Stanovska organizac?ja UJU Iz centrdle UJU. Gospodine uredniče! U »Učiteljskom Tovarišu« od 11. o. m., govoreči o !izboru nove Uprave UJU kao i onome što je u vezi ovoga pitanja došlo po kongresu, donete su izvesne nepotpunosti, koje tangiraju neposredno i moju ličnost. Radi potpunosti samog pitanja, i da bli slo« venačko učiteljstvo, koje ja neobično cenim, imalo jasnu sliku bar o onome što je u vezi s mojom ličnošču, ja molim poštovano ured« ništvo U. T. da u svome cenjenom listu ot* štampa li ovo. i Niko ne mpže sporiti da se izbor nove Uprave UJU nije trebao vršiti na ovogod. Kongresu, jer je o tome donet sporazum prošle godine u Zagrebu, na osnovi čega je i stara Uprava tu tačku stavila na dnevni red. Na tu tačku dnevnog reda nije učinjen ni* kakav prigovor ni od jednog člana Šireg Od= bora, a unet je čak i jedan član u nova pra* vila u tom smislu. I kad se sve to ne može osporiti, onda ne treba zameriti ni onima ko)i su tražili da se izvrši izbor nove uprave. Predlog g. Skulja da s obzirom na nova pra* vila ostane stara uprava bio je i moj i ja sam >se i na Kongresu za njega sav salagao, ali se nije uspelo, jer je Kongres večinom glasova taj predlog odbio, što je javno konstatovao i pretsednik g. /V. Petrovič. Posle toga pred= loga |i mnogih govora pristupilo iSe azboru nove uprave. Tačno- je, da je nova uprava izabrana: »okrnjeni skupštini«, i da tada nije bila »večina poverjeništev«, i ja žalim što je do toga došlo, ali je tačno i to, da je prisu* stvovala i novu upravu izabrala velika večina jugoslovenskih delegata sa terilorija šest ba* novina, a delom i sedme (savske) za|to ima= mo pismene izjave. Ne mislim da ovo nad* glasavanje treba isticati, naprotiv žallim što je do toga došlo i hoču i ja da priznam da: »to je biio prvič, kar obstoja UJU, da se je izvolila lista, na katero niso pristala vsa po* verjendštva.« Ali kad se to več dogodilo, hoče li se priznat princip večine, i hoče li se zbog jednog nemilog i neželenog slučaja napustiti Udruženje. I u ovom nemalom dogadaju ima uteških pojava, jer u novu upravu od 37 čia* nova koliko ih svega iima, izabrato je od stare uprave 33 a svega četiri nova i sva cetiri su krajnje nacionaliste; pa i ta četvorica su sa teritorije sekcije Beograd, a <:z ostalih sekcija ostali su apsolutno svi stari člajiovi jl brojno i imeno. S pravom se može reči izabrata je nova uprava sa starim članovima. Pdznajem, i svaki mora priznati da su izbori donekle i lična pitanja, jer se pri iz« boru i kandiduju ličnosti s obzirom na njihov rad. Ali ako se što nrislilo na moju ličnost ovim retcima: »da odide en predsednik in pride drugi«, ja mislim da sam od sebe otklo* nio svaku sumnju kad sam radi sporazuma i pune jednodušnosti na kongresu radio i go* vorio za predlog g. Skulja, posle izbora pre konstituisanja nove Uprave predložio da se ne pristupa konstituisanju dok se prethodno ne učine svi pokušaji da svi uzmu učešča, iako se ima potrebna večina, i koji sam iz= javio da radi sporazuma i zajedničkog rada dajem ostavku i na položaj pretsednika i člana Glavnog odbora. Još dve napomene. U istom broju U. T. doneto je: »Po kongresu ... «Politika« 24. av» gusta 1930 priobčuje sledeči članek tov. MU lana Rabrenoviča iz Beograda.« Taj članak koji je donet u lU. T. kao moj nije m,oj, jer niti sam ga ja pisao, niti na njemu stoji u »Politici« moj potpis, niti je to »PoHtika« na* pomenula, i ne znam na osnovu čega je do* neto da je to moj članak.