Posle sednica i polaganja zaveta u pojedinim društvima, svečano če se otvoriti nova velika gim-nastička dvorana Muške učiteljske ško-Ie u kojoj če biti sokolana društva Zagreb I. Na večer je tradicionalni sokolski »Slovenski ples« u prostorij ama Hotela Esplanade. Načelništvo Sokolske župe Zagreb izdalo je u brošuricama vežbe za slet u Zagrebu za sve kategorije (deca, naraštaj, članstvo, stari ji) i poslalo je bes-platno svima društvima i četama SKJ s pozivom na uvežbanje i sudelovanje. Tvoja sokolska duša lebdela s nama, veseleči se našem silnom razmahu. Hvala Ti, brate Petre, za sve. što si učinio za nas! Od našeg debla ot-kinula se je zadnja najstarija grana, koja je pila svoj životni sok iz živog vrela prvog oduševljenog i pobedonos-nog poleta sokolske misli! Sada legaš medu vrste nih, koji su prvi oraii i obrađivali našn njicu; ideš da poči-PiCŠ, a mi u nove borbe do novih po-keda! Uz Tvoj les zausiavio se je naš sokolski pohod samo toliko, da Ti izrečemo svoje duboko poštovanje i da Ti iskažemo svoju bratsku ljubav. I kaka odavde ponovno stupimo na stari put truda i rada, poneščemo sa s^-bom spomen na Tebe, koji če nas bodriti, dizati i pratiti u budučnosti! U jednom od zadnjih brojeva glasila ČOS »Vestniku sokolskom« ot-štampan je vrlo zanimiv članak brata B (-ime?), koji iznosi predloge, konstatacije i misli iz raznih čeških župskih listova. Ovo važi u mnogom i za nas i za naše prilike. Neke iznosimo: U glasnicima sokolskih župa. Olo-mouc i Tirševe ograduje se braća pro-tiv večiiog uvežbavanja prostih vežbi. Tuže se na to da se uvek nešto spre-ma: slet, akademija, javna vežba, po-selo, pa tako za redovan telovežbeni sat ne ostaje vremena. U maju, junu i julu ni j e ni jedna nedelja slobodna: javne su vežbe, vlastite, susednih društava, okružja, slet župe i pokrajine. Narav-ski, redoviti vežbači moraju svakoine da idu »jer je to njihova sokolska duž-nost«. »Vežbao si kroz celu godinu, dobro, pokaži što znadeš«. Obitelj, deca, žena? Izlet u šumu ili na kupanje? — ne možeš! Vežbač si, vrši sokolsku duž-nost!« Pisac završava: vi, koji ete odgovorni i vodite — zabranite ove nezdrave pojave. Poznati pisac i stručnjak za dečju telovežbu br. K. Krčma iz Brna piše protiv uvežbanja prostih vežbi s ni lanom decom. Osvedočio se je na slctu dece u Brnu o. g. da deca koja su bila manje spremljena, manje »uvežbaua« izvela su vežbe savršenije, prirodnije. Deca s naučenim gibanjima suviše su svesaa da igraju pretstavu u kojoj se ne sme nSta pokvariti. Dete je po prirodi nestalno i trazi promenu. Ako se »uvežbava«, t. j. radi dugo iste vež-be, ista gibanja, gube deca vol ju i veselje. Odlaze nam tako iz vež-baonica! U istom župskom glasilu (Sokolske župe Brno) tumači brat Koneer strah i trepet vežbača pred dugačkim govo-rancijama prilikom javnih nastupa. — Naročito prilikom raznih »jubilarnih« priredbi dolaze brača govornici u odu-ševljenje i pripovedaju i ceo sat. Vez-bači, naraštaj i deca stoje na suncu, peku se i dosaduju. Deca postaju nemirna i zabavljaju se na svoj način, što izaziva opomcnc i pretnje vodnika i redatelja. Sve to kvari tok proslave. Pisac navodi lep dojam, koji jc uči-nila organizacija takve priredbe prilikom otvoren ja jedne sokolane: stare-šina-domačin pozdravio je goste za jedmi minutu, svečani govor delegata župe trajao je 4 minute, predaja ključcva 2 minute. A sve se je reklo i svi su bili zadovoljni. Ne bi li to išlo i kod nas, koji »trpimo« od dugačkih govorancija? , U istom listu kako ec spommie