ANNALES fl/'% strokovno delo UDK 377,8(497.4 Koper}:371.124(=862)"1875/1908' 371.12 4{=862):377.8(497.4 Koper)11!875/1908' UČITELJSKA ŠKOLA Ü KOPRU I ŠKOLOVANJE HRVATSKIH UČITELJA Božo JAKOVLJEVIČ mag., HR-52420 Buzef, A. Cerovca 1 MA, HR-52420 Pinguente, A. Cerovca 1 IZVLEČEK Pred koncem prejšnjega stoletja in na začetku tega so se študentje za učiteljski poklic usposabljali na učiteljišču v Kopru, Na koprskem učiteljišču (1875-1908) so se šolali mladi Hrvati, Slovenci in Italijani, v 34 letih njegovega delovanja pa je šob končalo 717 hrvaških učiteljev. Članek vsebuje seznam vseh učiteljev in nekaj krajših življenjepisov. Ključne besede: učiteljišče, hrvaški študenti, raznarodovanje, Koper, Istra Parole chiave: magistero, študenti croati, snazionafizzazione, Capodistria, Istria Obrazovanje za učiteljski poziv u Austriji nalazimo u vrtjeme opčeg školskog reda (Algemeine Schulordung 1774).1 Ovom ispravom svaka pokrajina u Austriji tre-baia je uz trivijalne i glavne škole ¡mati i jednu nor-malnu školu, a to bi bila uzorna drugim škoiama ali u njoj bi se odgajali i učitelji. Takve su škole djelovale u nekim gradovima Carevine pa i u Ljubljani, Gorici i Trstu. Normalnih je škola bilo malo i nije ih bilo dovoSjno za obrazovanje učitelja a u Istri nije bilo niti jedne. Ne-postojanje normalnih ikola nastajalo se zamijeniti na taj način da su neke glavne škole pa i trivjalne postale uzor - škole da bi se na njima pripremali budud učitelji. Najstarija glavna škola u istri utemeljena je u Ro-vinju 1819. godine. U ovoj školi započelo se je s pri-premanjem učitelja tako da je bio održavan tromjesečni tečaj za pripremanje učitelja. Kasnije su se ovakve škole otvorile u Pazinu, Kopru, Krku. Cresu i Lošinju i tu bi se pripremali kandidati za rad u trivijalnim školama. Od 1848. godine kandidati za učitelje polazili su te-čajeve u trajanju od 6 mjeseci, a od te godine tečaj za pripremanje učitelja, produžen je na jednu godinu, a več 1849. godine trajanje tečaja produ žen o je na dvije godine. Ipak uz dvogodišnje tečajeve, zbog nedostatka učitelja, postojali su i jednogodišnji. Tako 1852. godine u Kopru, Rovinju, a zatim u Cresu i Lošinju postoje jednogodišnje škole za učitelje.2 Polazak ovakvih učiteljskih škola bio je slab. Godine 1870, školu u Rovinju, polazila su samo dva učenika iako su dobivala po 200 kruna štipendije. U školi je bilo osam učitelja koji su predavali u tečaju. U tečaj u Cresu bio se upisao jedan polaznik i jedna polaznica. Slično je stanje i u Lošinju, a zbog istog razloga zatvorena je ovakva škola i u Kopru. Slab interes za učiteljski poziv jedan je od razloga i za sporo otvaranje osnovnih škola. Istra je kao pokrajina Austrougarske bila, kao što je i danas, naseljena Hrvatima, Slovencima i Talijanima. U sredinama gdje je živjelo više narodnosti Carevina je uvodila sistem zajedničkih kadrovskih škola za narodnosti.3 U Gorici je bilo centralno sjemenište gdje su se školovafi svečenici slovenske, hrvatske i talijanske narodnosti i ne samo za Gorišku nadbiskupiju več i za tržaško-koparsku, porečko pulsku i Krčku. t Anton KlodiC - vitez Sabtacloski: "Povijest škoistva u priinorju", Narodna prosvjeta (NPJ1909. str. 139. 2 BaCič Josip. Povijest učiteljskih ikola u Istri "NP" 1906, str. 155. 3 Šavli Andrej: Vrste skozi čas. Primorski dnevnik leto XXXII! str. 219. 