KRALJEVINA SRHA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 58 (2) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. APRILA 1925. PATENTNI SPIS BROJ 2721. Frank Humphris, inžinjer, Boumemouth Hants, Engleska i Kenneth Alexander Roberts, marveni lekar, London. Poboljšanja u mehaničkim presama Prijava od 15 aprila 1922. Važi od 1 marta 1924. Ovaj pronalazak odnosi se na mehaničku presu za proizvodnju konjskih kopita i dru-i:ih predmeta, a izlaže led.iu presu koja se da prosto (Piko) konstruisati a sposobna je da proizvede \eliki pritisak, a u kojoj se pokretna površina za pritisak kreće u stvarnoj (istinitoj) paralelnosti U delovima koje primaju teret kompresije, odskakao je i preterano bahanje smanjeni su na minimum time, što je udešeno da je pokret skli/.anja vrlo mali dok je površina tereta vrlo velika. U pogledu lorme i konstrukcije, poboljšana presa bitno se razlikuje od uobičajenog običnog oblika, a tako se razlikuje i u izboru i smeštaju glavnih članaka ili di lova, pomoću kojih i preko kojih se vrši pritisak. Pronalazak je ilistruvan u priloženim crtežima u kojima: Fig. 1 je izyled s preda jednog tipa prese pritiska sa jednim maljem i to od one vrste gde se upotrebljavaju maljne pio''« ivičuog pritiska sa šarkama (osovinama) integralnim sa polugama ili pločama koje ih spajaju. Fig. 2 je izgled, u perspektivi po uvećanoj razmeri, jedne maljne ploče ivičuog pritiska ili jedne pokretne ploče ivičuog pritiska čije su ose integralne sa polugom ili pločom kuji ih spaja. Fig. 3 je izgled, u perspektivi sa nekoliko dolova u preseku pokzujuei jedne maljne ploče (maljevu ploču)ivienog pritiska, koja nije snab-đevena osama, ali ngljavljena na svakom ležištu očvrsnutim materijalom, i kao primer kako njeno ležište deluje, pokazano je kako stoji ujelnom odlomljenem delu malja, koji u svojim žljebo-vima ima linije (pruge) u obliku kanala; isto tako ova tigura pokazuje dva odlomljena dela ploče za namešlauje i uklanjanje u njihovom pravilnom položaju da smeste osovine neke ploče onakve vrste kao što je pokazano u I iz. 2. Fig. 4. je delimičan izgled na umanjenoj-skali, plana mahne s lica, prikazanog u fig. i, sa pločama za nameštanje i uklanjanje koje-su uklonjene kao i jedna strana rama radi omogućavanja jasnijeg razumevanja (delanja, rada) mašine. Fig. 5. je izgled po planu sa strane, na uvećanoj srazmeri, i to izgled jednog dela maljne ploče ivičuog pritiska ili sličnog dela koji je pokazan u uzdužnom preseku sa njegovim Linastim kapkom u njegovom relativnom položaju koji je takodje prikazan u uzdužnom preseku, zijedno sa njegovom posteljnom pločom, maljem ili sličnim delom koji sadrži jedan podmetač koji daje otpor izazivanju sa kukastim licem, i to oboje u uzdužnom preseku a u njihovom odnosnom radnom položaju prema drugim delovima koji su na njoj, i zavrtnje za učvršćivanje u planu s boka a u njihovom kooperišućem odnosno-spojnom položaju za doterivanje klizećih kukastih delova. Fig, 6 je izgled s preda, na uvećanoj srazmeri, pojedinih delova pokazanih u Fig. 5r pre prosecanja preseka po liniji A—A. Fig. 7 je presečen! izgled, na uvećanoj srazmeri, jedne maljne ploče ivičnog pritiska ili -sličnog dela sa uveličanim zaokrugljenim ivicama da bi se uvećala površina koja udara. Fig. 8 je presečeni izgled, na uvećanoj sraz-lueri, jedne maljne ploče ivičnog pritiska ili sličnog dela koji je sagradjen u pločastom obliku iz jednog broja listova ili uzanog koma-dja materijala ili metala i sadižavajući kao zasebne jedinice na dva ili