KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 17 (2) PATENTNI SPIS INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 marta 1934 BR. 10730 Imperial Chemical Industries Limited, London, Engleska. Postupak i uredjaj za hladjenje ili čuvanje proizvoda pomoću čvrstih rashladjujućih sredstava. Dopunski patent uz osnovni patent br. 10729. Prijava od 16 januara 1933. Važi od 1 oktobra 1933. Traženo pravo prvenstva od januara 1932 (Engleska). Najduže vreme trajanja do 30 septembra 1948. Ovaj se pronalazak odnosi na jedno poboljšanje postupka i uređaja po osnovnom patentu br. 10729. Kao što je dobro poznato, sprečavanje prekomernog rashlađivanja, odnosno, smržnjavanja, od vrlo velike je važnosti ne samo da se prepreči oštećenje proizvoda, koji se čuvaju, već i zato da se spre-či nepotrebno gubljenje rashlađujućeg sredstva. Ako se neka količina materijala na temperaturi nižoj od atmosferske zatvori u neki termalno izolovani sud, i želi se da se ona održi na toj niskoj temperaturi, dovoljno je da se predvide sredstva da se iz suda izvlači taman ona količina toplote, koja je uspela da prodre kroz izolaciju. Prema ovom pronalasku, ovo regulisa-nje odvođenja toplote, a samim time 1 tačno regulisanje temperature u zatvorenom prostoru suda, vrši se time, što se postavi između rashladujućeg sredstva i prostora koji se rashlađuje, izvesan toplovodni otpor odgovarajuće i pogodne vrednosti. Toplonosni otpor označava putanju za sprovod toplote relativno rđave sprovodljivosti. Najprostiji oblik takvog toplovodnog otpora sastoji se od jednog ili više slojeva nepromočivog za toplotu izolujućeg materijala, koji su postavljeni između rashladujućeg sredstva i prostora koji se rashlađuje, i najradije se izrađuje od presovanog drveta (drvenih vlakana) ili porozne gume. Veličina ovog toplovodnog otpora može se povećati povećavajući broj ili debljinu slojeva tog izolujućeg materijala. Količina toplote koja prolazi kroz takav toplovodni otpor ka rashladujućem sredstvu proporcionalna je provodljivostl te putanje a takođe i razlici temperatura između rashladujućeg sredstva i prostora koji se rashlađuje. Prema tome, ako se nekakva materija na normalnoj temperaturi stavi u prostor za rashladivanje, prodiranje toplote kroz toplovodni otpor biće prilično veliko, i biće daleko veće nego prodiranje toplote iz atmosfere u prostor koji se rashlađuje. Temperatura tog prostora padaće sve dok se okolnosti ne izjednače, i krajnja temperatura će biti određena veličinom toplovodnog otpora. Menjajući vrednost ovog toplovodnog otpora, može se u rashladujućem prostoru održavati ma koja željena temperatura (u granicama koje zavise, od prirode samog rashladujućeg sredstva. Toplovodni otpor može se načiniti i od jednog promenijivoig otpora paralelno postavljenog nekom nepromenljivom otporu. Odgovarajućim podešavanjem relativnih vrednosti ovih dvaju otpora mogu se menjati temperature u prostoru koji se rashlađuje u izvesnim određenim granicama (koje se u zavisnosti od veličine promenljivog otpora) počevši od tempe- Din. 30. rature, koju određuje vrednost nepro-menljivog otpora. Alternativno, promen-Ijivi i nepromenijivi otpori mogu se vezati na red. U praksi se nepromenijivi ot-oor načini od ukupne izolacije oko sredstva za rashladivanje i oko prostora koii se ima rashlađivati. Da bi se olakšalo održavanje ravnomei-ne temperature kroz ceo rashlađeni prostor, prema našem pronalasku postavlja se u neposrednom dodiru sa prostorom za rashladivanje, jedan vrlo dobar topio-noša. Ovaj toplonoša može biti u obliku metalne obloge prostora za rashladivanje i u tome slučaju metal treba da ima takvu provodljivost i debljinu, da se može skoro potpuno ravnomerna temperatura uspostaviti preko cele njegove površine. Jedna takva obloga, čija površina može