SOavko MaOnar S©K©LS rrh maticahrvatska Ogranak Matice hrvatske u Čabru Slavko Malnar SOKOLI Nakladnik: MATICA HRVATSKA OGRANAK U ČABRU Za nakladnika: Ivan Janeš, prof. Urednik: Ivan Janeš, prof. Priprema za tisak: Ivan Janeš. prof. Tisak: Basterprint, Brod Moravice CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 150127037. ISBN 978-953-7541-77-4 SLAVKO MALNAR SOKOLI maticah npuffigfen Ogranak Matice hrvatske u Čabru Tršče, 2021. UVOD ^ ovjek je odavno zaposjeo plodne ravnice širom svijeta na kojima je mogao lakše preživljavati. Takvi krajevi uvijek su privlačili osvajače pa je postojala stalna opasnost od napada i pljački. Zato su se neki ljudi sklonili u samotne, udaljene i nepristupačne kutke. Smještaj naselja Sokoli govori da su nastali baš zato što su se mještani mogli lakše i uspješnije braniti odpljačkaša i osvajača. Njihovo je zalede zaklonjeno visokom liticom zvanom Sokolanske stijene, a pristup u selo otežan je strmim terenom koji su izdubili bujični potoci medu kojima je najpoznatija Sokolica. U Sokole se s nešto manje muke moglo doči samo iz pravca Sela. Takav smještaj omogučavao je mještanima da se suprostave višestruko jačem napadaču. To ne znači da nisu bili ugrožavani i napadani. Kod starih se Sokolana s koljena na koljeno prenosila priča o opasnostima od pljačkaških bandi. Usmena predaja kaže da su se još početkom 20. stolječa ljudi noču dozivali i pravili buku, kako bi stvarali dojam o brojčanoj nadmoči. Čak su dozivali mještane zaselaka Prhci i Pršleti koji su udaljeni oko jedan kilometar zračne linije. Da priče o pljačkama nisu nikakva izmišljotina govori i zapis Rudarske naduprave u Idriji iz 1766. godine. U njemu se izmedu ostalog navodi kako su čabarski kovači i dva lugara išli u potjeru za razbojnicima nakon pljačkanja u Cabru. Dostigli su ih dok su pljačkali u Sokolima. Obradivo zemljište Sokolana nalazi se na stepenastim njivama ispod naselja. Sve krmno bilje i ljetinu morali su na svojim ledima iznijeti uz strminu. Naselje su si mogli izgraditi uz potok Sokolicu i tada bi im sve bilo nizbrdo, ali to nije učinj eno baš iz sigurnosnih razloga. Uz potok bi imali j oš j ednu pogodnost: pitka voda bila bi im pri ruci, a ovako su je morali donositi iz znatno udaljenijeg izvora. Sve ovo ide u prilog tvrdnji daje naselje nastalo iz obrambene nužde. Analizom sokolanskog govora dolazi se do zaključka da je mjesto naseljavano istim stanovništvom kao Gerovo, C Smrečje, Mali Lug i Vode. Gerovo je 1582. godine imalo izgradenu utvrdu u koju seje u vrijeme turških najezdi sklanjalo stanovništvo iz mjesta i okolice. Sokoli su sigurno nastali prije nego što je izgradena utvrda; možda u vrijeme tatarskih osvajanja ili još ranije. I glavna sokolanska prezimena (Čop, Janeš, Klepac, Malnar, Turk) potvrduju srodnost sa stanovništvom gerovskog područja. Teško je nači bilo kakav argument koji bi opovrgao prethodne tvrdnje. Možda jedino taj da su Sokoli ipak bili na starom putu koji je iz Tršča vodio u Gerovo. Često je nazivan i hajdučkim putem. Sokolani su od davnina bili najčvršče povezani sa žiteljima zaselaka Prhci i Pršleti. To se najbolje vidi iz najstarijih matičnih knjiga vjenčanih. Više od polovice brakova u davnini je sklapano unutar tih triju naselja. Ponekad su Sokoli, Prhci i Pršleti nazivani zajedničkim imenom - Gorsko Smrečje. Sokoli su ipak najčešče nazivani pravim imenom, dok je za Prhce i Pršlete bilo i drugih imena. Prhci su nazivani i Mihelčov Hrib, a Pršlete su nazivali i Pršletova Draga. Ime je ostalo, sve drugo odlazi u prošlost 6 POSTANAK NASELJA I IMENA Uurbru Reke (Kočevske) iz 1498. godine, kamo je tada spadalo i Gerovo s okolicom, navedeno je da su mještani Smrečja (Im Feihtach) napravili novu gmajnu. Nije precizirana godina, ali se svakako odnosi na drugu polovicu 15. stolječa. Ne spominje se ni približna lokacija. Kako u Sokolimapostoji kučno ime Gmajnar (ski) gotovo je sigurno da je ta gmajna bila na mjestu kasnijeg nastajanja Sokola, a Gmajnarska kuča bila je prva i u početku jedina kuča u naselju. I mještani govore da je ta kuča napravljena na gmajni. Njihovo se tumačenje zasniva na usmenoj predaji. Gmajnarska kuča nije odvojena od ostalog dijela naselja nego se uklapa u njegovu cjelinu. To znači da su i druge, kasnije izgradene kuče, bile na nekadašnjoj gmajni, ali je svaka dobila drugo ime, a naselje je tek tada moglo dobiti novo, vjerojatno sadašnje ime. Kasnije su Sokoli imali svoju gmajnu na sasvim drugom mjestu, o čemu svjedoči posotječi naziv lokaliteta. Prema usmenoj predaji Sokoli su dobili ime po sokolu, ptici koja je imala obitavalište u liticama Sokolanske stijene. Sokolanska se stijena često piše u množini pa treba upozoriti da se u domačem govoru uvijek izgovara u jednini. To bi trebalo prihvatiti kao pravilno ime. Ime Sokolanska stijena govori nam daje mlade od naselja Sokoli, jer bi u protivnom bilo drukčije izvedeno. Ovakvo ime upučuje nas na mještana Sokola -Sokolanc i iz toga Sokolanska stijena. Ime kazuje daje stijena sokolanska, dakle, u neku ruku vlasništvo Sokolana, pa je ime moglo nastati tek kad su tu živjeli Sokolani. Iako se tumačenje o postanku imena zasniva na usmenoj predaji, svakako je povezano sa sokolom. Ali ne u vezi sa stijenom, nego je moguče daje netko u naselju držao sokole po čemu je nastalo ime. S postankom imena Gorsko Smrečje nema nedoumice. Preko pet stolječa star je prvi sačuvan zapis o Smrečju (Urbar iz 1498. god.), naselju nekoliko kilometara jugoistočno od Gorskog Smrečja. Ono je nastalo kad je okolica obilovala smrekovom šumom. Gorsko je zato što se nalazi u brdu odnosno šumi. U početku je bilo jedno imanje u sadašnjim 7 Pršletima, a jedno u Prhcima. Pršleti su dobili ime po vlasniku s prezimenom Pršle. U početku su zaselak zvali Pršletova Draga. U pokušaju tumačenja imena Prhci ima par pretpostavki. Jedna od nj ih zasniva se na nazivu za jalovinu kod kopanja rude koja se na slovenskom naziva prh, a prha je zemlja. Druga je, manje vjerojatna, da je ime povezano s glagolom prhnuti, dok je prema trečoj ime nastalo po nadimku Pr/iec što gaje dobio jedan od stanovnika MhelČovog Hriba ili Gorskog Smrečja. Kasnije se nadimak proširio na sinove i tako su postali Prhci. Ova je verzija najvjerojatnija. Za sva tri naselja je zajedničko to što su i nakon osnivanja župe Tršče 1807. još neko vrijeme spadali u župu Gerovo, a sve do 1854. godine pokapali su pokojnike na gerovskom groblju. Iako gotovo svako naselje ima neke specifičnosti u svom govoru, mještani tih trijunaselja imaju više sličnosti s gerovskim nego s Trstjanskim govorom. Sva tri naselja nalaze se na manjoj nadmorskoj višini nego druga mjesta župe Tršče, a smještena su na njenoj južnoj strani. Uska asfaltirana cesta Sokoli - Selo; njome su mnogi zauvijek otkoračali u svijet za boljim životom. 8 ŽIVOTNIUVJETI Iako se Sokoli nalaze na nadmorskoj višini od preko 700 metara (crkvica Sv. Ivana Krst. 735 m) klima je mnogo blaža nego u stotinjak metara nižim naseljima Smrečju, Vodama, Malom Lugu, i Gerovu. U prošlosti su žitelji Sokola, Prhca i Pršleta živjeli mnogo bolje nego ostali stanovnici župe Tršče. Osim krumpira, kupusa i kolerabe, tu je uspijevala pšenica, ječam, raž, zob, grah, pa i kukuruz. Bilo je i dosta voča, ponajviše šljiva i krušaka. Veoma dobro uspijeva i pitomi kesten. Nije poznato je li posaden ili je samonikao. Na jugoistočnoj strani nekadašnjih pašnjaka i stelnika održalo se stotinjak stabala kestena. U prošlosti kad je čovjek bio ovisan isključivo o poljodjelstvu i stočarstvu, život u takvom kraju bio je mnogo pogodniji i lakši nego n.pr. u obližnjem Selu ili Tršču. Ogroman trudkoji je trebalo uložiti da se spremi ljetina - isplatio se, jer mještani nisu tako često gladovali kao stanovništvo iz ostalih krajeva trščanske župe. Glavni problem bio je nedostatak obradive zemlje. Dok se u prehrani nije počeo upotrebljavati krumpir bile su potrebne mnogo veče površine za sijanje žitarica. Osim toga, u prošlosti se mnogo sijao lan za dobivanje platna. Zato mještani nisu mogli držati toliko krupne stoke koliko bi željeli i koliko bi im bilo potrebno. Za njeno prehranjivanje imali su laze (sjenokoše kao šumske enklave). Lazi su bili iznad Sokolanske stijene, ispod Špičastog vrha u predjelu zvanom Stajca. Sijeno se u naselje donosilo na ledima u t.zv. seninim krošnjama. O košnji bi sijeno spremili na samom lazu, a zimi kad je bilo manje posla donosili bi ga u Sokole. Preko ljeta su pojedinci držali i krave u svojim lazima. Na pašu bi ih tjerali po šumskim čistinama. Nakon košnje bi slobodno pasle po lazima. Za držanje stoke pojedinci su imali izgradene štale. Lokalitet - laz Šuštarčkava stala još nosi ime iz vremenapostojanja štale. 9 Magarci su Sokolanima jako olakšali život u drugoj polovici XX. stolječa. Na slicije Vjekoslav Malnar sa svojom samaricom. Slično kao Sokolani živjeli su i žitelji malih naselja odnosno zaselaka Prhci i Pršleti. Njihove obradive površine bile su još manje ali subile nešto bliže naselju. Oko Prhca, uglavnom s donje strane prostirale su se strme sjenokoše, dok je u Pršletima teren bio nešto manje strm. Prhci su biH na starom putu Smrečje - Kraljev Vrh -Tršče, a Pršleti se nalaze izvan glavnih puteva. Smješteni su iznad lijeve obale Sokolice. U davnini je bilo mnogo više vodenih tokova nego u suvremeno doba. Tako je i izvor Sokolice ispod Rudnika bio mnogo izdašniji. Ispod Sela je bio Jelčkin ili Bajetov mlin. Tu su žito mljeli mještani Sela a djelomično i Sokoli. O mlinovima više nema nikakvog traga, a korito je suho. Voda nadolazi samo za dugotrajnijih kisa. Sokolani su imali još jedan - Šuštarčkov mlin. Tragovi se još vide, no voda je zahvačena za opskrbu Gerova. Dugo j e radio i mlin ispod Pršleti. 10 Prhci Tršče Selo / Sokoli y / / Prhci Pršleti Smrečje m Mali Lug Vode \\ P Karta Sokoli i okolice 11 U Sokolima, kao i u mnogim drugim naseljima, više nema nitijedne krave Svako domačinstvo od stoke je nastojalo držati barem jednu kravu, pokoju ovcu i barem jednu svinju. To se ne odnosi samo na Sokole, Prhce i Pršlete nego i na cijelo područje župe Tršče i šire. Krava je mlijekom hranila mnogobrojnu djecu. Ovčja je vuna bila jako cijenjena. Od nje su se plele čarape, veste i kape. Nije bilo drugih čarapa osim vunenih, Muškarci su ljeti i zimi nosili takozvane ž^ak$, a žene sokne. Sezali su do lista. Žene su nosile više vrsta. Duge čarape bile su do iznad koljena i špagom su se (kasnije lastikom) vezale kako ne bi padale niz noge. Djevojke i djevojčice nosile su dokoljenka, a za toplije i svečanije dane bile su kratke čarape ili sokne - žuakce. Za blagdane i svetu misu bile su pletene od lijepe bijele vune, a znale su imati i ukras od črne vune. Svinje su, kao i u ostalim mjestima, držali preko zime do iduče jeseni. To su bili ozimci, a ako je netko odojke kupio u prolječe i hranio ih do kolinja to subili spomladanci. 12 Prve dvije žene s ove fotografije došle su iz Francuske posjetiti rodbinu, a koš i grablje kod treče kazuju da stalno živi u Sokolima, kao i četvrta (trenutno u ulozi pastirice). Pričalo se da su Sokolani svoj jelovnik nadopunjavali tako što su se kao krivolovci (raubšici) opskrbljivali mesom srneče i jelenske divljači. Lovom su se bavili isključivo zbog prehrane. Lovački trofeji nisu im bili važni. U daljoj prošlosti nije bilo lovačkih društava, a vlasnik lovišta bio je vlastelin. Osim njega svi su bili krivolovci. Često su lovili na zamke jer je takav način bio nečujan i stoga mnogo sigurniji. Nedostatak je bio u tome što je lovinu mogao uzeti tko prvi naide. Ali i tuje vladao red pa se rij etko dogadalo da netko uzme tudu lovinu. Bili su i vršni lovci na puhove. U godinama kad je rodila bukvica, pojedinci su znali uloviti na tisuče puhova. Neki su ih imali punu drvenu kacu, a držali su nasoljene sve do idučeg ljeta. Sve zajedno pripomoglo je njihovom preživljavanju. Cijena je bila visoka jer su sve, od drva za zimu, do gnoja morali iznijeti na svojim ledima. Tek kad je ekonomski napredak dospio i u njihove domove mogli su si priuštiti "luksuz" i kupiti magarce da umjesto njih prenose teret. Ali sve je manje ljudi 13 ostajalo na rodnom ognjištu. Zbog nepovoljnijih životnihuvjeta masovno su napuštali svoje domove i odlazilli u razne krajeve. Naročito mladi. Kad se kaže da na mladima svijet ostaje, onda Sokoli nemaju kome ostati. Najmlacti stalni stanovnici rodeni su 1957. godine. U takvoj demografskoj situaciji ni največi optimisti ne vide svjetlu budučnost naselja. Stoga je krajnje vrijeme da se na jednom mjestu zapiše sve ono sto se nalazi rasuto u raznim malim isječcima i sačuvano u sječanju rijetkih. živučih starih Sokolana na ovome području. Pršleti su postali stvar prošlosti - napušten zaselak. Postoji nada da če jedino koji vikendaš povremeno svratiti u taj skriveni kutak, sve više obrastao šikarom i šumom. Prhci se nalaze na glavnoj cesti. Tome treba zahvaliti što imaju bolju perspektivu od Sokola i Preleta. Mogu se pohvaliti da imaju nekoliko mladih. Raduje što su tri kuče stalno nastanjenemu jednoj ima mladih. Upožaru nestala i posljednja kuča u Pšletima 14 DOMAČINSTVAI KUČNA IMENA Iu Sokolima se pomoču nekih kučnih imena mogu odgonetnuti pojedinosti iz prošlosti toga naselja. Neka su se imena održala još iz vremena prije vodenja matičnih knjiga i popisa zavičajnika. Pojedina domačinstva dobivala sunove kučne nazive kad bi dobili snahu, zeta, ili kad bi se pojavila neka osobitost. U Sokolima su bila 24 kučna broja. Kuče su večinom bile od čvrstog materijala (kamen, opeka) pa Sokoli nikada nisu spadali u Bajtare. Sve kuče izgradene su prije početka H. svjetskog rata. U vrijeme talijanske fašističke okupacije Sokoli su 1942. temeljito spaljeni kao i druga naselja čabarskog područja. Neke kuče više nisu obnovljene (kbr. 1,6,15,19,21,23 i 24. Stari kučni brojevi i kučna imena jesu: Broj 1-Jelene- PorMaljaveh Postanak i korijen kučnog imena Maljavi više nije moguče objasniti. Teško je povjerovati daje moglo nastati od pridjeva maljav (dlakav) jer tariječ u Sokolimanije udomačena. Najstariji zapis prezimena Jelene na čabarskom području je iz 1768. godine. U Tršču još postoji nekoliko domačinstava toga prezimena. Iz Sokoli je Vladimir odselio na Vršič pa se prezime proširilo i u Črni Lug. Jelenca više nema u Sokolima. Ima ih u Zagrebu, Slavoniji i Zagorju. O zabilježenom Malnaru s broja 1 nema nikakvih podrobnijih . . | p 'JT^rf:__i Vozač kamiona Juraj Jelene podrijetlom iz Sokola, živio jejedno vrijeme na Vršiču, a zatim u Crnom Lugu. Bio je dobar harmonikaš. rodenje Jelene Stipan II žena Marija r. Malnar 21.7.1821. sin Antun Padov. 9.6.1851. kči Angela 13.2.1855. sin Ivan iz I. braka 5.1.1861. kči Berta " 30.6.1864. H. žena Marija r. Klepac.21.2.1844. sin Juraj iz 11. braka Josip Malnar Ivan Jelene Vicka r. Klepac, supr. kči Veronika sin Srečko kči Marija sin Rudolf kči Amalija M Franca Juraj žena Marija r. Bonel sin Franjo Rudolf kči Dragica sin Vladimir kči Štefanija kči Štefanija " Marija sin Josip Rudolf Jelene žena Franjka, r. Reljac kči Marija sin Juraj kči Dragica " Pavica Franjica Franjo Rudolf ženaRužicar. Štefančič kči Božena Vladimir žena Slavka r. Štimac 23.4.1870. 26.3.1840. 21.1.1861. 5.2.1862. 30.5.1886. 26.5.1888. 29.1.1891. 7.6.1893. 18.6.1895. 7.4.1897. 22.4.1870. 22.9.1874. 6.3.1896. 17.4.1898. 4.5.1899. 19.12.1900. 12.2.1902. 21.1.1904. 19.3.1905. 7.6.1893. 9.6.1899. 2.7.1921. 27.4.1924. 9.7.1925. 23.1.1928. 9.3.1929. 6.3.1896. 9 23.12.1921. 4.5.1899. ? vjenčanje smrt primj. 1868. 1911. 1883. 1868. 1894. 1901. 1883. 1883. 1907. 1909. u Frbežare 2 1920. 1914. u Laze 2 1894. 1894. 1921. 1919. u Razloge 1921. 1901. 1915. 1921. ud. kod Bakra 1920. " iz Prhci 1938. ud. Vrhovci ud. Selo ud. Selo 1921. 1921. 1922. 1921. izCrnogLuga 16 zet Jakov Lipovac 10.7.1880. žena Veronika Jelene 30.5.1886. kči Danica 7.5.1908. sinJosip 15.3.1910. sin Vladimir kči Milka 1907. t» 1908. 30.3.1912. 23.2.1915. iz Tršča 1922. umro u Županji Na nekadašnjem broju 1. ima vikendicu Vladimir Cuculič s obitelji Nakon H. rata kuča nije obnovljena. Na njenim temeljima izgradenaje 1987. vikendica u vlasništvu Vladimira Cuculiča iz Rij eke. 17 Broj 2 ■ Klepac i Troha - Gmajnarski Kučno ime Gmajnar postoji iz vremena dok su tu prebivali Klepci. Gmajnar je nadimak onoga koji je imao kuču na gmajni (seoskompašnjaku). Troha je došao iz Kraljeva Vrha, a tamo je njegov predak došao iz Babnog Polja, gdje takoder postoji nadimak Gmajnar i ima prezime Troha. Slučajno se podudaraju nadimci i prezimena. 18 rodenje vjenčanje smrt primj. Klepac Juraj 18.4.1827. 1856. 1886. Gerar. Lipovac, supr. 30.3.1831. »» sin Izidor 25.3.1857. M Gabro 6.2.1859. 1885. kci Vicka 5.2.1862. 1880. " Tonka 5.6.1864. 1883. " Angjela 8.4.1866. 1888. II. ud. Kočevje " Matejka 25.2.1868. " Romana 0.2.1870. 1888. " Marija 22.5.1872. 1882. Izidor 1857. 1883. 1936. I. žena Franca, r. Čop 1.4.1866. " 1902. kci Franka 5.3.1884. 1887. " Matilda 9.3.1885. II žena Marija r. Kovač 22.5.1875. 1902. 1960.Iud.Troh) Troha - Gmajnarski Josip 27.4.1896. 1920. rod.Kr.Vrh Ivka,r. Čop,supr. 8.5.1897. " 1973. Sok. 10 kčiVladislava 3.3.1921. 1939. u Sred. Dr. " Marija 18.3.1923. 1940. sin Josip 1.3.1924. kčiEva 21.12.1927. ud.uTršče sinFranjo 11.12.1928. 1929. " Ivan 23.11.1936. 1962. u Francuskoj Josip n 1924. 1948. Marija, r. Frbežar (Prš.) 23.7.1927. u kci Ema 1.1.1949. 1973. ud.uPrezid sin Josip 21.5.1950. 