213 ANNALES 8/'9f> BožoJAKOVUEVIČ- UČITELISKAŠKOIA U KOPRU i ŠKOI.OVANJE HRVATSKI! I L'ClTEUA, 213-224 SI. 1: Učiteljska škola u Kopru. Fig. 1: Istituto magistrate di Capodistria. Pokrajinski istarski sabor 16. koiovoza 1867. godine postigao je to da je Ministarstvo prosvjete u Beču ustanovilo jednu potpunu učiteljsku škofu za Istru koju če uzdržavati vlada. Prva učiteljska škola u Istri počela je u Rovinju 3. studenoga 1869. godine s tri učenika s pri-pravnicorn i vježbaonicom. Kaoobavezni predmet Ličilo se poljodjeljstvo.4 U trogodišnjoj školi nastavni je jezik bio talijanski, a kandidati koji su poslije školovartja htjeli raditi u 'ilirskim" školama imali su tijekom ško-lovanja obavezan "ilirski" jezik. Niti za ovakav način školovanja nije bilo interesa U rovinjsku školu prve godine upisalo se 7 učenika, a dvoje je več. na polugodištu napustilo školu.5 Ministarstvo za prosvjetu je 15. rujna 1872. godine oclkičili da se rovinjska učiteljska škola preseli u Kopar, pa 31. listopada iste godine prestaje rad škole u Rovinju. Dana 2. siječnja 1873. godine otvorena je učiteljska škola u Kopru (1872/73. školsku godinu) u prostorijama današnje slovenske gimnazije u Cankarevoj ulici.6 Od 1874. godine školovanje je produzeno na četiri godine.-' Godine 1875. došio je do reorganizacije učiteljske škole u ovom cJijelu Austrije. Koparska učiteljska škola obuhvačala je polaznike rovinjskog, trščanskog i go-riškog područja. Te godine su se muška odjeljenja iz Gorice preselila u Kopar, a u Gorici je ostala ženska učiteljska škola. U Koparskoj rmiškoj učiteljskoj školi Ijeti 1875. godine ustanovljena su tri odjeljenja: talijansko, slovensko i hrvatsko. Svi su polaznici dobivali štipendije. Nastavni jezik u prvo vrijeme bio je za polaznike svih odjeljenja njemački u pedagogiji, njemačkom jeziku, poljo-djelstva, krasopisu, sviranju, glazbi, tjelovježbi i pje- vanju. Ostali su se predmeti poučavali na jezicima kandidata u odjeljenjima.8 Od 1886. nastale su neke olakšice u pojedinim nastavnim jezicima, ali se bitno ništa nije promijenilo. Službeni jezik učiteljske škole bio je njemački, a svje-dodžbe su se izdavale na njemačkom i hrvatskom (od-nosno) slovenskom i taiijanskom jeziku.9 PREDMETI1 OCJENE Prema "Svjedočbi zrelosti" Augustina Rajčiča iz Voloskog, koji je u Kopru polazio i završio učiteljsku školu, navodtmo predmete i ocjene koje je on postigao na ispitu zrelosti, a koji je polagao srpnja 1885, godine. Uz tekst na njemačkom jeziku, na lijevoj polovici, na desnoj se polovici nalaze predmeti svih zavrženih razreda (l-IV) na hrvatskom jeziku. Nauk vjere............................................. veoma dobro Pedagogija ............................................. veoma dobro Posebna metodika i praktične vježbe ..... veoma dobro Učevni jezik (hrvatski) ........................... veoma dobro Njemački jezik....................................... veoma dobro Zemljopis............................................... veoma dobro Pcivjestnrca i nauk o državnem ustavu.... veoma dobro Matematika i geometrično risanje .......... veoma dobro Prirodopis .............................................. veoma dobro Prirodoslovje.......................................... dobro Poljodjeljstvo ......................................... veoma dobro Pisanje ................................................... veoma dobro Risanje................................................... veoma dobro Glasba (gusle) ........................................ veoma dobro Pjevanje................................................. veoma dobro Tjelovježba ................................................. Napredak u nezapovjedanih predmetih Italijanski jezik: dovoljno to jest kao učevni jezik. Na drugoj stranici svjedodžbe je veorna. pohvalna ocjena za njegovo čudoredno ponašanje i opči uspjeh, kojim se zaključuje da je kandidat s odlikom završio učiteljsku školu i da se proglašava sposobnim za podučiteljsku ili privremenu učiteljsku službu na pučkim školama s hrvatskim i talijanskim učevnim jezikom. Svjedodžba je izdana 17. srpnja 1885. godine a potpisali su je ravnatelji i članovi nastavničkog vijeCa. U tijeku školovanja kandidat se je bio obvezao da če 4 l-iislorijaf Učiteljske Škote Kopar, Pokrajinski arhiv Koper. 5 Sacic Josip: Povijesi učiteljskih Skola u [stri "NP" 1906, str. 155. 6 Histonjat Učiteljske škole Kopar, Pokrajinski arhiv Koper. 7 Baiic Josip: Povijesi učiteljskih Skola u Istri "NP" 1906, str. 155. 3 Historijat Učiteljske škole Kopar, Pokrajinski arhiv Koper. 9 Bačič Josip: Povij&st učiteljskih ikola u Istri "NP" 1906, str. 155. 214 ANNALES 8/'9f> B020 iAKOVUEVIČ: UCHIllSKA ŠKOIA U KOPRU I ŠKOLOVANJS HRVA ÎSM 1 UČfTEllA, 213-224 poslije završenog i spita podučavati nekoliko godina na javnim pučkim školama. Poslije dvije godine rada učitelji su polagali ¡spit os-posobljenja. Odaziv za učiteljske škole bio je vrlo slab. Boljem odazivu nisu pornogle niti dobre štipendije. Oa bi se osigurao veči broj buducih polaznika učiteljskih škola, osnovane su posebne škole koje su pri-premale buduče polaznike učiteljskih škola. Tako se 1874/75 šk. godine otvaraju dvogodišnje "pripravnice". U Rovinju i Tržiču otvorene su pripravnice za talijanske učenike, u Proseku i Kobaridu za slovensku i u Kastvu za hrvatske učenike. Neke od ovih pripravnica radile su samo kratko vrijeme. Samo dvije godine (1877-1879) radila je i hrvatska pripravnica u Vrbniku, otkuda je premještena u Zminj, ali je i tu zbog nedovoljno učenika, poslije dvije godine ukinuta. U Istri se otvorila i pripravnica u Pazinu. Dvogodišnja uC.Kr. pripravnica za učiteljišta" u Kastvu pokaza je dobar uspjeh. Iz ove pripravnice u hrvatsko odjeljenje učiteljske škole u Kopru došlo je 110 učenika.10 Iz svjedodžbe Josipa Bačiča, koji je u Kastvu 1886/7. i 1887/8. polazio i završio pripravnico navodimo predmete i ocjene koje je ovaj kandidat postigao: Čudoredno ponašanje..................................pohvalno Marljivost.....................................................uztrajno Obvezani učevni predmeti Nauk vjere...................................................odlično Učevni jezik ................................................odlično Njemački jezik ............................................odlično Zemljepis i povjest.......................................odlično Računstvo ....................................................odlično Mjerstveno oblikoslovje i prostoručno risanje pohvalno Prirodopis i prirodoslovje.............................odlično Krasopis.......................................................odlično Pjevanje.......................................................dovoljno Guslanje ......................................................dovoljno Tj e lovj ežba..................................................p ohva I n o Neobvezani učevrti predmeti. U pokra ji nskom saboru i Carevinskom viječu zastupnici interpelacijama traže da se kombinirana učiteljska škola u Kopru preuredi tako da svaka narodnost, Hrvati, Slovenci i Talijani dobiju školu na svom materinskem jeziku. Naveli smo da su se najvažniji predmeti predavali na nje mačko m jeziku. Pedagogija se je predavala več u 2. razredu nakon što bi učenici u prvom naučili njemački. To