* Jstina je da sam ja doneo jedan članak, koji je Politika obja= vila, ali to nije taj članak. več kao moj od= govor na članak Milutina Stankoviča »Spor u učiteljskoj organizaciji«, a koji je Uč. Tov. doneo u celosti. Ja bih molio uredništvo U. T. da kada je donelo članak g. Stankoviča da donese i moj kao odgovor na njega, kako bi i učitelj.stvo slovenačko o svemu bilo tačno informirano. Neka mi je dozvoljeno da na kraju ka« žem i ovo. U U. T. do sada je izložen isto* rijat ovog pitanja na kongresu i posle njega. Sada je očekivati da učiteljstvo sekoije Ljub= ljana i njegov organ ostanu na visini kao što su do sada bili i da od svoje strane učine sve da naša Uprava Udruženja ima: »potreben ugled in avtoritativen vpliv, ki je potreben posebno sedaj, ko se rešujejo najaktualnejši problemi za šolo in učiteljstvo«, kako je to lepo rečeno u U. T.; a mi od svoje strane i sada izjavljujemo da svi članovi sadašnjeg Izvršnog Odbora svoje mandate i položaje stavljamo vam na raspoloženjc. U Beogradu, 14. sept. 1930. god. M. Rabrenovič. SPOR U jUČITELJSKOJ ORGANIZACIJI. (Objavljeno v »Politiki«.) U današnjem broju »Politike« izašao je članak pod gornjim nazivom. 'Nisam želeo, bar sada ne, da se ovo pitanje iznosi pred širu javnost, jer je ono naše, unutrašnje, sta* leško pitanje, koje bismo pre i lakše samd raspravili u svojoj kuči. Ali kad se več mora, na još ovih svetih i svetlih dana, onda neka tako bude. »Dva najvažnija pitanja novih Pravila koja su izazvala dvoboj u gledištu bila su proporcionalni izbor uprave i pitanje podele po sekcijama,« kaže g. Stankovič. Da vidimo. Bio sam u Širem odboru koji je izradio Pro* jekat pravila, bio sam i u Odboru za pravila koji je Kongres izabrao, i ni u Širem odjjoru ni u Odboru za pravila nije se nijedan jedini član izdvojio protiv proporcionalnog sistema izbora. Jedino što je g. Pezelj, na samom kon= gresu, kad je pročitan izveštaj Odbora za Pravila, u ime sekcije Zagreb, pročitao izja= vu: da su oni protiv izbora proporcionalnog sistema, protiv penzionera da ulaze u Upra« "vu, i protiv izvesnih elemenata a za sekcije po banovinama. Ova izjava je iznenadila sve, jer pretstavnici sekcije Zagreb u Odboru za pravila nisu se za ovo izjašnjavali, več su u svemu bili solidarni sa ostalima. Posle podne g. Joca Oreščanin, kao član Zagrebačke >sek« cije izjavio je pred Kongresom da data izjava g. Pezelja nije izraz mišljenja Zagrebačke sekcije več njih nekolicine, i da če se oni sami zato obračunati u svome Povereništvu. Sem izjave g. iPezelja ni jedan jedini glas nije se čuo na Kongresu protiv proporcionalnog izbora. »Pitanje podele po sekcijama« rešeno je skoro jednoglasno, jer je Odbor za pravila ovo pitanje predložio kompromisno: da osta* nu sadašnje sekcije, a ako učitelji žele (2A zborova) oni se mogu organizovati i po banovinama. Jedino su uporno ostali samo za banovine delegati sarajevske sekcije i neki iz zagrebačke sekcije. Pa i oni, kad su prim* ljena Pravila, došli «su po podne i učestvovali * Zmota je nastala, ker prinaša »Politi* ka« v prvem članku tudi sliko g. Rabreno* viča, kakor pninaša isto sliko v članku od g. Rabrenoviča, ki ga priobčujemo v današnji številki — kateri je bil pa namenjen že za zadnjo številko. Oficijelno stališče zagreb« škega, ljubljanskega in splitskega poverjeni« štva prinesemo v eni prihodnjih številk. — Ur. u