prodaje se razmerno malo na sokol, priredbama mleko i mlečni proizvodi. Priloži za poplavljene Do 16 novembra o. g. primio je Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije sledeče priloge za poplavljene u severo-zapadnom delu naše države: Sokolsko društvo Zavidoviči 100 Din, Čepin Franjo, Celje 20 Din, Sokolsko društvo Gomilsko 100 Din, Sokolsko društvo Tenja 100 Din, Sokolsko društvo Beograd VII. Privrednik 200 Din, Sokolsko društvo Tezno 31.50 Din, Sokolska četa Novo Selo 200 Din, Sokolska četa Bijelo Brdo 90 Din, Sokolsko društvo Nova Gradiška 30 Din, Sokolsko društvo Srem. Mitroviča 100 Din, Sokolsko društvo Branjin Vrh 447 Din. Svega dinara 1.418‘50. Dobar prednjak, apsolvent Savezne prednjačke ško-le, imade župski prednjački ispit, sposoban je voditi sokolsko društvo u tehničkom i administrativ-nom pogledu — trgovački pomočnik specerajske struke —- traži od-govarajuče nameštenje. Može stu-piti i u lakši kancelarijski posao. Nameštenje prima bilo u kojem kraju države. Adresa u upravi Sokolskog Glasnika. Zatim je otpevala Glazbena matica pod vodstvom direktora opere g. Poliča pesmu »Umrl je mož«, pa je niakon toga krenuo sprevod, na čijem je čelu stupala sokolska glazba, iza nje, za starim barjakom Ljubljanskog Sokola ljubljansko Sokolstvo u odora-ma s bratom Ganglom, članovima sa-veznog načelništva i župskom upra-vom na čelu, zatim vatrogasci, _Glaz-bena matica s barjakom, dok su činov-nici gradske opštine nosili brojne vence. Po svim ulicama, kojima je sprovod prolazio, pravile su mase naroda gust špalir, a u znak žalosti gorele su i sve električne svetiljke. Nad samim grobom, nakon crkvenih obreda, u ime Ljubljanskog Sokola oprostio se dir-ljivim rečima starešina društva brat Bogumil Kajzelj, a u ime Glazbene matice njen pretsednik, senator brat dr. Vladimir Ravnihar. Zbor Glazberue matice otpevao je još pesmu »Blagor mu. ki se spočije«, nakon čega je izvršen ukop ovog posiednjeg reprezentanta junačke dobe nacionalnog preporoda slovenačkog dela našega naroda. To je zdravo i jevtino, a naročito je za decu leti čaša hladnog mleka najbolje pice. Sprečilo bi se time delomice i kupovanje raznih tih obojenih »limunata« i sladoleda, od kojih deca često pokva-re želudac. Našoj brači, propagatorima trezve-nosti. pruža se i ovde dobra Drilika zj> aktivan rad. Isti autor preporučuje takoder smanjenje broja javnih vežbi i sle tov«. Postaju obični. Za jcdinice dovoljna je javna vežba tek svaku drugu godinu. A na primedbu: materijalni prihodi? odgovor je: nije i ne ne sme da bude glavna svrha sokolskih javnih vežbi vrelo prihoda. Svrha je javne vežbe da pokaže rezultat trajnog i sistemat-skog telovežbačkog rada. Prihod treba nadoknaditi drugačije: od pozorišnih pretstava, akademija, posela i t. d. To je, dakle, drugi razlog protiv poplave sletova i javnih vežbi* Ne važi li to i za nas? Lane je na primer bio, jedan pokrajinski slet. Ove su godine več dva. A na godinu P List Sokolske župe Jungmanove pi-, še o višini sokol, zborova i sednica, a navodi kako često dolaze — a naro^ čito na veče sednice-brača, koja su ap-^ solutno neupučeni u pojedine stvari.,,— Ali uzimaju vrlo često reč i govore) go-| vore da se vidi da su i oni tu! Kako^ bi inače kod kuče opravdali svoju pri- To je ujedno i pitanje hbora delegata za takve zborove. Dotaknuo ce toga i brat načelnik Ambrožič u svome zadnjem izveštaju (poročilu). ( U listu Sokolske župe Pipichove piše brat Rayman o sokolskoj točnoeti, koja bi trebala biti osnovnom sokol-skom