KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 86 (1) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Februara 1930. PATENTNI SPIS BR. 6776 Fernando Casablancas, fabrikant, Sabadell, Španija. Usavršenje kod mehanizma za islezanje tekstilnih preda. Prijava od 5. januara 1929. Važi od 1. avgusta 1929. Traženo pravo prvenstva od 17. aprila 1928. (Španija). Več su poznati mehanizmi za islezanje tekstilnih preda, primenljivi kod predačkih naprava kao i kod drugih mašina tekstilne industrije, a kod kojih su kombinovana dva beskrajna remena, koji sprovode predju kroz valjke za istezanje. Ti su mehanizmi u glavnom sestavljeni iz dva beskrajna remena, navučena na dva pokretačka valjka i na dva vodiljna valjka sa malim prečnikom, na taj način, da se ta dva remena dodiruju na jednom delu njihovog puta i da predju, koja prolazi izmedju njih, uzi-maju medju sebe pa je u svom daljnjem kretanju sprovode kroz valjke za istezanje. Kod takvih mehanizama remenovi zadrža-vaju sva vlakna predje, koja nisu bila još obuhvačena izmedju dva valjka za istezanje, sprečavajuči da ih povuku sobom vlakna, koja su več uhvatili valjci za istezanje. Obično se postavlja kod takvih mehanizama jedan sklop ili okvir za vodjenje sa strane remenova, pa taj sklop nosi vodiljne oblice uglavljene u usecima u bočnim pločicama sklopa, te oblice dejstvuju kao vodiljni valjci za remenove, koji se ne okreču. Iskustvo je pokazalo, da je u običajenom slučaju, gde su te vodiljne oblice za remenove predvidjene na prednjoj krivini remenova, vrlo teško menjati odstojanje izmedju dve oblice radi regulisanja pritiska, koji ispoljavaju remenovi na deo predje, koju oni obuhvataju i da bi se mogao pri-meniti taj pritisak na vrstu vlakana, koja se preradjuju. Dejstvo, koje se dobija menjajuči to odstojanje izmedju oblica je takvo, da u koliko je to odstojanje manje, u toliko je veči pritisak, koji ispoljavaju remenovi na predju, a u isto vreme veči prostor, na kom prianjaju remenovi jedan uz drugi, što ima za posledicu da se tačka, gde remenovi ostavljaju predju uvodeči je u valjke za islezanje, približava tim valjcima. Naprotiv kad je veči razmak izmedju oblica manji je pritisak, koji ispoljavaju remenovi jedan na drugi, i manja je njihova dodirna površina, pa oni usied toga ostavljaju predu na večem odstojanju od valjka za istezanje. Osim toga razmak izmedu vodiljnih oblica mora uvek da bude primetno veči od deb-ljine oba remena zajedno, jer bi u protivnom slučaju te dve oblice sprečavale pravilno funkcionisanje remenova. Takvi, kakvi su dosad konstruisani mehanizmi za istezanje, t. j. na način, da je svaka oblica uglavljena u jednom useku bočne ploče sklopa ili okvira, nemoguče je menjati odstojanje ili razmak izmedu oblica, ako se nebi istovremeno promenio sklop. To rešenje nije praktično pa u večini slučajeva nije moguče da se ono izvodi radi relativno dugog vremena i posla, koji su potrebni za menjanje sklopa kod svih mehanizama za islezanje kod neke predačke naprave. Usavršenje, koje je predmet ovog pro-nalaska, dozvoljava vrlo lako menjanje razmaka izmedu oblica, a da se ne mora me- Din. 20. njati sklop niti da se nista ne demontira sa mehanizma za istezanje; dakle olakšava se prilagodavanje mehanizma za istezanje prema vrsti vlakana, koja se preraduju. Ovaj se pronalazak sasloji u glavnom u torne, što su te dve vodiljne oblice predvidene kao jedan jedini komad u obliku viljuške i što se taj deo postavlja na