1976. " Boris 17.3.1957. " Ivan 17.3.1957. Nakon dolaska zeta Trohe, Klepci su odselili na broj 12 Troha Josip st. bio je pastorak Izidora Klepca jer je Marija r. Kovač prvi put bila udata na Kraljev Vrh. Očuh Izidor imao je samo kčeri pa je imanje naslijedio Josip - Gmajnar. Josipov sin Ivan živi u Francuskoj, unuka Ema živi s obitelji u Prezidu, unuk Josip u Zagrebu, a unuci blizanci Boris i Ivan su se zadržali na rodnom ognjištu u Sokolima. Broj 3 - Čop, Šoštarič - Janezavi- Šuštarčkavi Kučno ime Janezavi moglo je nastati od imena Ivan. U prošlosti su Ivana zvali Janez, Janezek ili Jevanček. Drugo ime -Suštarček nastalo je od njihova prezimena Šoštarič izgovaranog u domačem govoru. Nenastanjena Šuštarčkova kuča rodenje vjenčanje smrt primj. Čop Mihael žena Marija r. Kovač kči Marija 26.12.1816. " Helena 24.3.1819. sinlvan 5.6.1821. sin Fabjan Sebastjan 14.1.1824. sinStjepan 1826. kči Margareta 20.5.1828. kčiAna 25.5.1830. " Ana 4.6.1831. Čop Jakov i žena Lucija r.Klepae sinAntun 21.1.1817. 20 Šoštarič Josip žena Marija r. Lipovac sin Josip 2.2.1843. " Anthon 23.1.1845. M Ivan 27.12.1846. 1868. 1929. kči Marija 12.2.1849. Ivan 27.12.1846. 1868. 1929. Ana, r. Klepac, supr. 3.5.1848. it 1919. kči Matilda 20.2.1870. 1884. sinJuraj 11.4.1874. 1899. uGrubišnoP. kčiJulijana 10.2.1876. " Franka 28.3.1878. ud. Sokoli 9 sinVjekoslav 12.6.1883. zet Sokoli 12 kčiTonka 12.6.1883. 1920. ud.Tršce31 sin Izidor 6.5.1885. " Franjo 5.3.1887. 1910. " Ivan 10.2.1889. Juraj 11.4.1874. 1899. žena Milka r. Klepac 8.7.1883. 1899. kčiGizela 20.4.1902. rod. uMadarskoj sin Juraj Bela 22.4.1904. H H Izidor 1885. 1907. 1953. žena Franjka r. Klepac 29.1.1886. H MaliLug26 sin Ivan 26.6.1908. 1930. 1959. " Franjo Roman 30.5.1911. " Josip 10.3.1913. " kči Suzana 30.4.1915. 1953. sinVilim 7.3.1918. 1948. " Vjekoslav 2.1.1920. 1949. " Dragutin 28.5.1922. 1929. " Izidor 11.3.1924. 1948. " Antun 12.5.1930. 1930. kči Ivka 2.1.1933. Ivan 1908. 1930. žena Ivka, r.Vrus 21.10.1910. " izGerova88 kčiEma 5.7.1931. ud. Sokoli sinMilivoj 8.10.1932. M Ivan 25.3.1937. uGerovu M Cvetko 27.4.1944. uRijeci Franjo 1911. žena Amalija r. Bukovac 4.3.1915. kci Bosiljka-Genoveva 1.1.1937. sin Franjo Dragutin 11.10.1940. kči FanikaDragica 11.10.1940. sinFranjo 4.8.1947. 1935. uTršču 1973. iz Sok. 1960. ucLTršce Šoštarič Vjekoslav -Suštarčok (desno) u društvu Franje Klepca - Gričara Iz brojne obitelji Šuštarčkovih nitko nije ostao u rodnoj kuči. Juraj (1874.) odselio je sa ženom Milkom u Grubišno Polje, a potom u županiju Arad u Madarsku. Franjo (1887.) poginilo je kao vojnik u Nevesinju. Vjekoslav (1883) otišao je za zeta na broj 12. Izidor (1885.) imao je u Sokolima veliku obitelj. Njegov sin Ivan poginuo je u II svj. ratu. Ivanovi sinovi Milivoj i Cvetko odselili su u Rijeku a Ivan u Gerovo. Izidorov sin Franjo Roman (1911.) izgradio je kuču u Tršču. Iz njegove obitelji nema više živih. Vilim je živio u Jastrebarskom, a Vjekoslav je umro u Francuskoj. 22 Broj 4 - Turk - Liščavi Ime Liščavi proizlazi iz nadimka Lisec ili iz prezimena Lisac. Velika obitelj Lisaca čiji je predak iz Sokoli, bila je razgranata i u Goračima. Svi Lisci nose prezime Turk. U Gerovu je Turk zabilježen več 1570. godine, odakle seje mogao naseliti u Sokole. U Liščavoj kuči domačini žive samo kad dodu iz Francuske na odmor rodenje vjenčanje smrt primj. Turk Anton žena Ana r. Malnar sin Josip 12.2.1832. sinAnton 16.2.1834. " Mihael 17.9.1838. kčiAgnes 18.1.1836. sin Ivan Baptista 18.6.1841. kči Marija 14.5.1844. sin Stephan 12.7.1846. M Franjo 31.3.1849. kči Frančiška 1.3.1851. 23 " Agata Mihael žena Marija, r. Čop sin Ivan " Petar 29.1.1854. 17.9.1838. 29.7.1838. 3.2.1871. 28.6.1876. 1860. 1919. 1860. 1901. 1.1906. 1.1901. Veronika Turk Ivan žena Julka, r. Šoštarič sin Ivan kči Franca sin Ivan Valentin kči Štefanija " Danica " Eva sin Josip " Rudolf kči Marija Josip žena Antonija r. Pršle kči Zdenka rodenje 1871. 10.2.1876. 1.4.1898. 27.3.1900. 13.2.1902. 9.2.1904. 25.6.1906. 1.1.1909. 3.3.1911. 22.4.1914. 7.12.1916. 1911. 13.10.1915. 7.9.1936. vjenčanje smrt primj. 1896. 1942. Rab 1896. 1957. 1900. 1900. 1924. 1924. ud. Sokoli 7 1908. 1929. ud. Prhci 5 1935. 1935. 1959. iz Pršleti ud. Prhci 1 24 sin Ivan 22.1.1938. 1963. Milkar. Poje, Ivanova žena 28.3.1945. " iz Petrini kči Ivanka 9.9.1965. ud. Eržen Stephan (1846) preselio se na broj 19 i tamo zasnovao obitelj. Petar (1876) kupio je kuču broj 5 i preselio se oko 1920. godine. Liščavu kuču samo za vrijeme godišnjeg odmora nastanjuje Josipov sin Ivan s obitelji. Inače živi u Francuskoj. Povremeno dolazi i Ivanova kči Ivanka Eržen koja živi na Pargu. Broj 5- Turk, JaneŠ, Volf, Lipovac - Grajski S imenom grajski u prošlosti su se ponosili. Nastalo je od imenice grad. U prošlosti je to bio naziv za zgradu, vodeču kuču u naselju. Najvjerojatnije je to jedna od prvih kuča u Sokolima. Koncem 18. stolječaunjoj subilaprezimenaTurki Jancš. Zadnji Turk roden je 1832., aponovo sejavljapočetkom20. stolječa. Ostaci Grajske kuče 25 rodenje TurkBartol žena Uršula r. Loknar sin Ivan 17.6.1818. kči Magdalena 27.5.1820. " Marija 21.3.1823. sin Josip 6.3.1825. kči Elizabeta Uršula 13.9.1826. sinGrgur 27.2.1830. " Vincent 19.1.1832. Turk Josip 6.3.1825. i žena Terezar. Žagar kči Marija 16.3.1851. JanešBlaž ? žena Marija r. Čop ? kči Helena 2.5.1827. sin Josip 3.4.1829. kči Helena 23.2.1832. sin Anton 9.1.1837. Josip 3.4.1829. žena Lucija r. Lipovac sinJuraj 12.4.1853. kčiAna 17.1855. Josipova sestra Lucij a 9.12.1826. Luc.kčer Marija 22.3.1861. " Jelena 24.2.1832. Lojza, Jeleninanez. kči 5.6.1870. Juraj 12.4.1853. žena Marija r. Klepac 3.8.1831. Anton 9.1.1837. žena Marija r. Čop 12.1.1839. kči Tonka 13.6.1858. sin Ivan 4.2.1865. kči Veronika 6.2.1871. " Matilda 26.2.1882. vjenčanje smrt primj. 1882. 1862. 1888. 26 Ivan žena Tereza r. Klepac 1865. 30.8.1863. 1888. 1942. na21 1939.izSmr. Lipovac: Stipan, zet 14.7.1857. 1882. izTerstja24 žena Marija r. Janež 22.3.1861. ti sin Josip 18.3.1884. odselili uVrbanju Volf: Polikarp, zet 25.1.1857. 1882.iz Črnih Lazi ženaTonkar. Janež 13.6.1858. 1882. 1925. sin Gabrijel 28.3.1883. 1907. 1922. kči Tereza 25.1.1885. 1903. ud. Tršče 8 " Matilda 11.3.1888. 1907. ud.Sokoli20 " Emanuela 26.3.1891. 1897. " Francika 18.3.1893. " Ivka 5.3.1895. 1913. ud. Ravnice7 Antun, nezakonit sin Francike 16.4.1913. Ljubica, nezak. kči " 5.7.1917. Gabrijel 28.3.1883. 1907. 1922. ženaLojzar. Šoštarič 12.6.1883. "1943. log. Gonars sinPetar 29.6.1908. 1931. " Roman 26.3.1911. 1940. kči Slavica 29.6.1913. 1938. 1996. u Kopru Gabrijel Volf odselio je s obitelji iz Grajske kuče u Ravnice 27 Turk Petar 28.6.1876. 1901. 1947. iz Sokoli 4 I žena Veronika r. Lipovac 1882. »i 1919. kči Olga 10.4.1903. 1923. u Sokole 9 " Slava 12.4.1904. 1916. sin Ciril Metoda 5.7.1905. 1931. kči Danica 19.1.1908. 1933. u Sokole 13 " Amalija 5.7.1909. 1939. " Franjka 21.4.1911. " Dragica 14.4.1915. 1921. sinFranjo 28.1.1917. 1917. kči Natalija 6.9.1919. 1920. " Ljubica 6.9.1919. 1920. II žena Ivka r.Frbežar 25.1.1888. 1922. izCrn.Lazi20 Turk Ciril Metod žena Marija r. Naglič iz Črnih Lazi r. 1914. Janeš Ivan je izgradio kučubr. 21 iz koje je kasnije odselio u Slavoniju. Obitelj Volf puno se zadužila pa je Grajsku kuču morala prodati. Kupio ju je Petar Turk Liščav, a Gabrijel Volf je s obitelji odselio u Ravnice. Njegova žena Vjekoslava bila je iz Ravnica 13 gdje je nakon Gabrijelove smrti s djecom izgradila kuču u susjedstvu rodnog doma. Zadnja je u njoj živjela druga Petrova žena - Ivka, rodena Frbežar iz Črnih Lazi. Grajska kučaje u raspadanju, a mjesto (gradilište) je prodano Broj 6 - Turk, Klepac, Lipovac - Por Juze Por Juze znači kod Juze, a Juza je oblik imena Josip. Na tom kučnom broju bilo je više Josipa, stoga je teško reči po kojem je nastalo kučno ime. rodenje vjenčanje smrt primj. TurkAnton žena Magdalena, r. Pršle sin Valentin 11.2.1819. kči Marija 20.3.1821. " Ana 4.7.1833. 28 Ostati kuče broj 6. Klepac Josip ženaTerezar. Mezlar iz Ravnica 7 sin Josip 7.3.1841. 1864. kči Marija 21.2.1844. " Ana 8.7.1847. " Frančiška Romana 8.3.1851. " Ivana 27.6.1854. Josip 7.3.1841. 1864. žena Marija r. Turk 14.5.1844. » sin Rudolf .4.1866. kčiNeža 21.1.1868. sin Miroslav 26.2.1870. zetuGerovu 42 kči Marija 27.1.1873. 1888. sin Josip 21.3.1876. " Franjo 13.5.1879. kči Uršula 15.4.1883. 1908. ud. Sokoli 20 sestre starijeg Josipa: Franka 8.3.1861. 1884. ud.uPrhcel Ivka 27.6.1854. 1884. ud. Margeta 22.6.1858. 1889.ud.Gerovo 26 zet Lipo vac Jakov 7.7.1858. 1884. izTerstja24 žena Ivka r. Klepac 7.6.1854. H sinJuraj 19.4.1885. 1887. 29 " Vjekoslav 4.6.1887. Klepac Rudolf 1866. 1895. zetuSelu9 Veronikar. Janeš 6.2.1871. " iz Sokoli 5/21 sin Vjekoslav 27.1.1897. 1933. " Ljubomir 9.3.1899. 1924. ož. uVode 9 kči Marija 20.3.1901. 1931. ud.uSelo2 sin Danijel 14.5.1902. 1926. 1980. Beogr. " Vladimir 9.4.1904. 1931. kči Antonija 15.1.1907. 1907. sin Ivan 23.10.1910. 1910. Vjekoslav 1897. žena Ljubica r. Čop 16.4.1906. 1923. iz Tršča 17 kči Zdenka 16.2.1926. " Ljubica 18.11.1927. sinFranjo 3.3.1929. kči Marija 25.4.1932. 1933. sin Izidor 7.5.1934. 1959. " Ivan 6.7.1936. " Vjekoslav 6.7.1936. Franjo 13.5.1879. 1906. 1929. žena Filipa r. Klepac 30.4.1885. " iz Gerovo 26 sinFranjo Josip 6.4.1908. 1933. ž. Marija Turk sinCvjetko 4.5.1910. 1934. kči Marija 30.1.1913. sin Ivan 6.5.1915. sinAntun 12.6.1918. 1919. Gerovo Vladimir 9.4.1904. 1931. uVode žena Pavica r. Turk 11.6.1913. " izVoda kčiAntonija 1933. Godine 1883. došao je zet Lipovac Jakov iz Tršča 24 (sada Trg slobode 7). Istovremeno je tu živjela i brojna obitelj Klepac. Vladimir je bio zet u Vodama, a Gerovčanka Filipa je nakon smrti muža Franje s djecom odselila u Gerovo. Obitelj Vjekoslava Klepca odselila je nakon II. svjetskog rata u Kočevje. 30 Broj 7 - Kiepac, Malnar- Lukcavi Ovo kučno ime je veoma staro. Vidimo to po tome što od 1826. godine tu nije živio nijedan Luka po kome je ime nastalo. Lukcova kuča. Unjoj živi bračni par Antun i Marjanka Kiepac. rodenje vjenčanje smrt primj. Kiepac Mihael žena Gertruda r. Arh sinStjepan 26.12.1822. kči Marija 25.2.1826. sin Anton 12.1.1828. kči Terezija 17.6.1831. Uršula, Juijeva udova, r. Žagar 13.9.1826. 1905. kčilvka 15.5.1862. Stjepan 26.12.1822. žena Marija r. Čop kčiAnaMonika 3.5.1848. sinVincenc 20.1.1851. " Josip 27.4.1854. kčiAntonija 3.6.1856. Anton 17.1.1828. 1864. I žena Terezar. Pršle 31 II. žena Polona r. Poje 5.2.1822. 1889. kči od I žene, Veronika 14.2.1852. 1884. ud.uGrobnik sinodi. "Anton 14.1.1855. kči Jožefa 26.2.1857. " " Hermagor 4.7.1859. Anton, 1855. 1882. 1933. ženaGerar. Soštarič 3.4.1856. iz Sokolli 3 kči Neža 20.4.1883. 1886. " Angjelija 4.4.1886. 1906.preud. Selol5 kči Marija 22.3.1889. sin Mirko 30.4.1892. 1917. 1942. Rab " Srečko 16.6.1894. 1924. " Tomislav 17.1.1899. 1905. Malnar Juraj zet Antunov 16.4.1879. 1906. 12.12.1915. žena Angela 4.4.1886. " preud.Selol5 kči Ljubica 1.9.1908. 1914. sinZvonimir 13.7.1910. 1918. " Adam 23.12.1911. 1913. " Srečko 6.12.1914. Klepac Hermagor 1859. 1887. žena Agata r. Čop 2.2.1868. iz Sokoli Mirko 30.4.1892. 1917. 1942.Rab žena Marija, r. Kovač 10.12.1899. 1972.Prhci 1 kči Ljubica 3.6.1920. 1938. udTršče24 " Milka 15.6.1922. 1939. ud. Sok. 13 " Draga 15.2.1924. 1955. ud. FrbežarV sinVjekoslav 4.11.1925. kčiFranjka 9.12.1927. " Marija 12.3.1929. 1952. vjenč.uZagr. sin Antun 6.4.1935. 1960. kči Josipa 19.3.1939. " Jelka 16.9.1940. sin Ivan 16.6.1942. Antun 1935. ženaMarijankar.Malnar 1.7.1939. 1960. izGer.Kraja kčiRosanda-Marija 16.7.1961. " Durda 26.4.1965. sin Danijel 1963. 32 Zet Juraj Malnar bio je ovdje prijavljen više formalno nego stvarno. On je bio vojnik pa je boravio izvan ovog područja. U Lukčavoj kuči zadnji je živio Antun (1935.) sa ženom Mar inkom, a sada je kučanenastanjena. Antun Klepac - Lukoc sa ženom Marjankom Lukčave sestre, s lijeva: Marija, Dragica, Milka i Ljubica te brat Antun 33 Broj 8 - Klepac - Gričarj avi Ova je kuča izgradena na griču-brežuljku i otudjoj ime. Iz Gričarove kuče poginula su sedmorica u II. svj. ratu rodenje vjenčanje smrt primj. Valentin žena Uršula r. Malnar kči Terezija 2.1.1818. sin Josip 11.3.1821. kči Marija 31.10.1822. kčiGertruda 29.2.1824. " Magdalena 24.2.1825. sinStjepan 4.8.1827. kči Uršula 12.10.1829. Matija 19.2.1813. žena Jelena r. Mezlar 28.8.1821. sinStjepan 11.12.1844. kčilvka 16.6.1846. kči Marija 15.12.1851. " Ana 14.5.1853. kči Jelena 2.5.1855. sin Izidor 6.5.1858. 34 " Rudolf 11.4.1865. Izid 1858. 1882.ods.nabr. 12 žena Magdalena r. Čop 22.7.1859. ii iz Sokoli 12 kči Matilda 8.3.1885. 1885. " Tonka 12.6.1886. Rudolf 1865. 1888. I. žena Franka r. Čop 14.12.1864. kčiRomanal. žene 23.2.1890. " Danica 19.2.1892. " Marija 24.7.1897. II.putyj..uGerovu 1913. sinil, žene Matija 26.1.1894. " Josip 28.11896. " Radivoj 11.1.1899. 1918.Lužani Stjepan 11.12.1844. 1868. žena Poloma r. Hudolin 24.1.1852. n sinFranjo 26.1.1872. kči Rozalija 31.5.1873. " Julijana 24.5.1877. sinAdalbert 25.4.1881. kčiPaulina 25.6.1883. sin Ivan 18.4.1885. 1911. Franjo 1872. 1900. 1942. žena Katarina r. Volf 11.4.1877. 1900. 1939.Tršče Adalbert 1881. 1906. 1931. žena Paulina r. Janeš 24.1.1882. n 1969. sinVjekoslav 22.5.1907. 1933. kčiAntonija 16.1.1909. 1928. " Danica 24.1.1911. 1931. sin Josip 31.12.1912. 1937. " Ivan 13.5.1915. 1940. " Slavko 6.12.1917. kči Marija 31.1.1920. 1935. sinFranjo 13.3.1922. 1950. 11 Ferdinand 1.6.1926. 35 Gričarova obitelj s početka 20. stolječa (lijevo) i oko 1930. god. (desno). Sasvim desno je Paulina Janeš. Vjekoslav žena Vladimira r. Kovač kči Marija sin Vjekoslav " Adalbert rodenje 1907. 4.10.1910. 5.9.1934. 3.8.1936. 5.6.1938. vjenčanje smrt primj. 1933. " izGerova 1935. 1959. Ivan žena Slavka r. Čop kči Franca " Pavica Marija " Marija " Ivka 18.4.1885. 24.5.1890. 8.5.1918. 30.4.1923. 23.3.1926. 26.5.1928. 1911. " iz Sokoli 10 1919. 1923. 1926. Franjo 1922. 1950. žena Ivkar.Frbežar 16.5.1930. " izPršleti sin Josip 10.3.1952. 1978. u Zagrebu " Franjo 7.1.1954. " Emil 1.2.1957. oženj en u Ravnice 36 Iz ove obitelji potječe najviše sokolanskih Klepaca.. Na kučne brojeve 7,9,10,12 i 16 nastanili su se izravno s broja 8. Gdje je bio prvi Klepac ipak je nemoguče reči jer nema sačuvanih pisanih podataka prije 1800. godine. Brojna obitelj Gričarajako je stradala u fašističkim logorimaII. svjetskog rata. Potomci Vjekoslava Klepca (1907) žive u Gerovu Na domu sada živiIvka(r.Frbežar). Josip Klepac jedan od brojnih Gričara za vrijeme služenja vojnog roka Franjo Klepac sa suprugom Ivkom i sinovima Josipom, Franjom i Emilom Gričarovu kuču nastanjuje Ivka, Franjina supruga 37 Broj 9 - Čop i Klepac - Čyapavi Qjapavi ili Čopovi je kučno ime po prezimenu koje je ostalo i nakon što se dolaskom Srečka prezime promijenilo u Klepac. Klepac je bilo i prvo zabilježeno prezime, koje takoder nije utjecalo na kučno ime. U ovoj kuči zadnja je živjela Ivka Klepac Klepac Mihael ženaApolonijar. Turk sin Josip 19.4.1816. kči Terezija " " sinJuraj 30.3.1819. " Anton 9.4.1822. " Stjepan " " kči Marija 2.3.1825. sinFranjo 27.3.1830. Klepac Josip ženaApolonijar. Turk sin Josip 1.1.1834. sinJosip 23.2.1835. " Matija 22.2.1837. rodenje vjenčanje smrt primj. 38 kči Marija 31.1.1840. " Marija 18.5.1841. " Frančiška Romana 29.2.1843 Čop Josip žena Barbara r. Klepac sin Josip 26.1.1835. 1863. 1906. kči Marija 29.7.1838. ud. Sokoli kčiAna 26.7.1840. sinJuraj 8.4.1843. II žena Apolonija Turk kči Terezija 27.1.1844. III. žena Julijana r.Malnar kči Terezija 21.8.1845. " Ana 12.11.1846. sin Ivan 22.10.1848. " Matija 24.1.1851. kči Neža Pavunk 6.1.1853. " Veronika 7.3.1855. Josip 26.1.1835. 1863. 1906. ženaTerezar. Lipova 1.8.1840. n sin Josip 6.3.1871. 1894. 1902. " Franjo 25.2.1874. 1899otišaonabr. 20 Josipova sestra Veronika 7.9.1855. Ivan 22.10.1848. 1870.. ženaAngjelar. Lipovac 24.5.1860. n Josip 6.3.1871. 1894. 1902. žena Veronika r. Volf 24.5.1872. n 1918. kčilvka 11.6.1894. uAmerici sin Milan 26.4.1899. " Franjo 3.3.1901. Franjo 25.2.1874. 1899. žena Franca r. Šoštarič 28.3.1878. n sinCvjetko 30.8.1899. " Ivan 25.3.1901. " Josip 19.2.1907. 1907. kči Zdenka 9.8.1910. kči Milka 17.10.1911. 1911. " Tereza ti ii 39 Klepac Srečko žena Štefanijar. Turk sin Josip kči Kristina sin Ivan kči Marija sin Miljenko Julij ano Ivan žena Ivka r. Zbašnik kčiGenoveva " SilvanaAndelka " Julka sinZlatkoAntun 16.6.1894. 9.2.1904. 15.3.1926. 14.12.1928. 24.2.1931. 1.4.1936. 8.4.1940. 22.3.1935. 3.1.1956. 27.9.1961. 11.2.1963. 23.1.1968. 1924. 1943. " iz Sokoli 4 1943. 1951.ud.uSok. 10 1960. 1962. 1942. 1931. 1960. " izVrhovci 1962. Ivan Čop (1848.) bio je podšumar kod Varaždina gdje je i umro. Josip (1871.) je prodao kuču Srečku Klepcu i otišao u SAD. Umro je u Memphisu u Americi. U kuči je zadnja živjela Ivka(r. 1935.) Broj 10 - Turk, JaneS, Klepac - Starčavi Kučno ime Starčavi nastalo je po čovjeku duboke starosti. Starčavakuča 40 Turk Mihael i žena Margareta r. Čop sin Ivan 23.6.1826. žena Magdalena r. Frbežar kči Marija 10.1.1845 " Ivka 24.3.1847. " Ana 8.4.1854. " Ana 13.7.1857. Ispred sa kčerkom čuči Ivan Klepac - Starčav Jane, a na desnoj strani stoji njegov brat Franjo. Do njega je Josip Janeš - Krebulčok, Antun Klepac - Lukoc, Ivan Klepac -Čuapav i Franjo Klepac - Gričar. rodenje vjenčanje smrt primj. Janež Jakov 26.4.1834. 1871. 1911. žena Franka r. Kovač 24.9.1849. n 1911. sinFranjo 29.1.1874. 1944. kči Neža 19.1.1877. " Ivka 16.5.1879. 1895. ud.uSelo2 " Paulina 29.6.1882. " Slavka 24.5.1890. 1911. Klepac Ivan 18.4.1885.x 1911. zet iz Sokoli 8 žena Slavka r. Čop 1890. n 1937. sinPetar 26.1.1915. 1940. " Josip 10.2.1916. 1918. kči Franca 8.5.1918. 1919. sin Ivan Pavao 29.6.1920. 1951. kči Pavica-Marija 30.4.1923. 1923. 41 " Marija sinFranjo kčilvka sinStjepan IvanPavao Kristina r. Klepac kči Slavka Marij a Franju Lipovca, Frbežari " Marija " Josipa sin Josip Franjo žena Marij ar. Klepac kči Evica Božiča sin Srečko " Rajko 23.3.1926. 