više njihovih ivica (bilo da su ove izradjene paralelne, naspiamne ili zaoštrene), zaokruidjene kapke ili potpor-nike sa umanjenim delnvima udaljenim od pomenutih potpornika k'je je učvršćeno pomoću zavrt.iija iii nituovatijom. Fig. 9 je izgled spreda, delimičuo u preseku jednog tipa snage dvojno-maljne prese, pokazujući odnosan položaj delova koji se dadu ukloniti kad je mašina sasvim otvorena, bu-■dući da su prednje ploče za umetanje i uzmicanje uklonjene. Kao slova za orijentisanje odnose se na slične delove kroz sve nacrte. Izvanredni oblici i neophodni delovi, a oko kojih je ova mašina, koj i sačivanja predmet -oiop pronalaska, ti činjena da tunkcioniše — jesu ono o čemu se ovđe govori kao manje ploče ivičnog pritiska «. ili takve slične nie-•haničke ekvivalense za iste i njihovi direktni neodvojni delovi. Delovanje ovih manjih ploča ivičnog pritiska a koje nemaju spone koje se mogu izlizati ili razglaviti, stavljene su u vidu haringine kosti ili pločastom obliku u položiju postavljenja u mašini u oanosu jedne prema drugoj, i kad su u operaciji one bi mogle, —- usled velike siline dobivene njihovom upotrebom, — po dejstvu biti uporedje-ne sa jednim velikim brojem kolenastih zglobova ili kolenastih poluga, ako bi takve mo-:gle naizmenično delovati jedne uz druste. Osnovni princip prese, prema ovome pronalasku, jeste postavljanje jedno ili više ploča za tiskanje ili malja b, od kojih su dva udešena da se pokreću jedan prema drugome u jednoj dvojno-maljnoj mašini, ti jedna plo-*Ča za tiskanje ili malj, udešena je da se pokreće prema, ležištu ili sedlu c prese u jednoj mašini sa jednim maljem. Ovaj pokret je postignut pomoću jednog broja u.aljnih ploča ivičnog pritiska a ili sličnih srestava. Maljevi ili ploče za tiskanje b, primorane su, kad su u operaciji u jednoj mašini dvojnog malja, da prilaze jedna drugoj posredstvom pokreta učinjenog na dva ili više redova maljnih ploča ivičnog pritiska a, ali da se svaki red sastoji iz jednog minimuma od dve ploče a jedan od ovih redova snabdeven je zaobljenim ivicama a’ u Fig. 2, koje na jednom kraju leže u žljebovima b’ Fig. 3, u tome obličju malja udalenom od obličja istoga na kome je kalup, — a suprotni krajevi ovoga takodje su snabdeveni zaobljenim ivicama a koje u- laže i oslonjene’ su žljebovima koji su snah* deveni u jednoj ploči ili pločama za nošenje e u Fig. 1, koje su podesno priključene za rolie prese f. Žljebovi b’ u pločama za tiskanje ili maljevima b i žljebovi e’ Fig. 4 koji su ude-šeni u pločama za nošenje e, a takodje žljebovi g’ koji su udešeni u reciprokratnoj ploči g svaki se sadrži u ili na jednom zasebnom delu koji se može dodati, ili zasebnom par-ćetu h Fig. 6, (kad je mašina upotn-bljena za težak rad) koji deo ima de’ove, jedu u obliku podmetača ili blokova sagradjeuih od očvšćenog čelika, bronza ili kakvog drugog podesnog materijala, budući da su pomenu ti podmetači Ili blokovi h — na njihovim obličjima (površinama) suprotno onim koja su zauzeta sa maljnom pločom ivičnog pritiska — snabđeveni kubastim oblicima/r’ i sposobni siv a kad je potrebno i prisiljeni su pomoću šra-fova ili drugih sličnih sredstava M da se uzdužno pokreću na takav način da deluje u sagiasuosti sa ispupčenim ižjebienim površinama koje su na, ili u pločama za tiskanje ili maljevima b plo’-a za nošenje (nosaču) e, reciprokatnom nosaču g, ili u drugom takvom S'ičnom delu, i izuzimaju lizanje ili nejednakost razdaljine koja može postojati izmedju zaobljenih površina maljnih ploča ivičnog pritiska