iznositi oko l.lž kv. m., i koja je načinjena od aluminijumskog lima, treba da ima debljinu od 3.2 do 4.8 mm. Tako o-bloženi prostor pogodan je za čuvanje sladoleda i tome sličnih proizvoda. Ako bi prostor, koji se ima rashlađivati, bio tako velikih razmera, da bi ova obloga trebala da ima nesrazmerno veliku debljinu, onda treba upotrebiti nekoliko toplovodnih otpora. U slučajevima gde je prostor za rashladivanje nesrazmerno veliki, i predstavlja veliki procenat vazdušnog prostora koji treba održavati na ravnomernoj temperaturi običnim konvekcionim strujama, potrebno je da toplonoša bude izrađen sa što većim zračečim površinama, najradije sa rebrima, i da bude postavljen na tavanici ili na gornjem kraju prostora koji se rashlađuje. Najradije se ova konstrukcija izvodi tako, da toplonoša bude u neposrednom dodiru sa sredstvom za rashladivanje a takođe i sa prpmenljivim otporom. Toplonoša može tada imati oblik metalne pregrade, koja je potpuno ili delimično okružena sredstvom za rashladivanje. Jedan đeo pregrade, na primer, osnovica, ostvaruje jedan spoj sa toplotnim ctoo-!om, a ostatak metalne pregrade i sve izloženi delovi suda u kome se nalazi ras-hlađujuće sredstvo, dobro je opkoljeno sa toplotnom izolacijom, kako je to već uobičajeno. Na taj se način osigurava da hladan kraj toplovodnog otpora ima jednu postojanu temperaturu sve dok postoji i najmanji trag sredstva za rashladivanje, te je i hlađenje isto tako efektivno, kao i kada je prisutan ceo blok. Sud u kome se nalazi sredstvo za ras-hluđjvanje može se nalaziti bilo u samom prostoru za rashladivanje. bilo izvan nje- ga, ili delimično u njemu, a delimično van njega. Ovaj će se pronalazak bolje razumeti obraćajući se na priložene crteže, koji prikazuju nekoliko tipova uređaja za rashladivanje koji u sebi sadrže odlike prema ovom pronalasku. Slika 1 prikazuje vertikalan presek kroz jedan uređaj za čuvanje proizvoda, pogodan za čuvanje sladoleda. Slika 2 prikazuje vertikalan presek po liniji X—X uzet na slici 3, jednog uređaja za rashlađivan je. Slika 3 prikazuje presek po liniji Y—Y uzet na slici 2. Slika 4 prikazuje vertikalan presek kroz rashladujuća transportna kola. Slika 5 prikazuje vertikalan presek dvojne komore jednog uređaja za čuvanje rashlađenih proizvoda, koji je podešen za čuvanje proizvoda na dvema različitim temperaturama. Slika 6 pokazuje vertikalan presek gornjeg dela rashlađujućeg suda za mleko ili vakum-flaše sa metalnom oblogom. Obraćajući se na sliku 1, A i B predstavljaju spoljni i unutrašnji zid uređaja za čuvanje sladoleda sa odgovarajućom količinom toplotne izolacije od kapok-pamuka ili plute između njih. Unutrašnji zid B načinjen je od metala dobre toplotne provodljivosti, kao na primer od aluminijumskog lima debljine od 3.2 do 4.8 mm, i sačinjava toplonošu koji će izjednačavati i stabilizovati termalne odnose na granici prostora koji se rashlađuje. C označava sud, koji može sadržavati sladoled ili ma koji drugi proizvod, koji se ima čuvati na niskoj temperaturi, i taj sud leži na rashlađujućem uređaju, koji se sastoji od jedne kutije D, načinjene od Balsa-drveta ili ma kojeg drugog pogodnog izolatora, i koja sadrži čvrsti ugljen-dioksid E. Kutija je sa donje strane zatvorena poklopcem F. Čvrsti ugljen dioksid leži na metalnoj ploči G, koja je odvojena od poklopca F jednom izolujućom podlogom H, načinjenom od porozne gume ili drugog kakvog pogodnog izolatora. Ceo je uređaj zatvoren poklopcem K koji je sa donje strane snahcleven metalnom pločom J u termalnom kontaktu sa unutrašnjom metalnom oblogom B. U praksi, kutija D napuni se sa blokom ili nepravilnim parčadima čvrstog ugljen-dioksida, pa se zatvori pločama G i F, između kojih se nalazi izolator U, pa se onda stavi na dno uređaja za čuvanje — konzervatora, u izvrnutom