30.1.1927. 26.5.1928. 26.5.1933. 14.12.1928. 15.3.1952. 25.4.1953. 13.3.1956. 13.3.1956. 1927. 1.4.1936. 24.121962. 1.1.1964. 3.2.1967. 1926. 1962. 1951. ud.uLaze 1933. 1920. 1951. " iz Sokoli 9 1972. ud. za 1971.ud.uC.Laze ud uLaze 1962. iz Sokoli 11 Pokojni Franjo Klepac kupio je kuču u Tršču. Kristina je umrla, a kči Slavica je na Makovom Hribu. Druge dvije kčeri udate su u Tršče odnosno Laze. Jedini stanovnik na broju 10je Josip Klepac(1956). Kristina i sin Joško u Starčavoj kuči 42 Broj 11 - Čop, Šoštarič - Brbunavi Brbun je staro ime za prišt. Netko je od predaka po tome dobio nadimak, a domacinstvo ime. I Brbunova kuča je nenastanjena rodenje vjenčanje smrt primj. Šoštarič Georgius ženaApoloniar. Klepac kči Magdalena 1.5.1818. " Maria 2.3.1821. sinAntun 14.1.1824. " Gertrudis 11.3.1826. Čop Jakov ženaTerezar. Mihelič 5.11.1818. sin Josip 1.2.1836. kči Marija 12.1.1839. sin Josip 23.8.1841. kči Ana 7.8.1844. " LovroStjepan 5.8.1850. kči Neža Genoveva 1.1.1854. " Tereza 19.8.1855. sin Juraj 11.4.1862. 43 Lovro Stjepan žena Marija r. Lautar kčiAngjela sin Izidor kčiMatejka k.b. 11/a Josip žena Tereza r. Lautar sin Miroslav kči Franka sinAgustin kči Marija sinFranjo kči Veronika sin Mirko " Ljudevit Miroslav žena Matilda r. Klepac sin Emanuel kči Veronika " Dragica sin Josip kči Marija " Matilda sinVjekoslav " Franjo Franjo žena Tereza r. Malnar kči Ljubica sin Ivan " Franjo " Rudolf kči Marija " Danica sinVjekoslav " Izidor kči Katarina " Dragica 10.7.1864. 22.5.1883. 25.3.1886. 19.2.1888. 23.8.1841. 14.6.1841. 12.5.1864 1.4.1866. 14.8.1869. 26.1.1872. 13.6.1874. 17.4.1877. 26.11.1881. 8.8.1885. 1864. 26.2.1863. 11.3.1888. 18.5.1892. 13.6.1896. 13.5.1898. 23.3.1900. 11.3.1902. 18.6.1906. 17.12.1909. 13.6.1874. 5.4.1877. 10.5.1897. 29.1.1899. 4.4.1900. 2.1.1903. 2.1.1903. 12.1.1905. 16.6.1908. 3.4.1910. 18.4.1913. 1850. 1880. ti 1884. 1863. 1884. ti 1885. 1883. ud. u Sok. 2 1885. 1927. " iz Sokoli 17 1913. ud. Sokoli 9 1923. 1902. 1907. 1934. 1896. »t 1919. ud. Sokoli 9 1925. 1909. 1909. 44 Mirko 26.11.1881. žena Franca r. Turk 9.3.1886. kči Ljubica 12.1.1908. sin Rudolf 26.2.1909. " Marija 20.4.1915. Ljudevit 8.8.1885. žena Agata r. Ivičak 13.8.1895. Ivan 29.1.1899. žena Olga Marija r. Turk 10.4.1903. Emanuel 26.3.1904. žena Draga r. Pršle 13.10.1915. sin Ivan 8.8.1936. " Petar 28.6.1940. " Branko 26.1.1942. Franjo 4.12.1909. žena Dragica r. Malnar 5.3.1914. sinAntun 18.1.1936. " Franjo 26.5.1940. Rudolf 2.1.1903. žena Julij ana r. Pršle 1.1.1906. kči Danica 18.2.1926. sin Josip 17.3.1927. 1906. " iz Voda 9 1919. ud. Sok. 9 1913. 1923. 1935. izZavršja iz Pršleti 1 1934. " iz Sokoli 22 1942.Rab 1925. Ljudevit je odselio početkom 20. stolječa u Završje, a Franjo (1909) je sa simnom Antunom odselio u Kočevje. Zadnji je u kuči boravio Branko dok nije smješten u Dom za nemočne. Kuča je nenastanjena. Iz te kuče potječe Marija Čop - Brbunka koja je šezdesetih godina 20. stolječa bila mežnarica u župnoj crkviTršče. 45 Broj 12 - Čop, Klepac i Šoštarič - Brežankeni Jedna od snaha u prošlosti je bila iz kraja zvanog Brejg (brijeg). To je padina ispod Kraljevog Vrha i Vrhovci. U Brežankinoj kučije zadnja živjela Danica Klepac rodenje vjenčanje smrt primj. Čoplvan 5.6.1821. 1838. 1886.sbr.3 ženaMandalena 1.5.1818. kči Mandalena 22.7.1859. 1882. ud. u Sok. 8 sestra Ivanova Marija 30.12.1816. Klepac Stjepan I. žena Elizabeta r.Malnar II. " Katarina kčiApolonija 2.2.1816. " Magdalena 20.3.1819. sinFranjo 2.10.1820. kči Barbara 12.11.1823. sin H žene Anton 9.1.1826. " Juraj 18.4.1827. " Anton 8.4.1830. kči " Ana 14.5.1833. 46 zet Izidor Klepac 6.5.1858. 1882. 1931.izSok8 žena Magdalena 22.7.1859. •• 1929. kči Franka 5.3.1884. 1887. " Matilda 9.3.1885. 1885. " Tonka 12.6.1886. " Julij ana 10.2.1889. " Marija 9.3.1902. 1902. II Izidor Klepac 25.3.1857. 1880. žena Franka r. Čop 1.4.1866. » Šoštarič Vjekoslav, zet Izidoral 2.6.1883. žena Veronika r. Klepac 2.2.1892. kči Dragica 6.11.1910. sin Vjekoslav 13.7.1912. 1913. " Josip 9.2.1915. " Ivan 26.1.1919. 1919. " Adam 12.12.1920. 1924. Klepac Kazimir 3.3.1894. 1919. iz Sok. 8 žena Ljubica r. Čop 10.5.1897. » iz Sokoli 11 sin Antun 17.1.1921. 1937. rod. Vukovar kči Nada 2.11.1924. sin Vjekoslav 19.6.1927. " Stjepan 29.7.1932. kči Danica 11.3.1935. Ivan Čop došao je s broja 3. Kako nije imao muških potomaka dobio je zeta Izidora Klepca s broja 8. Kuču je kasnije kupio Kazimir Klepac iz Sokoli 8. Zadnja rodena na broju 12 Danica (1935.) je dugo bila i jedina stanovnicaukuči. Broj 13 - Turk, Čop, Bukovac, Malnar - Por Tabagatmo, Por Jurje, Bukavčavi Na ovom broju bila su nekada dva usporedna kučna imena. Staro je ime Por Tabagatmo, a Bukavčavi je nastalo nakon doseljenja Ivana Bukovca iz zaselka Križmani iznad Osilnice. Bukovčeva kuča takoder je prazna rodenje vjenčanje smrt primj. Turk Josip I žena Uršula r. Mihič sin Josip I žene 18.3.1821. " Franjo 14.1.1824. n žena Magdalena. Marija kči H. žene 27.3.1826. sinStjepan 25.9.1828. osebenki: Malnar Stjepan žena Neža r. Klepac kčiApolonija 30.12.1825. " Marija 8.12.1828. 48 " Gertruda sin Matija " Josip " Gregorius Matija žena Marija r. Volf kčiMatejka sin Miroslav kčiTonka " Berta sinJuraj Čop Margareta Jakov ženaLucijar. Klepac Josip žena Danica r. Turk kčiVazmoslava " Vilma Josipa " Vera 2.3.1835. 23.2.1838. 26.3.1840. 14.4.1846. 23.2.1838. 27..3.1835. 5.2.1864. 28.2.1867. 23.6.1870. 4.4.1874. 2.4.1877. 1860. 1860. ods.uGerovo n 1884. ud. u Fožamicu sin Anton 21.1.1817. kči Frančiška nezak. kči Apolonija 25.1.1835. Josipa 15.3.1879. 1897. 1957. Bukovaclvan 20.5.1873. 1897. žena Josipa 15.3.1879. n 1957. sin Josip 2.3.1899. 1933. " Ivan 22.1.1901. kči Milka 18.11.1907. sinFranjo 17.7.1909. 1936. " Julij 16.2.1912. 1939. " Rudolf 25.4.1917. 1917. kčilvka n ti 1917. " Amalija 4.3.1915. 1935. uSok. sinVjekoslav 12.2.1919. 1919. " Slavoljub 11.4.1921. 2.3.1899. 19.1.1908. 20.5.1934. 13.11.1936. 19.1.1947. 1933. 1975. 1933. iz Sok. 4. 1962. 1954. uSelo 1965. uZgb. Franjo 17.7.1909. 1937. 49 žena Marij ar. Klepac 2.4.1910. " izVodel sinFranjo 1.7.1937. 1937. Julij 16.2.1912. 1939. 1951. žena Milka r. Klepac 15.6.1922. " iz Sok. 8 kčiEma 24.4.1943. 1965. uPlešce " Mira 5.5.1948. 1970. uTršče U društvu Bukovčavih je Štefek (lijevo). U logoru Gonars ostao je bez roditelja. Bio je na radu u Njemačkoj. Nema traga kamo su otišli prvi zabilježeni (Turk) kao ni Čop. Osebenki Malnar odselili su u Gerovo gdje je Matija kupio kuču. Osebenik (bezemljaš) bio je u prošlosti osuden na vječno služenje i nadničarenje. Čudno je kako je ovaj mogao steči novac za kupnju kuče. Možda ima nešto istine u pričama iz davnine da se vjerojatno bavio zanatom toga vremena (hajdučijom). S koljena na koljeno se prenosila priča kako su bogatstvo sa zapregom volovima prevozili u Binkel. Drugo kučno ime Por Juije nastalo je u vezi s 1.000 novčanili jedinica koju su nazivali jure. I drugo ime - Tabagate daje naslutiti da se bavio nečasnim poslovima. Kuču s imanjem kupio je koncem 19. stolječa Bukovac Ivan te se oženio Josipom Čop s kučnog broja 18. Prezime Bukovac bilo je brojno ali je usprkos tome izumrlo. Još ima ženska osoba tog djevojačkog prezimena. Kuča j e nenanstanj ena Broj 14 - Turk i Janeš - Krebulčkavi Krebulček je bio nadimak zetu Josipu Janešu koji je došao iz Ravnica 14 gdje je bio osebenik, a rodom je iz zaselka Gorniki. Nadimak najvjerojatnije znači neku biljku (cvijet) koja se na slovenskom jeziku zove krebuljica, a na hrvatskom krabljica. Tragovi Krebulčkove kuče TurkTomo I žena Polona Malnar H. žena Julij ana r. Malnar kči I. žene Marija " " Magdalena " M Terezija sin I žene Josip " " Ivan " " Margeta sinil, žene, Anton Ivan, Tomin sin žena Neža r. Čop sin Ivan " Josip kčiAngjela " Zorka sinLjubomir " Venceslav rodenje 29.12.1815. 13.2.1822. 26.1.1838 2.6.1840. 25.5.1843. 6.2.1846. 6.5.1851. 11.7.1856. 5.6.1865. 6.5.1851. 6.1.1853. 13.5.1877. 15.3.1880. 8.5.1883. 3.5.1886. 11.3.1889. 6.7.1892. vjenčanje smrt 1862. 1884. 1862. pnmj. 1873. 1892. suicid 1886. ud.uSelo7 1893.ods.uPadov 1873. t« ud. Tršče 20 1925. 51 Josip ženalvkar.Glac kči Marija " Veronika Anton ženaAndjelar. Šoštarič kči Veronika " Franca " Marija Ivan žena Sabina r. Frbežar siZvon n kči Ljubica sin Rudolf kči Dragica " Štefanija " Marija sin Josip kči Danica sin Danijel kči Zdenka sin Rudolf " Juraj Josip Turk žena Zdenka r. Pršle sin Ivan Janeš Josip, zet žena Ljubica r. Turk sin Josip " Franjo, Grga kčiŽeljka sin Ivan Josip žena Darinka r. Frbežar sin Srečko 15.3.1880. 1906. 12.5.1888. n izM.Luga23 15.3.1909. 2.2.1911. 5.6.1865. 1893. 5.6.1865. H 1.4.1894. 1913. u&uFaru 26.6.1895. 17.4.1897. 13.5.1877. 1902. 1937. uFranc. 11.7.1884. H 1960. Lazi 3 22.4.1904. 1904. 5.7.1905. 1938.ud. Ravnice 14 21.4.1907. 1908. 12.4.1909. 1931. ud. Sok. 21 26.12.1910. 1932. 8.12.1912. 10.1.1914. 1939. 8.5.1919. 1939. ud. Lazi 4 7.11.1920. 12.5.1922. 1923. 18.4.1924. 1924. 15.4.1926. 1927. 1914. 1939. 1920. H 6.9.1940. 1966. ožuSelo 21.3.1901. 1938. 1978. 1905. n 15.3.1939. 1963. 12.3.1942. 21.5.1945. 1970. ud. u Laze 14.5.1947. 1970. uBab. Polju 1939. StariTrg 12.4.1946. 1963. 31.1.1966. 52 Antun Turk (1865) odselio je s obitelji u Padovo, župa Osilnica. Josip Janeš zvan Krebulčok, rodom iz Gornika, bio je sa ženom Ljubicom jedno vrijeme na kvartitu u Ravnicama 14 (osebenik). Kasnije su se preselili u Sokole na njeno ognjište. Njegovi potomci su se raselili. Broj 15 - Čop - Por Štefiteh Kučno ime nastalo od imena Stjepan (Štefe). I ovo ime staro je barem dva stolječa, jer u kasnijim zapisima nema imena Stjepan. Štefitovu kuču je prije II. svjetskog rata kupio a nakon rata obnovio Julio Bukovac. Nakon smrti njega i supruge kuča je bila prazna a sadajeMemedovič koristi za odmor. rodenje vjenčanje smrt primj. ČopVincenc ženamagdalenar. Šoštarič kči Marija 4.6.1827. "Gertruda 8.3.1830. "Terezija 18.9.1832. sin Anton 30.12.1834. 53 kčiAna 25.6.1837. sin Josip 27.3.1839. 1862. Josip 27.3.1839 1862. 1890. ženaAnnar. Čop 7.8.1844. TI sin Ignac 30.1.1865. kči Agata 2.2.1868. 1887. ud. u Sok. 7 sin Josip 17.3.1871. 1895. kči Neža 19.1.1878. sinFranjo 2.3.1880.y 1905.ods.už. Osiln. " Izidor 12.3.1882. " Vjekoslav 11.6.1884. 1906. " Adalbert 15.4.1887. Ignac 1865. 1887. 1942. žena Marija r. Pršle 7.2.1868. u 1938.Pršleti kči Franjka 28.1.1902. 1902. sin Ivan Venceslav 7.1.1907. 1907. " Bogdan 6.3.1912. 1935. Josip 17.3.1871. 1895. žena Marija r. Malnar 9.7.1874. TI kči Marija 9.11.1896. 1899. sin Josip 11.8.1901. " Milan 10.4.1903. kči Dragica 28.1.1909. Franjo 2.3.1880. odselioužupuOsilnica žena Marija r. Čop 11.3.1887. 1905. Vjekoslav 11.6.1884 1906. žena Polona r. Zbašnik 24.2.1886. u Bogdan 1912. 1935. žena Franjka r. Poje 4.1.1914. M sin Andrija Franjo 30.11.1936. kči Sofija-Marija 12.5.1938. sin Josip 20.1.1940. 1942. Dio obitelji se raselio, a dio poginuo u ratu. Kuča nenastanjena. Broj 16-Klepac-PorLukaveh Stjepan Klepac došao je na ovaj broj s broja 7 i donio kucno ime koje ne nastalo od osobnog imena Luka. Ukuči broj 16 živjeli su Vladimir i Dragica Frbežar. Sada u njoj ne živi nitko. rodenje vjenčanje smrt primj Klepac Stipan 26.12.1822. 1843. 1881. žena Marija r. Čop 4.10.1827. n sinFabijan 18.1.1862. 1894. 1936. " Miroslav 4.3.1866. Fabijan 18.1.1862. 1894. 1936. žena Neža r. Klepac 21.1.1868. ti 1920. kči Vladica Marija 18.5.1895. 1920. 1932.ud.Selo " Danica 29.6.1896. 1900. " Josipa 12.3.1898. sinFranjo ii n 1901. " Davorin 9.2.1900. 1900. " Franjo 8.2.1902. 1924. kči Veronika 12.2.1904. " Ivka 15.3.1908. 1932. 1934. 55 sin Danijel 20.7.1909. 1909. " Vjekoslav 8.7.1912. Miroslav 4.3.1866. 1894. na broj 19 žena Veronika r. Turk 18.3.1880. sinJerko 15.4.1899. 1932. uLipovljane " Zvonimir 31.3.1901. na broj 19 " Julij 25.5.1903. 1928. vj.u Lipovljani " Vjekoslav 10.1.1906. 1932. Lipovljani Julij 25.5.1903. 1928. žena Sofijar. Glavaš 18.8.1910. " izLipovljana Vjekoslav 10.1.1906. 1932. žena Jelar. Starčevič Vladimir Frbežar došao je u Sokole iz zaselka Pršleti Prvi na ovom broju bilježi se Stjepan Klepac (1822.). Došao je s broja 7 od Lukovih, zato i broj 16 nosi to kučno ime. Njegov sin Miroslav je otišao za zeta na broj 19. Obitelj je zajedno s Miroslavom (1866.) prije II. svjetskog rata odselila u Kozaricu, župa Lipovljani. Poslije H. svjetskog rata tu živi Vladimir Frbežar sa suprugom Dragicom rod. Klepac. Nakon njihove smrti kučaje nenastanjena. 56 broju. Broj 17 - Klepac - Por Gorge Kučno ime nastalo po Grgi rodenom 1837. na ovom Kuču broj 17 je kupila i pretvorila u vikendicu, obitelj Klepac Lessel Klepac Mihael žena Neža r. Lipovac rodenje vjenčanje smrt primj. kči Terezija 13.3.1828. " Terezija 3.1.1831. sin Grga (Georgius) 17.4.1832. K it t« 11.4.1835. ii n » 26.2.1837. Grga 26.2.1837. 1863. žena Gera r. Malnar 2.3.1835. sin Ivan 23.6.1863. 1889. " Matija 21.2.1865. kči Matilda 26.2.1867. 1885. " Marija 25.3.1869. sin Valentin 4.2.1871. 1893. 1912. 1935. Ivan 1963. žena Jelena r. Lokner 17.5.1869. 1889. Valentin 1871. 1893. 1935. žena Marija r. Čop 26.1.1872. TI 1950. kči Marija 24.3.1895. 1920. " Gabrijela 20.3.1897. 1917. ud.uPrhce " Ljubica 1899. 1900. " Ljubica Štefanija 8.4.1903. 1926. ud.uTršče25 sinValnetin 7.1.1901. 1902. " Petar 21.2.1905. 1950. kčilvka 1.7.1907. " Franca 13.5.1909. "Antonija 14.6.1911. 1931. ud. Ravnice 23 Jedna odrijetkih kučaukojoj je odpočetka jedino prezime Klepac. Zadnji jeunjoj bio Petar. Uskoro nakon što se oženio Antonijom Žagar tragično je završio život (udario ga konj). Kuču je kupila obitelj Klepac - Lessel iz Samobora i uredila kao vikendicu. Do smrtije u nju rado dolazio akademik Dušan Klepac rodom iz Čabra. Broj 18 - Čop, Lipovac i Malnar - Spujdni Štefitavi Prevedeno na standardni jezik ovo ime znači Donji Stjepanovi. Otvoreni kapci na prozoru ipak ne znače da je kuča nastanjena 58 rodenje vjenčanje smrt primj. Čop Anton 30.12.1834. 1857. 1894. žena Marija r. Naglič 1.3.1838. " 1908. kčiVicka 11.3.1857. " Marija 17.2.1869. 1944. " Veronika 18.2.1874. " Jožefa 15.3.1879. " Rudolfa 17.4.1883. 1885. zet Lipovac Matija 22.2.1871. 1894. žena Veronika Čop 18.2.1874. u kči Rudolfa 15.3.1897. sin Slavko 16.4.1899. Malnar Franjo 15.6.1879. 1903. 1955. žena Uršula r. Klepac 15.4.1883. " 1962. sin Ivan 6.5.1905. 1940. ož.uTršče36 " Živko 12.1.1907. 1931. ož.uGerovo kči Danica 22.5.1909. " Marija 18.8.1911. 1929. uduMaliLug sin Davorin 8.11.1913. 1941. kčiVladislava 1.4.1917. 1945.ud.uResnik " Slava 13.4.1920. 1942. " Olga 9.9.1922. 1952. Josip, sin Danice 5.12.1929. 1957. Davorin 1913. 1941. žena Milka r. Kovač 28.2.1922. " iz Prhci 2 sin Branko 1942. roden u log. Rab "Vjekoslav 21.12.1946. 1966. kči Marica Terezija 24.3.1951. ud.naParg " Milka 21.4.1953. 1972. ud. u Laze Vjekoslav 1946. 1966. žena Josipa r. Ožbolt 6.6.1947. izCr.Lazi24 kči Nada-Josipa 19.3.1966. sin Franci Franjo Malnar (1879.) došao je s broja 20. Kuču je naslijedio sin Davorin. Njegove kčeri su udate u Tršču i na Pargu, sin Vjekoslav ima potomke u Srednjoj Dragi, a Branko je umro neoženjen. Kučajenenastanjena. 59 Broj 19 - Turk i Klepac rodenje vjenčanje smrt primj. TurkStipan 12.7.1846. 1871. žena Veronika, r.Šošlarič 20.12.1851. sin Matija 18.2.1877. kči Veronika 18.3.1880. sin Izidor 25.2.1883. 1883. " AntonMatija 25.2.1883. 1883. " Ivan 22.6.1884. kči Matilda 7.3.1887. " Marijal3.2.1890. zet Klepac Miroslav 4.3.1866. 1894. žena Veronikar. Turk 18.3.1880. Stjepan Turk došao je s broja 4. Dobio je zeta Miroslava Klepca koji je oženio njegovu kčerku Veroniku. Kuča je ostala prazna prije II. svjetskog rata jer su stanovnici otišli u Kozaricu kodLipovljana. Broj 20 - Malnar, Križ, Čop - Por Katarinceneh Imej e moglo nastati po snahi Katarini rodenoj NagEč. Na nekadašnjem broju 20. živio je sam Vjekoslav Čop - Nono rodenje vjenčanje smrt primj. MalnarStjepan ženaApolonija kči Helena 21.5.1832. Juraj 11.4.1846. 1871. 1918. žena Katarina r. Naglic 12.4.1853. ti kči Marija Amalija Ljubica 9.7.1874. " Tereza 5.4.1877. 1937. sinFranjo 15.7.1879. nakbrl8 kči Danica 19.3.1881. 1884. sin Rudolf 22.4.1884. živionabroju22 " Stanislav 19.10.1885. " Kazimir 4.3.1888. kči Ludmila 13.2.1890. 1928. u Ravnice 14 sin Venceslav 26.9.1891. 1912. kči Veronika 8.6.1895. " Frančiška 26.4.1899. 1900. Stanislav 19.10.1885. 1907. uPršleti2 žena Matilda r. Volf 11.3.1888. H iz Sokoli 5 kči Marija Danica 18.7.1908. Pršleti2 sin Ivan 15.5.1910. Pršleti2 Venceslav 26.9.1891. 1912. žena Polona r. Smole 8.2.1894. ii izM.Luga29 Josip 14.5.1908. 1930. žena Ivka r. Naglič 24.3.1911. ir izSred.Dr. Čop Franjo, zet 25.2.1874. 1895. sbroja9 II. žena Tereza r. Malnar 5.4.1877. ti 1957. kči Ljubica 10.5.1897. 1919. ud. za Kaz. KI. sin Ivan 29.1.1899. 1923. ož. Mar. Turk " Franjo 4.4.1900. sin Rudolf 2.1.1903. 1925. ož. za Jul. Pršle kči Marija 2.1.1903. 1909. " Danica 12.1.1905. sinVjekoslav 16.6.1908. " Izidor 3.4.1916. 1947.ož.Vlad. Reljac kči Dragica 18.4.1913. 1936. ud.Tršče 8 " Katica 18.4.1913. živjelauBjelovaru 61 Izidor 1916. žena Vladislavar. Reljac 28.1.1923. sin Marijan 22.2.1948. " Vjekoslav 13.7.1949. " Josip 13.3.1952. kči Marija 15.11.1956. 1947. " izPrhci3 uFrancuskoj uFrancuskoj ud. u Črne Laze Križ Valentin 14.2.1896. 1928. 1935. žena Ludmila r. Malnar 1890. " 1968. Čop Izidor - Zedurčok za vrijeme ispijanja popodnevne kave. Na fotografiji: stoji Danica Klepac, do nje je Ljubica Klepac, Veronika Turk i Milka Malnar. Ludmila Malnar bila je udata za Valentina Križa iz Gornjih Žagara. Kao osibenki živjeli su jedno vrijeme u Ravnicama na broju 14, kod Sjouke. Ludmila je brzo ostala udovica i vratila se u rodnu kucu. Stanislav Malnar odselio je s obitelji u Pršlete, a u kuču je došao zet s broja 9 - Franjo Čop. U kuci je nakon II svjetskog rata ostala obitelj Izidora Čopa, od koje je na domu živio samo Vjekoslav (1949).. 