a ili sličnog dela, a tako isto omogućavaju da se izjednači ili popravi razmak — i-zrizev u svakom slučaju površine nošenja istih. Gde nije potrebno sredstvo za doterivanje t. j, za lak rad, onda se neće upotrebiti podmetači ili blokovi h (ali za umeren rad) upo-trebiće se kanalni podmetači k3 od očvrsnutog materijala, kao što je pokazano u fig. 3. Kad su potrebni za težak rad zaobljeni ili nosački krajevi (a’) maljnih ploča ivičnog pritiska ili slično konstruisani delovi a fig. 9, snabđeveni su zasebnim ili p ikretnim delovi-niii ili jedinicama (podesno na istima utvrdje-nim pločicama, ili pomoću šrafova ili slično tome) bilo u obliku kapica ku.bastog oblika«4 koje služe za otpor lizanju fig. G, bilo zaobljenim ili izdubljenim insačkim krajevima a2, tek u svakom slučaju načinjenih od očvrsnutog čelika ili od drugog podesnog materijala, a u slučaju kapica kubastcg oblika a4, da su u mogućnosti da se uzdužno doteruju na način sličan onome koji je upo-trebljen za podmetače ili blokove h. Maljne ploče ivičnog pritiska a, ili slično ovome konstruisani delovi mogu biti načinjeni u jednom komadu, ili mogu biti pokriveni ož-vrsnutim materijalom kao što je napred po-menuto, ali najbolje če se konstruisati u pločastom obliku od dva ili od jednog broja metalnih ploča «5, kao što je pokazano u fig. 8, buduč da se pomenute ploče načinjene sa ivi- -čama pralelnim ili kabastim odmah uz njihove zaoblene krajeve aG koji su snabdeveni sa stanjenim delovima n' za pričvršćivanje za ploče koje su sa^radjene da odgovaraju bilo paralelnom (sa ivicama) ili kabastom obliku pokrivanja kao što je potrebno. U maljnim pločama ivičnog pritiska, kao što je izloženo u preseku u tis. 7, deo se može opisati kao da je obli< dambele; ovo je učinjeno da bi se dala uvećana površina oslonca ili površina trenja u dodiru, a naročito se usvaja za operacije prese velike brzine. Deo može biti konstruisan na razne načine i dat je prosto primera radi. Kad su ploče p utiska ili maljevi prišli jedno drugom, do njihovog najbližeg položaja, ili drugim recima, kad ja presa zatvorena, onda su maljne ploče Vičnog pritiska vertikalne ili pod pravim ugloin prema nosačkim pločama ili površini pritiska platna ili maljeva. Dejstva koja prouzrokuju da se ovo napred pomeiiuto stanje dogodi u mašini dvojnog malja sastavljena su od kluečeh ploča ivičnog pritiska koje deluju na površinu jednog kraja plitne pritiska ili malja,, i to na sličan način, ali u ovom slučaju pod pravim uglorn na maljne ploče ivičnog pritiska s zauzimaju jedan kraj svakog malja i jedan kraj svake plo'e s’ koja je montirana da može kliziti u ramu prese, budući da je pločica s’ utvrdjena za jednu prevagu t koja je na jednom kraju izložena utvrdje-njem t’ za ram mašine i i na grugom kraju pomoću utvrdjenja t2 sastavljena za jedan spo,nik r, ili slično tome koji je pak spojen za prenosnu osovinu p( mašine, čija prenosna osa nosi zamahni točak (za pokretanje) o, i podesnu ručicu za pokretanje; ili zatvaranje ili otvaranje platnog pritiska ili maljevi i može se postići pomoću jedne osovine snahdevene zavrtanjskim vijciraa koji hvataju jedan delić ili zavrtanj koji |e učvršćen u ramu ili pomoću jedne poluge ili klipa. Platina pritiska ili maljevi b (izmeđju kojih i nosačkih ploča e, un etnute su maljne ploče ivičnog pritiska a), mogu u nekim slučajevima (kad su upo-trebljene maljne ploče ivičnog pritiska a, bez šarki a3, kao što je pokazano u tm. 3) biti zadržani u njihovom pravilnom radnom položaju, i to pomoću probušenih spona