položaju, kao što je to ha slici pretstavljeno. Zidovi kutije D pretstavljf.ju nepromenijivi toplovodni otpor, koji je napred bio pomenut, a izolujuća podloga H predstavlja pro-menljivi otpor, koji se može odabirati i menjati po volji. U slučaju konzervatora, koji su namenjeni da sadrže od 8 do 20 litara, zidovi kutije D mogu imati debljine od 1 do 2.5 cm, dajući temperaturu u prostoru od približno —10° C, pri spoljnjoj temperaturi od približno 25° C. Dalje promene u temperaturi konzervatora između granica plus ili minus 5° C, mogu se postići me-njajući otpor podloge H menjajući njenu debljinu od 1.6 do 4.8 mm. Kada se opšta izolacija konzervatora načini od približno 11 cm, debele obloge od kapok-pamu-ka, potrošnja čvrstog ugljen dioksida pod gornjim okolnostima iznosi oko 453 grama za 24 sata za svakih 4 litara sadržine. Obraćajući se na slike 2 i 3 prikazano je da A i B predstavljaju spoljnje i unutrašnje zidove jednog konzervatora za izlaganje, (sa pogodnom toplotnom izolacijom od kapok-pamuka ili plute između njih) i mogu se, ali ne mora, načiniti od metala. C predstavlja metalni sud u koji se stavlja izvesna količina čvrstog ugljen dioksida bilo u obliku čvrstog bloka, bilo u parčadima. Ovaj je sud zatvoren izolu-jućim poklopcem D koji je u dodiru i u stvari sačinjava jedan deo opšte toplotne izolacije ovog konzervatora. E označava jednu metalnu ploču (zračeče rebro) postavljenu u gornjem delu konzervatora, i odvojenu od suda C sa rashlađujućim sredstvom, pomoću ploča toplotno izolu-jućeg materijala F, koje mogu imati, ako je sud C cilindričnog oblika, prstenast oblik. Sud C je takođe udaljen i od metalne ploče E odgovarajućom izolujućom podlogom C. U praksi, sud C napuni se čvrstim u-gljen dioksidom i stavi se na njegovo mesto sa odgovarajućom izolujućom podlogom G ispod njega. Izolator F predstavlja nepromenjivi toplotni otpor, kako je to napred bilo rečeno, i određuje granice temperature koja se postie u ovom konzervatoru. Izolujuća podloga G na sličan način predstavlja promenljivi otpor i dozvoljava da se temperatura menja između odgovarajućih granica, odabirajući odgovarajuće debljine i materijal od kojeg je ona izrađena. U slučaju jednog konzervatora ove vrste, čije su dimenzije približno 1.1 m u dužinu, 0.61 m u širinu i 0.53 m u dubinu, izolujući zidovi F bili su načinjeni od Balsa-drveta debljine od 12 do 25.4 mm, i opšta dobijena temperatura iznosila je približno —10° C, pri spoljnjoj temperaturi od približno 25° C. Dalja promena u temperaturi od više ili manje od 5° C, od naznačene, dobijena je menjajući podlogu G, načinjenu od porozne gume, u debljinama od 3.2 do 6.4 mm. Pri opštoj izolaciji od približno 5 cm kapok-pamuka u-trošak čvrstog ugljen dioksida pod gornjim okolnostima bio je oko 5.5 kilograma za 24 časa. Slika 4 predstavlja primenu ovog pronalaska na jedna transportna kola, gde A i B predstavljaju spoljnje i unutrašnje zidove kola sa odgovarajućom izolacijom između njih. C označava sud za čvrsti ugljen dioksid a D njegov poklopac. E predstavlja toplonošu u obliku metalne ploče (zračećeg rebra) postavljenog na razmaku od suda za čvrsti ugljen dioksid, između njih je postavljen nepromenljivi otpor F i promenljivi otpor G. Rukovanje sa ovim konzervatorom na kolima slično je kao sa napred opisanim konzervatorima, samo što je od važnosti da opšta izolacija bude što je moguće savršenija, i u tome cilju predviđeni su kanali H, koji su udešeni da sprovode gasni u-gljen dioksid, koji se razvija sa čvrstog sredstva za rashladivanje, kroz izolaciju od kapok-pamuka ili drugog materijala, čime se poboljšava njihovo izolišuće dejstvo, sprečavajući istovremeno i prodiranje vlage i vlažnog vazduha u tu izolaciju. Slika 5 predstavlja primenu ovog pronalaska na višestruki konzervator