vrlinom. To je temelj discip-ihe. Autor piše na adresu tih netočnih: »A kako dolaziš točno na voz? — jer zna-deš da ne čeka. Kaznio bi sam sebe, ako bi zakasno. — Zašto i kojim pravom kažnjavaš ti sam ostale koji n* tebe moraju čekati? Moguče da su osta-vili važan posao samo za to. da dođu na vreme na sednicu! — Te pojave neha odstraniti, i to odgojem pojedmaca. Nitko nema prava da drugima uzim* često skupoceno vreme«! Ne bi li bilo dobro da se iznese od vremena do vremena razne zanimivosti i iz naših župskih listova? Ima ih več nekoliko! Moguče da vredne stvari ostaju široj sokolskoj javnosti nepo-znate. — inS Kl.-o. тшштшш^штттmemmmse^m Kupujte zastaire i C = (Poši. čele 58.105) Pročitajte raspis Savexnog prosveinog odbora broj 11 o obaveznoj pretplaii na »SoTcolsKu pr os v e tu«! itftvpk i mkm Župa Beograd ŽUPSKI PRED N JACKI ISPITI Pred komisijom, koja sc sastojala iz pretsednika sestre Danice Ilič i članova brače: Dorda Iliča, Bogdana Spernjaka, Momira Sinobada i dra Vojislava Stanisavljeviča položili su ispit u Beogradu na dan 15 X 1933 god. kao sposobni za prednjake: Milica Ilijin iz Pančeva, Petar Donič iz Smedereva, Selimir Radovanovič iz Beograda I i Nikola Popov iz Obrenovca. Četiri brata su pala. Pred komisijom, koja se sastojaia iz pretsednika brata Miroslava Voji-noviča i članova brače: Dorda Iliča, Bogdama Spernjaka, Momira Sinobada i dr. Vojislava Stanisavljeviča položili su ispit u Beogradu na dan 29 X 1933 godine kao sposobni za prednjake: Bo-rivoje Kisič i Olga Kedanko iz Beograda matice i Jaša Bakov iz Beograda II. Jedan brat je pao. DRUŠTVENI PREDNJAČKI ISPITI Pred komisijom, koja se sastojala iz pretsednika brata Mihajla Nikoliča i članova brače: Milojka Jeftimijadc-sa, Alberta Lovasiča, Petra Joviča i dra Stevana Suvajdžiča položili su ispit u Rumi na dan 29 X 1933 godine kao sposobni za prednjačke pomoč nike: Ivan Peter Alojz Zakušek i Tereza Boh iz Vrdnika. SOKOLSKO DRUŠTVO BEOGRAD MATICA 5 novembra t. g. po podne priredilo je Sokolsko društvo Beograd matica u svečanoj sali osnovne škole na Savi »Zmaj-Jovino omladlinsko selo«. Pred priličnim brojem dečijih roditelja i prijatelja lepo je izveden ceo program. Pored večetg broja recitacija iz-vedne su i mnoge vežbe dece i naraštaja. Sve su vežbe bile dobro sprem-ljene i odvežbane. Deca su bila vesela i simpatična, a naraštaj ozbiljan i s lepim držanjem. Orkestar dece i odraslih odlično je otsvirao svoju točku. Na kraju trebao je da se projektuje društveni film s poslednjeg letovanja. Medutim, isti mn je ir.ogao da bude zbog promenc voltaže. I pored ovoga poselo je potpuno uspelo. SOK. DRUŠTVO BEOGRAD III U svome domu na dan 5 novembra t. g. Sokolsko društvo Beograd III proslavilo je petogodišnjicu svoga rada i osvetilo je društvenu zastavu, koju su darovali brat Dorde i sestra Vera Gajinovie. Osvečooje društvene zastave izvršeno je pre podne u 10 časova u pri-sustvu raznih izaslanika, delegata, ve-likog broja beogradskih Sokola i gra-danstva. Posle osvečenja zastave održana je svečana sednica društvene uprave i otvaranje društvene izložbe. U veče je održana svečana akademija telesnog vežhanja. Akademiju je otvorio s nekoliko prigodnih reči starešina društva brat Dobra Bogdanovič, a zatim je izvršena predaja diploma takmičarima s ovogodišnjih žup-skih utakmica. Muška deca su skladno odvežbala svoju vežbicu »Vežbe u polju« uz po-vremena pevanja, a ženska deca »Vesele Sokolice«. isto tako uz pevanje. Muški naraštaj izveo je preskoke preko konja