65Jezikoslovni zapiski 30.1 (2024), 65–83 ivana Matas IvankovIć − goranka blagus bartoleC prijedložno-padežni iZraZi u koordinaciji u hRvatskome Cobiss: 1.01 https://doi.org/10.3986/Jz.30.1.03 Predložnosklonski izrazi v priredju v hrvaščini V prispevku so analizirane predložnosklonske zveze, ki jih povezuje priredni veznik i ‘in’. Strukturno-semantična analiza je bila opravljena na primerih najpogostejših predlož- nosklonskih izrazov, pridobljenih iz korpusa hrWaC kot stalnih izrazov. Posebna pozor- nost je namenjena predložnim besednim zvezam z enakim predlogom, ki se ponavlja, in tistim, v katerih je drugi predlog izpuščen (npr. u jednom i u drugom : u jednom i drugom ‘v enem in v drugem : v enem in drugem’). Posebej izpostavljen je tudi poudarjeni i, ki se ponavlja pred vsako predložno frazo. Ključne besede: hrvaški jezik, priredje, priredni veznik i, poudarjeni i, predložnosklonski izrazi Prepositional Phrases in Coordination in Croatian The paper analyzes Croatian prepositional phrases with the conjunction i ‘and’. Using the hrWaC corpus to search for examples, the most frequent examples were analyzed struc- turally and semantically. Special attention is paid to prepositional phrases with the same preposition that is repeated and prepositional phrases in which the second preposition is omitted (e.g., u jednom i u drugom : u jednom i drugom ‘in one and in the other : in one and the other’), as well as to emphatic i, which is repeated before each prepositional phrase. Keywords: Croatian, coordination, coordinating conjunction i, emphatic i, prepositional phrases 1 uvod Koordinacija se prema Siliću i Pranjkoviću (2007) odnosi na nezavisnosložene re- čenice (npr. Sjede u kavani i čitaju novine.).1 Zhang (2009) koordinirani kompleks Ivana Matas Ivanković  Institut za hrvatski jezik, Zagreb  imatas@ihjj.hr  https://orcid.org/0000-0002-9796-8346 Goranka Blagus Bartolec  Institut za hrvatski jezik, Zagreb  gblagus@ihjj.hr  https://orcid.org/0000-0002-3577-7026 Ovaj rad financirala je Hrvatska zaklada za znanost projektima HRZZ-IP-2022-10-6867 i HRZZ-IP-2022-10-7697. 1 »Nezavisnosloženim (koordiniranim) rečenicama nazivaju se složene rečenice u kojima sureče‑ nice čine cjelinu (jednu jedinicu), ali strukturno ne ovise jedna o drugoj, što znači da svaka od surečenica zadržava posebno rečenično ustrojstvo, odnosno da jedna surečenica u strukturnome smislu ne postaje sastavnim dijelom druge.« (Silić – Pranjković 2007: 321) 66 Ivana Matas Ivanković – Goranka Blagus Bartolec  Prijedložno-padežni izrazi ... opisuje kao sintaktički konstituent koji se sastoji od dviju ili više jedinica (koje se nazivaju konjunkti), a njegova je kategorija identična kategoriji barem jednog od konjunkata. Općenito, postoji element (čestica, klitika, afiks) koji povezuje kon- junkte. Takav se element naziva koordinator, koji se dalje može klasificirati kao konjunktivni (npr. and ‘i’), disjunktivni (npr. or ‘ili’) i adverzativni koordinator (npr. but ‘ali’).2 Toporišič (2000) razlikuje čak sedam vrsta koordinacije: kopula- tivnu, gradacijsku, disjunktivnu, adverzativnu, kauzalnu, eksplikativnu i konseku- tivnu,3 dok se koordinirana struktura u Traskovu rječniku (2005: 166) opisuje kao: [g]ramatička struktura koja se sastoji od dviju ili više jedinica jednake razine, spojenih vezuju- ćom riječi. U engleskom i u hrvatskom koordinirana se struktura većinom sastoji od gramatičkih jedinica povezanih veznicima kao što su i ili ili. U pravilu, dvije ili više združenih (eng. conjoi‑ ned) ili spojenih povezanih jedinica (eng. conjuncts) moraju pripadati istim sintaktičkim kate- gorijama. Evo nekoliko primjera u kojima je koordinirana struktura izdvojena zagradama, kao i njezine sastavne povezane jedinice: [[Suzana] i [njezini roditelji]] dolaze (združene imenske skupine); Suzana [[se svukla] i [otuširala]] (združene glagolske skupine); Mađarski se govori [[u Mađarskoj], [u velikom dijelu Rumunjske] i [u dijelu Hrvatske]] (združene prijedložne sku- pine); Vozi li ona [[dobro] ili [loše]]? (združeni prilozi). Prema navedenom opisu u koordinirane strukture ubrajaju se i združeni prijedlož- no-padežni izrazi koji podrazumijevaju pripadnost istim sintaktičkim kategorija- ma. U ovom radu proučavaju se prijedložno-padežni izrazi povezani veznikom i koji je tipičan i najfrekventniji koordinacijski veznik.4 Prema ŠKRJ-u veznik i »1. a. povezuje riječi, označuje pridruživanje, dodavanje [ja ~ ti; pas ~ mačka] b. zatvara niz u kojemu se nabraja [ja, ti, on ~ ona] c. u ekspresivnome nabrajanju naglašuje svaku riječ u nizu [Nakupovala je ~ haljina, ~ cipela, ~ svakakvih stva‑ ri.]; sin. te; ant. ni, niti d. povezuje dvije iste riječi naglašujući njihovo značenje [On priča ~ priča, nikad kraja.]; sin. pa, te e. označuje zbrajanje [dva ~ tri].« Ko- ordinacija se uglavnom obrađuje u kontekstu složenih rečenica (usp. Silić – Pranj- ković 2007: 319–328; Belaj – Tanacković Faletar 2020: 15–158), dok je koordi- nacija na sintagmatskoj razini, kojoj pripadaju prijedložno-padežni izrazi, slabo 2 »A coordinate complex is a syntactic constituent consisting of two or more units (called conjun‑ cts), and its category is identical to that of at least one of the conjuncts.[1] Generally, there is an element (particle, clitic, affix) to link the conjuncts. Such an element is called a coordinator, which can be further classified as a conjunctive (e.g. and), disjunctive (e.g. or), and adversative coordinator (e.g. but).« (Zhang 2009: 9) 3 »Glede na to, v kakšnem razmerju so si deli prirednosti (dalje jih imenujemo kar priredje), lo‑ čimo sedem vrst priredij: 1. vezalno (kopulativno), 2. stopnjevalno (gradacijsko), 3. ločno (dis‑ junktivno), 4. protivno (adverzativno), 5. vzročno (kavzalno), 6. pojasnjevalno (eksplikativno) in 7. sklepalno (konsekutivno).« (Toporišič 2000: 646) 4 U hrWaC‑u se i pojavljuje 44 774 436 puta, pa 3 082 784 puta, te 4 067 548, ni 1 634 773, niti 670 672 te ili 3 895 093 puta. Korpusna pretraga istim regularnim izrazom prijedložno‑padežnih izraza među kojima je suprotni veznik pokazuje da oni ne povezuju susjedne prijedložno‑padež‑ ne izraze, nego rečenice: ... stoga smo Vam uvijek spremni ponuditi jedno od njih a na Vama je da samo izrazite svoje želje. 