sklop na način, da se on može lako zameniti drugim delom, čiji krakovi imaju podjednak razmak ili drukčiji razmak, tako da je do-voljno izmeniti viljušku koja sačinjava oblice, a da se ne dirne nikakav drugi deo mehanizma za izvlečenje, pa da se prilagodi taj mehanizam prema vrsti vlakna i prema radu, koji treba da se izvrši. Da bi se taj posao napravic još lakšim, može se viljuška, koja sačinjava par oblica, snabdeti nekim nastavkom ili drškom, što olakšava rukovanje. Razlike u razmacima oblica relativno su male, na pr. od jednog do dva milimetra, pa da bi se taj razmak mogao lakše ras-poznati, mogao se bojadisati ili emailisati ti delovi u raznim bojama prema odstojanju izmedu krakova. Na priloženem ertežu predstavljen je jedan mehanizam snabdeven sprevodnim re-menovima, na kom je primenjen ovaj pronalazak. Sl. 1 pokazuje mehanizam gledan sa strane, ali nisu obuhvačeni i valjci za izvlečenje. Sl. 2 pokazuje isti mehanizam gledan spreda, odnosno na delu, gde rememenovi izdaju predu valjcima za izvlačenje. Sl. 3 i 4 su varijante oblika viljuške, koja sačinjava oblice za remenove. Sl. 5 je šema u večoj razmeri, da bi se pokazao uticaj, koji čini razmak izmedu oblica na vodenje prede u valjke za istezanje. Mehanizam za istezanje več poznatog tipa sastavljen je iz sklopa, obrazovanog iz bočnih pločica 1, 2, koje su medusobno spojene ili pričvrščene pomoču poprečnih delova 10 i 11. Ovaj drugi 11 od ta dva dela, pored toga obezbeduje vodenje prede pri njenom ulazu u mehanizam za istezanje. Taj sklop leži na oblicama 5 i 6, koje po-kreču dva beskrajna remena 3 i 4 što sprovode predu u valjke za istezanje, koji nisu predvideni na slikama 1 i 2. Prednji deo tih remenova 3 i 4 vode dve oblice ili vodiljni valjci 8 i 9, koji se ne kreču, a koji su predvideni u prednjem savijutku remenova. Prema ovom pronalasku te dve oblice 8 i 9 "konstruisane su tako, da sačinjavaju jedan jedini komad oblika U, kao što je predstavljeno na slikama 1 i 2; taj deo se oslanja na sklop svojim donjim krakom 9, koji je položen u usek 13 sklopa, dok je njegov gornji krak 8 prosto prislonjen uz prav deo 16 pomenutog sklopa. Sami re-menovi 3 i 4 drže deo 8, 9 uz prednji rub sklopa, a sklopov usek 13 sprečava da po-menuti deo ne može vertikalno da ispadne. Da bi se uostalom izbeglo pomeranje tog dela 8, 9 u poprečnom pravcu, njegov donji krak 9 je savijen na svom kraju 15 na niže, pa tako sprečava da se ta viljuška pomakne u levo prema sl. 2. Ova naprava dozvoljava u ostalom da se vrlo lako navlače oblice 8, 9 pošto je komad što ih sačinjava samo uvučen u sklop, a drže ga uz taj sklop sami reme-novi na taj način, što ga obuhvataju svojim presavijutcima, pa se može svuči u levo prema sl. 2. Dakle može se vrlo lako i vrlo brzo zameniti deo 8, 9 jednim drugim takvim delom različitih dimenzija. Da bi se učinio još lakšim posao oko skidanja i navlačenja obličica 8, 9, može se dati komadu, koji ih sačinjava, oblik, predstavljen na slikama 3 i 4. U slučaju prema sl. 3, komad 8, 9 ima na svom savijenom delu pričvrščena ili pripojena ručicu 18, upravljenu prema gore, koja sačinjava neku vrstu drške, da bi se mogla lakše uhvatit, a u slučaju prema sl. 4, ta je ručica produžena obrazujuči jedan horizontalan krak 19. U svakom slučaju prema uredenju predačke naprave ili prema uslovima, pri kojima se primenjuje mehanizam, moči če se izabrati jedan ili drugi od tih oblika; ali oblik ručice ili produže-nja 18, 19 pravi