62 Broj 21 - Janeš, Turk - Grajski Kad je kuča broj 5 prešla u vlasništvo Petra Turka, Josip Janeš izgradio j e kuču broj 21- Kako je on bio Graj ski dobila je to ime i njegova nova kuča. rodenje vjenčanje smrt primj. Janeš Josip, sin Ivana iTerezer.Kl. 5.4.1896. 1920. Okič Veronika kči" "12.6.1897. 1914. vjenč. u Sisku Ivka 25.6.1899. 1920. ud. uPršlete Bogdan sin " " 18.6.1905. 1931. Danica kči " " 19.4.1903. 1933. Bogdan 1905. 1931. žena Dragica r. Turk 11.4.1909. iz Sokoli 14 sin Zlatko 6.2.1932. " Emanuel 31.3.1934. 1934. Turk Josip 1903. 1933. I. žena Danica r. Janeš 19.4.1903. " izMalogLuga sin Alojzij 2.1.1935. mrtvoroden sin 11.4.1936. II. žena Angela r. Mussi 28.5.1904. izTopuskog Bogdan s obitelji odselio u Slavoniju. Sin Zlatko živi u Zagrebu. Kučanije obnovljena. Broj 22 - Malnar - Por M^rikance, Por tj^te Lube Kučno Por M$rikance (Kod Amerikanca) nastalo je kad se Rudolf vratio iz Amerike. rodenje vjenčanje smrt primj. Mihelič Ivan i žena Gera r. Malnar kči Marija 3.8.1831. " Ana 26.6.1836. "Josip 21.2.1839. 1840. 63 Na broju 22. do smrti je živjela sama VazmaMalnar, rodena Bukovac Vazma Malnar 64 rodenje vjenčanje smrt primj. Malnar Anton ženaApolonija kči Elizabeza 27.6.1832. Rudolf 22.4.1884. 1907. žena Ljubica r. Lipovac 9.3.1890. " 1961. sin Josip 14.5.1908. 1930. " Franjo 1.4.1910. kči Marija 28.3.1912. 1929. ud. Sred.Dragu " Dragica 5.3.1914. 1924. ud. Sokole 11 sin Rudolf 31.3.1916. 1937. kči Katarina 22.11.1918. 1920. sin Ivan 13.5.1921. 1921. kči Ljubica 21.6.1929. sin Vjekoslav 9.8.1930. 1962. " Ivan 19.6.1932. Vjekoslav 1930. 1962. žena Vazmoslavar. Bukovac 20.5.1934. " kčiSmiljka 15.9.1963. živiuKočevju " Ankica 4.4.1967. O Miheličima nema podataka. Dade se zaključiti da je Ivan, ili možda neki njegov predak, došao iz Črnih Laza, a sudbina nj egovih potomaka nij e poznata. Malnar Rudolf rodio se na kučnom broju 20. I prije njegova dolaska tu je bilo prezime Malnar (Anton roden početkom 19. stolječa). U kuči je do smrti živjela Vazmoslava (r. Bukovac), a njene kčeri su jedna u Sloveniji, a druga u Rijeci. Broj 23 - Lipovac - Gmajnceni Kuča izgradena na nekadašnjem pašnjaku - gmajni (umanjenica: gmajnca) rodenje vjenčanje smrt primj. Vjekoslav 4.6.1887. 1913. 1938. žena Dragica r. Čop 13.6.1896. kči Darinka 25.6.1914. 1930. " Amalija 1916. 1917. 65 sinVjekoslav 29.5.1919. kči Marija 18.4.1921. sin Ivan 25.6.1928. 1953. sinJosip 7.3.1936. Poslije II svjetskog rata odselili su u Kočevje. Kuča nakonratakučanije obnovljena. Broj 24-Zedurčok Kuču je izgradio Izidor Čop (r. 1916.) neposredno prije II. svjetskog rata. Nakonratanije obnovljena. Broj bb.-Emil Gričar Prije ulaskaunaselje Sokoli, s desne stranepostavio sije vikendicu Emil Klepac rodom iz Sokola br. 8 koji živi na Makovom Hribu. Ovakvi prizori vračaju nadu u održanje života u Sokolima 66 KAPELICA Svetog Ivana Krstitelja U želji da se izbjegne višekratno ponavljanje podataka o kapelici u Sokolima, zaineteresirane treba uputiti na knjige i knjižice "Tršče", "Sokoli" i "200 godina župe Tršče" u kojima ima mnogo podataka o ovoj crkvici. Crkvica nakon obnove 2003. godine i križ s novim raspelom poklonom Gradonačelnika grada Cabra Svetu misu predvodio je nadbisku Ivan Devčič 67 Nakon obnovljene kapelice Sv. Ivana Krstitelja 2003. godine služena je sveta misa na kojojje bilo više iseljenih Sokolana. Panorama Sokola s jugozapadne strane 68 SPISAK SOKOLANA IZ KNJIGE ZAVIČAJNIKA ABECEDNIM REDOM ArhGertruda Bönel Marija Bukovac Amalija Bukovac Ema Bukovac Franjo Bukovac Franjo Bukovac Ivan Bukovac Ivan Bukovac Ivka Bukovac Josip Bukovac Julij Bukovac Milka Bukovac Mira Bukovac Rudolf Bukovac Slavoljub Bukovac Vazmoslava Bukovac Vera Bukovac Vilma Bukovac Vjekoslav Čop Adalbert Čop Agata Čop Ana Čop Ana Čop Ana Čop Ana Čop Ana Čop Ana ČopAndrijaFranjo Čop Angela Čop Antun Čop Antun Čop Antun ? kbr 7 žena Klepac Mihaela 1874 " 1 šumarova kčerka 1915 "3 iz Sokoli 13, ženaFranje Šoš. 1943 "13 udata za Ožbolta, Plešci 1909 " 13 žena Marija Klepac, Vode 1 1937 "13 1873 " 13 zet Čop Josipe, doš iz Križmana 1901 "13 1917 "13 1899 " 13 ženaDanicaTurk Sok. 4 1912 "13 žena Milka Klepac iz Sok. 8 1907 "13 1948 "13 ud. za Marijana Čopa, Tršče 1917 "13 1921 "13 1934 "20 iz Sok. 13, ženaMalnar Vjek. 1947 "13 živi u Zagrebu 1936 "13 udata u Selo za Malnar Antuna 1919 "13 1887 "15 1868 " 7 sbroja 15, ženaHermag. Klepca 1830 "3 1831 "3 1837 "15 1840 "9 1844 "15 žena Čop Josipa 1846 "9 1936 "15 1883 "11 1817. "3 1817 "13 1834 " 15 nabr 18, ženaNaglič Marija 69 ČopAntun 1936 "11 ČopApolonija 1835. "3 ČopApolonija 1835 "13 ČopAugustin 1869 "11 Čop Bogdan 1912 "15 Čop Branko 1942 "11 Čop Cvetko 1899 "9 Čop Danica 1905 "11 Čop Danica 1926 "11 Čop Dragica 1896 "11 udatauSok.23zaVjek.Lipov. Čop Dragica 1909 "15 Čop Dragica 1913 " 11 udatauTrščezaMalnarAnt. ČopEmanuel 1888 "11 žena Dragica Pršle, Pršleti 1 Čop Fabjan Sebastjan 1824. "3 ČopFranjo 1874 "20 sbr. 9. ž. Soštarič Franca sbr 3 Čop Franj o 1874 " 11 zet kbr. 20, žena Tereza Malnar Čop Franjo 1880 "15 Ž.Marija Čop, odšel u Osilnicu ČopFranjo 1900 "11 ČopFranjo 1901 "9 ČopFranjo 1909 "11 žena Dragica Malnar, S 22 Čop Franj o 1940 "11 umro u logoru Rab Čop Frančiška ? "13 Čop Franka 1864 "8 žena Rudolfa Klepca Čop Franka 1866 "12 sbr. 11, žena Izidora Klepca Čop Franka 1902 "15 Čop Gertruda 1830 "15 Čop Helena 1819 "3 Čop Ignac 1865 " 15 žena Marija Pršle, Pršleti Čop Ivan 1821 "3 zet na broju 12, žena Čop Magd. ČopIvan 1847 "11 Čop Ivan 1848 "9 žena Angela Lipovac Čop Ivan 1899 "11 žena Olga Marija Turk Čop Ivan 1899 "20 žena Marija Turk kbr. ČopIvan 1901 "9 ČopIvan 1936 "11 Čop Ivan Venceslav 1907 "15 Čoplvka 1894 "9 umrla uAmerici Čoplvka 1897 "2 izSokolilO Čop Izidor 1882 "15 Čop Izidor 1886 "11 Čop Izidor 1910 "11 Čop Izidor 1916 "20 ženaVladis.Reljac,Prhci 70 Čop Jakov ? "11 ženaTerezaMihelič Čop Jakov ? " 13 žena Lucija Klepac Čop Josip ? "9 I.ž. .Barbara Klepac, II Jul.Maln. Čop Josip 1835 "9 ženaTerezaLipovac Čop Josip 1836 "11 Čop Josip 1839 "15 ženaČopAnasbrojall Čop Josip 1841 "11 žena Tereza Lautar ČopJosip 1871 "9 otišao nabroj 20, ž. Veron Volf Čop Josip 1871 " 15 žena Marij a Malnar ČopJosip 1898 "11 ČopJosip 1901 "15 ČopJosip 1907 "9 ČopJosip 1927 "11 ČopJosip 1940 "15 umroulogoruRab ČopJosip 1952 "20 uFrancuskoj Čop Josipa 1879 "13 žena Ivana Bukovca Čop Jožefa 1879 "18 ČopJuraj 1843 "9 ČopJuraj 1862 "11 Čop Katarina 1913 "11 živjelauBjelovaru ČopLovroStjepan 1850 "11 žena Marija Lautar Čop Ljubica 1897 "11 udatanabroj 12, KI. Kazimir Čop Ljubica 1906 "6 izTršča 17,ženaVjekoslava Čop Ljubica 1908 "11 ČopLjudevit 1885 "11 ženaAgatalvičakizZavršja Čop Magdalena 1818 "12 zet-mužČopIvansbroja3 Čop Magdalena 1859 "12 zet Izidor Klepac br 8 Čop Margareta ? "13 Čop Margareta 1826 "3 Čop Margareta ? "10 žena Mihaela Turka Čop Marija ? "4 žena Mihe Turka Čop Marija ? "5 žena Blaža Janeša Čop Marija 1816 "3 Čop Marija 1816 "12 Čop Marija ? "7 ženaStjepanaKlepca Čop Marija 1827 "15 Čop Marija 1827 "16 ŽenaStjepanaKlepca Čop Marija 1838 "4 s broj a 9, žena Mihaela Turka Čop Marija 1839 "5 žena Antona Janeša, Sok 5 Čop Marija 1869 "18 Čop Marija 1872 "17 s kbr 11, muž Valentin Klepac Čop Marija 1887 "15 žena Franje Čopa, od. Osiln. 71 Čop Marija Čop Marija Čop Marija Čop Marija Čop Marija Čop Marijan Čop Matejka Čop Matija Čop Matilda Čop Mihael Čop Milan Čop Milan Čop Milka Čop Miroslav Čop Mirko Čop Neža Čop Neža Genoveva Čop Neža Pavunka Čop Petar Čop Rudolf Čop Rudolf Čop Rudolfa Čop Rudolfa Čop Slavko Čop Sofija Marija Čop Stjepan Čop Terezij a Čop Terezija Čop Terezija Čop Terezija Čop Terezija Čop Veronika Čop Veronika Čop Veronika Čop Veronika Čop Vicka ČopVincenc ČopVjekoslav ČopVjekoslav Čop Vjekoslav ČopVjekoslav Čop Zdenka 72 1896 "15 1900 "11 1903 "11 1915 "11 1956 "20 udatau C. Laze za Malnar Sreč. 1948 "20 uFrancuskoj 1888 "11 1851 "9 1902 "11 ? "3 1899 "9 1903 "15 1911 "9 1864 "11 1881 "11 1878 "15 1854 "11 1853 "14 1940 "11 1903 "11 1909 "11 1883 "18 1897 "18 1899 "18 1938 "15 1828 "3 1832 "15 1844. "9 1845 "9 1855 "11 1911 "9 1855 "9 1874 "18 zet-muž Matija Lipovac 1877 "11 1892 "11 1857 "18 ? "15 žena Magdalena Šoštarič 1884 "15 žena Polona Zbašnik 1906 "11 1908 "11 1949 "20 1910 "9 žena Matilda Klepac Sok. 17 žena Franca Turk iz Voda 9 sbr.9, žena Turk Ivana žena Julij ana Pršle iz Pršleti Frbežar Darinka 1946 "14 žena Josipa Janeša Frbežarlvka 1888 "5 II žena Petra Turka Frbežar Ivka 1930 " 8 iz Pršleti, žena Franje Klepca Frbežar Magdalena ? "10 žena Ivana Turka Frbežar Marij a 1927 "2 i iz Pršleti, žena Josipa Trohe FrbežarSabina 1884 " 14 iz Lazi 3, žena Ivana Turka Glac Marija 1909 "14 žena Josipa Turka Glavaš Sofija 1910 "16 žena Julij a Klepca, u Lipovlj. Hudolin Polonij a 1852 "8 žena Stjepana Klepca Iljič Olgica 1947 "17 IvičakAgata 1895 "11 žena Ljudevita Čopa (odšel) JanešAna 1855 "5 Janeš Anton 1837 "5 žena Čop Marija Sok 11 Janeš Blaž ? "5 žena Marija Čop Janeš Danica 1903 "21 iz M.Luga, žena Josipa Turka Janeš Franjo 1874 "10 Janeš Helena 1827 "5 Janeš Helena 1832 "5 JanešIvan 1865 "5 odselionabroj21 Janeš Ivka 1879 "10 udatauSelo2 Janeš Jakov 1834 "10 žena Franka Kovač Janeš Jelena 1832 "5 Janeš Josip ? "5 Janeš Josip 1829 "5 Janeš Josip 1901 " 14 iz Ravnica 14, muž Ljubice Turk Janeš Josip 1939 "14 žena Darinka Frbežar, Lazi Janeš Juraj 1853 "5 Janeš Lojza 1870 "5 Janeš Lucija 1826 "5 Janeš Marija 1861 "5 muž zet Lipovac Stjepan Tr.24 Janeš Matilda 1882 "5 JanešNeža 1877 "10 Janeš Paulina 1882 "8 žena Adalberta Klepca Janeš Slavka 1890 "10 zet Ivan Klepac, Sokoli 8 Janeš Srečko 1966 "14 Janeš Tonka 1858 "5 muž VolfPolikarp Malej Janeš Veronika 1871 "5 muž Rudolf Klepac, Sok. 6 73 Jelene Amalija 1895 Sok. l.udatauLaze2,zaŠošt.Franju Jelene Angela 1855. ti Jelene Anton 1851 ?! Jelene Berta 1864 ?i Jelene Dragica 1898 u udata u Razloge Jelene Dragica 1925 u u Zagrebu Jelene Franca 1897 u Jelene Franjica 1929 u udata u Selo za Mezlar Ivana Jelene Franjo Rudolf 1896 u Jelene Ivan 1861 u Jelene Josip 1905 u Jelene Juraj 1870 u Jelene Juraj 1924 n Jelene Marija 1891 u udatauFrbežare2 Jelene Marija 1904 ii udata u župu Bakar Jelene Marija 1921 " udatauVrhovcezaRedeDragut. Jelene Pavica 1928 n udata u Selo za Malnar Cvetka Jelene Rudolf 1893 u Jelene Srečko 1888 n Jelene Stjepan 1821 n Jelene Štefanija 1900 n Jelene Štefanija 1902 n Jelene Veronika 1886 u Jelene Vladimir 1899 n Klepac Adalbert 1881 "8 žena Paulina Janeš Klepac Adalbert 1938 "8 živiuGerovu Klepac Adam 1920 "12 Klepac Ana 1833 "12 Klepac Ana 1847 "6 Klepac Ana 1848 "3 Klepac Ana 1853 "8 Klepac Ana Monika 1848 "7 Klepac Angela 1866 "2 udata u Kočevje Klepac Angjela 1886 "7 žena Jur.Maln.preud. u Selo 15 Klepac Antonija 1856 "7 Klepac Antonij a 1907 "6 Klepac Antonij a 1909 "8 Klepac Antonija 1911 "17 udata za Petra Volfau Ravnice Klepac Antonija 1933 "6 Klepac Antun 1822 "9 Klepac Antun 1826 "12 74 Klepac Antun 1828 "7 ženaTerezaPršle Klepac Antun 1830 "11 žena Gera Šoštarič Klepac Antun 1855 "7 Klepac Antun 1918 "6 umrouGerovu Klepac Antun 1921 "12 rod. u Vukovaru Klepac Antun 1935 "7 žena Marj anka Malnar iz Kraj a Klepac Apolonij a ? "11 muž Šoštarič Geor. Sok. 11 Klepac Apolonij a 1816 "12 Klepac Barbara 1823 "12 žena Josipa Čopa Klepac Barbara ? "9 Klepac Cvetko 1910 "6 Klepac Danica 1892 "8 Klepac Danica 1896 "16 Klepac Danica 1911 "8 Klepac Danica 1935 "12 Klepac Danijel 1902 "6 umro u Beogradu 1980. Klepac Danijel 1909 "16 Klepac Danijel "7 živi na Travi Klepac Davorin 1900 "16 Klepac Dragica 1910 "12 Klepac Dragica 1924 "7 ud. za Vladu Frbežara iz Pršleti Klepac Durda 1965 "7 ud. Janeš uResmane Klepac Emil 1957 "8 živi na Mak. Hr žen Zinka Janeš Klepac Evica Božiča 1962 " 10 muž Branišelj Mladen, G. Kraj Klepac Fabij an 1862 "16 žena Neža Klepac kbr 6 Klepac Ferdinand 1926 "8 Klepac Filipa 1885 "6 iz Gerova 26, žena Franje Klepac Frančiška Rom. 1843 "9 Klepac Frančiška Rom. 1851 "6 Klepac Franjo 1820 "12 Klepac Franjo 1830 "9 Klepac Franjo 1872 "8 žena Katarina Volf Klepac Franjo 1879 "6 žena Filipa Klepac, Gerovo 26 Klepac Franjo 1898 "16 Klepac Franjo 1902 "16 Klepac Franjo 1922 "8 žena Ivka Frbežar, Pršleti Klepac Franjo 1927 "10 žena Marija Klepac Sok. 11 Klepac Franjo 1929 "6 Klepac Franjo 1954 "8 Klepac Franjo Josip 1908 "6 žena Marija Turk Klepac Franca 1909 "17 udatalljič Klepac Franca 1918 "6 75 Klepac Franka Klepac Franka Klepac Franka Klepac Franka Klepac Franka Klepac Gabrijel Klepac Gabrijela Klepac Genoveva Klepac Gertruda Klepac Grga Klepac Grga Klepac Grga Klepac Hermagor Klepac Ivan Klepac Ivan Klepac Ivan Klepac Ivan Klepac Ivan Klepac Ivan Klepac Ivan Klepac Ivan Klepac Ivan Klepac Ivan Pavao Klepac Ivana Klepac Ivanka Klepac Ivka Klepac Ivka Klepac Ivka Klepac Ivka Klepac Ivka Klepac Izidor Klepac Izidor Klepac Izidor Klepac Jelena Klepac Jelka Klepac Jerko Klepac Josip Klepac Josip Klepac Josip Klepac Josip Klepac Josip Klepac Josip 76 1918 "10 1861 "6 udatauPrhce 1 1884 "12 1886 "3 izMalogLuga26 1927 "7 1859 "2 1897 "17 ud. u Prhce za Antuna Kovača 1956 "11 1924 "8 1832 "17 1835 "17 1837 "17 žena Gera Malnar kbr 13 1859 "7 žena Agata Čop Sokoli 1863 "17 žena Jelena Lokner 1885 "8 žena Slavka Janeš, Sokoli 10 1910 "6 1915 "6 1915 "8 1919 "12 1931 "9 žena Ivka Zbašnik Vrhovci 1936 "6 1942 "7 živi u Zagrebu 1920 "10 žena Kristina Klepac Sok. 9 1854 "6 muž Jakov Lipovac Tršče 24 1949 "17 udata za Branka Reljca, Prhci 1846 "8 1862 "6 1907 "17 1908 "16 1928 "10 udata za Juija Lautara, Lazi 1857 "12 žena Franka Čop S. 11 1858 "8 zetnabr. 12,ženaMagdal.Kl. 1934 "6 1855 "8 1940 "7 1899 "16 ? "6 : žena TerezaMezlar, Ravnice 7 1816 "9 1821 "8 1834 "9 1835 "9 1841 "6 žena Matija Turk Sok. 4 Klepac Josip 1854 "7 Klepac Josip 1876 "6 Klepac Josip 1896 "8 Klepac Josip 1912 "8 Klepac Josip 1915 "12 Klepac Josip 1916 "10 Klepac Josip 1926 "7 Klepac Josip 1952 "8 živi u Zagrebu Klepac Josip 1956 "10 Klepac Josipa 1857 "7 Klepac Josipa 1898 "16 Klepac Josipa 1939 "7 Klepac Josipa 1956 "10 mužArh Vjekoslav, Lazi Klepac Julij 1903 " 16uLipovljan.ženaSofijaGlavaš Klepac Julijana 1877 "8 Klepac Julijana 1889 "12 Klepac Julka 1963 "9 živi u Tršču s Antunom Zbašn. Klepac Juraj 1819 "9 Klepac Juraj oko 1820 "7 žena Uršula Žagar Klepac Juraj 1827 "12 Klepac Juraj 1885 "6 Klepac Kažimir 1894 "12 žena Ljubica Čop, S. 11 Klepac Kristina 1928 " 7 žena Ivana Pavla Klepca, Sok. 10 Klepac Lucija ? "13 žena Čop Jakova Klepac Ljubica 1899 "17 Klepac Ljubica 1920 "7 udatauTršče24 Klepac Ljubica 1927 "7 Klepac Ljubomir 1899 "6 zetu Vodama 9 Klepac Magdalena 1819 "12 Klepac Magdalena 1825 "8 Klepac Magdalena 1859 "12 zet-muž Izidor Klepac S. 8 Klepac Margeta 1858 "6 udata u Gerovo 26 Klepac Marija 1822 "8 Klepac Marija 1825 "9 Klepac Marija 1826 "7 Klepac Marija 1831 "5 Klepac Marija 1840 "9 Klepac Marija 1841 "9 Klepac Marija 1844 "1 Klepac Marija 1844 "6 Klepac Marija 1851 "8 Klepac Marija 1869 "17 77 Klepac Marija 1872 "2 Klepac Marija 1873 "6 Klepac Marija 1889 "7 Klepac Marija 1895 "17 Klepac Marija 1897 "8 Klepac Marija 1901 "6 udatauSelo2 Klepac Marija 1902 "12 Klepac Marija 1910 "13 iz Voda 1, žena Franje Bukovca Klepac Marija 1913 "6 Klepac Marija 1920 "8 Klepac Marija 1926 "10 Klepac Marija 1929 "7 živi u Zagrebu Klepac Marija 1932 "6 Klepac Marija 1934 "8 Klepac Marija 1936 "7 Klepac Marija 1936 "11 muž Franjo Klepac, sadaTršče Klepac Marija 1953 "10 muž Srečko Lipovac, Tršče Klepac Matejka 1868 "2 Klepac Matija 1813 "8 žena Jelena Mezlar, Ravnice 7 Klepac Matija 1837 "9 Klepac Matija 1865 "17 Klepac Matija 1894 "8 Klepac Matilda 1863 " 11 iz Sok. 17. Žena Miroslava Čopa Klepac Matilda 1867 "17 Klepac Matilda 1885 "12 Klepac Mihael ? "7 žena Gertruda Arh Klepac Mihael ? "17 žena Neža Lipovac Klepac Mihael ? "9 žena Apolonija Turk Klepac Miljenko Julij 1940 "9 Klepac Milka 1883 "3 odselili u Grubišno P. Klepac Milka 1922 " 7 udata za Julija Bukovca, Sok. 13 Klepac Mirko 1892 "7 žena Marija Kovač, Prhci Klepac Miroslav 1866 "16 Klepac Miroslav 1870 "6 zetuGerovu42 Klepac Nada 1924 "12 Klepac Neža ? "13 oseb. žena StjepanaMalnara Klepac Neža 1868 " 16 s broja 6, žena Fabijana Klepca Klepac Neža 1883 "7 Klepac Paulina 1883 "8 Klepac Pavica Marija 1923 "10 žena Antonija Žagar, Vrhov. Klepac Petar 1905 "17 Klepac Petar 1915 "10 78 KlepacRadivoj 1899 "8 umro u Lužanima Klepac Rajko 1967 "10 živiuTršču, Školska Klepac Romana 1870 "2 Klepac Romana 1890 "8 Klepac Rosanda Marija 1961 "7 ud. Ivankovič, živi na Pargu Klepac Rozalija 1873 "8 Klepac Rudolf 1865 "8 žena Franka Čop Klepac Rudolf 1866 "6 žena Veronika Janeš Sok. 5 Klepac Silvana And. 1961 "9 Klepac Slavka Marija 1952 "10 muž Franj o Lipovac Makov Hr. Klepac Slavko 1917 "8 Klepac Srečko 1894 "7 žena Štefanija Turk, Sokoli 4 Klepac Srečko 1964 "10 živiuTršču, Školska Klepac Stjepan ? "12 ž. Elizab.Malnar i Katarina Klepac Stjepan 1822 " 7 otiš. na broj 16, žena Marija Čop Klepac Stjepan 1822 "9 Klepac Stjepan 1827 "8 Klepac Stjepan 1844 "8 žena Polonij a Hudolin Klepac Stjepan 1932 "12 Klepac Stjepan 1933 "10 Klepac Štefanija Ljub. 1903 "17 udatauTršče, Čop Klepac Terezija 1816 "9 Klepac Terezija 1818 "8 Klepac Terezija 1828 "17 Klepac Terezija 1831 "7 Klepac Terezija 1831 "17 Klepac Tereza 1863 " 5 žena Ivana Janeša, odselili na 21 Klepac Tomislav 1899 "7 Klepac Tonka 1864 "2 Klepac Tonka 1886 "12 Klepac