koje su osovinasto dodate svakome malju i nosačkoj ploči, a kakav sličan način može se u potrebiti da drži klizeče ploče ivičnog pritiska a izraedju kraja maljeva b i ploče s\ Umeštanje i uklanjanje ploča koje imaju rupe 1cl snabdevene su za umeštanje osovina a3 i nosačkih površina a,1 a2 i slično kao u žljebovima b1, e1, gx, ili slično tome u maljevima i, i nosačkim pločama e i <7 ili slično tome, a poslušiće u vezi sa osovinama n3 malj--nih ploča ivičnog pritiska a ili (slično tome, kao srestva otvaranje i uklanjanje maljnih ploča od njihovog zatvorenog položaja. Pome-nute ploče k utvrdjene su za nosačke ploče e, g, i malj b ili slični delovi, i to pomoću šrafova (zavrtnja) k2 ili slično tome. Najbolje je da je ram t prese dvostran, u svakom slučaju pregradjen mostom da bi formirao kapak i ležište, a u nekim oblicima prese snabdeven sa zasebnom bazom. Kad je upotrebljena za ponovan posao, presa je snab-đevena sa jednim ili više stočića za dodavanje koji nose ploče poznate vrste, a u kojima je pločica (ili ploče) za iste snabdevena podesnim mehanizmom, koji se sastoji iz poluga, ili zu-bata motka i zubčanik ili si čuo tome, a u cilju postavljanja i uklanjanja pokretnih kalupa, materijala, ili ma čega drugog što se želi kompresovati, izmedju i iz ili u i izvan platni pritiska ili maljeva d, presinih; pome-nuti mehanizam može se operisati rukom ili veštačkom snagom. Povratna operacija jedne dvojno maljne mašine najbolje je kao što je (ukratko) sledeče: — .Jedan predmet postavljen je izmedju jm-vršina platni pritiska ili maljeva a zatun pokretanje koje koutroliše maljeve učinjeno je operativno, koje je, u slučaju gde je upotreb-ijen jedan zamahni točak 0 koji se neprestano okreće, učinjeno prjuzrokovanjem ručice da počne, i ona pak okreće prenosnu osovinu I? i prouzrokuje reciprokaciju spojnika r. pločice s' i pločastih komora s, koji opeiišu na ivici, platne pritiska ili maljeva b (prouzroku-jući isto u jednoj vertikalnoj mašini da se kreću u horizontalnoj ravni) i uvi maljevi b prinudjeni su da se zatvore pomoću maljnih ploča ivičnog pritiska a koji ih l.ontrolišu, i na taj način primenjuju veliku silu na materijal postavljen izmedju platni priti-kt ili površina maljeva b; kad je ovo učinjeno, platne pritiska ili maljevi b automatički povrate u njihov pun otvoreni položaj i operacija se odmah može ponoviti po želji i potrebi operatora. U ma koje vreme, u kapacitetu mašine može raditi na proizvoljnom broju kalupa ili predmeta. U mašini jedno-maljnog tipa, kao što je pokazano u Nig. 1. gde je najdonji kalupni deo n utvrdjen za ležište ili sedlo c presinog rarna /, učinjene su pripreme pomoću pome-nutili kalupnih dela n i ležišta ili sedla c, pomoću otvaranja jednog propusta za odpadke ili slično tome — gde će isti propasti, koji su načinjeni od strane kalupa kad je presa u radu, i takav propust (prolaz) otvara se u jedno izdubljenje d u ramu (okviru) f. U ovoj mašini, kad je u operaciji malj, ili platna pritiska, b, prinudjena je da pridje ležištu ili sedlu c prese posredstvom pokreta delovanog na dva ili više redova maljnih ploča ivičnog pritiska a, svaki red sastoji se iz dve ili više ploča n, a pomenute ploče a sv e su na svojim krajevima napona (otpora) snabdevene zaobljenim ivicama a’, njin jedan red, a svako od ovih na jednom svom kraju a’ naležu i oslonjene su u žljtbovima V i to n onoj površini malja & koji je suprotan od površine istih iide je kalup, a sve od njih na njihovom drujjom kr.>ju «’ naležu i oslonjene su u žljebove