koji je udešen da čuva rashlađene proizvode na dvema različitim temperaturama. A označava spoljni zid konzervatora, u čijoj se unutrašnjosti nalaze dva metalna suda B opkoljena sa odgovarajućom izolacijom od kapok-pamuka ili slično. Svaki od tih sudova načinjen je od metala dobre toplotne provođljivosti, na primer od alu-minijuma 3.2 do 6.5 mm debelog; ovaj metal sačinjava toplonosne elemente, koji su potrebni da stabilizuju toplotne o-kolnosti na granici prostora koji se rashlađuje. Svaki od tih sudova B zatvoren je jednim poklopcem C, u dodiru sa donje strane sa metalnom pločom, koja ima dobar toplovodni dodir sa sudom B. Rashlađujući se uređaj sastoji od metalnog suda D za čvrsti ugljen dioksid, snabde-ven sa izolujućim poklopcem E i opkoljen nepromenjivim toplonosnim otporom F i promenjivim toplonosnim otporom G na dnu. Da bi se postigle različite temperature u oba suda B, postavljen je još jedan otpor H sa jedne strane rashlađuju-ćeg uređaja, i odgovarajućim podešavanjem veličina i vrednosti tih otpora, može se postići ma koja željena utvrđena temperaturna razlika između pomenutih dvaju sudova. Slika 6 prikazuje primenu ovog pronalaska na sud za mleko ili na vakum-flašu koja je snabdevena metalnom oblogom. U tome slučaju uređaj za rashlađivanje može se pogodno načiniti tako, da on čini zaklopac za otvor takvog suda. A označava unutrašnji metalni zid suda. opkoljen odgovarajućom izolacijom, ili se ovaj zid A može smatrati kao unutrašnji zid suda okružen bezvazdušnim prostorom. Uređaj za rashlađivanje sastoji se od pregrade od izolujućeg materijala B, sa metalnim dnom G, na koji se stavlja izolujuća podloga D. Čvrsti ugljen dioksid stavlja se u uređaj za rashlađivanje sa gornje strane metalne ploče E i zatvara se izolujućim poklopcem F. Na isti način kao i kod ranije opisanih uređaja, op-šta temperatura u sudu određuje se veličinom otpora B i ova se temperatura može menjati upotrebljavajući različite podloge D prema potrebi. Patentni zahtevi: 1. Postupak za rashlađivanje ili za čuvanje rashlađenih proizvoda pomoću čvrstih rashlađujućih sredstava prema osnov- noj pat. prijavi 10729, naznačen time, što je toplonosni otpor udešen da se može menjati u stupnjevima ili postepeno. 2. Postupak prema zahtevu 1, naznačen time, što se toplonosni otpor sastoji od jednog nepromenljivog toplonosnog otpora postavljenog paralelno ili na red sa nekim promenljivim toplonosnim otporom. 3. Uređaj za rashlađivanje ili za čuvanje rashlađenih proizvoda pomoću čvrstih rashlađujućih sredstava prema osnovnom patentu broj 10729, naznačen time, što se sastoji od jednog suda za rashladujuće sredstvo, jedne metalne ploče u dodiru sa tim sredstvom, jedne nepromenjive ili za-menjive toplotne izolacione podloge u dodiru sa tom pločom i jedne druge metalne ploče u dodiru sa izolujućom podlogom i prostorom koji se ima rashlađivati. 4. Uređaj prema zahtevu 3, naznačen time, što prvo pomenuta metalna ploča čini deo metalne pregrade koja potpuno ili delimično obuhvata sredstvo za rashla-divanje. Ad patent broj 10738 FIG. 1 v > \ . ; , ’ ■ - ■ • •; - - - " ■ ... > ' Jf ■ -• • и.’ч . ... Ad patent broj 10730 Y 9 £ • / / 7 "/ / 7 • ■; • i ■ v' A A /■ Y .HG. Z .X ; •: r'- FiG.5 :■ ' v‘ I > 'ч v-'..... • ' »- ■;> •••!:: ' s. Ч! '• - — »• *-.ч . ..... ^ SO.. ■ .. • • - ..T ✓ ' H G. 4-, / / > / 7 \ , I : *• ч''. HG. 5. ; . •; j . . :: ’ ,li -" •- • • •> : v. . ;'ч. "M...... ч-Ч '•*' • ' v V ’I 1 i. V * • '** . ;/ I •> i : ) 'S ■ t * .. . ... ,v .. V., ■ Л'\ > . I*.... . * I ■ t Ad patent broj 10730 V '\ - \ A /\ / v' \' ’> r - : j •V. • ..*••• . ..................................... ■ ... y .... . .................................v-’; .. 4,« .» . » ..• k' 'j \ s .; • 1 . ' • ........... v-'' ; : ' *Л ,ч.-- V ....«./.v .J •• **и. • .. '•> л' /