vrlo dobro. Naročilo je palo u oči nekoliko odlično izvedenih sko-kova. U buduče ne bi trebao da vod- nik odeljenja skače zajedno s nara-štajem. Ženski naraštaj vežbao je do-sta dobro »Pastirev san«, ali sama kombinacija nije bila dobra, jer su se mnogi delovi češče ponavljali. Vežba je bila i suviše duga, a muzika sama po sebi prilično teška i iziskuje više napora. Članice su nastupile u dve tačke: Proste vežbe i »Elemen'ti moderne gimnastike«. Obe su vežbe dobro odvežbane, ali poslednja ne odgovara svome nazivu, j«r je uzeta kombinacija fakših pokreta iz oživljavajučih vežbL Članovi su vežbali nekoliko vežaba. Prvo su odvežbali besprekorno Proste vežbe iz 1929 godine, a zatim vežbe na razboju i vratilu i naposletku »Elemente moderne gimnastike«. Isto što smo naveli za sličnu točku kod članica, isto se odnosi i na ovu vežbu. Uspeh ccle akademije je dobar, i moiže se pohvalffi rad načelništva i PrednjaČkog zbora. Broj nastupajueih kategorija bio je prilično velik. Vežbe je pratio društveni orkestar. Posetilaea je bilo mnogo, te je moralni i materijalni uspeh bio veliki. Posle akademije nastalo je sokolsko veselje. SOKOLSKO DRUŠTVO RUMA 12 novembra 1933 godine na dan rapalskog ugovora i 60-godišnjice I za-menika s>tarešine Saveza SKJ brata Engelbreta Gangla priredilo je Sokolsko društvo Ruma sokolsko selo u svojoj vežbaonici. Prisutne je pozdra-vio starešina društva brat Gvido So-retič s kratkim govorom u kome je istaknuo značenje rapalskog ugovora za naš narod. Ujedeno je u kratkim potezima opisao život i rad brata E. L. Gangla, te je pozvao prisutne da tro-kratnim pozdravom zažele svako dobro, sreću i dug život na dobro Sokolstva bratu Ganglu. Tajnik društva brat Miloš Vorka-pič iserpno je izneo ceo istorijat rapalskog ugovora. Za vreme njegovotg govora burno je akiamovano Nj. V. Kralj, Sokolstvo i Jugoslavija. U programu bilo je vile deklamacija naših sokolskih i nacionalnih pe-sama i tri vrlo dobro izvedene veibe. Muški naraštaj vežbao je na razboju, ženski naraštaj preskoke preko konja, a članice slikovite ritmičke vežbe na razboju. Celokupan uspeh ovc priredbe je bio odličen. Posle programa bilo je sokotsko veselje. M. J. ŽMpa Bjelovar SOKOLSKA ČETA LADINAC Dne 4 novembra priredila je ova četa zabavu. Zabava jc vrlo dobro uspela; posetilaea bilo je mnogo, uza sve to što je padala kiša. Zabava je počela u 6 sati uveče. Opčinstvo je pozdravio zamenik načelnika br. Ivan Mikulič, a iza toga održao je kratko predavanje o Sokolstvu Dragutin £>u-ričič. t Župa Cel/e SOKOLSKO DRUŠTVO SV. PETER POD SV. GORAMI Naš Sokol se je zadnje leto zelo razgibal in notranje poglobil. Viden izraz notranjih sil je bil javni leitni nastop meseca septembra t. 1., ki je nad vse pričakovanje uspel. V soboto dne 11. novembra 1933. pa je priredil za člane i prijatelje Sokolstva svoj prvi družabni večer, ki je bil prav dobro obiskan. Za uvod je brat tajnik inž. Makso Korenini obrazložil pomen družabnih večerov. Nato je predaval o razvoju Slovenstva in vzrokih nastanka Sokolstva, h koncu pa se je spomnil tudi še obletnice miru. Za njim je govoril br. prosvetar Albin Podjavoršek, šolski upravitelj iz Poija, o življenjskem plodonosnem delu sokolskega jubilanta brata Engelherta Gangla, nakar je imel propagandno predavanje o Sarajevu, da vzbudi med člani zanimanje za 11. pokrajinski zlet SKJ v Sarajevu 1. 