daljem radu i time dali nesumnjivog dokaza koliko im je drago Udruženje. Sva važna i krupna pitanja rešavana su sporazumno i gotovo jednoglasno, ali se de« sila i jedina nemila pojava, koju svi žalimo, i to pri 'izboru Uprave Udruženja. Kad je pitanje izbora Uprave došlo na red, izabrat je kandidacioni odbor u koji sam ušao i ja. G. Skulj, pretsednik ljubljanske sekcije, s ob« zirom što če se po potvrdi novih Pravila vršiti ponovo izbor Uprava, predložio je da ostane stara uprava. Za ovaj predlog bili su i pret* stavnici sekcija Zagreb, Splii. i skoro svi čla* novi ostalih sekcija. Sa tim predlogom izašlo se pred Kongres. I ja sam najodlučnije zastu« pao taj predlog, ističuči naročito potrebu, da kada smo skoro sva važna pitanja rešili spo» razumno da onda utoliko pre ovo manje važno pitanje treba rešiti takode sporazumno i jednoglasno. G. M. Stankovič posle govora prišao mi je i rekao: »Milane, veliki si sada bio.« HJ istom smislu govorio je i g. Milan Popovič i drugi. Nije se uspelo. Predlog je stavljen na glasanje i večinom glasova od= bačen, što je i pretsednik Kongresa konstato* vao. Diskusija se nastavila i posle više govora pročitana je jedna lista nove uprave koja je aklamacijom usvojena; apstinirall su delegati sekcija Ljubljane, Zagreba (ne svi) i Splita i ostali glasali delegati sekcija Beograd i Sa* rajevo. I ako jako žalimo što je do ovoga došlo, moramo da podvučemo ovo: a) da čk* novi sekcija koji su apstinirali, nisu bili lično neraspoloženi prema članovima nove Uprave, jer su pre nego su i znali za listu novoizabraj ne Uprave bili načelno zato, da ostane stara uprava; b) oni koji su na Kongresu dali iz» javu da traže da u Upravu ne ulaze penzio« neri i dr., ovim traženjem da i dalje ostane stara uprava, glasali su za penzionere i ostale, jer je njih bilo u staroj upravi, a u novoj ni= jedan jedini više nije uzet; v) u novu upravu uzeti su skoro svi stari članovi (a bila su i tri ppazna mesta čija su se mesta morala po* puniti), jer od 37 članova koliko ih ima u Upravi, uzeto je 33 — trideset i tri stara čla* na, a svega 4, tčetiri nova (Milan Popovič, Miladin Cvijovič, Damjan Rašič i Dušan Prica). U nadzorni odbor, svi do jednog, uzeti su stari. I opet kažem žaliti je što i po ovom pitanju nije došlo do jednodušnosti, ali kad nije onda prijatelji Udruženja ne smeju ovo pitanje razgrebavati, ni stavljati na velika zvona, več lečiti. I nova uprava obratila se sekcijama. U tom svome apelu ona je napo* menula, da i ako je bilo izvesne »apstinencije u pogledu izbora Uprave, nje ne sme biti u pogledu rada u Udruženju«... »Za naše udruženje imaju se učiniti sve žrtve i od svih. Mi ih evo činimo«... »Mi čemo staviti na raspoloženje i svoje položaje i svoje članstvo u Upravi«... »imače čistu i slobodnu situ^ aciju. Kako su članovi šireg odbora isti koji su bili u prošloj godini, to če oni koji su bili da ostane stara uprava, biti u mogučnosti da situaciju Udruženja uzmu u svoje ruke«... »Stoga na okup svi s devizom: u Udruženje za Udruženje«... S obzirom na delikatnost pitanja ovaj akt koji je upučen Sekoijama Udruženja, nismo objavili ni u svome listu »N. Prosveta«, ali kad se čini prekor da se računalo na pobedu pomoču brojno najjače sekcije, da svoje poglede zasnivamo isklju-* čivo na svojoj brojnoj nadmočnosti, ne vos deči računa o raspoloženju ostalih«, da je »proporcionalni sistem u glavnome rezultirao iz