Uršula 1829 "8 Klepac Uršula 1883 "18 kbr 6, udata za Franju Malnara Klepac Valentin? "8 žena Uršula Malnar Klepac Valentin 1871 "17 žena Marija Čop, kbr 11 Klepac Valentin 1901 "17 Klepac Veronika 1852 "7 udata na Grobnik Klepac Veronika 1892 "12 zet-muž Šošt. Vjekosl. S. 3 Klepac Veronika 1904 "16 Klepac Vicka 1862 "1 iz Sokoli 2 Klepac Vincent 1851 Klepac Vj ekoslav 1887 "6 Klepac Vj ekoslav 1897 "6 žena Ljubica Čop, Tršče 17 79 Klepac Vjekoslav 1907 "8 žena Vladimira Kovač Gerovo Klepac Vjekoslav 1912 "12 Klepac Vj ekoslav 1912 "16 Klepac Vjekoslav 1925 "7 Klepac Vjekoslav 1927 "12 Klepac Vjekoslav 1906 "16 žena Jela Starčevič, Lipovljani Klepac Vjekoslav 1936 "6 Klepac Vjekoslav 1936 "8 živiuGerovu Klepac Vladica Marija 1895 "16 udatauSelo Klepac Vladimir 1904 "6 Klepac Zdenka 1926 "6 Klepac Zlatko 1968 "9 živi u Tršču, žena Miranda Frb. Klepac Zvonimir 1901 "16 Kovač Franka 1849 "10 žena Jakova Janeža Kovač Marij a ? "3 Kovač Marija 1875 "2 Kovač Marija 1899 "7 žena Mirka Klepca Kovač Milka 1922 "18 iz Prhci, žena Davorina Main. Kovač Vladimira 1910 "8 iz Gerova, žena Vjek. Klepca Križ Valentin 1896 "20 zet-muž Ljudmile Malnar LautarMarija 1864 "11 žena Lovre Stjepana Čopa LautarTereza 1841 "11 žena Josipa Čopa Lipovac Amalija 1916 "23 žena Ivana Čopa Lipovac Angela 1860 "9 Lipovac Danica 1908 "1 Lipovac Darinka 1914 "23 Lipovac Gera 1831 "2 Lipovac Ivan 1928 "23 odšel, u Kočevje Lipovac Jakov 1858 "6 zetizTršča24 Lipovac Jakov 1880 "1 izTršča24 Lipovac Josip 1884 "5 odseliouVrbanju Lipovac Josip 1910 "1 umrou Županji Lipovac Josip 1936 "23 Lipovac Ljubica 1890 "20 Lipovac Lucija ? "5 žena Josipa Janeša Lipovac Marija ? "3 Lipovac Marija 1921 "23 odšel, u Kočevje Lipovac Matij a 1871 "18 zet-muž Veronike Čop Lipovac Milka 1915 "1 80 LipovacNeža ? "17 žena Mihaela Klepca Lipovac Stjepan 1857 " 5 iz Tršča 24, muž Marije Janeš Lipovac Tereza 1840 " 9 žena Josipa Čopa Lipovac Veronika 1882 " 5 žena Petra Turka, prij e br. 4 Lipovac Vjekoslav 1887 "23 žena Dragica Čop kbr 11 Lipovac Vjekoslav 1919 "23 odšel. uKočevje Lipovac Vladimir 1912 "1 Loknar Uršula ? "5 ženaBartola Lokner Jelena 1869 "17 žena Ivana Klepca MalnarAdam 1911 "7 MalnarAna ? "4 MalnarAnkica 1967 "22 ud.uKočevje MalnarAntun ? "22 ženaApolonija Malnar Apolonij a 1825 "13 kčioseb. MalnarBerta 1874 "13 ods.uGerovo Malnar Branko 1942 "18 roden u logoru Rab Malnar Danica 1881 "20 Malnar Danica 1908 "20 odsel.uPršlete2 Malnar Danica 1909 "18 Malnar Davorin 1913 "18 žena Milka Kovač iz Prhci Malnar Dragica 1914 " 20 ud. u Sok. 11 za Franju Čopa Malnar Elizabeta 1832 "22 Malnar Franci 197? "18 živi u Sred. Dragi Malnar Frančiška 1899 "20 Malnar Franj o 1879 "18 na br. 20, ž. Urša Klepac kbr 6 Malnar Franj o 1910 "20 nakbr22,uNovimLazima Malnar Gertruda ? " 22 žena Ivana Miheliča Malnar Gertruda 1835 "17 s broj a 13, žena Grge Klepca Malnar Gregor 1846 " 13 Malnar Helena 1832 "20 Malnar Ivan 1905 " 18 ož. u Tršče 36 (Koriti) Malnar Ivan 1910 "20 odsel.uPršlete2 Malnar Ivan 1921 "20 nakbr 22 Malnar Ivan 1932 "20nakbr 22 Malnar Josip 1840 "1 i 13? oseb. Malnar Josip 1908 "20 ods.nabr.22 Malnar Josip 1929 "18 Malnar Julijana ? "9 II žena Josipa Čopa Malnar Julijana 1822 "14 II žena Tome Turka Malnar Juraj 1846 "20 žena Kata Naglic 81 Malnar Juraj 1877 "13 ods.uGerovo Malnar Juraj 1879 " 7 zetAntuna Klepca, mužAngjele Malnar Katarina 1918 "20nakbr22 Malnar Kazimir 1888 "20 Malnar Ljubica 1908 "7 Malnar Ljubica Ivka 1929 "20 Malnar Ludmila 1890 "20 ud. za Valent. Križa, osebenki Malnar Marica Terezij a 1951 "18 ud. na Parg za Željka Zbašnika Malnar Marija ? "1 Malnar Marija 1828 " 1 i 13 ? oseb. Malnar Marija 1874 "15 žena Josipa Čopa Malnar Marija 1911 "18 udata u Mali Lug Malnar Marija 1912 "20 udata u Sred. Dr. za Naglic Fr. Malnar Mar. Amal. Lj. 1874 "20 Malnar Marj anka 1939 "7 iz G. Kraja žena Antuna Klepca Malnar Matejka 1864 "13 udata uPožarnicu Malnar Matij a 1838 "13 odšel, u Gerovo, žena Mar. Volf Malnar Milka 1953 "18 ud. u Laze za Srečka Šoštar. Malnar Miroslav 1867 "13 ods.uGerovo Malnar Nada Josipa 1966 "18 živiuTršču Malnar Olga 1922 "18 Malnar Polona ? "14 I. žena Tome Turka Malnar Rudolf 1884 "20 nakbr22,ženaLjub.Lipovac Malnar Rudolf 1910 "20 Malnar Rudolf 1916 "22 Malnar Slava 1920 "18 Malnar Smiljka 1963 "22 udu Kočevje Malnar Srečko 1914 "7 Malnar Stanislav 1885 "20 ods.Pršl.,ž.MatildaVolfkbr5 Malnar Stjepan ? "13 osebenik, žena Neža Klepac Malnar Stjepan ? "20 ženaApolonija? Malnar Tereza 1877 "11 s kbr. 20, žena Čop Franj e Malnar Tonka 1870 "13 ods.uGerovo Malnar Uršula ? " 8 žena Valentina Klepca Malnar Venceslav 1891 "20 žena Polona Smole, M. Lug 29 Malnar Veronika 1895 "20 Malnar Vj ekoslav 1930 " 20 na kbr 22, žena Vaz. Bukovac Malnar Vj ekoslav 1946 "18 žena Josipa Ožbolt Črni Lazi Malnar Vladislava 1917 "18 udata uResnik Malnar Zvonimir 1910 "7 Malnar Živko 1907 "18 oženj en u Gerovo 82 MezlarTereza 1818 "6 žena Josipa Klepca Mezlar Jelena (Helena) 1821 "8 žena Matije Klepca MiheličAna 1836 "22 Mihelič Ivan Baptist ? "22 ženaGertrudaMalnar Mihelič Josip 1839 "22 Mihelič Marija 1831 "22 Mihelič Tereza 1818 "11 Mihič Uršula ? Mussi Angela 1904 Naglic Kata 1853 Naglic Marija 1838 NagličMarija 1914. Ožbolt Josipa 1947 PojeFranjka 1914 Poje Milka 1945 Poje Polona 1822 PršleAntonija 1915 Pršle Dragica 1915 PršleJulijana 1906 Pršle Magdalena ? Pršle Marija 1868 Pršle Tereza ? Pršle Zdenka 1920 Reljac Franjka 1899 ReljacVladislava 1923 Smole Polona 1894 "13 iz Gerova? žena Josipa Turka "21 iz Topuskog, II.ž. Josipa Turka "20 žena Juija Malnara "18 žena Antuna Čopa " 5 žena Cirila Metoda Turka "18 žena Vj ekosl. Malnara "15 žena Bogdana Čopa "4 iz Petrini, udata za Ivana Turka "7 II. žena Antona Klepca "4 udata za Turk Josipa "11 iz Pršleti 1, žena Eman.Čopa " 11 iz Pršleti, žena Rudolfsa Čopa "6 žena Turk Anona "15 iz Pršleti, žena Ignaca Čopa " 7 I. žena Antona Klepca "14 žena Josipa Turka " 1 iz Prhci, žena Rudolfa Jelenca "22 žena Izidora Čopa "20 žena Venceslava Malnara Starčevič Jela 16 ženaVjekosl. Klepca,uLipovlj SoštaričAngjela 1865 "14 Šoštarič Antun 1824. "11 Šoštarič Antun 1845 "3 Šoštarič Antun 1930 "3 žena Antona Turka 83 Šoštarič Bosiljka Genov 1937 Šoštarič Cvetko 1944 Šoštarič Dragutin 1922 Šoštarič Ema 1931 Šoštarič Fanika Dragica 1940 Šoštarič Franjo 1887 Šoštarič Franjo 1947 Šoštarič Franjo Dragutin 1940 Šoštarič Franjo Roman 1911 Šoštarič Franka 1878 Šoštarič Gera 1856 Šoštarič Gertruda 1826 Šoštarič Gizela 1902 Šoštarič Grga ? Šoštarič Ivan 1846 Šoštarič Ivan 1889 Šoštarič Ivan 1908 Šoštarič Ivan 1937 Šoštarič Ivka 1933 Šoštarič Izidor 1885 Šoštarič Izidor 1924 Šoštarič Josip ? Šoštarič Josip 1843 Šoštarič Josip 1913 Šoštarič Julijana 1876 Šoštarič Juraj 1874 Šoštarič Juraj Bela 1904 Šoštarič Magdalena ? Šoštarič Magdalena 1818 Šoštarič Marija 1821 Šoštarič Marija 1849 Šoštarič Matilda 1870 Šoštarič Milivoj 1932 Šoštarič Suzana 1915 Šoštarič Tonka 1883 Šoštarič Veronika 1851 Šoštarič Vilim 1918 Jastrebarsko Šoštarič Vjekoslav 1883 Šoštarič Vjekoslav 1920 Šoštarič Vjekoslava 1883 " 3 živjela u Tršču, Partizanska "3 živiuRijeci "3 " 3 udata u Sokoli,ma "3 ud. u Tršču za Volf Marij ana "3 "3 u Tršču, Partizanska "3 "3 u Tršču, Partizanska " 3 udata u Sokole 9/20 Čop Fr. " 7 muž Antun Klepac "11 " 3 rodena u Madarskoj "11 žena Apolonija Klepac "3 "3 "3 "3 živiuGerovu "3 "3 " 3 oženjen u Črne laze za Marinku "3 "3 "3 "3 udata u Sokole 4 za Ivana Turka " 3 umro u Grubišnom Polju "3 "15 žena Vincenca Čopa "11 "11 "3 "3 "3 "3 "3 udata uTršče 31 "19 žena Stjepana Turka " 3 odselio u " 3 zet u Sokolima 12, ž Ver. Klepac " 3 umro u Francuskoj "5 iz Ravnica 13, žena Volf Gabra 84 Troha Boris 1957 "2 TrohaEma 1949 "2 udata u Prezid - Miklič Troha Eva 1927 "2 udata u Tršče za Rede Abela Troha Franjo 1928 "2 TrohaIvan 1936 "2 uFrancuskoj TrohaIvan 1957 "2 Troha Josip 1896 "2 došao iz Kralj. Vrha Troha Josip 1924 "2 Troha Josip 1950 "2 Troha Marija 1923 "2 Troha Vladislava 1921 "2 udata u Sred. Dragu, Naglic Fr. TurkAgata 1854 "4 TurkAgneza 1836 "4 TurkAmalija 1909 "5 TurkAna 1833 " 6 TurkAna 1854 "10 TurkAna 1857 "10 TurkAngjela 1883 "14 udata u Tršče 20 TurkAnton ? "6 žena Pršle Magdalena TurkAnton ? "4 TurkAnton ? žena Magdalena ? TurkAnton 1834 "4 TurkAnton 1865 "14 ženaAngjela Šošt. TurkAnton Matija 1883 "19 TurkApolonija ? "9 žena Mihaela Klepca TurkBartol ? "5 Turk Ciril Metod 1905 "5 Turk Danica 1906 "13 iz Sok. 4, žena Bukovac Josipa Turk Danica 1908 "5 udata na broj 13 Turk Danica 1919 "14 udata u Laze 4 za Šošt. Ant. Turk Danijel 1920 "14 Turk Dragica 1915 "14 udata u Sokole 21 Turk Elizabeta Uršula 1826 "5 Turk Eva 1909 "4 udata u Prhce, Malnar Turk Franca 1886 "11 iz Voda, žena Mirka Čopa Turk Franca 1895 "14 Turk Frančiška 1851 "4 Turk Frančiška 1900 "4 TurkFranjka 1911 "5 Turk Franjo 1824 "13 Turk Franjo 1849 "4 85 TurkFranjo 1917 "5 Turk Grgur 1830 "5 Turklvan ? "10 žena Magdalena Frbežar Turk Ivan 1818 "5 Turklvan 1838 "4 Turklvan 1851 "14 Turklvan 1871 "4 Turklvan 1877 "14 žena Sabina Frbežar, Lazi 3 Turklvan 1884 "19 Turklvan 1898 "4 Turklvan 1938 "4 Turk Ivan Baptista 1841 "4 Turk Ivan Valentin 1902 "4 Turk Ivanka 1965 "4 ud. za Eržen Darka, Parg Turklvka 1847 "10 Turk Izidor 1883 "19 Turk Josip ? "13 žena Magdalena ? Turk Josip ? "13 žena Uršula Mihič (Gerovo?) Turk Josip ? žena Tereza r. Žagar Turk Josip 1821 "13 Turk Josip 1825 "5 Turk Josip 1832. "4 Turk Josip 1837 ti Turk Josip 1846 "14 Turk Josip 1880 "14 žena Ivka Glac iz M. Luga 23 Turk Josip 1903 "21 žena Danica Janeš, Mali Lug Turk Josip 1911 "4 Turk Josip 1914 "14 žena Zdenka Pršle TurkJuraj 1924 "14 Turk Ljubica 1905 "14 zet, muž Josip Janeš, Ravnic 14 Turk Ljubica 1919 "5 TurkLjubomir 1889 "14 Turk Magdalena 1820 "5 Turk Magdalena 1840 "14 Turk Margareta 1856 "14 udatauSelo7 Turk Marija 1921 "6 Turk Marija 1823 "5 Turk Marija 1826 "13 Turk Marija 1838 "14 Turk Marija 1844 "4 žena Josipa Klepca s broj a 6 Turk Marija 1845 "10 Turk Marija 1851. "5 86 Turk Marija 1890 "19 Turk Marija 1897 "14 Turk Marija 1912 "14 Turk Marija 1916 "4 Turk Matija 1877 "19 Turk Matilda 1887 "19 Turk Mihael 1838 "4 Turk Mihael ? "10 Turk Natalij a 1919 "5 s broj a 5, žena Ivan Čopa Turk Olga 1903 "11 TurkPetar 1876 "4 odselionabroj 5 TurkPavica 1913 "6 izVoda, žena Vladim. Klepca Turk Rudolf 1907 "14 Turk Rudolf 1914 "4 Turk Rudolf 1924 "14 Turk Slava 1904 "5 TurkStjepan 1828 "13 na kbr 19, žema Veron. Šoštar. Turk Stjepan 1846 "4 Turk Štefanija 1904 "4 udata za Srečka Klepca Sokoli 7 Turk Štefanija 1910 "14 Turk Terezij a 1843 "14 Turk Tomo 1815 " 14, žene Polona i Jul. Malnar Turk Valentin 1819 "6 TurkVenceslav 1892 "14 Turk Veronika 1880 "16 zet-muž Miroslav Klepac na 19 Turk Veronika 1894 "14 udata uFaru Turk Veronika 1911 "14 TurkVincent 1832 "5 Turk Zdenka 1922 "14 Turk Zdenka 1936 "4 ud. u Prhce za Kovač Marka TurkZorka 1886 "14 TurkZvonimir 1904 "14 VolfAntun 1913 "5 VolfEmanuela 1891 "5 VolfFrancika 1893 "5 Volf Gabrijel 1883 " 5 muž Vjekoslave Šoštarič, Ravn. Volflvka 1895 "5 udata u Ravnice 7, Mezlar VolfKatarina 1877 "8 žena Franj e Klepca VolfLjubica 1917 "5 Volf Marij a 1835 " 13 žena Malnar Matije, ods.uGer. VolfMatilda 1888 " 5 udata na kbr 20 Stanislav Malnar 87 VolfPetar 1908 " 5 odselili u Ravnice 23 VolfPolikarp 1857 "5 muž Tonke, došao iz Črnih L. 13 VolfRoman 1911 " 5 odselili u Ravnice 23 VolfSlavica 1913 " 5 odselili u Ravnice 23 VolfTereza 1885 "5 VolfVeronika 1872 "9 Vruslvka 1910 "3 žena Ivana Šoštariča Zbašniklvka 1935 " 9 žena Ivana Klepca Zbašnik Polona 1886 "15 žena Vjekoslava Čopa Žagar Antonija ? "17 iz Vrhovci, žena Petra Klepca Žagar Tereza ? " 5 žena Josipa Turka Žagar Uršula 1826 " 7 žena Jurja Klepca Žene ■ nevjeste su upisane s djevojačkim prezimenom, zato se pojavljuju i neka manje poznata prezimena. Za četiri je nepoznato djevojačko prezime: Apolonija, žena Stjepana Malnara, kbr 20 Apolonija, žena Antona Malnara, kbr 22 Magdalena, žena Antona Turka, kbr ? Magdalena, II. žena Josipa Turka, kbr 13 Zainteresirani za svoje podrijetlo moči če na osnovi ovoga popisa i popisa domačinstava doznati svoje pretke rodene posljednja dvastolječa. Slijeva: Vilim Šoštarič, Dragica Klepac ud. Frbežar, NN, Troha Eva ud. Rede, Josip Troha - Gmajnar, Klepac Josipa, Vjekoslav Soštarič, Pavica Jelene, ud. Malnar i NN. 88 SOKOLI U BROJKAMA Ograničeni prostorom, sputavani strmim terenom i udaljenošču od ostalih naselja župe Tršče, Sokoli su se u prošlosti razvijali prilično autarkično. Od početka 19 stolječa medusobno su se ženili 67 puta. Najtjesnije veze imali su sa stanovnicima zaselaka Prhci i Pršleti. Osim manje udaljenosti, s njima su uvijek bili u bliskim rodbinskim vezama. U ta dva zaselka ( šest, sedam kuča) Sokolani su se u posljednja dva stolječa ženili najmanje t naest puta, a jedanaest su puta Sokolanke bile snahe u Pršletima i Prhcima. Takvi odnosi srečom nisu rezultirali nikakvim degenerativnim posljedicama. Zanimljiva je pojava velikog broja blizanaca. Otkako postoje podaci o stanovništvu u Sokolima je zabilježeno čak četrnaest pari blizanaca. Samo jedan par nije preživio djetinjstvo. Dvoji roditelji imali su dva puta sreču dobiti blizance. Prvima, Mihaelu i Apoloniji Turk rodili su se 1816. i 1822, a drugima, Franji i Tereziji Čop 1903. i 1913. godine. Radanje blizanaca bilo je u godinama: 1816, 1822,1883 (dva para), 1898,1903,1910,1913,1917,1919,1936.1940,1956. i 1957. Muškihje bilo 17, a ženskih 11. Po jedan par se prezivao Bukovac, Malnar i Troha, po dva para imali su prezime Čop, Šoštarič i Turk, a petje pari bilo s prezimenom Klepac. U vezi s blizancima odprije pola stolječa postoji jedna anegdota: susjed je zadirkivao prijatelja kako je produktivan jer je dobio blizance. Ovaj mu je odgovorio da se ne treba prenagliti jer ih za jednu godinu može dobiti i on. I zaista, nakon jedne godine i tri dana rodili su se i njemu blizanci. Normalno je da je bilo najviše Klepaca jer su oni u Sokolima najbrojniji. Na kučnim brojevima 2,5,6,10,13,16, 19 i 22 blizanci su se rodili jedanput, a na brojevima 3,9 i 11 po dva puta. U prethodnoj evidenciji zabilježeno je 240 osoba s prezimenom Klepac ili preko 46% Sokolana. Klepci su bili stalno ili povremeno na deset kučnih brojeva. Medu brojne spadaju još Čop (139 duša u devet kuča) i Turk (104 duše u sedam kuča). Malnar se pojavljivao u pet kuča, Janeš i Lipovac 89 u četiri, a Šoštarič u tri. Neka od tih prezimena nisu bila stalno prisutna. Prezimena Bukovac, Jelene, Mihelič, Troha i Volf pripadala su po jednoj obitelji. Tu nisu nabrojeni ostali pojedinačni slučajeviniti djevojačka prezimena udatihu Sokole. Za Šoštaričebi se bez razmiljanja reklo da potječu s kučnog broja 3, medutim, tuje prvi zabilj ežen tek 1843. godine, dok j e na kučnom broju 11 Šoštarič roden 1818. godine, apostojao je i ranije. Ženska imena prije 1940. godine bila su: Agata (2), Agneza-Neža ((9), Amalija (4), Ana (18), Angela (6), Antonija (9), Apolonija (6); Barbara (1), Berta (2); Danica (14), Darinka (1), Dragica 11); Elizabeta (2), Ema (3), Eva (2); Filipa (1), Franjica (24), Gabrijela (1), Genoveva (2), Gertruda (7); Helena-Jelena (7); Ivka (14); Josipa (4), Julijana (5); Katarina (3), Kristina (1); Lucija (3), Ljubica (12), Ljudmila (1); Magdalena (8), Margareta (4), Marija (71), Matejka (3), Matilda (7), Milka (4); Nada (1), Natalija (1); Olga (2); Pavica (5); Romana (2), Rozalija (1); Sabina (1), Sofija (1), Suzana (1); Štefanija (4); Tereza (14); Uršula (3); Vazmoslava (1), Veronika (15), Vicka (2), Vilma (1), Vjekoslava (7), Vladica (3); Zdenka (4), Zorka (1)*. Velika raznolikost imena ukazuje na to da su Sokolanci unatoč slabim prometnim vezama imali kontakte sa svijetom. Neka druga naselja s približno istim brojem stanovnika ne mogu se pohvaliti takvom raznolikošču ženskih krsnih imena. Broj bi bio znatno veči kad bi bile odvojeno prikazane sve inačice (Marija, Marijana, Franjica, Franka, Franjica, Frančiška, Fanika itd.). Ovdje nisu prikazana imena snaha rodenih izvan Sokola. Kao i u ostalim mjestima župe Tršče, Marija dominira i u Sokolima. Čop Marija bilo je 16, aKlepac Marija čak 27. Dvadesetak ihje dobilo dva imena, a jedna čak tri, (Marija Amalija Ljubica) što je u prošlosti bio slučaj u bogatijim i videnijim obiteljima. Muška imena su: Adalbert (3), Adam (2), Andrija (1), Antun (24), Augustin (1); Bartol (1), Blaž (1), Bogdan (1); Cvetko (2); Ciril Metod (1); Danijel (2), Davorin (2), Dragutin (1); Emanuel (1); Fabijan (1), Ferdinand (1), Franjo (31); Gabrijel (2), Grga (5); Hermagor (1); Ignac (1), Ivan (43), Izidor (10); Jakov (5), Jerko (1), Josip (56), Julij (3), Juraj (15); Kazimir (2); Ljubomir (2); Matija (8), Mihael (5), Milan (2), Milivoj (1), Miljenko (1), Miroslav (6); Petar (5); Radivoj (1), Roman (1), Rudolf (13); Slavoljub (3), Srečko (5), Stanko (1), Stjepan (14); Tomislav (2); Valentin (4), Vincent -Venceslav (5), Vilim (1), Vjekoslav (21), Vladimir (3); Zvonimir (3); * Uzagradije prikazan broj osoba dotičnog imena. 