1934. Članstvo je vsa izvajanja obeh predavateljev poslušalo z velikim zanimanjem ter izrazilo željo, da sc slični sestanki vrše večkrat. Predavanjem je sledila čajanka. SOKOLSKO DRUŠTVO VELENJE Dne 12. t. m. so priredila tukajšnj i narodna druš>tva prisrčno odhodniu. priljubljenemu postajenačelniku bratu Fr. Sedeju povodom njegovega odhoda na novo službeno mesto v Dravograd Imenovani brat se je aktivno udejstvoval kot član uprave našega Sokola i: Rdečega križa; bil je v svoji vestm vršeni službi naklonjen kakor uradon tako občinstvu in svojemu podrejene mu personalu. Izven službe pa prije ten, odkritosrčen družabnik, kar so ' svojih poslovilnih besedah krepko po udarili šef kurilnice Tepina, starešin Sokolskega društva br. Kurnik, šolsk upravitelj Stopar in v imenfci Primorskih rojakov jamski upravnik inž. Bur nik. Bratu postajenačelniku Sedeju že limo na novem službenem mestu vso srečo in mnogo uspeha za dobro naroda in Sokolstva. SOKOLSKO DRUŠTVO ZAGORJE OB SAVI Kakor vsako leto je priredilo Sokolsko društvo tudi letos žalostno ob letnico Rapalske pogodbe. V veliki telovadni dvorani se je zbralo do 100 članstva in naraščaja, katerim je po državni himni z zbranimi besedami predaval društveni prosvetar br. Korošec Drago. Vsem je vzbudil' spomine na leto 1920., ko nas je poleg koroške ga plebiscita zadela druga težka izguba. izguba z Rapalsko pogodbo. Kon čal je z besedami: »Ne pozabimo naših bratov tam preko, ki čakajo naše pomoči«, na kar je sledila državna himna. Po govoru o obletnici Rapalske pogodbe se je brat prosvetar spomni! bolj veselega dogodka, ki ga je praz noval naš veliki Sokol brat G ang! in z njim vse Sokolstvo. V lepih besedah je očrtal jubilantovo delo na kulturnem in sokolskem polju ter mu za klical trikratni »Zdravo!« Ž.upa Cetinje ŽUPSKI PROSVETNI SOKOLSKI TEČAJEV! Župski prosvetni tečaj za društvene prosvetare ove župe otpočeo je 14 novembra. Na tečaj je došlo oko 20 društvenih prosvelara, desetak učitelja iz sreza Cetinjskog, oko 15 učiteljskih kandidata (učenici V razr. učitelj ske škole na Cetinju) i sav VI razred učenika Bogoslovije sv. Petra na Ceti nju. Svih posetilaea na ovom tečaju je preko (60. Prosvetari sokolskih dru-štava su se odazvali u osrednjem bro-ju, jer terenske i službene prilike pojedinih prosvetara, nisu doz volile da se svaki prosvetar odazove. No zato je veliki broj polaznika — učiteljski i sveštenički kandidati, koji če još idu-če godine poči u narod i zagrejani so-kolskom idejom uveliko razviti svoju delavnost u narodu. Ovi mladi sokolski pripravnici uzeče, več iduče godine, na sebe tešku, ali svetu zadaču širenja Sokolstva, kao ncophodne i nasušne potrebe našeg naroda. 14 uveče Stigli su prosvetni sokolski radnici našavši se s nastavnicima tečaja. Več 15 novembra su otpočela predavanja u velikoj dvorani Cetinjske učiteljske škole. Prvo predavanje o »Sokolskoj ideji«, održao je pretsednik ŽPO br. Mih. Rajnvajn, banski prosv. načelnik. S ti me se otvorio ova j tečaj. Odmah ta njim su nastala predavanja iz higijene br. dr. Piletiča; iz sokolske istorije br. Ščepa na Miliča; iz organizacije br. Mi-lutina Ivanoviča; iz »Zadataka i ciljev* prosvetara« br. Dušana Velimirovića itd. Posle podne, pa sve dip kasno Breče, nastavljaju predavanj* ostalih na-stavnika br.: Doriomedova, prof. Gni-jičiča, dr. Soškiča, dir. učit. ikole, prof. Karabaše, prof. Bulatoviča, načelnika župe br. Žluve i dr. S. M. 2UPSKI TEČAJ ZA VODE SOKOLSKIH ČETA Župski tečaj za vode sokolskih četa radi od 5 novembra. Na tečaju je 38 tečajaca Iz sokolskih čet* ove župe. Nastavniei tečaja su Članovi društve-nog i župskog prosvetnog odbora na Cetinju. Nastavniei