67Jezikoslovni zapiski 30.1 (2024) opisana u hrvatskome, te je cilj ovog rada izdvojiti glavna obilježja prijedložnih spojeva povezanih koordinacijskim veznikom i na temelju primjera iz korpusa. 2 metodologija Analiza je rađena na temelju potvrda iz korpusa hrWaC, koji je javno dostupan u alatu NoSketch Engine te sadržava najveći broj pojavnica (više o korpusu usp. Ljubešić – Klubička 2014). Uzeto je prvih 200 primjera koji su dobiveni pretra- gom s pomoću regularnog izraza [tag="S.*"][]{1}[lemma="i"][tag="S.*"][], te su tako dobivene konstrukcije koje na prvome mjestu imaju prijedlog, zatim jednu riječ pa veznik i iza kojega slijedi prijedlog i neka riječ. U pretragu su tako ušle i riječi koje nisu imenice. Konstrukcije su zatim poredane prema frekvenciji.5 Tri su isključene iz popisa jer veznik i ne povezuje prijedložno-padežne izraze koji pripadaju istim sintaktičkim kategorijama (prije godinu i po dana, između ostalog i zbog toga, među ostalim i zbog toga). Također, u daljnju analizu nisu uključene konstrukcije s velikim početnim slovom koje je korpus izdvojio kao zasebne: U dobru i u zlu, Na početku i na kraju te Krajem 19. i početkom 20. s obzirom na to da su zabilježene i u obliku u dobru i u zlu, na početku i na kraju i krajem 19. i početkom 20., a u analizu nije uzeto ni pet konstrukcija kao za vrijeme i nakon utakmice, za vrijeme i poslije rata jer je u njima izraz za vrijeme prijedložni izraz sa značenjem istovremenosti te mu u odnosu na ostale primjere nedostaje imenska riječ koja za njim slijedi (npr. za vrijeme utakmice i nakon nje). Tako je dobiven popis od 189 konstrukcija na kojima je provedena daljnja analiza. U ostatku rada donosi se (1) opis dobivenih rezultata, (2) rezultati usporedbe prijedložno-padež- nih izraza u kojima se isti prijedlog ponavlja ispred obiju imenskih riječi s onima u kojima je prijedlog na drugome mjestu izostavljen te (3) usporedba konstrukcija u kojima se i pojavljuje samo između dvaju prijedložno-padežnih izraza s onima u kojima se i pojavljuje i ispred prvoga i ispred drugoga prijedložno-padežnog izraza (emfatični i). 3 opis dobivenih konsTrukcija U većini primjera iz korpusa riječ je o konstrukcijama s istim prijedlogom – u 108 se ponavlja isti prijedlog te se izriče isti značenjski odnos između zavisnih riječi (u jednom i u drugom, s jedne i s druge, u dobru i u zlu, u Hrvatskoj i u svijetu, na jednoj i na drugoj, u nas i u svijetu, za jedne i za druge). Među njima dominira prijedlog u, koji se pojavljuje 43 puta, zatim slijede na (18 konstrukcija), za (18), s 5 S pomoću opcije Frequency > Make frequency list, kao Attribute je odabrano Word, a kao Po‑ sition Node. 68 Ivana Matas Ivanković – Goranka Blagus Bartolec  Prijedložno-padežni izrazi ... (10), kod (6), prema (4), od (3), po (3), o (2) i pred (1). U 81 konstrukciji pojavlju- ju se različiti prijedlozi s istim ili različitim padežima (kod nas i u svijetu, u svijetu i kod nas, u nama i oko nas…), u kojima odnos među sastavnicama može biti i antoniman (na posao i s posla). Analiza konstrukcija pokazala je da riječi koje se kao kolokati zdesna pojavljuju iza prijedloga mogu biti i morfološki i sadržajno različite. Morfološka analiza kolokata koji kao prvi zdesna dolaze iza prijedloga po- kazuje da se kao zavisne riječi pojavljuju uglavnom riječi iste vrste koje imaju istu sintaktičku funkciju, npr.:6 (a) imenice: u proljeće i u jesen, u domovini i u inozemstvu, za muškarce i za žene, prema Bogu i prema čovjeku; (b) zamjenice: za tebe i za mene; (c) pridjevi: na hrvatskom i na engleskom; (d) brojevi: krajem 19. i početkom 20.; (e) prilozi: prema gore i prema dolje, na dugo i na široko.7 Iznimka su primjeri kao: (f) u Hrvatskoj i izvan nje, na terenu i izvan njega, krajem prošle i početkom ove, u svijetu i u nas, kod nas i u svijetu i kod nas i u inozemstvu u kojima se pojavljuju različite vrste riječi. U primjerima u Hrvatskoj i izvan nje, na terenu i izvan njega imenica je na prvome mjestu, a zamjenica na drugome.8 Obilježje da je zamjenica na drugom mjestu Zhang vidi kao potvrdu da se koordinirani kompleksi binarno granaju9 te da nisu plitka struktura s višestrukim grananjem, odnosno da je prvi konjunkt strukturno viši od drugog.10 Sadržajna (značenjska) analiza prvoga kolokata zdesna od prijedloga poka- zuje: (1) da se kod ponovljenih prijedloga prva i druga zavisna riječ uvijek razli- kuju (od tebe i od mene, u zemlji i u svijetu), što je i očekivano jer bi se inače dobile dvije identične sastavnice; te su sastavnice često u komplementarnom (na terenu i na tribinama) ili antonimnom odnosu (u ratu i u miru); (2) kod različitih prijed- loga najviše je konstrukcija u kojima su obje zavisne riječi iza prijedloga različite 6 U primjerima s pridjevima, brojevima i nekim zamjenicama česta je elipsa, tj. izostavljanje imenice koju određuju, npr. na hrvatskom (jeziku) i na engleskom (jeziku). 7 Pravopis preporučuje sastavljeno pisanje tih priloga, nadugo i naširoko, a tako je i s izrazom slijeva i zdesna koji je ovdje zadanom pretragom u korpusu zabilježen kao s lijeva i s desna. 8 Osim u primjerima kod nas i u svijetu i kod nas i u inozemstvu. 9 »A well‑cited argument for the binary‑branching constituency of coordinate complexes is Blümel’s (1914: 164) observation of a binding asymmetry in coordination. The first conjunct as a whole can be the antecedent of a pronoun in the second conjunct, but the second conjunct as a whole cannot be the antecedent of a pronoun in the first conjunct.« (Zhang 2009: 11) 10 »We can see that the two conjuncts are asymmetrical in binding: the first conjunct is structurally higher than the second one (…). Accordingly, the structure of coordinate complexes cannot be a flat multiple‑branching one.