90 Živko (1)*. Ukupno 52 muška imena. Neka od njih su neuobičajena za to vrijeme u našem kraju (Cvetko, Kazimir, Milivoj, Radivoj, Živko). Raznolikost muških imena takoder pokazuje da su Sokoli išli ukorak s naprednim svijetom. Imena su nešto drukčija nego u ostalom dijelu župe Tršče, gdje je n.pr. bilo znatno više Andrija, Bartolomeja, Blaža ili Gregora, u Sokolima se pojavljuju samo pojedinačno. Velika je šteta što je u požarima i u ratu uništena arhiva župe Gerovo u koju su do osnivanja župe Tršče spadali Sokoli. Zbog toga najstariji sačuvani podaci potječu tek s početka 19. stolječa kao i za druga naselja župe Tršče. Tadašnji župnik u Tršču Franjo Mihič navodi da je u Sokolima 1835. godine bilo 110 župljana. Zabilježio je i udaljenost pojedinog naselja od župne crkve. Tako je za Sokole zapisao da su udaljeni tri četvrt sata. Sesnaest godina kasnije (1851) bilo je 125 župljana. Največi broj zabilježen je pri popisu 1869. godine (137), ali spisak pokazuje da ih je 1942. bilo više. Naselje je prorijedeno tijekom II. svjetskog rata. Po broju žrtava Sokoli su razmjerno najviše opustošeni. To je početak njihova kraja. Nakon rata (1948) bio je u naselju 71 stanovnik. Broj se povečavao do 1961, a od tada neprestano pada. Prije dvadesetak godina bilo ih je još 20. Prije početka II. svj etskog rata u Sokolima suživjeli: STANOVNIŠTVO PRIJE INTERNIRANJA STANOVNIŠTVO U DALJNJOJ PROŠLOSTI red. prezime i ime broj 1 Jelene, ReljacFranjica 2 Jenec Juraj 3 Jelene Pavica 4 Jelene Fanika 5 Troha Josip 6 Troha, Čop Ivka 7 Troha Marija 8 Troha Josip 9 Troha Eva Josip 1923 1899 Rudolf 1924 imeoca godina r. kbr. uinter.+ 1924 1927 1928 1929 1896 1897 2 2 2 2 2 1 + 1 + 1 + 1 + 91 10 Trohaivan H 1936 2 11 Šoštarič Izidor Ivan 1874 3 12 Šošt. Klepac Franjka 1886 3 13 Šoštarič Ivana Izidor 1908 3 14 Šoštarič Franjo H 1911 3 15 Šoštarič Josip H 1913 3 16 Šoštarič Suzana H 1915 3 17 Šoštarič Vilim H 1918 3 18 Šoštarič Vjekoslavq H 1920 3 19 Šoštarič Izidor H 1924 3 20 Šoštarič Ivka H 1933 3 21 Šošt. Vrus ivka 1910 3 + 22 Šoštarič Ema Ivan 1931 3 + 23 Šoštarič Milivoj H 1932 3 + 24 Šoštarič Ivan H 1937 3 + 25 Šošt. Bukovac Amalija Ivan 1915 3 26 Šoštarič Genoveva Franjo 1937 3 27 Šoštarič Fanika n 1940 3 28 Turk Ivan Mihael 1871 4 + 29 Turk, Šoštarič Julka 1876 4 + 30 Turk Josip Ivan 1911 4 + 31 Turk Rudolf n 1914 4 + 32 Turk Marij a n 1916 4 + 33 Turk, Pršle Antonij a Stanko 1915 4 + 34 Turk Zdenka Josip 1936 4 + 35 TurkIvan n 1938 4 + 36 Turk Petar Mihael 1876 5 + 37 Turk Ciril Petar 1905 5 + 38 Turk, Lipovac Vlada Vjekosl. ? 5 39 Turk Franjka Petar 1911 5 + 40 Turk Frbežar Ivka 1888 5 + 41 Klepac Rudolf 1866 6 + 42 Klepac, Janeš Veronika 1871 6 + 43 Klepac Vjekoslav Rudolf 1897 6 + 44 Klepac Danijel II 1902 6 + 45 Klepac, Čop Ljubica 1906 6 + 46 Klepac Zdenka Vjekosl. 1926 6 + 47 Klepac Ljubica It 1927 6 + 48 Klepac Franjo It 1929 6 + 49 Klepac Izidor ft 1934 6 + 50 Klepac Ivan It 1936 6 + 51 Klepac Vjekoslav t! 1936 6 + 92 52 Klepac Mirko Antun 1892 7 + 53 Klepac, Kovač Marija Josip 1899 7 + 54 Klepac Dragica Mirko 1924 7 + 55 Klepac Vjekoslav 1925 7 + 56 Klepac Franka 1927 7 + 57 Klepac Marija 1929 7 + 58 Klepac Antun 1935 7 + 59 Klepac Josipa 1939 7 + 60 Klepac Jelka 1940 7 + 61 Klepac Ivan 1942 7 + 62 Klepac Franjo Stjepan 1872 8 + 63 Klepac, Volf Katarina 1877 8 + 64 Klepac Adalbert Stjepan 1881 8 + 65 Klepac, Janeš Paulina 1882 8 + 66 Klepac Josip Adalbert 1912 8 + 67 Klepac Ivan 1915 8 + 68 Klepac Slavko 1917 8 + 69 Klepac Franjo 1922 8 + 70 Klepac Ferdinand 1926 8 + 71 Klepac Vj ekoslav Adalbert 1907 8 + 72 Klepac, Kovač Vladimira 1910 8 + 73 Klepac Vjekoslav Vjekosl. 1936 8 + 74 Klepac Adalbert Vjekosl. 1938 8 + 75 Klepac Srečko Antun 1894 9 + 76 Klepac, Turk Štefanija Ivan 1904 9 + 77 Klepac Josip Srečko 1926 9 + 78 Klepac Kristina 1928 9 + 79 Klepac Ivan 1931 9 + 80 Klepac Marija 1936 9 + 81 Klepac Miljenka 1940 9 + 82 KlepacIvan Stjepan 1885 10 + 83 KlepacIvan Ivan 1920 10 + 84 Klepac Franjo 1927 10 + 85 Klepac Ivka 1928 10 + 86 Čop, Klepac Matilda 1863 11 + 87 Čop Emanuel Miroslav 1888 11 + 88 Čop Veronika 1892 11 + 89 Čop Dragica 1896 11 + 90 Čop Marija, Brbunka 1900 11 + 91 Čop Franjo 1909 11 + 92 Čop Franjo Josip 1874 11 + 93 Čop, Malnar Tereza 1877 11 + 94 Čop Ljubica Franjo 1897 11 + 95 Čop Ivan it 1899 11 + 96 ČopFranjo IT 1900 11 + 97 Čop Rudolf II 1903 11 + 98 Čop Katarina II 1913 11 + 99 Čop Dragica II 1913 11 + 100 Čop, Turk Olga Petar 1903 11 + 101 Čop Emanuel Miroslav 1904 11 + 102 Čop, Pršle Dragica Stanko 1915 11 + 103 Čop Ivan Emnuel 1936 11 + 104 ČopPetar M 1940 11 + 105 Čop Branko M 1942 11 + 106 Šoštarič Vjekoslav Ivan 1883 12 + 107 Šoštarič Dragica Vjekosl. 1910 12 + 108 Šoštarič Josip »t 1915 12 + 109 Klepac Kazimir 1894 12 + 110 KlepacAntun Kazimir 1937 12 + 111 Klepac Nada Kazimir 1924 12 + 112 Klepac Vjekoslav ?» 1927 12 + 113 Klepac Stjepan t» 1932 12 + 114 Klepac Danica tt 1935 12 + 115 Bukovac Ivan 1873 13 + 116 Bukovac, Čop Josipa 1879 13 + 117 Bukovac Josip Ivan 1899 13 + 118 Bukovac Ivan ii 1901 13 + 119 Bukovac Milka H 1907 13 + 120 Bukovac Franjo M 1909 13 + 121 Bukovac Julij ii 1912 13 + 122 Bukovac Slavoljub H 1921 13 + 123 Bukov. Turk Danica 1908 13 + 124 Bukovac Vazmoslava Josip 1934 13 + 125 Bukovac Vilma 11 1936 13 + 126 Bukovac, Klepac Marij a 1910 13 + 127 Bukovac Franjo Franjo 1937 13 + 128 Bukovac, Klepac Milka 1923 13 + 129 Turk, Frbežar Sabina 1884 14 + 130 Turk Ljubica Ivan 1905 14 + 131 Turk Dragica ii 1909 14 + 132 Turk Marij a i» 1912 14 + 133 Turk Josip ii 1914 14 + 134 Turk Danijel H 1920 14 + 135 Turk, Pršle Zdenka »t 1920 14 + 94 136 Turk Ivan u 1940 14 + 137 Janeš Josip 1901 14 + 138 Janeš Josip Josip 1939 14 + 139 Janeš Franjo II 1942 14 + 140 ČopIgnac Josip 1865 15 + 141 Čop Bogdan Ignac 1912 15 + 142 Klepac Vjekoslav Fabijan 1912 16 + 143 Klepac Miroslav Sljepan 1866 16 + 144 Klepac, Turk Veronika 1880 16 + 145 Klepac Marija Grga 1869 17 + 146 Klepac, Čop Marija 1872 17 + 147 Klepac Petar Valentin 1905 17 + 148 Klepac Ivka u 1907 17 + 149 Malnar Franjo Stjepan 1879 18 + 150 Malnar, Klepac Uršula 1883 18 + 151 Malnar Danica Franjo 1909 18 + 152 Malnar Davorin u 1913 18 + 153 Malnar Vladislava u 1917 18 + 154 Malnar Slava u 1920 18 + 155 Malnar olga u 1922 18 + 156 Malnar Josip Danica 1929 18 + 157 Malnar, Kovač Milka Antun 1922 18 + 158 Čop Izidor Franjo 1916 20 + 159 Križ, Čop Ludmila 1890 20 + 160 JanešIvan Antun 1865 21 + 161 Janeš Josip Ivan 1896 21 + 162 Turk Josip 1903 21 + 163 TurkAlojzij Josip 1935 21 + 164 Malnar Rudolf Sljepan 1884 22 + 165 Malnar, Lipovac Ljubica 1890 22 + 166 Malnar Franjo Rudolf 1910 22 + 167 Malnar Josip II 1908 22 + 168 Malnar Ljubica II 1929 22 + 169 Malnar Vj ekoslav II 1930 22 + 170 Malnar Ivan II 1932 22 + Znakom + označeni su oni koji su bili u internaciji. Takvih je evidentirano 146. U nesačuvanim spiskovima sastavljenim prvih godina nakon rata bila su 143 žitelja. Sest desetlječa kasnije, teško je na osnovi sječanjanapravititočan popis. Zato je razlika od tri osobe. 95 ŽRTVE II. SVJETSKOG RATA Malo ima nasleja s toliko žrtava II. svjetskog rata. Mnogi spiskovi različitih autora u Sokole svrstavaju i neke žrtve za koje se sigurno zna dan nisu iz Sokola niti su ikada boravile ovdje. Zato če ovdje biti načinjen spisak na osnovi iskaza živih svjedoka toga vremena. r.br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 prezime i ime ime oca Jelene Juraj Rudolf Jelene Marija Ivan Jelene, Klepac Vicka Šoštarič Ivan Izidor Turk Ivan Mihael Turk Josip Ivan Turk Ciril Petar Klepac Vjekos. Rudolf Klepac Franjo Stjepan Klepac Mirko Klepac Mirko Klepac Jelka Klepac Josipa Klepac Vjekoslav " Malnar Srečko Juraj Klepac Ferdo Klepac Franjo KlepacIvan KlepacIvan Klepac Josip Klepac Fanika Klepac Josip god. rod. 1924 1891 1862 1908 1871 1911 1905 1897 1879 1894 1892 1940 1939 1925 1914 Adalbert 1926 Stjepan 1872 Adalbert 1915 Stjepan 1885 Adalbert 1912 Vjekosl. 1942 Josip 1943 Antun Mirko Klepac Slavko Adalbert 1917 Klepac, Čop Franka Josip 1864 Klepac Srečko Antun 1894 Klepac Josip Srečko 1927 Klepac Miljenka Srečko 1940 Čop Emanuel Miroslav 1888 Čop Franjo Čop Franjo Čop Ivan Čop Stjepan Franjo 1940 Miroslav 1909 Emanuel 1936 Albert 1882 k.br. mjesto pogibije 1 logor Rab 1 " Rab I " Rab 3 stradao u Gerovu 4 logor Rab 4 logor Dachau 5 logor Rab 6 " Rab 6 " Rab 6 " Rab 7 " Rab 7 " Rab 7 " Rab 7 " Rab 7 " Rab 8 " Rab 8 " Rab 8 logor Dachau 8 logor Rab 8 logor Dachau 8 logor Rab 8 logor Gonars 8 logor Rab 8 " Rab 9 logor Trevizo 9 logor Rab 9 " Rab II " Rab 11 " Rab 11 " Rab 11 " Rab 11 " Rab 96 33 Čop Veronika Stjepan 1892 11 logor Gonars 34 Klepac Kazimir " 1894 12 logor Rab 35 Klepac Veronika Antun 1892 12 Rab 36 Klepac Vjekoslav Kazim. 1927 12 Rab 37 Klepac Stjepan Kazimir 1932 12 Rab 38 Bukovac FranjoFranjo 1937 13 Rab 39 Bukovac Franjo Ivan 1909 13 logor Dachau 40 Bukovac Ivan Ivan 1901 13 " Dachau 41 Bukovac Ivan Jakov 1873 13 logor Rab 42 Janeš Franjo Josip 1942 14 Rab 43 Turk Danijel Ivan 1920 14 Rab 44 Turk Josip Ivan 1914 14 u partizanima 45 Čop Ignac Josip 1965 15 logor Rab 46 Čop Josip Bogdan 1940 15 Rab 47 Čop Josip Franjo 1880 15 Rab 48 Klepac Vjekos. Fabijan 1912 16 Rab 49 Klepac Marija Grga 1869 17 Rab 50 Klepac Valent. Fabijan 1901 17 Rab 51 Lipovac Neža Ivan 1908 17 Rab 52 Malnar, Čop Veronika 1874 18 Rab 53 Janeš Ivan Antun 1865 21 Rab 54 Janeš Josip Ivan 1896 21 Rab 55 Malnar Rudolf Stjepan 1884 22 Rab 56 Klepac, Janeš Veronika 1871 ? logor Gonars 57 Turk, Glatz Ivka 1888 14 " Gonars 58 Čop Minka Emanuel 1942 11 logor Trevizo Čop Franjo Josip Monigo 59 1869 11 logor Rab Na groblju Kampor na otoku Rabu gdje je bio naj gori talijanski fašistički logor 1942 - 1943. ostavilo je živote 47 Sokolana, pet ih je završilo u strašnom njemačkom logoru Dachau, četiri u Gonarsu, dva u Trevizu, jedan je stradao u Gerovu, a jedan je poginuo u partizanima. Osmero djece bilo je mlade od dvije godine, a j oš četvero imalo je manje od deset godina. S vi su oni otjerani u logore pod optužbom da su komunistički banditi. Niti jedan žitelj iz Sokola nije prije interniranja bio u partizanima, a o komunizmu su znali samo ono što su čuli iz priča. 97 STANOVNIŠTVO DANAS U vrijeme pisanja ovih podataka (2021.g) u Sokolima stalno žive četiri osobe. Tri su muškarca i jedna žena. Zajedno imaju 284 godine, a prosječna im je starost preko 71 godina. Naj mladi imaju 67, a naj stanja 91 godine. Dvoje su s prezimenomKlepac, a dvojica su Troha. SOKOLANIIZVAN RODNOG MJESTA 1 Bukovac Vera 1947 kbrl3 Zagreb 2BukovacVilma 1936 "13 Selo 3 Čop Antun 1936 "11 Kočevje 4 Čop Branko 1942 "11 Novo Mesto 5 Čop Josip 1952 "20 Francuska 6 Čop Marijan 1948 "20 Francuska 7ČopMajjanka 1956 "20 Črni Lazi 8 Janeš Ivan 1947 "14 Babno Polje 9 Janeš Josip 1939 " 14 Stari Trg 10 Janeš Srečko 19 66 " 14 Stari Trg 11 Janeš Zlatko 1932 "21 Zagreb 12 Janeš Željka 1945 " 14 Lazi 13 Jelene Dragica, 1925, 1 Zagreb 14 Jelene Pavica 1928, " 1 Rijeka 15 Klepac Danijel 1963 " 7 Trava 16 Klepac Durda 1965 " 7 Resmani 17 Klepac Emil 1957 " 8 Makov Hrib 18 Klepac Evica 1962 "10 GerovskiKraj 19 Klepac Genoveva 1956 " 9 Bjelovar 20 Klepac Ivan 1942 " 7 Hrv.Zagoge 21 Klepac Ivanka 1949 "17 Prhci 22 Klepac Josip 1952 " 8 Zagreb 23 Klepac Josipa 1956 "10 Lazi 24 Klepac Julka 1963 " 9 Vrhovci 25 Klepac Marija 1953 "10 rr^ v r Trsce 26. Klepac Rajko 1967 "10 Tršče 27 Klepac Rosanda 1961 " 7 Parg 28 Klepac Slavica 1952 "10 Makov Hrib 98 29 Klepac Srečko 1964 " 10 Tršče 30 Klepac Zlatko 1968 " 9 Tršče 31 Lipovac Josip 1936 "23 Kočevje? 32 Malnar Ankica 1967 "22 ? 33 Malnar Marica 1951 " 19 Parg 34 Malnar Smiljka 1963 "22 Kočevje 35 Šoštarič Cvetko 1944 " 3 Rijeka 36TrohaEmica 1949 " 2 Prezid 37TrohaIvan 1936 " 2 Francuska 38 Troha Josip 1950 " 2 Francuska 39TurkIvan 1938 " 4 Francuska 40 Turk Ivanka 1965 " 4 Parg 41 Turk Zdenka 1936 " 4 Prhci Radi lakšeg identificiranja, svim ženama upisana su djevojačka prezimena. U vrijeme sastavljanja ovog popisa izvan Sokola živi deset puta više Sokolana nego u samom naselju. Teško je tvrditi daje ovaj popis polpun i točan, jer bi utvrdivanje točnosti ovihpodataka iziskivalo dodatno vrijeme i troškove. Pogled na Sokolansku stijenu iz naselja. Fotoaparat ne može dočarati visinu jer se ona obrnuto proporcionalno smanjuje s udaljenošču. 99 SOKOLANSKA STIJENA U izvjesnim okolnostima Sokolanska stijena je naselje štitila, aH je mještanima često otežavala život. Šumski radnici su se pored nje morali uspinjati da bi došli na posao. Sokolanska gmajna (seoski pašnjak) nalazila se iznad Stijene pa su i pastiri sa svojim stadima morali svakodnevno uskom stazom svladavati visinsku razliku od par stotina metara. Sokolani su i svoje laze imali iznad nje. Uglavnom su na ledima nosili sijeno do stala. Drva za zimu su isto morali nositi niz veliku padinu. Takav teren bio je zahvalan i za ratovanje. Zato su partizani iz Istre mjesto ispod stijene (iznad naselja) odabrali za formiranje I. istarske čete ujesen 1942. godine. Na maloj zaravni nalazi se spomen obilježje s popisom svih istarskih opčina čiji su pripadnici sačinjavali četu.Upredjelu Špičastivrh iznad Sokola bila je česta lokacija partizanskog logora 105. Zbog fašističkih napada logor seje više puta morao seliti, ali mu je položaj iznad Sokola bio najpogodniji. Niz padinu pored Sokolanske stijene spuštali su se ujesen 1942. godine pripadnici Slivniškega bataljona* upotrazi za hranom. Nakon što je nestalo krumpira i drugog raslinja, pobirali sunedozrele polupečenekruške i jabuke. U okolicu Sokola dolazili su i po vodu. Ta vertikalna litica je stanovništvu i prolaznicima natapala košulje znojem, a ipak je oku mila. O njoj je Slavko Malnar u spjevu o Petru Klepcu zapisao stih: „ Ispod oblog vrha, nedaleko (Malog) Luga Prikaže se oku zanimljivost druga: Okomito strše Sokolanske stijene, Ljepše od lijepog, kudti oko krene." * Slivniškim bataljonom nazivan je zbjeg žena, djece i staraca s područja Cerknice. 100 SOKOLICA Sokolica je potok koji je Sokolanima, a još više Vodancima, u prošlosti činio više štete nego koristi. Najviši izvor nalazi se ispod samog Rudnika i u vrijeme jakih i dugotrajnih kiša toliko nabuja da jednostavno odnese cestu koja Sokole povezuje sa Selom i ostalim svijetom. Zadnji put se to dogodilo 1986. godine. Tada propusne cijevi nisu mogle propustiti veliku bujičnu vodu koja se svom silinom slila niz veliki strmi jarak u podnožju Rudnika. Uz jak šum nosila je pred sobom kamenje i pravila j oš veče udubine u dolomitnom tlu. Usput je u donji tok odnijela stotinjak četvornih metara asfaltne podloge zajedno s temelj ima ceste. Iz Sokola niti u njih nije se moglo automobilom, a i pješke se jedva prelazilo preko provalije. Prije izgradnje mosta preko Sokolice na mjestu gdje prelazi cestu Smrečje - Vode, bujice su cesto onemogučavale promet iz Voda u Smrečje i natrag. Jedan takav slučaj objavljen je u časopisu "Gorski kotar" broj 6 iz 1939. godine: "Gledamo iz dana u dan kako naša djeca za vrijeme kise gaze nabujalu Sokolicu i kako dolazi do prečestih pojavanahlada i bolesti...." Problem je nestao jer više nema školske djece. I najmladi stanovnici več su zaboravili kako su gazili vodu. Kad bi život cvao kao pred jedno stolječe, sada bi u toj dobi bili njihovi unuci. Od Sokolice su mještani imali korist dok je bilo dovoljno vode za mlinski pogon. Nakon toga su svoje žito morali nositi dalje nizvodno - u Pršlete, gdje je mlin radio sve do početka 20. stolječa. Na izvoru Sokolice 101 PROTEST U časopisu "Gorski kotar" broj 3 iz 1940. godine, koji je izlazio u Zagrebu, objavljen je članak: "SOKOLI Naše mjesto več je od davnine poznato sa svojeg poštenja i muževnosti. O tom su i danas svi na čistu i naše Sokolance svatko rado susreče. Neka se o nama povede briga i neka to učine oni, kojima je to dužnost. Mi još danas nemarno nikakove veze s Trščem, osim onog bijednog opčinskog puteljka kojega nikako dovršiti Voljni smo dati i mi, što nam je kao ljudima dužnost, — ali samo da se tajput nama več jednom izgradi. Leda naše žene jedino su sredstvo, kojim se od pamtivijeka služimo, ali dovoz večeg tereta iziskuje put, koji neče kao do sada biti na muku nama Sokolancima, a na sramotu opčine i kotara Cabar. Seljaci Sokolanci" Žene cijelog našeg kraja u prošlosti su zaista sav teret iznijele na svojim ledima. Kao da su srasle s košem i krošnjama. Medu njima prednjačile su Sokolanke. Reljefom i konfiguracijom terena osudene su na vječiti prijenos tereta na svojim ledima. Bile su zaista prave patnice. Domjenak u Sokolima nakon završetka asfaltiranja ceste Selo - Sokoli 102 POLITIČAR TURK Čovjek bi pomislio da se daleko od velikih gradskih sredina, ispod stijene koju su u davnini nastanjivali sokolovi, ne rada čovjek sklon politici. Takva pomisao demantirana je člankom iz "Gorskog kotara" broj 6 iz 1940. godine. U njemu piše: "Dragan Turk-Sokolski izvršio samoubojstvo u 67. god plodonosnog života vrijednog Hrvata. Jedan svijetli primjer borca, pravi Sokolanc, koji je cijelog života radio na poboljšanju i gospodarskom jačanju našeg seljaka — tragično je završio život. Razočaran prepustio je borbu mladima, koji če mnogo i mnogo od njega učiti. Prvoborac za provedbu pravične agrarne reforme, bio je zapostavljan, proganjan i vrlo često prepusten samo razumijevanju najbližih prijatelja. Bio je jedan od prvih stručnih suradnikabrači Radičima, koji je radio na programu same stranke. Tuje Dragan prvi dao okosnicu misli za "Gospodarske operne", koje če tek danas, daj Bože, doči do ostvarenja. Dragi Sokolanci! Sjetite se vašeg dobrog Sina, koji vam je kao pravi Bajtar nosio diljem svijetauvijek lijepu istinuu duši i borbu pravog kršnog Sokolanca za pravicu i ideale seljaka i malogčovjeka. Sjetite se njegovog groba, koji skriva veliko srce Sokolanca i ljubav za draga mjesta Sokoli i Tršče!" Članke iz našega kraja, pa tako i ovaj, objavljivao je Franjo Poje - Pugle iz Črnih Lazi. On je u to vrijeme bio glavni urednik "Gorskog kotara". Treba ipak primijetiti da Dragan Turk nije evidentiran u knjiži zavičajnika. Ako je knjiga zavičajnika potpuna i točna, znači daje roden negdje drugdje, a roditelji mu vjerojatno potječu iz Sokoli. Druga se opaska odnosi na naziv Bajtar. Sokolani nikada nisu spadali u Bajtare. O tome svjedoče njihove kuče gradene od čvrstog materijala. Zato Draganu ne pristaje epitet Bajtar. 