uvek vanredno lakše s kidanje ili navlačenje obličica 8, 9, a da se ne mora ništa demontirati sa mehanizma, pošto je, kako su kod večine predačkih naprava mehanizmi za istezanje postavljeni vrlo blizu jedan uz drugi, vrlo teško zavla-čenje prsliju za nespredno hvatanje dela 8, 9 oblika U. Ovaj pronalazak dozvoljava, da se drži rezerva delova 8, 9, čije su obličice u raz-nom razmaku, pa da se u svakom slučaju izabere najpovoljniji razmak za rad, koji treba izvesti, radi toga se ova naprava može lako regulisati za odredenu vrstu vlakana ili za jedan odreden rad, a da ne treba ni najmanje menjati položaj sklopa, ni valjaka, ni remena. Na sl. 5 je predstavljeno u šemi dejstvo proizvedeno na mehanizam menjanjem razmaka od dve obličice 8, 9. Kad obličice 8, 9 imaju medusobno relativno veliki razmak, remanovi 3, 4 obrazuju na prednjem delu veliku krivinu, pa se počinju udalja-vati jedan od drugog, na pr. kod tačke 20. Naprotiv, kad se smanji razmak izmedu te dve obličice, kao u slučaju obličica 80, 90, predstavljeno tačkastim linijama na istoj slici, remenovi zauzmu položaj 30, 40, sa-činjavajuči manje krivine, i ostajuči medu-sobno u dodiru sve do tačke 21. To daje dva rezultata: na prvom mestu, pritisak, koji ispoljavaju remenovi jedan na drugi, raste, pa sledstveno raste takoder zalama-nje, koje ispoljavaju remenovi na vlakna, a na drugom mestu, remenovi prate predu po dužem prostoru, pa je sledstveno ma-nji razmak iza tačke, gde remenovi odsta-vljaju predu do tačke, gde je obuhvataju valjci 22 za istezanje. To menjanje razmaka izmedu obličica 8, 9 može se izvršiti, kao šlo je predstavleno na sl. 5 uveličavanjem prečnika tih obličica, ili pak ako se hoče mogu se održati isti prečnici, smanjivajuči razmak izmedu dva kraka 8, 9. Te razlike razmaka izmedu delova 8 i 9 vrlo su male, na pr. od jednog ili dva milimetra; dakle u praksi bi bilo teško razlikovati jedan komad od drugog. Da bi to bilo lakše, mogu se obojiti ili emailisati ti komadi u razne boje, prema odstojanju izmedu obličica. Patentni zahtevi: 1. Mehanizam za istezanje tekstilnih preda, snabdeven beskrajnim remenovima, naznačen time, što su predvidene dve vodiljne oblice, ili dva vodiljna valjka, koje se ne okreču, a koje vode iznutra prednju krivinu remenova, i koje su sjedinjene obrazujuči samo jedan komad oblika U, u tom cilju, da bi njihov razmak bio nepromenljiv i da bi se mogle lako navuči u isto vreme obe oblice na sklop. 2. Mehanizam po zahtevu 1 naznačen time, što se kod svakog mehanizma za istezanje može predvideti više komada vo-diljnih oblica sa raznim razmakom, na taj način, da se u svakom slučaju može iza-brati podesan razmak izmedu te dve oblice, da bi se regulisao pritisak, koji ispoljavaju dva remena na predu, 3. Mehanizam po zahtevima 1 i 2 naznačen time, što je komad oblika U, koji sačinjava dve vodiljne oblice, snabdeven nekom drškom ili nastavkom, upravljenom prema gore, koja čini lakše hvatanje tog komada za njegovo skidanje sa mehanizma ili za navlačenje na isti. 4. Mehanizam po zahtevima 1 do 3, naznačen time, što je kraj donjeg kraka u komadu, koji sačinjava vodiljne oblice, malo savijen, da, kad se taj komad postavi na mesto, nebi mogao sam da klizi i da is-padne iz mehanizma. 5. Mehanizam po zahtevima 1 do 4 naznačen time, što su komadu, koji sačinja-vaju vodiljne oblice, obojeni ili emailisani raznim bojama, radi raspoznavanja razmaka izmedu te dve oblice. ■ ' - Oo ^ Ac/patent brof 6776,