« (Zhang 2009: 12) 69Jezikoslovni zapiski 30.1 (2024) i odnose se na različit sadržaj. To mogu biti različite imenice (46 konstrukcija): na poslu i kod kuće, u školama i na fakultetima. U nekoliko konstrukcija dolazi zamjenica i imenica: kod nas i u svijetu, kod nas i u inozemstvu, ili imenica i zamjenica: u svijetu i kod nas, gdje kod nas znači ‘u našoj zemlji’. U ostalim kon- strukcijama s različitim prijedlozima zavisne imenske riječi iza obaju prijedloga označavaju isti pojam koji može biti izražen: (a) imenicom koja se ponavlja: na posao i s posla, s djecom i za djecu, u klubu i oko kluba, u školu i iz škole; (b) zamjenicom koja se ponavlja: u nama i oko nas, u sebi i oko sebe, oko nas i u nama, oko sebe i u sebi, u njemu i oko njega, prije svega i iznad svega; (c) sa zamjenicom u drugom dijelu koja najčešće zamjenjuje imensku riječ u prvom dijelu: u Hrvatskoj i izvan nje, na terenu i izvan njega, u klubu i oko njega, u školi i izvan nje. Među potvrđenim konstrukcijama ističe se velik broj prijedložno-padežnih izraza sa sastavnicama jedan – drugi / jedni – drugi kojima se izražava opreka između dvaju sadržaja: na jednu i na drugu, s jednim i s drugim, od jednog i od drugog, od jednih i od drugih, u jednoj i u drugoj (26 konstrukcija).11 Uočene su i 22 konstrukcije koje među prvih 189 konstrukcija imaju i svoj simetrični parnjak s istim sastavnicama, ali različitim poretkom sastavnica: npr. za djecu i za odrasle – za odrasle i za djecu, u Hrvatskoj i u Sloveniji – u Sloveniji i u Hrvatskoj, u Za‑ grebu i u Splitu – u Splitu i u Zagrebu, na kopnu i na moru – na moru i na kopnu. Kad su sastavnica koordiniranih prijedložno-padežnih izraza imenice i/ili osobne zamjenice, njihovo je značenje uglavnom transparentno. Ti se izrazi prema značenju zavisnih imenskih riječi te prototipnih značenja prijedloga mogu svrstati u različita semantička polja: prostor/mjesto (u nas i u inozemstvu, na nebesima i na zemlji, u Hrvatskoj i u Bosni, kod vas i kod nas, na terenu i na tribinama, na kopnu i na moru), vrijeme (po noći i po danu, u ratu i u miru), namjena (za njih i za nas, za jednog i za drugog, za muškarce i za žene), okolnosti (u obrani i u napadu, u dobru i u zlu), pripadnost (kod jednog i kod drugog), usmjerenost (prema sebi i prema drugima), odnos/društvo (s Bogom i s ljudima, sa sobom i s drugima, pred Bogom i pred ljudima) itd. 11 Obilježuje ih djelomično izostavljanje imenice (na jednu i na drugu stranu) ili potpuno izosta‑ vljanje imenice (od jednih i od drugih), kad je iz prethodnoga konteksta razumljivo na koji sadržaj upućuju (npr. … mogu razumjeti obje strane, jer sam svašta čuo od jednih i od drugih.), pa se o takvoj uporabi u literaturi govori kao o neodređenim zamjenicama (Barić i dr. 1997: 208) ili o njihovu poimeničenju (usp. Marković 2012: 492). Barić i dr. (1997: 208) tumače: »Službu neodređene zamjenice imaju: […] redni broj drugi kad ne znači položaj u redu nego je u suprot‑ nosti s ličnim i pokaznim zamjenicama: ne ja, ne ti, ne ovaj, ne taj i sl., npr. Ako nećeš ti, hoće d r u g i. Za sve su uvijek krivi d r u g i, ili je u korelaciji s jedan, npr. Jedni su otišli na sjever, d r u g i na jug.« 70 Ivana Matas Ivanković – Goranka Blagus Bartolec  Prijedložno-padežni izrazi ... Značenje prijedložno-padežnih izraza s pridjevima, pridjevnim zamjenicama ili brojevima (s lijeve i s desne, u prvoj i u drugoj…) ovisi o imenskoj riječi zde- sna, primjerice izraz s lijeve i s desne najčešće označava prostor/mjesto (s lijeve i s desne strane), a izraz u prvoj i u drugoj može označavati ili vrijeme ili prostor (u prvoj i u drugoj trudnoći/fazi/rubrici/rundi/rečenici). Značenje koordiniranih prijedložno-padežnih izraza sa sastavnicama jedan i drugi u jednini također ovi- si o kontekstu na koji te sastavnice upućuju te ih je potrebno analizirati u široj sintaktičkoj okolini,12 dok konstrukcije s množinskim oblicima jedni i drugi u koordinaciji najčešće označavaju dvije skupine osoba. Neki prijedložno-padežni izrazi imaju obilježja frazema kao čvrstih sveza s cjelovitim (prenesenim) značenjem, npr. po babi i po stričevima, na dugo i na široko, u svoje i u ime, u se i u svoje (kljuse). 3.1 Tipovi alternacija Prijedložno-padežni izrazi povezani veznikom i mogu imati alternacije koje ne utječu na značenje, ali imaju stilsku vrijednost. Izdvajaju se dva tipa alternaci- ja: izostavljanje ponovljenih sastavnica ili dodavanje sastavnica, koje odgovaraju dvjema tendencijama u jeziku. S jedne je strane uočljiva jezična ekonomičnost kao »značajka svih ljudskih jezika da neprestano nastoje uspostaviti ravnotežu (sinte- zu) između dviju suprotstavljenih sila koje u jeziku djeluju. To su s jedne strane komunikacijske potrebe (koje zahtijevaju što veći broj jedinica i što specifičnijih) i na drugoj strani prirođena ljudska inertnost i težnja za manjim naporom« (HE), a s druge redundancija ili zalihost kao »višak obavijesti u komunikaciji radi si- gurnijega prenošenja obavijesti, sprječavanja nesporazuma i boljega nadzora nad prenošenjem obavijesti« (HE). (1) Izostavljanje dijela koji se ponavlja podrazumijeva: (a) izostavljanje drugog prijedloga kod konstrukcija s ponovljenim prijedlozima (u Zagrebu i u Splitu > u Zagrebu i Splitu) (b) izostavljanje imenske riječi kod konstrukcija s različitim prijedlozima i ponovljenom imenskom riječju (u klubu i oko kluba > u i oko kluba, u školu i iz škole > u i iz škole).13 U eliptičnim konstrukcijama izostavlja se dio koji se ponavlja, odnosno koji se u obavijesnome smislu može shvatiti kao suvišan, ovdje je riječ o punoznačnoj sastavnici. Međutim, hrvatska normativistička literatura nije sklona takvim elipsama te preporučuje upotrebu obaju imen- skih oblika, bilo u obliku ponavljanja iste riječi, bilo da na drugome mjestu 12 Npr., koordinirani prijedložno‑padežni izraz u jednom i u drugom s obzirom na kolokate zdesna može označavati okolnost (i u jednom i u drugom slučaju), mjesto/prostor (i u jednom i u dru‑ gom /poslu/mediju/području/filmu/smjeru), vrijeme (i u jednom i u drugom ratu). 13 O izostavljanju imenske riječi vidi više u Petrović 2022. 