103 RUDARSTVO Tršče s okolicom u znatnoj se mjeri razvilo zahvaljujuči zalihama željezne rude i cinabarita (živina ruda). Pri spominjanju rudarstva često se ne pravi razlika izmedu njih. Tako poneki brzopleto i površno pišu kako je u Sokolima bio rudnik žive. Ležišta cinabarita bila su u bližini Sela, s lijeve strane potoka Sokolice i iznad Tršča (Kraje i Gujna) te u Ponikvama. U bližini Sokola kopala se željezna ruda i to znatno kasnije nego u Tršču, Črnim Lazima, Frbežarima i Ponikvama. U okolici Sokola bili su podzemni kopovi (Lukin rov, Ivanov rov, Rov Marije Terezije, Pasek, Otilijin rov, Rov pod ograjom ili Sokolica). Dok je bilo zaliha u pristupačnijim krajevima nije se vršio iskop u okolici Sokola jer je zbog strmog terena bilo otežano transportiranje rude do talionice u Čabru. Kolni putevi j oš nisu bili izgradeni pa se ruda prenosila na tovarnim konjima pa i na vlastitim ledima. Lukin rov. Srušena stabla na ulazu poslije ledoloma. 104 Ulaz u Ivanov rov iznad ceste za Sokole. Zeljezna ruda kopala se i u rovovima Pasek i Rov Marije Terezije, ali o njima nema više tragova. Na poj edinim mjestima j oš se vide ostaci rovova, a najočuvanijije Ivanov rov dugačak 480 metara.* Da se u bližini Sokola vršilo kopanje željezne rudače najiječitije svjedoči Rov Marije Terezije. Ona je vladala od 1740. do 1780. i sigurno je rov u to vrijeme dobio ime. Živina ruda se u okolici Tršča počela iskorištavati tek 1873. godine, 93 godine iza caričine smrti. Sokoli nisu nastali u vezi s rudarstvom, nego iz razloga opisanih na početku knjige. O Sokolanima - rudarima nema tragova. U Tršču je i nakon prestanka rada čabarske talionice bilo osam ljudi koji su se i dalje deklarirali kao rudari, u Sokolima su se svi izjašnjavali kao seljaci - agricola. * Ostatke rudarskih rovova istraživao je Andrija Wolf 105 IVANOV ROV Marija VolfSlrahava(1876. god.) iz Sela, pričala je kako je kao dijete nosila hranu ocu u rov koji se nalazio iznad Sokolice, a staža je vodila blizu Jelčkinog mlina U rovu je bila velika proslorija iskopana u stijeni u kojoj su rudari odlagali alat te doručkovali i objedovali. Navodno su tu m održavali i zabave. Taj su rov zvali Ivanov rov, po Ivanu kojeg je u nesreči zatrpala zemlja i kamenje. U rov nije dozvoljeno ulaziti bez stručnog vodiča. U rov ulazite na vlastitu odgovornost! Putokaz u bližini Sokola koji pokazuje prilaz Ivanovom i Lukinom rovu 106 OBRTNICI Tesanje greda bradviljem Ni o sokolanskim obrtnicimanema sačuvanihpodataka. Zna se da je bio jedan lugar, jedan podšumar, par postolara, krojač i tesar. S obzirom na otežane komunikacije s okolicom, moralo je biti i drugih zanatlija (kovač i potkivač, stolar, remenar i sedlar, pintar- izradivač drvenog posuda). Najviše je bilo šumskih radnika. Prije izgradnje kolskih puteva izradivali su dužice i šindru, a kasnije su se počeli baviti i tesanjem greda. To se u prošlosti nije smatralo zanatom jer su mnogi te poslove naučili od svojih očeva. Postoji predaja da su naše ljude tesanju naučili Francuzi za vrijeme Napoleona (početak 19. stolječa). Ubrzo suučenici postali bolji majstori od učitelja, pa su kasnije odlazili u Francusku raditit te poslove. Teško bi bilo ustanoviti je li ta predaja u potpunosti točna. Pred kraj 19. stolječa odlazili su u Ameriku (SAD). Iz tog vremena potječe kučno ime Por Mgrikance. U 20. stolječu najviše su išli "na pri vremeni rad" u Francusku, s kojeg se mnogi nikada nisu vratili na svoja ognjišta. Nekisujoš na životu i zbog nedostupnosti podataka nisu uključeni u popis Sokolana izvan rodnogmjesta. 107 ŠALE NA RAČUN SOKOLANA Valjda svugdje u svijetu ljudi jednog naselja pričaju šale na račun drugih. Tako je i u primjeru Sokola. Iako su po prirodi inteligentni o njima su se u prošlosti pričale izmišljene zgode i nezgode. Jedna od njih odnosi se na sokolanskog magarca. U prvoj polovici 20. stolječa u Sokolima još nije bilo te životinje jer nisu imali dovoljno sijena da pored goveda hrane i magarce. Počeli su ih kupovati nakon 1960. godine. Jedan od Sokolana dosjetio se kako če s naj manj e troškova prehraniti tu tvrdoglavu životinju. Nabavio je zelene sunčane naočale i stavio ih svome magarcu kako bi mu sve izgledalo boje trave. Umjesto trave dao mu je jesti strugotinu od drva. Iako je izgledala zelena, magarac je nije htio ni okusiti. Susjed gaje nagovarao neka ustraje jer če magarac popustiti i nakon mjesec dana početi jesti strugotinu. Dan prije isteka roka magarac je uginuo. Vlasnikje jadikovao: "Baš je sutra trebao početi jesti, a evo, zadnji danmiugine!" Druga je priča nastala nakon prvih nabavki strojeva za pranje rublja. Prvi stroj smjestio je vlasnik u prostoriju s neravnim podom. Prilikom uključenja posljednje operacije -centrifugiranja, stroj je počeo poskakivati prema ulaznim vratima koja su bila na najnižoj točki (zbog otjecanja eventualnod dolaska vode). Vlasnik, snažan muškarac, držao je stroj svom snagom. Čuvši drndanje prilikom ovijanja rublja, radoznali susjedi došli su pogledati kako stroj radi. "Dobar je ali prejak za mene. Trebala bi četvorica da ga zadrže!" STRAH Praznovjeije i zastrašivanje bili su stalno prisutni ne samo u životu Sokolana nego uopče u cijelome kraju. Naročito su mladiči nastojali strašiti djevojke. Jedna od njih zadržala se do mraka na njivi. Vidjevši da je nema, mladi susjed ju je pričekao iza grma s bijelom lanenom plahtom preko glave. U trenutku kad je došla u ravninu grma, on se pokotrljao ravno pred njene noge. Izbezumljena od straha, svom ga je snagom udarila oštricom motike u glavu i pobjegla. Sutradan su svi 108 prepoznali "strah". Nosio je debeli omot oko glave. Stariji Sokolani znali su mnoge priče iz praznovjeija. Neke od njih ispričale su iseljene Sokolanke, a ovjekovječio ih je Jože Prime, pisac iz Kočevja, uknjizi "Okamneli mož". UZROCINESTAJANJA SOKOLA Dok je čovjekbio ovisan isključivo o onome što mu daje zemlja, Sokolani su bili zadovoljni na svojim domovima. Zemlju su marljivo obradivali i prilagodavali je svojim potrebama. Prije toga morali su pripremiti obradive površine. Pravili su uske, stepenaste njive na strmom terenu ispod naselja. Dok su u svakom domu klali svinje bilo je veselo i u Sokolima. Domačice su se natjecale koja če uzgojiti svinju s najdebljom slaninom, a kad je mesar počeo prerezivati slaninu od glave prema repu, prisutni su morali jako zijevnuti kako bi slanina bila što deblja. Nije sve ovisilo o domačicama; bilo je i dosta praznovjerja, pa nije bilo poželjno da zaklana svinja brzo ugine. Ako dugo ne ugine znači da če dogodine bitij oš veče i deblje. 109 S razvojem industrijske proizvodnje u večim sredinama, čovjek je počeo mijenjati životne navike. Sve je više kupovao industrijske proizvode, a za njih mu je bio potreban novac. Tako je počelo zapošljavanje u raznorodnim poduzečima. Industrijski procvat naročito je bio jak nakon II. svjetskog rata. Na obnovi porušene i nerazvijene zemlje bilo je mnogo posla. Prvih poslijeratnih godina država je prisiljavala ljude na zapošljavanje u poduzečima. Tako su i Sokolani, prvo muškarci, a zatim i neke žene, stupili u radni odnos. Mnogi su radili kao šumski radnici i tu su bili izjednačeni s radnicima iz ostalog dijela župe Tršče. Na posao i s posla išlo se pješke, a u šumu im je bilo jednako daleko kao i drugima. Posao šumskog radnika u prošlosti je bio zaista mučenički. Radilo se ručnom pilom, sjekirom i drvenim maljem. Cijeli se tjedan boravilo u šumi. Spavalo se u hladnoj bajti, bez posteljine, bez odgovarajučeg pokrivača, bez dovoljno vode. Nije bilo nerodnih subota niti osamsatnog radnog vremena. Ljeti se radilo i šesnaest sati dnevno. Ishrana je bila loša. Šumski radnik jeo je još u subotu kruh pečen prošle nedjelje. Smrdio je od dima. Cijeli tjedan nije se izuvao niti svlačio odječu. Od ponedjeljka ujutro do subote navečer dok nij e došao kuči nije se brijao, a cesto ni urnivao. Takav način života mnoge je prisiljavao na promjenu posla. Tako su i mnogi Sokolani od šumslrih radnika postali pilanski radnici. Pilana, a kasnije drvopreradivačka tvornica, bila je Sokolanima udaljena jedan sat hoda. Morali su ustajati u tri sata kako ne bi kasnili na posao koji je ponekad počinjao u pet. Zimi su morali iči još ranije jer je trebalo gaziti duboki snijeg. Ipak su i u takvim okolnostima radije bili pilanski nego šumski radnici. To samo potvrduje kako je težak bio posao šumskog radnika. Nisu željeli da i njihova djeca imaju tako težak život, stoje takoderpospješilo iseljavanje. S vremenom je i poljoprivreda poprimila industrijski način proizvodnje pa se sve manje isplatilo raditi na vlastitoj zemlji. Uzroka ima više. Prvo, tlo nije podobno za industrijsku proizvodnju jer se zbog reljefa ne može koristiti mehanizacija. Drugo, parcele su tako malene da se ni na ravnom dijelu ne bi mogle obradivati mehanizacijom. Treče, niti jedan mještanin nije imao dovoljno zemlje od koje bi mogao živjeti odnosno proizvoditi za prodaju od koje bi živio. Četvrto, iako je u 110 Sokolimaklimablaža nego u ostalom dijelu župe, još je preostra da bi davala visoke prinose i bila konkurentna "pravim" poljoprivrednim krajevima. Zbog toga su ljudi prestajali obradivati zemlju. Kako god plače u tvornici bile male, ipak su bile veče od prihoda koji bi se ostvarili odpoljoprivrede. Mladež je odlazila na školovanje i više se nije vračala. Tako se broj stanovnika iz godine u godinu smanjivao. Ostali su samo oni koji su srcem vezani za rodnu grudu ili su ih sputavali neki drugi razlozi da ne koraknu zadnji put preko svog praga. Iako u novije vrijeme imaju asfaltnu cestu, vodovod, struju, telefon, televiziju i druge infrastrukturne pojedinosti i blagodati, život Sokolana je teži i skuplji nego u župnom središtu. Za svaku sitnicu moraju prevaliti preko tri kilometra, a to ih košta i truda i novca. Ispod Sokola sve manje se vide stepenaste njive, a sve veče površine zauzima šuma i šikara. 111 Zato su od prijeratne 24 kuče nastanjene još samo tri. U dvijei živi samo po jedna osoba, a u trečoj dvije. Tri su kuče pretvoreneuvikendice, ali suveomamalo korištene. Slika Sokola snimljena iz Prhci ne odaje stvarno stanje u naselju. Crveni krovovi odplastificiranog lima ili nekog drugog materijala ostavljaju dojam da u Sokolima buja život. I nočni izgled zavarava promatrača. Nekoliko svjetiljki javne rasvjete stvara iluziju o napučenosti sela. Aradoznalo uho čuje samo tihi šum Sokolice u dubokom jarku, a utihnuo je i rijetki lavež malenogpsa ispred kuče. Povijest se ponavlja. U pradavno vrijeme ispod Sokolanske stijene rasla je gusta šuma. Sve ukazuje na to da če uskoro biti isto. Vijugave staže i puteljci večinom su več zarasli i nestali u šipražju. Razlika če ipak biti. Ostat če stepenasti obronci kao uspomena na one koji su ih stvarali žuljevitim rukama kako bi i sebi i potomstvu osigurali kakve takve uvjete za opstanak u tom surovom kraju. Razmišljajuči o budučnosti Sokola čovjek se ne može oteti dojmu da Sokoli imaju sve manje izgleda za opstanak. U sječanje mu se vračaju razmišljanja, bolje reči "filozofiranja" iz prošlosti. Kad je netko duboko razmišljao, na upit bi odgovorio da ga brine tko če zadnjega pokopati. Apsurdno razmišljanje u vrijeme kad su sve kuče bile prepune djece, kad je dječji plač zaglušivao selo. A u vrijeme stvaranja ovog zapisa taj problem bi u idučih nekoiko desetlječa mogao postati stvaran. Godine 1851. kad su Sokoli brojili 125 duša to se nije moglo ni naslučivati. Zabava u Sokolima, nekada, poslije sokolanske Maše 112 Sokoli zimi, Ijeti i u jesen 113 Panorama iz Solonaske stijene na Sokole i Prhce. 114 PRHCI Na glavnom trgovačkom putu koji je od davnine povezivao Gerovo s Kranjskom, izgradio si je kuču čovjek koji se prezivao Kovač, a ime mu nije ostalo zapamčeno. Prva nastamba mogla je nastati prije 1500. godine, jer su mještani Smrečja koje desetlječe ranije napravili novu livadu - laz koja se još mnogo godina iza toga zvala Gorsko Smrečje. Početkom 19. stolječapojavljuje se i ime Mikeč odnosno Mihelčov Hrib, a sadašnje ime počinje se upotrebljavati polovicom 19. stolječa. Tada administratori uz prezime Kovač dodaju i nadimak Perhac (Porhec). Teško je utvrditi je li ime naselja nastalo po tom nadimku ili je nadimak nastao kad se naselje več nazivalo Prhci. U prošlosti je bilo uobičajeno da se ime daje po prezimenima (Resmani, Hudolini, Grohari itd) imenima (Dizmasi, Juzovka) i nadimcima (Prhula). Nadimak Prhula dobila je nevjesta koja se baš iz Prhci udala na imanje iznad Kozjeg Vrha koje otada nosi to ime. Pretpostavka je da Kovač potječe iz Smrečja. Po govoru suvremenika se teško može utvrditi jer je u Prhcima bila velika migracija stanovništva. Iz Kraljeva Vrha je doselio Naglic, iz Gorača Reljac, iz Tometa Ožbolt, iz Črnih Lazi Frbežar, iz Sela Malnar, s Grobinstine Ban. Iako je najviše nevjesta dolazilo iz Sokola, neke su bile i iz drugih krajeva (Brinjeva Draga), što je utjecalo na formiranje lokalnog govora koji još uvijek ima više sličnosti sa smrekarskim nego s trstjanskim. Do osnivanja župe Tršče 1807. godine Prhci su zajedno sa Sokolima i Pršletima spadali u župu Gerovo. Na gerovskom groblju pokapali su svoje pokojnike. Problem je nastao kad su pripojeni župi Tršče. Tada bi morali koristiti župno goblje u Tršču pa bi pokojnike imali na dva mjesta, što bi im zadavalo dodatne poteškoče. Zbog toga su se dugo odupirali, ali su nakon intervencije trstjanskog župnika morali popustiti i od 1854. godine pokojnike pokapaju na groblju u Tršču. 115 Malo naselje nastalo je na pola puta izmedu Smrečja i Kraljeva Vrha, na maloj zaravni preko četiri km dugog uspona. Smješteno je na jugoistočnij strani pa ga sunce obasjava otkako se pokaže iznad Borovca pa do zalaska iza Špičastog vrha. Put j e išao uz strminu prilično ravno, slijedeči konfiguraciju terena. Zbog toga je bio mnogo strmiji od ceste izgradene 1938. godine. Tako je bio izveden do bližine Žegnanog zdenca. Na tom mjestu je iz tehničkih razloga bilo nemoguče priječi provaliju, pa je otud skretao na Kraljev Vrh i dalje na Vrhovce, Petrine, Lege na Loknarsku dragu i dalje prema Pargu. Produžavao je mimo Debele huje kroz Tatinsku dragu preko Majera na Žalosni Vrh, a otud se spuštao u Prezid. Iz Kraljeva Vrha se odvojak spuštao u Tršče. Tim putem se i za vrijeme Petra Zrinskog (1649 -1670.) vršila trgovačka razmjena. Iz Primorja se u Kranj sku na tovarnim konjima prenosila sol, a donosili se drugi potrebni proizvodi (obuča, odječa, oružje). Zbog čestih bujica put je bio često razrovan pa je teško mogao poslužiti za prijevoz. Kad je 1938. izgradena automobilska cesta, starim su se putem koristili mnogobrojni pješaci jer je par kilometara bio krači. Zahvaljujuči takvom položaju, a možda baš zato, u Prhcima se razvio kovački zanat, a nadareni maj stori unaprijedili su ga i razvili čak preciznu mehaniku. Prilikom izgradnje nove župne crkve u Tršču 1865. godine, brača Kovač napravili su i ugradili u toranj veliki sat. Tadašnji župnik Augustin Žagar tim je povodom upisao u župnu Spomen knjigu: "Godine 1865. je postavljen utornjudobnjak (sat, op. S. Malnar) po meštru Josipu Kovaču iz Prhcih kbr. 1. - U toj obitelji uzdrživa se mekanička umjetnost več od više porodicah. Ovi ljudi bez da bi ikad u svijetu bili, ili se učili, što vide ponačine, kao: dobnjake sve vrsti, puške itd. Kome potrebiti alat si sami delaju." Potomci iz te obitelji mogu se s ponosom prisječati tih predaka. U prošlosti je bilo nezamislivo živjeti bez zemljoradnje. Zato su male obradive površine bile brižno obradene. Kakvoča zemlje nije baš najbolja, ali je klima znatno povoljnija nego u Tršču i okolici, pa su mještani lakše preživlavali. Zato su morali uložiti veliki trud jer su se obradive njivice nalazile ispod naselja pa je svu letinu trebalo na ledima donijeti uz strminu. 116 Njihov se trud može mjeriti sa sokolanskim. Zbog višekratne izmjene kučnih brojeva teško bi bilo pravilno označiti zavičajnik popisane u ovom zapisu. Zapisani su pod kučnim brojem kako su zabiježeni u evidenciji Status animarum, iako je očito da svrstavanje nije upotpunosti točno. Prhci 1 - Por Marke Kučno ime dobiveno je po Marku Kovaču rodenom 1862. godine. On je bio poznati majstor - kovač, bravar, precizni mehaničar. Ne može se reči da je bio samouk jer je zanat naučio od oca Josipa, a ovaj od svoga oca i djeda. Kovači su jedno vrijeme kovali i novac, a kad su shvatili da je to nedozvoljenposao, prestali su. Kovach Georgius žena Marija r. Žagar sin Stephanus 17.12.1818. kči Theresia 9.8.1821. " Magdalena 29.6.1825. " Maria 3.4.1828. " Theresia 8.10.1829 Kovač Josephus st. Prhci 1 žena Anna Muhvich kči Agnes 16.12.1833. sin Stephanus 6.10.1935. kči Maria 3.2.1839. Kovač Josephus ml. Prhci 1 žena Margaretha Persle sinFranciscusKsaver 19.11.1836. " Josephus III. 1838. kči Maria 10.1.1841. " Apolonija 4.2.. 1843. sin Antonius Pad. & 29.4.1848. " AndriaVeseljko 14.11.1850. kči Ivana Milica 27.12.1853. sin Izidor 30.8.1858. 117 Kovač Franjo, Prhcil r. 1836. žena Marij a Loknar kčiVincenca Dragica 1859. " Rozalija 1862. sin Miroslav 1864. napraviokučubr. 5 " Ignac 1869. " StjepanBožo 1871. Kovač Josip, Prhcil. 1838. žena Marij a r. Koritnik sin Marko 1862. kči Jelena 1868. sin Ferdinand 1870. Kovač Marko, Prhci 1.28.4.1862. žena Franca r. Žagar kči Ladislava 26.4.1890. sin Josip 4.3.1892. kči Veronika 8.4.1895. " Gabrijela 7.8.1897. " Marija 10.12.1899. " Dragica 26.2.1902. " Ivka 25.8.1904. sinFranjo 3.11.1906. " Vjekoslav 31.3.1909. Kovač Josip, Prhcil 1892. žena Katarina r Žagar 1899. kči Franjica 22.5.1922. " Marija 2.2.1924. " Ivka 1926. sin Josip 6.8.1927. " Bogdan 9.9.1929. " Marko 12.4.1932. kči Katarina 18.12.1933. " Marija 1.1.1936. " Nevenka 13.1.1938 " Zorka 1940. Kovač Antun, Prhcil 1848. žena Franjica Klepac sin Antun 6.5.1896. 