rade neumorno na oba tečaja: društvenih prosvetara i vodnika za sokolske čete. O vaj se tečaj odriava u kasarna 38 pešadijskog puka »Njegoševog«, strogo internatski. Tečaj če se zavr-šiti 2 decembra. ^ Oba tečaja su na trošak Sokolske župe. f Str. 4 God. IV — br. 47 ROSIJA - FONS1ER • DRUŠTVO ZA OSIGURANJE * REOSIOURANJE @ BEOGRAD ŽUPSKI TEČAJ /A DRUŠTVENE STATISTICARE Župski tečaj za društvene statisti-care p-očeče skorih dana, krajem ovog meseca. Na njemu moraju prisustvo-vati svi društveni statističari ove župe. Vodiče ga, odnosno starati se o njemu, br. Milovič Aleksandar, župski statističar. Ovaj tečaj je vrlo važan obzirom na uopšte losu statistiku, koja i kod nas ne zadovoljava. Pitanje statistike bolno je pitanje Sokolstva, iako je ona bezuslovna potreba svake organizacije, pa pogotovo sokolske organizacije, koja svojim radom treba prednjačiti u tačnostima i redu. Š. M. NJEGOŠEVO VEČE NA CETINJU Na poziv glavnog odbora za podi-zanje Njegoševog spomenika u Beogradu i uprave SKJ da se 121-godišnji-ca Njegoševog rodenja sto vidnije i lepše proslavi, Njegoševo Cetinje je s dubokim poštovanjem prema velikom pesniku uzelo vidno učešče na održa-nom pomenu u manastiru sv. Petra; nastavnici svih srednjih i osnovnih škola održali su predavanja svojim ueenicima, a Sokol, društvo Cetinje priredilo je »Njegoševo veče« s vrlo biranim programom. Na pomenu su prisustvovali u ma-nastirskoj crkvi zamenik bana br. dr. Jovan Zec, pomočnik, zastupnik komandanta divizije, banski činovnici, oficiri cetinjskog garnizona, direktori s nastavnicima svih škola, pretstavni-ci svih nacionalnih i kulturno-prosvet-nih ustanova i brOjno gradanstvo. Ni-kada se dosada nije skupio toliki broj gradanstva u manastirskoi crkvi kao ovom prilikom, izuzev 1925 god in«, ka-da su prenošene Njegoševe kosti s Cetinja na Lovčen. Posle održanog pomena održao je vrlo lep govor u manastirskoj orkvi, g. Vujisič, rektor Bogoslovije sv. Petra. Sokolsko društvo Cetinje nije hte-lo da izostane, niti smelo, a da ne tizme vidno učešče, koje mora po svo-joj dužnošti slaveči svoje velikane. Radi toga se u vrlo kratkom vremenu; od dva dana, pripravilo za održanje »Njegoševog večera«, kao nastavka Njegoševog dana, posvečenog u svrhu osvežavanja uspomena na našeg naj-večeg pesmika i prikupijanju priloga za p odi za n je spomenika u Beogradu. Njegoševo veče crtivorio je u Na-rodnom pozorištu »Ze£skom domu«, banski načelnik br. Mihailo Rajnvajn, pretsednik Župskog prosvet. odbora vrlo biranim i sadržajnim rečima ob-jasnivši značaj proslave. Posle njega je »Učiteljsko pevačko i muzičko dru- t štvo Njegoš« otpevak) državnu himnu. G Njegoševo; religiji i značaju održao je uspelo predavanje br. B. Bula-tovič, prof. bogoslovije. Svojim predavanjem stavio je paralelu samoobrazo-vanja i škol. obrazovanja, iznosio na naučan način Njegošev duh, značaj i genijalnost. O Njegošcvom viteštvu i Sokolstvu govorio je br. Milič Ščepan, direktor zan. škole. Sokolski muški naraštaj i podmla-dak vežbali su dve tačke na pravama i proste vežbe. »Muzičko pevačko društvo Njegoš« otpevalo je IX i X Mo-kranjčevu rukovet narodnih pesama »Haj slavno je Sloven biti!