71Jezikoslovni zapiski 30.1 (2024) dođe zamjenica, npr u i oko kluba > u klubu i oko kluba/njega, u i iz škole > u školu i iz škole/nje.14 (2) Dodavanje podrazumijeva pojačavanje izraza još jednim i na početku prvoga prijedložno-padežnog izraza (npr. u Zagrebu i u Splitu > i u Zagrebu i u Splitu, na posao i s posla > i na posao i s posla). S aspekta razumijevanja taj je i zalihostan, međutim on ima svoju komunikacijsku vrijednost. Haspelmath (2007: 15–16) taj tip koordinacije naziva emfatičnom koordinacijom. Prema njemu mnogi jezici razlikuju normalnu koordinaciju kao što su A i B, X ili Y i ono što bi se moglo nazvati emfatičnom koordinacijom: i A i B, ili X ili Y. Razlika je u tome što je u emfatičnoj koordinaciji naglašeno da svaki koor- dinand pripada koordinaciji, a svaki se od njih razmatra zasebno.15 U svjetlu emfatičnosti može se promatrati i ponavljanje prijedloga navedeno u 1a (u Zagrebu i u Splitu) jer bi jezična ekonomičnost nalagala izostavljanje prijed- loga (u Zagrebu i Splitu), pa se njegovo udvajanje može smatrati emfatičnim isticanjem. 4 diskusija U ovom dijelu rada analizirat će se izostavljanje prijedloga ispred druge imenske riječi (u Zagrebu i u Splitu > u Zagrebu i Splitu) te pojačavanje izraza emfatičnim i (u Zagrebu i u Splitu > i u Zagrebu i u Splitu) kako bi se ustanovila raširenost u upotrebi i na ovom uzorku proučio odnos zalihosti i ekonomičnosti. 4.1 Izostavljanje drugog prijedloga Kad se spajaju dva prijedložno-padežna izraza s istim prijedlogom, taj se prijedlog s obzirom na razumljivost sadržaja može izostaviti u drugom dijelu. Očekivalo se da će zbog jezične ekonomičnosti biti više primjera u kojima je drugi prijedlog izostavljen zbog potrebe za što sažetijim izrazom te da se u upotrebi izbjegava ponavljanje istih riječi ili izraza. Cilj nam je u ovom dijelu istraživanja bio utvr- diti je li u hrvatskome proširenija upotreba s izostavljanjem prijedloga ili je češća upotreba s ponavljanjem prijedloga te postoje li neki razlozi za takve obrasce. Analiza je rađena na 108 konstrukcija iz korpusa s ponovljenim prijedlogom koje su izdvojene iz početnog popisa od 189 konstrukcija. Svaka konstrukcija s tog popisa pretražena je u korpusu i u obliku u kojemu se ne pojavljuje drugi prijedlog (u subotu i u nedjelju > u subotu i nedjelju, u Hrvatskoj i u Sloveniji > u Hrvatskoj 14 Usp. npr. »Budući da obvezno određuje padež imenskoj riječi ispred koje stoji, pogrešne su konstrukcije u kojima izostaje imenica iza prijedloga. U tim svezama (s/sa i bez, s/sa ili bez) svaki prijedlog traži svoju padežnu rekciju (s/sa + I, bez + G): *Neki su došli s prijateljima, a neki bez → Neki su došli s prijateljima, a neki bez njih/prijatelja.« (Barić i dr. 1999: 179) 15 Haspelmath koordinande određuje kao jedinice koordinacije, a koordinatore kao čestice ili afikse koji povezuju jedinice koordinacije. 72 Ivana Matas Ivanković – Goranka Blagus Bartolec  Prijedložno-padežni izrazi ... i Sloveniji) te je zabilježen i uspoređen broj primjera za jednu i za drugu strukturu. U tablici 1 prikazani su rezultati poredani prema udjelu primjera s izostavljenim drugim prijedlogom (od većega prema manjem). S obzirom na različit broj pri- mjera (npr. u zemlji i (u) inozemstvu pojavljuje se ukupno 3973 puta, a kod vas i (kod) nas ukupno 46 puta), uspoređivali su se omjeri (npr. od ukupno 3973 puta, konstrukcija u zemlji i inozemstvu s izostavljenim drugim prijedlogom pojavljuje se 3803 puta, tj. u 95,72 % primjera). Konstrukcije su zatim poredane prema po- stotku primjera s izostavljenim drugim prijedlogom. Tablica 1: Poredak konstrukcija prema udjelu izostavljenog prijedloga u ukupnom broju primjera Konstrukcija Broj primjera s ponovljenim prijedlogom Broj primjera s izostavljenim drugim prijedlogom Ukupan broj primjera Udio primjera s izostavljenim drugim prijedlogom u ukupnom broju primjera (%) 1. u subotu i (u) nedjelju 77 1755 1832 95,80 2. u zemlji i (u) inozemstvu 170 3803 3973 95,72 3. u petak i (u) subotu 75 1270 1345 94,42 4. za djecu i (za) odrasle 100 1280 1380 92,75 5. u Hrvatskoj i (u) Sloveniji 52 661 713 92,71 6. u Zagrebu i (u) Splitu 61 748 809 92,46 7. na hrvatskom i (na) engleskom 87 1014 1101 92,10 8. u Hrvatskoj i (u) regiji 91 934 1025 91,12 9. za sebe i (za) svoju 95 932 1027 90,75 10. u Europi i (u) svijetu 130 1248 1378 90,57 11. u SAD-u i (u) Europi 38 314 352 89,20 12. u muškoj i (u) ženskoj 78 623 701 88,87 13. za sebe i (za) svoje 160 1241 1401 88,58 14. u Hrvatskoj i (u) BiH 165 1264 1429 88,45 15. u zemlji i (u) svijetu 98 748 846 88,42 16. na veliko i (na) malo 56 426 482 88,38 17. u Europi i (u) Americi 46 347 393 88,30 18. na sebe i (na) svoje 52 377 429 87,88 19. u Hrvatskoj i (u) inozemstvu 239 1707 1946 87,72 20. u Splitu i (u) Zagrebu 71 507 578 87,72 21. u Hrvatskoj i (u) Bosni 126 869 995 87,34 22. u Sloveniji i (u) Hrvatskoj 51 349 400 87,25 73Jezikoslovni zapiski 30.1 (2024) Konstrukcija Broj primjera s ponovljenim prijedlogom Broj primjera s izostavljenim drugim prijedlogom Ukupan broj primjera Udio primjera s izostavljenim drugim prijedlogom u ukupnom broju primjera (%) 23. s lijeve i (s) desne 83 514 597 86,10 24. u prvoj i (u) drugoj 54 332 386 86,01 25. za žene i (za) muškarce 97 573 670 85,52 26. u proljeće i (u) jesen 52 304 356 85,39 27. u domovini i (u) inozemstvu 66 375 441 85,03 28. sa sobom i (sa) svojim 45 250 295 84,75 29. prema Bogu i (prema) bližnjemu 83 457 540 84,63 30. u teoriji i (u) praksi 53 277 330 83,94 31. u Hrvatskoj i (u) Europi 88 436 524 83,21 32. prema Bogu i (prema) čovjeku 43 202 245 82,45 33. o sebi i (o) drugima 57 240 297 80,81 34. u prvom i (u) drugom 127 530 657 80,67 35. na lijevoj i (na) desnoj 38 153 191 80,10 36. za muškarce i (za) žene 143 512 655 78,17 37. za odrasle i (za) djecu 52 181 233 77,68 38. za nas i (za) naše 43 149 192 77,60 39. u Crkvi i (u) društvu 63 211 274 77,01 40. u Hrvatskoj i (u) Srbiji 138 398 536 74,25 41. prema sebi i (prema) drugima 157 430 587 73,25 42. u domovini i (u) svijetu 62 169 231 73,16 43. u Hrvatskoj i (u) svijetu 376 1006 1382 72,79 44. po babi i (po) stričevima 49 131 180 72,78 45. u tuzemstvu i (u) inozemstvu 41 105 146 71,92 46. u Srbiji i (u) Hrvatskoj 75 190 265 71,70 47. za majku i (za) dijete 75 187 262 71,37 48. na sjeveru i (na) jugu 47 117 164 71,34 49. s Bogom i (s) ljudima 54 125 179 69,83 50. kod žena i (kod) muškaraca 52 119 171 69,59 51. pred Bogom i (pred) ljudima 82 179 261 68,58 52. u sebe i (u) svoje 273 548 821 66,75 53. kod muškaraca i (kod) žena 131 248 379 65,44 74 Ivana Matas Ivanković – Goranka Blagus Bartolec  Prijedložno-padežni izrazi ... Konstrukcija Broj primjera s ponovljenim prijedlogom Broj primjera s izostavljenim drugim prijedlogom Ukupan broj primjera Udio primjera s izostavljenim drugim prijedlogom u ukupnom broju primjera (%) 54. u ratu i (u) miru 80 144 224 64,29 55. s jedne i (s) druge 594 1067 1661 64,24 56. kod publike i (kod) kritike 51 89 140 63,57 57. na dugo i (na) široko 103 175 278 62,95 58. za sebe i (za) druge 198 336 534 62,92 59. na kopnu i (na) moru 154 259 413 62,71 60. na moru i (na) kopnu 84 132 216 61,11 61. u Crkvi i (u) svijetu 98 153 251 60,96 62. sa jedne i (sa) druge 807 1255 2062 60,86 63. za tebe i (za) mene 52 69 121 57,02 64. s ove i (s) one 48 60 108 55,56 65. na Istoku i (na) Zapadu 110 137 247 55,47 66. u napadu i (u) obrani 82 102 184 55,43 67. od tebe i (od) mene 43 53 96 55,21 68. s jednima i (s) drugima 44 54 98 55,10 69. sa sobom i (s) drugima 49 60 109 55,05 70. u pozitivnom i (u) negativnom 41 46 87 52,87 71. u svijetu i (u) Hrvatskoj 211 223 434 51,38 72. za jednu i (za) drugu 113 119 232 51,29 73. u obrani i (u) napadu 195 196 391 50,13 74. na jedno i (na) drugo 53 53 106 50,00 75. u dobru i (u) zlu 645 635 1280 49,61 76. na jednu i (na) drugu 76 73 149 48,99 77. na vrhu i (na) dnu 48 43 91 47,25 78. s jednim i (s) drugim 76 65 141 46,10 79. na terenu i (na) tribinama 44 34 78 43,59 80. od jednog i (od) drugog 75 57 132 43,18 81. prema gore i (prema) dolje 52 39 91 42,86 82. od jednih i (od) drugih 75 52 127 40,94 83. u jednoj i (u) drugoj 182 124 306 40,52 84. za jedan i (za) drugi 699 460 1159 39,69 75Jezikoslovni zapiski 30.1 (2024) Konstrukcija Broj primjera s ponovljenim prijedlogom Broj primjera s izostavljenim drugim prijedlogom Ukupan broj primjera Udio primjera s izostavljenim drugim prijedlogom u ukupnom broju primjera (%) 85. o jednom i (o) drugom 65 41 106 38,68 86. za jedne i (za) druge 248 153 401 38,15 87. kod jednih i (kod) drugih 148 88 236 37,29 88. na jednoj i (na) drugoj 292 170 462 36,80 89. na početku i (na) kraju 430 234 664 35,24 90. s lijeva i (s) desna 92 50 142 35,21 91. za jedno i (za) drugo 221 115 336 34,23 92. na jednom i (na) drugom 147 66 213 30,99 93. u svoje i (u) ime 110 49 159 30,82 94. u jednom i (u) drugom 707 306 1013 30,21 95. u nas i (u) inozemstvu 37 16 53 30,19 96. kod jednog i (kod) drugog 84 32 116 27,59 97. za jednog i (za) drugog 46 16 62 25,81 98. po danu i (po) noći 153 50 203 24,63 99. za nas i (za) njih 45 14 59 23,73 100. po noći i (po) danu 44 12 56 21,43 101. za njega i (za) nas 45 10 55 18,18 102. na nebu i (na) zemlji 245 47 292 16,10 103. u se i (u) svoje 207 33 240 13,75 104. za njih i (za) nas 51 8 59 13,56 105. na nebesima i (na) zemlji 106 11 117 9,40 106. kod vas i (kod) nas 42 4 46 8,70 107. u nas i (u) svijetu 266 18 284 6,34 108. u svijetu i (u) nas 135 2 137 1,46 Prikaz u tablici 1 potvrđuje tezu o ekonomičnosti – prevladava izostavljanje prije dloga: ukupno 73 konstrukcije (od 108) pojavljuju se češće s izostavljenim prijedlogom nego s ponovljenim. Najveća razlika u korist izostavljenih prijedloga pokazala se u ovim konstrukcijama (prvih 10 na popisu): u subotu i nedjelju, u zemlji i inozemstvu, u petak i subotu, za djecu i odrasle, u Hrvatskoj i Sloveniji, u Zagrebu i Splitu, na hrvatskom i engleskom, u Hrvatskoj i regiji, za sebe i svoju, u Europi i svijetu. 76 Ivana Matas Ivanković – Goranka Blagus Bartolec  Prijedložno-padežni izrazi ... Konstrukcija na jedno i na drugo pojavljuje su u jednakom broju kao na jedno i drugo. Ukupno 34 konstrukcije pokazuju jezičnu zalihost jer se češće pojavljuju s ponov- ljenim prijedlogom, iako ponavljanje nije nužno s obzirom na to da je s aspekta razumi- jevanja dovoljan samo prvi prijedlog. Najveća je razlika u konstrukciji: u svijetu i u nas, koja se 135 puta pojavljuje s ponovljenim prijedlogom, a samo 2 puta s izostavljenim prijedlogom: u svijetu i nas. Po omjeru zatim slijede konstrukcije (u tablici 1 od 107. do 99.): u nas i u svijetu, kod vas i kod nas, na nebesima i na zemlji, za njih i za nas, u se i u svoje, na nebu i na zemlji, za njega i za nas, po noći i po danu, za nas i za njih. Pregled pojedinačnih konstrukcija u kojima je veći broj ponovljenih prijedloga u odnosu na izostavljeni pokazuje sljedeće: (a) U 15 konstrukcija pojavljuje se jedan – drugi: npr. na jednu i na drugu, s jednim i s drugim, od jednog i od drugog. Već samo pojavljivanje obiju sastavnica jedan i drugi u takvim svezama može se smatrati naglašavanjem jer bi umjesto konstrukcija s jedan – drugi kraće i sadržajno jednako infor- mativne bile konstrukcije s brojevnim riječima oba, oboje, obojica i sl., npr. umjesto Mislim da je žuti karton za jednog i za drugog bilo najpravednije rješenje… kraće i ekonomičnije bilo bi Mislim da je žuti karton za obojicu bilo najpravednije rješenje... U tom smislu i ponavljanje prijedloga u tim konstrukcijama može se smatrati stilskim naglašavanjem jer drugi prijedlog na obavijesnoj razini ne nosi novi sadržaj. (b) U pet konstrukcija u drugom je dijelu osobna zamjenica: za nas i za njih, za njega i za nas, za njih i za nas, kod vas i kod nas; u svijetu i u nas. Osobne zamjenice jednosložni su oblici sa silaznim naglaskom, te često dolaze i kao nenaglašene riječi jer im se naglasak pomiče na riječ ispred njih. Budući da je veznik i prednaglasnica, ponavljanjem prijedloga ispred druge zamjenice otvara se i mjesto za naglasak čime se postiže jednaka izgovorna vrijednost koordiniranih izraza lijevo i desno od kordinacijskog veznika i. (c) Neke konstrukcije čvrste su i ustaljene sveze koje imaju stilsku vrijednost (u dobru i u zlu, na početku i na kraju, na nebu i na zemlji, po danu i po noći). Korpusna pretraga pokazuje da je ponavljanje prijedloga rjeđe nego upotreba po- jedinačnog prijedloga s izostavljenim drugim prijedlogom. Ponavljanje prijedlo- ga nema obavijesnu vrijednost, ali ima stilsku funkciju i pridonosi ekspresivnosti iskaza te oba prijedložna izraza u koordinaciji imaju jednaku naglasnu vrijednost. Ponavljanje veznika Haspelmath opisuje kao emfatičnu koordinaciju, pa bi se sli- jedom toga kod ponavljanja prijedloga moglo govoriti o emfatičnoj upotrebi pri- jedloga. Svaki prijedložno-padežni izraz sastoji se prototipno od prijedloga i imen- ske riječi pa je izostavljanje prijedloga otklon od incijalnog izraza i rezultat jezične ekonomije koja, kako pokazuju primjeri, ipak prevladava. Ponavljanje prijedloga posljedica je želje za isticanjem (no uzimajući u obzir inicijalni izraz koji uključuje 77Jezikoslovni zapiski 30.1 (2024) prijedlog, to je isticanje možda slabije izraženo nego kod emfatičnog i, koji se pro- totipno uopće ne nalazi na početku sveze, nego je njegovo pojavljivanje isključivo rezultat želje za isticanjem). 