ličnih planova po proporcionalnom sistemu nova Uprava nije ni birana), — onda neka nam se ne zameri što izvode iz ovog upuče« nog akta sada objavljujerno. Za ljude koji za svoje Udruženje daju sve što imaju i što mogu nisu zaslužili da im se ovako što kaže. Da završim. Kao što nova Uprava čini sve što može da se dode do jednodušnosti u radu svih organa i članova Udruženja, uveren sam da te gotovosti i dobre volje ima i na svima ostalim stranama, i da je nesumnjivo da če se do potpunog sporazuma i zajedničkog rada i doči. Zahvaljuje se uredništvu »Politike«, M. Rabrenovid. Beograd, 4. septembra 1930. god. Iz e»overi*niftva UJU POSLOVNIK ŠOLSKOUPRAVNEGA ODt SEKA POV. UJU — LJUBLJANA. (Sprejet na pokrajinski skupščini v Novem mestu dne 20. julija 1930.) Čl. 1. Naloga odseka obstoji v sledečem: a) Čuvati objektivnost in pravičnost pri nameščanjih učiteljstva ter pri popolnjevanju upravnih mest pri prosveti; ' ' b) vzgajati članstvo v gornjem pravcu; c) intervenirati potorn poverjeništva v vseh slučajih Ikršitve gornjih načel; č) proučiti nove zakone, uredbe itd. v onih točkah, ki zadevajo učiteljski stan, šolo in prosveto sploh; d) delovati na izpremembi zakonov in uredb, ki niso v skladu s stališčem organizi* ranega učiteljstva ter izdelati tozadevne le« galne vloge in spomenice; e) nuditi organiziranim članom pravne nasvete, legalno pravno pomoč in varstvo. Čl. 2. Centralni odsek je v Ljubljani, ki ima pododseke z istim delokrogom (čl. 1.) v Celju, Mariboru, Ptuju in Murski Soboti. — Gledati je na to, da isi 'bo s easoma vsako učiteljsko društvo osnovalo svoj šolskouprSV« ni odsek, ki bo posloval v zmislu podod« sekov. Čl. 3. Centralni odsek šteje 5 do 10 čla^ nov, podbdseki pa do '5 članov. Člani morajo biti v obližju sedeža, da iz tega ne nastanejo stroški za organizacijo. Izjeme sme dovoliti v izrednem slučaju na predlog ožjega sošveta širji sosvet, ki tudi istitn potom imenuje te člane. Čl. 4. Odsek si izbere načelnika in stalne* ga poročevalca, ki je istočasno zapisnikar. Čl. 5. Odseki si določijo redne seje sami, zborovati morajo najmanj enkrat mesečno. O sklepih je voditi zapisnik, ki 'ga podpišejo vsi navzoči. Čl. 6. Odsek je sklepčen če je navzočih *7> članov. Sklepa se z nadpolovično večino glasujočih. Vselej je odrediti tudi protiglaso« vanje. Vsak član sme dati svoje odrejeno mišljenje na zapisnik, ki ga je oddati skupno z odsekovim predlogom poverjeništvu. Čl. 7. Poverjeništvo odda došle sklepe in predloge centralnemu odseku v izdelavo in jih ta odda pododsekom v izjavo, če je to potrebno. Pododseki lahko stavijo svoje sa* mostojne predloge centralnemu odseku, ki jih po obravnavi predloži s svojim mnenjem po= verjeništvu. Čl. 8. O sejah priobčujejo odseki kratka poročila v »Učit. Tovarišu«. Načelni pravni sklepi in odločbe se objavljajo v »Učiteljskcm Pravniku«, obrambne zadeve pa v »Obramb^ nem vestniku«. Čl. 9. Odseki si lahko iz svojih članov sestavijo sekcije odseka za poedina področja dela. Čl. 10. Pismene vloge, ki naj se odpoš' ljejo potom poverjeništva UJU na merodajna mesta mora odsek popolnoma izdelati in jih v konceptu predložiti pov. UJU, da jih pre= gleda, dopolni in odpravi na naslov. O odgo= vorih obvesti poverjeništvo vedno odsek, ki pa mora imeti sam vlogo v evidenci. Vse za« deve, ki so namenjene javnosti in korpora« eijam se morajo vlagati le potom poverjeni* štva in nosijo naslov pov. UJU.