118 Kovač Antun, x Prhci 1 r 1896. ženaGabrijelar. Klepaciz Sokola, r. 1897. kči Danica 9.6.1919. " Marija 26.1.1921. " Milka 28.4.1922. sinAntun 7.6.1924. kčiŽeljka 10.4.1926. " Fanika 3.4.1934. Analizirajuči popis zavičajnika s broja 1 vidi se daje u njemu i cijela obitelj s kasnijeg kučnog broja 2 - Kovač Antun x r. 1896) pa bi spadao u kuču broj 2 - Por Porhe. Podaci su nepotpuni jer nedostaje Ivan, brat Josipa (r. 1892.) i možda još netko. Dade se zaključiti da su ta dva broja ranije činila istu kuču. kad su se brača podijelila i Marko u produžetku dogradio kuču, nastala su dva broj a. Josip i Ivan bili su od prvih dana borci protiv fašizma. Zbog toga su i jedan i drugi prerano darovali svoje živote za oslobodenje Hrvatske od talij anskog fašističkog okupatora. Obojicu su strijeljali fašisti 1942. godine. Josipa 20.7. kod Gerova, a Ivana 16.7. na groblju u Čabru. Prhci 2-Por Porhe Ovo je bila prva kuča u Prhcima, a kad su se podijelila dva brata, Marko je dogradio kuču u produžetku i tako su nastala dva kučna broja. Broj 1 više bi pripadao kuči koja nosi broj 2. Prvi zabilježeni s nadimkom P'rhoc bio je Mathias. Postoji dvojba je li po njemu naselje nazvano Prhci ili je nadimak dobio po naselju. Kovach Mathias (Perhacz) žena Maria r. Janesh kči Helena 12.4.1820. II. žena Maria Klepacz kči Ursula 24.5.1821. sin Josephus 10.3.1823. " Lucas 13.9.1825. " Leonardus 3.11.1827 kči Maria 13.5.1830 sin Mathias 8.7.1832. 119 Kovač Stephanus, Prhci2 žena Agnes Klepacz kči Maria 19.1.1817 " Helena 20.4.1819 Andreas 15.1.1821. Theresia 30.10.1823. " Anna 7.5.1826 Theresia 26.10.1828 " Maria 7.10.1831 " Apollonia 1.1.1834. " Agnes 16.10.1838 Kovač Andreas, Prhci 2 1821. žena Helena Quaternik kči Marija 23.6.1841. " Francisca 16.10.1842. sin Andreas 6.11.1844 kči Maria Pavla 26.6.1857. Na ovom broju evidentiranje onaj Josephus (r. 1823.) koji je s bračom 1865. god. izradio i ugradio dobnjak (sat) u toranj crkve u Tršču. Otkako postoje zabilješke, na brojevima 1 i 2 žive samo ukučani s prezimenom Kovač. Niža, bijela kuča - Por Porhe nosi broj 2, a viša - Por Markote ima broj 1. 120 Prhci 3 -Por Naglice Kuča obitelji Naglic, stari kučni broj 3. je nenastcmjena Naglič Josephus bio je zet u Prhcima. Oženio je Anu Kovač (r. 1826.) kčerku Stephanusa i Neže r. Klepac. Verojatno j e on napravio kuču broj 3. Osobitost te kuče je u tome što se u njoj najdulje zadržao tkalački stan. Sve do sedamdesetih godina 20. stolječa ukučanke su na njemu tkale tepihe od tekstilnih otpadaka. Naglich Josephus, zet, Prhci 3. žena Anna Kovač, Prhci 3 sin Stephanus 10.11.1845. " FortunatFranjo 10.7.1849. kči Katharina 12.4.1853. Naglič Franjo- Prhci 3 r.1849. žena Marij ar. Šoštarič sinStjepan 30.4.1872. " Ignac 30.1.1874. kči Veronika 6.6.1876. " Marija 28.3.1879. 121 Naglič Stjepan, Prhci r.1872. žena Marija Žagar kči Dragica 26.3.1895. " Marija 1.8.1897. " Dragica 6.3.1899. II. žena Ivka Volf ud. Malnar kči Danica 23.5.1901. sinFranjo 23.1.1903. kči Marija 14.1.1905. sin Valentin 10.2.1908. kči Gabrijela 24.3.1911. " Štefanija 25.2.1913. " Franjica 25.1.1916. Naglič Franjo 1903. žena Julijanar. Kovač 1911. kči Marija 1932. sin Stjepan 1933. Prhci 4 - Por Gorge Kuča broj 4 dobila je ime Por Gorge nakon dolaska zeta Grge Bana 122 Kovač Joseph, Prhci 4 r. 1823. žena Maria Klepac kči Theresia 24.11.1847 " FrančiškaBrigita 24.9.1849 " Maria 14.6.1853. " Rozalia 25.8.1855. " Genovefa 1859. Turk Josip, zet, Prhci 4 žena Rozar. Kovač 1855. sinlvan 16.5.1883. kčiTereza 8.4.1885. sin Stanko 31.5.1887. kči Marija 6.1.1894. Kovač Michael, Prhci žena Margaretha Žagar sin Andreas 11.8.1837. do povratkabio osebeniku Žikovcima2 " Valentinus 10.2.1840 " Franciscus 6.1.1843. " Antonius 1.10.1844. kči Barbara 4.12.1850. Ožbolt Marko, zet, Prhci (došao iz Tometa) r. 1854. žena Marja Kovač iz Prhci r. 1857. kči Andrije. sin Antun 1880 " Ivan 1877. žena Marija Malnar, Ravnice 5,1875. sin Franjo 1903. kčiFranjka 1905. sin Matija 1911. izgradio kuču u Kutu (Črni Lazi) " Ivan 1913. Frbežar Stanislav, Prhci4 (iz Črnih Lazi 4) r. 1870. žena Julijana r. Volf 1878. sin Franjo 1896. Črni lazi, umro 1911 uPrhcima " Rudolf 1897. rodu CrnimLazima4. kči Milka 1899. sin Franjo 1901. umrou Prhcima 1901. " Milan 1902. uBosljivojLoki " Antun 1905. " Franjo 1907. umrouPrhcimal918. 123 " Valentin 1908. umrouPrhcimal910. " Stanko 1911. " Josip 1915. kči Danica 1919. Frbežar Rudolf, Prhci 4 r. 1897. žena Julijana r. Turk, 1902. sin Slavko 4.2.1924. kčilvka 27.12.1925. Ožbolt Ivan oženio je Mariju Malnar i odselio u Ravnice, a Stanko je u Prhcima kupio tu kuču (broj 4). Obitelj je doselila iz Črnih Lazi broj 4 (Starehišni), a odselila u Bosljivu Loku kraj Kupe. Tamo j oš ima Frbežara. Drugi brat - Ivan je iz Črnih Lazi odselio u Križevce. I tamo ima nekoliko potomaka. U tu kuču je za zeta došao Grga Ban 1937. godine i od tada nosi ime Por Gorge. Kuča je nenastanjena. Slijeva: Grga Ban i sinovi Ivan - slikar i Antun U Prhcima se 1938. godine rodila j oš jedna izuzetna osoba. To je Ivan Ban s nadimkom Goranin, poznati hrvatski slikar. Rodne Prhce napušta 1961. godine i do smrti 1983. godine živi u Karlovcu. Svoja djela izlagao je u mnogim gradovima, bilo na skupnim izložbama ili samostalno. Dobitnik je mnogobrojnih priznanja. 124 Prhci 5 - Por Relee Por Relee se zove kuča Vrbana Reljca (broj 5) Kovač Miroslav I, Prhci 5 žena Gera. r. Šoštarič sin Josip 9.2.1893. kčiZorka 29.6.1895. sin Srečko Valentin 14.2.1897. kči Marija 4.3.1899. " Antonija 18.1.1901. sinVjekoslav 2.4.1904. " Franjo 23.3.1909. Miroslav potječe s kučnog broj a 1 a Prhce je povečao za j oš jedan kučni broj. Nakon njega je vlasnik postao Franjo Reljac, čiji potomci je j oš nastanjuju. On je 1904. godine kupio tu kuču koj a j e tada nosila broj 2. Relj ac j e rodom je iz zaselka Runci (pri Lircu) broj 6. Reljac Franjo, 1856. por Lirce žena Gera r Troha, r 1853.. Vjenčani su u Prezidu 1882. sin * Vrban 1882. kči Julijana 1884. ud. u Črne Laze 2, nadimak Breskula sin Filip 1886. vjenčan u Čabru (Janeži ?) žena Šoštarič Vjekoslava, r 1888. " Josip 1888. oženje u Črne Laze 2, ž. Ant. Rede, r. 1896. 125 " Valentin kči Antonija " Franjka " Ivan k 1890. ž Filipa Kovač, r. 1889. 1891. udata u Kočevje 1891 udata u Sokole 1 - Jelene 1893. oženj en u Kuželj za Franjku Ožanič, r 1900. Reljac *Vrban 1882. žena Genovefa r. Rede 1885. sin Franjo 1907. " Josip 1913. " Ivan 1914. kči Ivka 1916. sin Vladimir 1919. kči Marija 1921. " Vladislava 1923. " Franjica 1924. " Dragica 1926. sin Rudolf 1929. Kučno ime Por Bete kbr. 6 Malnarlvan, r. 1873. žena Lipovac Zora, r. 1874. kči Marija 1902. sin Antun 1905. " Ivan 1912. oženjen za Čop Milku iz Tršča. Malnar Antun 1905. ženaEvar.Turk, Sokoli 1909. kči Marija 1930. sin Antun 1936. sin Josip 1940. Prhci6-PorBete Ime Por Bete dobila je kuča broj 6 po Antunu Malnaru -Betu. Kuča je porušena. Izgradena je bila na novim temeljima izmedu dva svjetska rata. Godine 1942. su je, zajedno s drugima, zapalili talijanski okupatorski vojnici. Nakon rata je ponovno izgradena. 126 Kuča obitelji Malnar - zbog dotrajalosti porušena Por Jožice zove se nova Kuča u vlasništvu Josipa Kovača (živi u Francuskoj). 127 SPISAK STANOVNIKA 1.TurkKovač Zdenka 1936. 2. Klepac Reljac Ivanka 1951. 3. Reljac Nedjeljko 1969. 4. Štimac Reljac Višnja 1968. 5. Reljac Ivona 1993. 6. Reljac Petar 1998. ŽIVUČIIZVAN PRHCI 1. Kovač Šoštarič Katica 1933. Lazi 2. Kovač Blažič Marica 1936. Dramalj 3. Kovač Klepac Nevenka 1938. Gerovo 4. Kovač Branišelj Zorka 1939. GerovskiKraj 5. Kovač Vj ekoslav 1941. Rijeka 6. Ban Hobar Darinka 1942. Gerovo 7. Ban Pajnič Vazmica 1947. Rijeka 8. Kovač Vladimir 1949 Francuska 9.KovačDuško 1950 Francuska 10. Kovač Marijanka 1952. Francuska 11. Kovač Josip 1960. Francuska 12. Kovač Emil 1961. Gorači, Tuški 13. Kovač Volf Lilj ana 1965. Parg 14. Reljac Branko 1971. Slovenija 21. Reljac Bolf Renata 1974. Delnice 128 PRŠLETI Zaselak Pršleti s dvije kuče dugo je odolijevao agresivnosti civilizacije koja je mamila ljude, naročito mladež, u urbana središta, u blizinu tvorničkih dimnjaka, gdje su bili daleko od mučeničkog života u brdovitom kraju gdje je koš na ledima bio sudbina svakoga koji je tu živio. Nakon Drugog svjetsko rata počeli su se raseljavati. Žene su se udavale u druga naselja, a muškarci su odlazili u svijet, trbuhom za kruhom. Dvojica (iz svake kuče po jedan) ostali su na rodnom ognjištu i tu dočekali kraj životnog puta. Sada je zaselak pust, jedna je kuča izgoijela, druga se od dotrajalosti porušila. Grmlje, šikara i šuma s ve su bliže ostacima nekdašnjih domova, a čistina je sve manj a. Nekada je u Pršletimabujao život. U jednoj obitelji bilo je petnaestero djece, u drugoj deset. Deset ih je bilo j oš u nekoliko generacija. Nema podataka o počecima naseljavanja, ali se može pretpostaviti da seže u vrijeme kad su kao naselje počeli nicati Prhci. Jedan podatak iz 1498. godine govori da su žitelji Smrečja napravili novi laz. To su mogli biti Prhci zajedno s Pršletima. Takva tvrdnja ima oslonac u nazivu tih zaselaka. i Prhci i Pršleti zapisani su kao Gorsko Smrečje. Tek iza toga nastalo je za Prhce ime Mihelčov Hrib a za Pršlete Pršletova Draga. Kučni brojevi nastavljali su se na Prhce, pa je tako Antonius Persel upisan u Perszletovoj Dragi 4. Ponekad su upisivani u Sokole. To govori i prvi upisani Marcus Pershle iz 1809. godine. Nedaleko ispod Pršleta teče potok Sokolica na kojem je bio mlim. Radio je do početka II. svjetskog rata. Vjerojatno je potok Sokolica bio odlučujuči čimbenik oko nastajanja zaselka. U prošlosti je svatko tko je imao zemlju uzgajao žitarice, pa je bilo potrebno mnogo mlinova. Mlinari su živjeli bolje od običnih seljaka jer su za usluge mljevenja dobivali naknadu u brašnu. Naknada je bila jednaka u rodnim i nerodnim godinama, pa mlinari to nisu osječali. 129 Zabilježeno je da je u vrijeme iskorištavanja i prerade željezne rude (od 1650. godine dalje) uz mlin radila i kovačka radionica. Kako su Pršleti i Prhci imali isto ime (Gorsko Smrečje), kovačnica je vjerojatno bila u Prhcima gdje se spominje i mnogo kasnije. Kovač je koristio kameni ugljen kojeg je bilo u koritu Sokolice. Jasno je da su Pršleti ime dobili po prezimenu prvih stanovnika. Peršle je dugo bilo j edino prezime, a tek se u drugoj polovici 19. stolječa iz Sokola doselila obitelj Matije Malnara. Prije toga je u obje kuče bilo prezime Pršle. U raznim zapisima zapisano je u raznim oblicima: Pershle, Persel, Pershel, ali svi jednako znače. Godine 1672. upisan je u Cabru Simon Persule koji je takode krivo upisani Pršle. Vjerojatno je i Simon bio iz Pršleta. U drugim krajevima pojavljuje se tek polovicom 19. stolječa, pa se bez obzira na nedostatak pisanih podataka može tvrditi da su se iz Pršleta raselili u druga naselja. I Pršleti su uz Sokole i Prhce koristili gerovsko groblje i nakon osnivanja župe Tršče. Tek šezdesetak godina kasnije počeli su svoje pokojne pokapati u Tršču. U Gerovu su se matične knige počele vodili 1680. godine. Da nisu uništene u požarima, danas bi imali spoznaju barem za tri generacije dalje u prošlost. Zbog toga su nastariji podaci o rodenima iz drugog desetlječa 19. stolječa. Peršle (Persel) Antonius, Pršleti (Perszletova Draga 4) žena Maria Chop kči Margaritha 9.7.1818. " Theresia 28.2.1822. " Maria 14.2.1824 sin Josephus 28.1.1826. " Georgius 4.4.1830. kči Agnes 6.1.1832. Peršle Thoma, Pršleti 1 žena Magdalena Malnar kči Marija 20.3.1830. sin Josephus 25.2.1833. kči Gertrudis 10.3.1835. sin Stephanus 9.7.1836. " Mathias 25.2.1839. 130 " Jacobus 3.7.1841. " Valentinus 25.1.1845. kči Apollonia 25.1.1845. Pršle Ivan, Pršleti 1, r 1897. žena Ivka r. Janeš 1899. Stanko 1885. žena Matilda r.Volf 1888. kči Marija 1908. sin Ivan 1910. " Valentin 1912. Pršle Marcus, Pršleti 2 žena Catharina Janesh sinPetrus 28.6.1819. " Sebastjan 19.1.1824. " Jacobus 17..7.1826. Peršle (Persel) Gaspar, Pršleti 2 žena Maria Kovač kči Agnes 21.1.1837. sin Mathias 25.2.1840. II. žena Catharina Sostarich kči Helena 28.4.1842. sin Josephusx 7.3.1845. " Franciscus + 15.2.1847. " Marko IvanNep. 22.4.1849. kči Maria 29.3.1852. " Margareta 7.6.1854. Margareti Pršle je kum Polikarpo plemeniti Paravič, posjednik vlastelinstva Čabar. Margaretini roditelji morali su nečim zavrijediti čast da im vlastelin bude krsni kum. Cime su to zaslužili ostaje tajna. Malnar Matija, Pršleti 2. (došao iz Sokola) žena Marij a r. Volf kči Marija 25.3.1862. " Matejka 5.2.1864. sin Roman Miroslav 28.2.1867. kči Antonij a 13.6.1870. 131 " Alberta 4.4.1874. sinJuraj 2.4.1877. Pršle Josip, Pršleti 2 1845. žena Tereza r. Ožbolt kčiTerezalvka 20.6.1870. " Franjica 21.2.1873. " Julij ana 26.2.1876. sin Drago 25.5.1879. " Rudolf 15.4.1882. kči Agata 2.2.1885. " Matilda 27.5.1888. Pršle Fran jo 1847. žena Antonij a Klepac 1856. sinFranjo 26.3.1879. kči Marija 26.3.1879. sin Drago 8.2.1881. kči Matilda 1.3.1882. sin Stanko 20.5.1883. kči Sofija 17.5.1885. " Vincenca 15.4.1887. ,r Monika 9.5.1888. " Matilda 20.7.1889. sin Josip 22.3.1891. kči Monika 12.6.1892. " Marija 9.8.1893. sin Ivan 9.2.1897. kči Marija 18.6.1898. sinVjekoslav 6.4.1900. Pršle Stanko, Pršljeti 1 r. 1883. žena Angela Malnar r. 1892. sinFranjo 1912. kči Milka 1914. " Antonija 1915. " Dragica 1915. sin Ivan 1918. " Josip 1920. kči Zdenka Sidonija 1922. " Marija 1924. " Ivka 1926. " Štefanija 1932. 132 Fotografija iz vremena dok je u Pršletima bujao život. Na slici s lijeva: Ivka Frbežar udata Klepac u Sokole, Marija Pršle, udata Šoštarič u Sokole, Ivan Frbežar, živio u Ankaranu, Marija Frbežar, udata Troha u Sokole i Štefanija Pršle, udata Šoštarič uLaze. Na životu je samo jošlvka udata Klepac. Frbežar Zvonimir, Pršleti 2 r. u Vrhovcima - Geden, 1899. žena Marija Kovač iz Okrivja 9 r. 1903. kči Slavica 1921. sin Vladimir 1923. kči Marija 1924. sin Ivan 1927. kči Ivka 1930. " Antonija 1934. sin Franjo 1936. kčiZorka 1939. sinZvonko 1940. " Josip 1942. 133 Zvonimir Frbežar se 1920. godine oženio i bio zet u Okrivju 9, zaselak Geštini. Kad su vlasnici kuče broj 2 otišli u Ameriku on je, ponajviše zbog mlina, odlučio kupiti praznu staru kuču i doseliti u Pršlete. Tu su se rodila sva njegova djeca osim Slavice koja je rodena i pokopana u Plešcima, jer je umrla kaodijete. Kakvo je bilo kučno ime prije njegova uselenja ne zna se. Potom su tu kuču zvali Por Zvonite, dok su sujednu zvali Vasna, Por Vasneh. U nešto više od dva stolječa u dvije kuče toga zaselka rosilo se 75 djece. Odrodenih u Pršletima raselj eni su: 1 Ivka Frbežar - Klepac Sokoli 4 Antonija Frbežar-Ajdukovič Delnice 5 Zorka Frbežar - Križ Tropeti 6 Fanika Pršle Zadar Nakon ovog požara nestao je život iz zaselka Pršleti. 134 AUTOR SLAVKO MALNAR iz Ravnica. Uželji da se očuva sječanje naprošlost idiličnog naselja ispod Sokolanske stijene i srodnih, ako po ničremu drugome onda po rodbinskim vezama, piscu je omogučen uvid u Popis duša opčine Čabar, Stališ duša župe Tršče i Matične knjige rodenih za razdoblje prije početka II. svjetskog rata. Zahvaljuje se trščanskom župniku velečasnom Tomislavu Ravnjaku i službenicima Gradske uprave Čabar koji su mu omogučili korištenje evidencija o stanovništvu, a za pomoč u prikupljanju podataka Antunu Klepcu, Nedjeljku Reljcu, Marku Kovaču i drugim žiteljima Sokola, Prhci i Pršleta. Kako je več izašla jedna knjižica o Sokolima, pisac ovog zapisa nije želio ponavljati ono što je u njoj napisano, nego je zabilježio dosad nezapisano. Neka ovaj zapis bude za vječno sječanje na Sokole i Pršlete, na nekad idilična mjesta koja sve brže nestaju. Prhci če, vjerujem, opstatiduljevrijeme. U Ravnicama2021. Slavko Malnar 135 KAZALO Uvod......................................................................................5 POSTANAKNASELJAI IMENA.........................................7 ŽIVOTNIUVJETI.................................................................9 DOMAČINSTVAIKUČNA IMENA..................................15 NIKAKAPELICA Svetog Ivana Krstitelja...........................67 SPISAK SOKOL AN A IZ KNJIGE ZAVIČAJ......................69 SOKOLI U BROJKAMA.....................................................89 STANOVNIŠTVO U D ALJNJO J PROŠLOSTI..................91 STANOVNIŠTVODANAS................................................98 SOKOLANSKA STIJENA................................................100 SOKOLICA.......................................................................101 PROTEST..........................................................................102 POLITIČAR TURK...........................................................103 RUDARSTVO...................................................................104 OBRTNICI.........................................................................107 ŠALE NARAČUN SOKOLANA......................................108 STRAH..............................................................................108 UZROCINESTAJANJA SOKOLA...................................109 PRHCI................................................................................115 PRŠLETI...........................................................................129 AUTOR SLAVKO MALNAR...........................................135 ISBN 978-953-7541-77-4 DTÜ1 www.maticahrvatska-cabar.hr Cijena: 100,00 kn