4.2 Emfatična koordinacija Prema Haspelmathu (usp. 2007: 15–16) europski jezici imaju monosindetski oblik A koordinator-B za normalnu koordinaciju i bisindetski oblik koordinator-A ko- ordinator-B za emfatičnu koordinaciju. Dva koordinatora (kao što su u engleskom both... and, either... or) često se nazivaju korelativnim koordinatorima u takvim emfatičnim konstrukcijama jer se barem jedan od njih ne može pojaviti bez dru- goga. U emfatičnoj koordinaciji nije neuobičajeno da oba koordinatora imaju isti oblik i da su identični pojedinačnom koordinatoru (npr. u ruskom i... i u usporedbi s pojedinačnim i, u talijanskom e... e u usporedbi s pojedinačnim e). U nekim jezicima samo je drugi koordinator identičan pojedinačnom koordinatoru (npr. u engleskome both... and u usporedbi s pojedinačnim and), a rjeđe su dva koordina- tora identična jedan drugomu, ali nisu identična pojedinačnom koordinatoru (npr. u mađarskom mind... mind u usporedbi s pojedinačnim és).16 Prema Haspelmathovoj podjeli hrvatski se ubraja u skupinu jezika u kojoj se pojedinačni koordinator i pojavljuje i u udvojenom obliku i ... i (i kod jednih i kod drugih). Kako bi se dobio uvid u proširenost emfatičnog i u koordinaciji prijed- ložno-padežnih izraza, u daljnjoj analizi uspoređena je upotreba pojedinačnog i i ponovljenog i tako da je za svaku konstrukciju napravljena usporedba broja pri- mjera s pojedinačnim i i broja primjera s ponovljenim i, tj. zabilježeno je koliko se puta određena konstrukcija u korpusu pojavljuje bez emfatičnog i (npr. kod jednih i kod drugih) i s emfatičnim i (npr. i kod jednih i kod drugih). S obzirom na različit broj primjera (npr. u nas i u inozemstvu pojavljuje se 37 puta, a sa jedne i sa druge 807 puta), i ovdje su u izračun uzimani omjeri (npr. od ukupno 37 puta oblik u nas i u inozemstvu pojavljuje se 31 put, a i u nas i u inozemstvu šest puta, što znači da se u ukupnom broju primjera ponovljeni i pojavljuje u 16,22 % primjera). Ti su brojevi stavljeni u omjer te su poredani po postotku emfatičnog i. Taj je postupak zatim napravljen i na konstrukcijama s različitim prijedlozima. 4.2.1 Usporedba emfatičnog i uz ponovljene i različite prijedloge Usporedba broja primjera emfatičnog i uz ponovljene i različite prijedloge poka- zuje da je omjer konstrukcija s emfatičnim i veći u skupini s ponovljenim prijedlo- zima. Tako se raspon kod ponovljenih prijedloga kretao od 93,9 % (i kod jednih i kod drugih, koji se u tom obliku pojavljuje 139 puta, a kao kod jednih i kod drugih devet puta) do 0 % (za dvije konstrukcije koje se ne pojavljuju s emfatičnim i, tj. 16 Takve konstrukcije postoje i u hrvatskome, npr. i... i, ni... ni, niti... niti, i u slovenskome niti… niti, ali… ali, bodisi… bodisi itd. 78 Ivana Matas Ivanković – Goranka Blagus Bartolec  Prijedložno-padežni izrazi ... pojavljuju se samo kao u tuzemstvu i u inozemstvu te na dugo i na široko), a sred- nja vrijednost svih postotaka s emfatičnim i iznosi 42,75 %. Raspon se kod različitih prijedloga kretao od 35,1 % (za konstrukciju na selu i u gradu, koja se u tom obliku pojavljuje 24 puta, a kao i na selu i u gradu 13 puta) do 0 % (za 23 konstrukcije koje nisu zabilježene s emfatičnim i) sa srednjom vrijednošću svih postotaka s emfatičnim i 7,65 %. Iz navedenih podataka vidljivo je da se emfatični i češće pojavljuje uz ponov- ljene prijedloge: ponavljanje prijedloga u korelaciji je s ponavljanjem koordina- tora i. Prema Haspelmathu (2007: 15) u takvoj je koordinaciji naglašeno da svaki koordinand pripada koordinaciji i da se svaki od njih promatra odvojeno. Prvi i tako ima isključivo stilsku vrijednost naglašavanja jer dolazi na početku izraza te ispred sebe nema istu sintaktičku kategoriju koju bi povezivao s ostatkom. Drugi i povezuje prijedložno-padežne izraze, ali u paru s prvim i, osim funkcije povezi- vanja, dobiva i stilsku funkciju isticanja, a ponavljanjem se postiže i ritmičnost. 4.2.1.1 Emfatični i uz ponovljene prijedloge Među konstrukcijama u kojima prevladava emfatični i dominiraju one s jedan i drugi. U tablici 2 prikazano je prvih 15 konstrukcija po udjelu primjera s emfatič- nim i, u kojima je vidljivo da samo jedna konstrukcija ((i) u prvoj i u drugoj) ne odgovara tomu opisu jer je riječ o rednim brojevima. Tablica 2: Prvih 15 konstrukcija s ponovljenim prijedlozima prema udjelu primjera s emfatičnim i Konstrukcija Ukupan broj primjera Broj primjera bez emfatičnog i Broj primjera s emfatičnim i Udio primjera s emfatičnim i (%) 1. (i) kod jednih i kod drugih 148 9 139 93,92 2. (i) za jednu i za drugu 113 7 106 93,81 3. (i) s jednima i s drugima 44 3 41 93,18 4. (i) za jedno i za drugo 221 16 205 92,76 5. (i) za jedan i za drugi 699 57 642 91,85 6. (i) u jednoj i u drugoj 182 15 167 91,76 7. (i) za jedne i za druge 248 21 227 91,53 8. (i) u prvoj i u drugoj 54 5 49 90,74 9. (i) na jedno i na drugo 53 5 48 90,57 10. (i) u jednom i u drugom 707 71 636 89,96 11. (i) s jednim i s drugim 76 8 68 89,47 12. (i) kod jednog i kod drugog 84 9 75 89,29 13. (i) o jednom i o drugom 65 7 58 89,23 14. (i) za jednog i za drugog 46 5 41 89,13 15. (i) na jednom i na drugom 147 21 126 85,71 79Jezikoslovni zapiski 30.1 (2024) Ponavljanje i veznika i i prijedloga može se smatrati rezultatom stilskog naglaša- vanja jer je u obavijesnom smislu redundantno i jedno i drugo. To potvrđuje i či- njenica da se među konstrukcijama s ponovljenim prijedlogom i s emfatičnim i po učestalosti izdvajaju konstrukcije s jedan i drugi, koje se i tako mogu promatrati kao naglašeno isticanje elemenata koordinacije u