« od’ dr. M. Milojeviča, vrlo uspešno. Najlepši uti-sak učinila je »živa slika«, kojom su Sokoli okupljeni oko gusara (Petra Pe runoviča), s pogledima na Njegošev lik prinosili venčeve. uz slušanje narodnih gusaia, živopisno prikazu jući sav naš narod u živopisnom narodnim odelima. Takoder su učenici Cetinjske bogoslovije divno iz veli scenu iz »Gor-skog vijenea«, dolazak Draškov iz Mletaka. Materijalni uspeh je takoder do-sta velik. Š. M. Žufta Karlov ac SOKOLSKA ČETA GENERALSKI STOL 12 o. m. proslavili smo šezdeset-godišnjicu br. Gangla svečanom sed-nicom, koju je otvorio br. Rade Tatalovič,^ starešina, koji je predložio da se br. Ganglu pošalje brzojavni telegram. Br. prosvetar govorio je o radu br. Gangla, a br. Mohorič recitirao je prigodnu pesmicu spevanu br. Ganglu od br. Matešiča. Župa Ljubljana SOKOLSKO DRUŠTVO ŠT. VID N. LJ. V nedeljo 12. t. m. je naš Sokol na svečan način proslavil trojni jubilej prvega podstaroste SKJ brata Engelberta Gangla. Ob mnogoštevilni udeležbi članstva je starosta brat dr. Arko otvo-ril svečanost z lepim nagovorom, v katerem je slavil zasluge jubilanta. Temu otvoritvenemu govoru, ki ga je sprejelo Članstvo z navdušenimi aklamacijami, je sledil govor prosvetarja brata Šmajdka, ki je podal navzočim v krasnih besedah lepo sliko 60 letnega za naš narod in Sokolstvo tako plodo-nosnega dela brata Gangla. Po tem oficielnem delu proslave je deklamirala sokolska deca nekaj ljubkih Ganglovih pesemc; nekaj pe- semc pa je zbor sokolske dece zanosno zapel in s tem zelo dvignil razpoloženje in prisrčnost proslave. S to proslavo je bila združena tudi spominska svečanost na Rapallo. Brat prosvetar Smajdek je po lepih uvodnih besedah prečital poslanico »Kluba primorskih akademikov Aleksandrove univerze v Ljubljani«. To lepo proslavo je zaključil br. prosvetar s pozdravom na Nj. Vel. kralja Aleksandra, kar je spontano povzročilo pri množici velike ovacije. Sokolska deca, kateri se je pridružilo tudi ostalo občinstvo je kot zaključno točko zapela »Bože pravde«. NAČELNI.ŠTVO DOLENJSKEGA SOK. OKROŽJA V nedeljo dne 26. t. m. ob 9. uri dopoldne se bo vršila seja društvenih načelnikov in načelnic okrožja v sokolskem domu v Ribnici. Vabila z dnevnim redom so bila razposlana 15. t. m. Udeležba za sejo je obvezna za vse brate načelnike in sestre načelnice. V primeru da je brat načelnik, ali sestra načelnica zadržana in vzrok res tehten, le tedaj je poslati namestnika. SOKOLSKA ČETA NOVASELA Dne 16. nov. t. 1. je pričela prosvetna šola. Sporazumno s članstvom ee je določilo, da se bodo vršila predavanja vsak četrtek zvečer. Sokolski naraščaj in deca pa bosta imela svoja predavanja vsako nedeljo popoldne. Pri otvoritvi prosvetne šole so bili navzoči člani, naraščaj in deca. Starosta in prosvetar brat Prešeren Dolfe je otvoril prosvetno šolo, poudarjajoč pomen te šole. —• Nato je predavala s. Kajfež Milka o telovadni higieni. —• Mimogrede se je predavateljica dotaknila v kratkih, a jedrnatih besedah poglavja o splošni, osebni in socialni higieni, kjer je posebno oertavala zle posledice alkoholnega vprašanja in tuberkuloze. Predavanje so poslušali \si navzoči z zanimanjem. Predavanju je sledil kratek odmor. Nato pa je predaval br. Prešeren o anatomiji. S pomočjo slik je nazorno obrazložil človeško ogrodje, mišičevje in funkcijo posa?-meznih mišic, ter v glavnih obrisih očrtal delovanje posameznih človeških organov v prsni in trebušni votlini. — Tudi temu predavanju so sledili navzoči s pozornostjo. — Po kratki debati, ki se je razvila med predavateljem in članstvom jc br. starosta zaključil prvi sestanek prosvetne šole. Prvemu sestanku prosvetne šole je prisostvovalo 60 bratov in sester, kar jc dokaz, da se naše članstvo dobro zaveda pomena sokolske organizacije. S 'N B v A «5 'H №4 U 0 Ц M * «5 0 •0 C $ a 1 * z § i V) * © B «5 o Sl S B v