odnosu na kraću i jezično eko- nomičniju alternativu s oba/obje/oboje (umjesto I na jedno i na drugo odgovara negativno. moglo bi se kraće reći Na oboje odgovara negativno.). S druge strane, konstrukcije izdvojene u tablici 3 pojavljuju se s emfatičnim i samo jednom (npr. sa sobom i sa svojim, u se i u svoje, u sebe i u svoje, kod kojih prva zamjenica ima imeničku funkciju, a druga pridjevnu) ili nijednom (u tuzemstvu i u inozemstvu, na dugo i na široko). Tablica 3: Konstrukcije koje se s emfatičnim i pojavljuju jednom ili nijednom Konstrukcija Ukupan broj primjera Broj primjera bez emfatičnog i Broj primjera s emfatičnim i Udio primjera s emfatičnim i (%) 1. (i) sa sobom i sa svojim 45 44 1 2,22 2. (i) u se i u svoje 207 206 1 0,48 3. (i) u sebe i u svoje 273 272 1 0,37 4. u tuzemstvu i u inozemstvu 41 41 0 0 5. na dugo i na široko 103 103 0 0 Primjeri uz koje se emfatično i pojavljuje samo jednom netipični su primjeri jer prva i druga zavisna riječ ne pripadaju istoj vrsti, a pregled primjera pokazuje da prva, povratna zamjenica često pripada kolokaciji sam sa sobom (Danas sam zadovoljna sama sa sobom i sa svojim rezultatima...) te da se dio s povratno-po- svojnom zamjenicom može protumačiti kao specifikacija, uže određenje povratne zamjenice (Ljudi iz daleko težih početnih pozicija čine čuda sa sobom i sa svojim životom., Korist masaže za roditelje je u tome što postaju sigurniji u sebe i u svoje postupanje s djetetom, pogotovo ako je to prvo dijete.). Slijed u se i u svoje dio je frazema uzdati se u se i u svoje kljuse i njegovih izvedenica (Inače, za duži sezon‑ ski posao još uvijek vrijedi uzrečica “uzdaj se u se i u svoje kljuse”..., Ne mogu reći da nisam vjernik (ako ništa drugo ‑ vjerujem u se i u svoje kljuse...). Pregled primjera s u tuzemstvu i u inozemstvu pokazuje da oni uglavnom potječu iz novina (vjerojatno iz komentara), te im je u prvom planu objašnjavanje i ne očekuje se stilizacija (Takovim bi se potezom pravovremeno i ozakonjeno svim drzavljani‑ ma RH u tuzemstvu i u inozemstvu dala kvalitetna informacija...), ili pripadaju administrativno-pravnim tekstovima (Ukupni dohodak je ukupni iznos dohotka podnositelja zahtjeva i dohotka članova njegova kućanstva, ostvaren u tuzemstvu i u inozemstvu sukladno propisima o oporezivanju dohotka.). Na dugo i na široko 80 Ivana Matas Ivanković – Goranka Blagus Bartolec  Prijedložno-padežni izrazi ... frazem je koji je zabilježen samo u tom obliku, odnosno bez početnog i (A sebe će na dugo i na široko bez pol problema hvaliti i hvaliti i hvaliti...). 4.2.1.2 Emfatični i uz različite prijedloge U skupini s različitim prijedlozima po omjeru primjera s emfatičnim i i bez njega općenito je manji broj primjera s emfatičnim i te je veći broj konstrukcija koje uopće nemaju emfatičnu koordinaciju. Od svih pregledanih konstrukcija (189) nema potvrde za 25 konstrukcija s emfatičnim i. Od toga se 23 konstrukcije koje nemaju svoj parnjak s emfatičnim i nalaze u skupini s različitim prijedlozima (npr. u korpusu nisu zabilježene konstrukcije i krajem prošle i početkom ove, i na na‑ čin i pod uvjetima, i krajem kolovoza i početkom rujna, i na način i po postupku, i s djecom i za djecu, i oko sebe i u sebi, i iz rada i po osnovi, i krajem svibnja i početkom lipnja, i krajem 19. i početkom 20., i u prizemlju i na prvom, i s nama i u nama...).17 Među tim konstrukcijama izdvajaju se one koje u sastavu imaju krajem i početkom te su u tablici 4 izdvojene sve konstrukcije s tim sastavnicama. Od 12 konstrukcija čak devet ih uopće nije zabilježeno s emfatičnim i, a samo tri ih ima emfatično i samo u jednom ili dvama primjerima (i krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih, i krajem srpnja i početkom kolovoza, i krajem osamdesetih i početkom devedesetih). Tablica 4: Konstrukcije koje u sastavu imaju krajem i početkom Konstrukcija Ukupan broj primjera Broj primjera s emfatičnim i 1. krajem 19. i početkom 20. 339 0 2. krajem prošle i početkom ove 119 0 3. krajem osamdesetih i početkom devedesetih 128 1 4. krajem kolovoza i početkom rujna 90 0 5. krajem srpnja i početkom kolovoza 81 1 6. krajem svibnja i početkom lipnja 74 0 7. krajem 17. i početkom 18. 55 0 8. krajem rujna i početkom listopada 53 0 9. krajem lipnja i početkom srpnja 55 0 10. krajem 18. i početkom 19. 61 0 11. krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih 56 2 12. krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih 50 0 17 U skupini s ponovljenim prijedlogom nisu zabilježene samo dvije konstrukcije s emfatičnim i, a to su: i u tuzemstvu i u inozemstvu te i na dugo i na široko. 81Jezikoslovni zapiski 30.1 (2024) Specifična semantika te rijetka upotreba ponovljenog i pokazuje da konstrukcije s krajem i početkom treba promatrati kao višerječne jedinice, tj. čvrste sveze koje se sastoje od dvaju dijelova jedinstvene semantike i u čiji sastav ulazi prijedlog, a pravo značenje ostvaruju tek kao cjelina. »U sveze se ubrajaju i primjeri kao nastati krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Iako je riječ o nekoj vrsti nabraja- nja, tj. o vremenskom razdoblju koje obuhvaća i kraj jednoga i početak drugoga vremenskog odsječka, njihova semantika zapravo je jedinstvena, odnosi se na razdoblje prije i nakon neke granice (u ovom primjeru oko 1900. godine), a izostavljanje bilo kojeg dijela dovodi do promjene značenja.« (Matas Ivanković 2016: 553) 5 Zaključak U ovom radu na sintagmatskoj razini analizirani su koordinirani prijedložno-pa- dežni izrazi povezani veznikom i s obzirom na to da se koordinacija opisuje najčešće na rečeničnoj razini. Posebno su razmatrana dva aspekta: ponavljanje prijedloga i ponavljanje koordinatora i. Usporedba konstrukcija u kojima se prijedlog pojavljuje samo jednom i onih u kojima se ponavlja isti prijedlog po- kazuje dominaciju eliptičnih izraza s pojedinačnim prijedlogom, što se tumači kao rezultat jezične ekonomičnosti i potrebe da se misao iskaže sa što manje jedinica. Manji je broj primjera koji nisu u skladu s tim načelom, a ponovljeni prijedlozi češće su u upotrebi uz jedan i drugi, uz osobne zamjenice te u čvrstim vezanim skupinama stalne strukture (na nebu i na zemlji, po danu i po noći, na dugo i na široko) koje pošiljatelj uzima kao gotove jedinice i ne mijenja ih. Po- navljanjem prijedloga postiže se naglasna ritmičnost i ekspresivnost prijedlož- no-padežnih izraza u koordinaciji, i to neovisno o njihovu sadržaju jer je analiza pokazala da pripadaju različitim semantičkim poljima (mjesto/prostor, vrijeme, način, odnos, pripadnost, društvo, okolnost, namjena itd.). Drugi dio istraživanja posvećen je emfatičnom i te je uočena korelacija između emfatičnog i i ponavljanja prijedloga, što je vidljivo i po tome da se po ovom svojstvu razlikuju konstrukcije s ponovljenim prijedlozima i s različitim prijedlozima te je emfatično i češće uz ponovljene prijedloge. Ponavljanje pri- jedloga ima funkciju naglašavanja, a ta se funkcija pojačava emfatičnim i, čime se naglašava sadržaj i primateljeva pozornost usmjerava na sadržaj. Za cjelovitu analizu koordinacije u prijedložno-padežnim izrazima u daljnje je istraživanje potrebno uključiti širu sintaktičku okolinu i širi kontekst (pogo- tovo upotrebu koordinatora na kraju niza više koordiniranih prijedložno-padež- nih izraza), te diskursna i komunikacijska obilježja iskaza u kojima se koordini- rani izrazi pojavljuju. 82 Ivana Matas Ivanković – Goranka Blagus Bartolec  Prijedložno-padežni izrazi ... liteRatuRa Barić i dr. 1997 = Eugenija Barić – Mijo Lončarić – Dragica Malić – Slavko Pavešić – Mirko Peti – Vesna Zečević – Marija Znika, Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga, 1997. Barić i dr. 1999 = Eugenija Barić – Lana Hudeček – Nebojša Koharović – Mijo Lončarić – Marko Lukenda – Mile Mamić – Milica Mihaljević – Ljiljana Šarić – Vanja Švaćko – Luka Vukojević – Vesna Zečević – Mateo Žagar, Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Pergamena – Školska knjiga, 1999. Belaj – Tanacković Faletar 2020 = Branimir Belaj – Goran Tanacković Faletar, Kognitivna grama‑ tika hrvatskoga jezika 3: sintaksa složene rečenice, Zagreb: Disput, 2020. Haspelmath 2007 = Martin Haspelmath, Coordination, v: Language Typology and Syntactic Description, ur. Timothy Shopen, Cambridge: Cambridge UP Cambridge, 1–51. HE = ekonomija, jezična; redundancija, v: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013–2024, https://www.enciklopedija.hr/clanak/ekonomija-jezicna, https://www.enciklopedija.hr/clanak/redundancija. hrWaC = Croatian web corpus, https://www.clarin.si/noske/all.cgi/first_form?corpname=hrwac;a‑ lign=. Ljubešić – Klubička 2014 = Nikola Ljubešić – Filip Klubička, {bs,hr,sr}WaC – Web corpora of Bosnian, Croatian and Serbian, v: Proceedings of the 9th Web as Corpus Workshop (WaC‑9), ur. Felix Bildhauer – Roland Schäfer, Gothenburg: Association for Computational Linguistics, 2014, 29–35. Marković 2012 = Ivan Marković, Uvod u jezičnu morfologiju, Zagreb: Disput, 2012. Matas Ivanković 2016 = Ivana Matas Ivanković, Složeni prijedložni spojevi, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 42.2 (2016), 543–562. Petrović 2022 = Ante Petrović, Sa ili bez istog padeža: katalipsa prijedložne dopune u koordiniranim konstrukcijama, Jezikoslovlje 23.2 (2022), 255–279, DOI:10.29162/jez.2022.10. Silić – Pranjković 2007 = Josip Silić – Ivo Pranjković, Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb: Školska knjiga, 2007. ŠKRJ = Matea Birtić – Goranka Blagus Bartolec – Lana Hudeček – Ljiljana Jojić – Barbara Kovače‑ vić – Kristian Lewis – Ivana Matas Ivanković – Milica Mihaljević – Irena Miloš – Ermina Ra‑ madanović – Domagoj Vidović, Školski rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Školska knjiga, 2012. Toporišič 2000 = Jože Toporišič, Slovenska slovnica, Maribor: Založba Obzorja, 42000. Trask 2005 = Robert Lawrence Trask, Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb: Školska knjiga, 2005. Zhang 2009 = Niina Ning Zhang, Coordination in syntax, New York: Cambridge University Press, 2009. povzetek Predložnosklonski izrazi v priredju v hrvaščini V prispevku so analizirani predložnosklonski izrazi, ki jih povezuje priredni veznik i ‘in’. Strukturno-semantična analiza je bila izvedena na primerih najpogostejših predložnosklon- skih izrazov, pridobljenih iz korpusa hrWaC kot stalni izraz. Usklajevanje omogoča po- vezovanje: (a) predložnosklonskih izrazov z enakim predlogom, ki se ponavlja (npr. u nas i u svijetu ‘pri nas in v svetu’), (b) predložnosklonskih izrazov, v katerih je drugi predlog izpuščen, saj se šteje za ponavljajočega (npr. u Hrvatskoj i svijetu ‘na Hrvaškem in svetu’), in (c) predložnosklonskih izrazov z različnimi predlogi (npr. u svijetu i kod nas ‘v svetu in pri nas’). Analizirani primeri so obravnavani glede na predloge in odvisne besede, ki se po- javljajo v njih. Posebna pozornost je namenjena razmerju med izrazi z istim predlogom, ki se ponavlja, in izrazi, kjer je drugi predlog izpuščen (npr. u jednom i u drugom : u jednom i drugom ‘v enem in v drugem : v enem in drugem’), kot tudi poudarjenemu i, ki se ponavlja pred vsako predložno besedno zvezo. 83Jezikoslovni zapiski 30.1 (2024) summaRy Prepositional Phrases in Coordination in Croatian This article analyzes Croatian prepositional phrases with the conjunction i ‘and’. Using the hrWaC corpus to search for examples, the most frequent examples were analyzed structurally and semantically. Coordinated prepositional phrases may be divided into: (a) prepositional phrases with the same preposition that is repeated (e.g., u nas i u svijetu ‘at home and around the world’), (b) prepositional phrases in which the second preposition is omitted because it is considered repetitive (e.g., u Hrvatskoj i svijetu ‘in Croatia and around the world’), and (c) prepositional phrases with differing prepositions (e.g., u svijetu i kod nas ‘around the world and at home’). The examples are analyzed in terms of prepositions and the words they govern. Special attention is paid to prepositional phrases with the same preposition that is repeated and prepositional phrases in which the second preposition is omitted (e.g., u jednom i u drugom : u jednom i drugom ‘in one and in the other : in one and the other’), as well as to emphatic i, which is repeated before each prepositional phrase.