nije bilo dovoljno za kasnije svladavanje programa na njemačkom jeziku. Ovaj se je jezik učio na štetu drugih predmeta pa su i sposobni i marljivi učenici ocjenjivali slabim ocjenarna, a bilo je i napuštanja škole.1' Polaznici Hrvati i Slovenci nisu imali prave vježbaonice, odjeljenja u osnov-noj školi u kojima bi oclržavali praktična predavanja. Uz školu je samo desetak slovenske djece bilo u "vjež-baonici" u kojoj su praktična predavanja održavali i Hrvati, polaznici. Hrvatski su kandidati gnješili u slo-venskom, aH su iskvarivali i izgovor na svorn jeziku. Ako bi kojem od hrvatskih kandidata pobjegla rtječ "šlo", mala bi djeca zapitala "a kaj je to" "što". Ni uvjet/ rada u Koparskoj učiteljsko; škoJi nisu bili idealni "Učiteljski tovariš" 20. kolovoza 1901. godine piše. Na C.Kr. učiteljištu u Kopru, na tom djetetu žalosti jeze i ogorčenja istarskih Hrvata i Slovenaca, bilo je zadnje školske godine u prvom tečaju 5, a u drugom 6 dalca, od tih je palo 8. Autor za ovakvo stanje okrtvljuje pripravnice za učiteljske škole, ali i u učiteljskoj školi se ne osječa vedra pedagoška klima. Josip Ribičič, slovenski pisac koji je matuiirao 1909. godine piše da je sredina u kojoj su živjeli daci u Kopru bila nepovoljna. Učenici su izvan škoie bili prepuštenl sami sebi, a imali su utisak kao da ih na svakom koraku sputavaju okovi. "Svaki rad i društveno okupijanje bili su nam zabrarijeni. U školi smo učili svirati violinu i klavir, ali ako smo izvan škole osnovali oikestar s potrebnim instrumenti ma, pa i pjevački zbor, ravnateljstvo nam je zapiijenilo instrumente i pjevački zbor zabranilo. Grlo nam nisu mogli zaplijeniti pa smo pjevali". Kaznioriica s 900 zatvorenika i 100 stražara nije niti mogla stvoriti atmosleru u kojoj je omladina študirala. Kopar nije bio privlačan niti za dake niti za profesore, pa je pitanje kadra bilo uvijek kritično.12 Tu su djelovali odlični slovenski i hrvatski profesori. Od Hrvata Vladimir Nazor, Vjekoslav Spinčič i drugi. Nastava na njemačkom jeziku, na kojem su se jeziku predavali glavni predmeti u školi bila je na ¡veča poteš-koca i za Hrvate polaznike. Nepoznavanje njemačkog jezika koji se tako brzo nije mogao naučiti bio je glavni tizrok malenog bro/a polaznika hrvatskog odjeljenja. Nepovoljni uvjeti iziskivali su promjerte u Koparskoj učiteljskoj školi h pak zasnivanje zasebnih škola za hrvatske i ostale učenike. Na zahtjev zastupnika u Istarskom saboru 1902. godine odlučeno je da se pristupi reorganizaciji učiteljske škole tako da je Koparska učiteljska škola bila podijeljena na tri odjeljenja, pa su Hrvati Istre 1906. godine dobili svoju učiteljsku Školu u Kastvu. 10 Pedesec godina učiteljske škole 1906-1956, Kastav-Rijeka, Rijeka 1956. 11 Učitelj, Hrvatsko učiteljice u Kastvu. NP t <106 Str. 171. 12 Šavii Andrej: Vrste skozi čas. Primorski dnevnik leto XXXIII str. 219. 215 ANNALES 8/'9f> 8o?.e IAKOVIJEVIČ; UČITELJSKA «KOLA V KOPRU t ŠKOLOVANIE HRVATSKIH UČITELJA, 213-22-1 is Ar i-.. K UEHP-ERBIl.D'ONGS ANSTALT IN C A PO DI ST PJ A mmum m mm )■( t *». UW1« KjJifli- U'ïa )<rM<> i>;I.ij ......,v. »..», : i^fivlk- ^Jt^iil. >1(1.1 fiWifiyt'Àd"****/ /S n /'* tf r> 111« t lil! Sfr-Klu*. W:.i|,iUl*l L«ij I"AJ*. »lt)i« V Br)iiriJ.|t> Vit^iMhihkm 1 ifliiiv.i j i' p!1:-- Jfl .^t&^i&ftoir-Jtri'... '.(■¿tO |i j c, Iii »liilcljliUi « i i." J> I». r-W-l' liaak l,..re .'CAf^ci. PowSipj wMil.il 1 joaMifüv l'trtiA ,,1'oV. Aski"! ''C.'&p-MtfX*' ( wjh(w< 1 &»»> a ilit'yjn »utm« X pfj»dt.t« ......... PlirfcdMlcOi , wmm** »j« im UisIvfiQM ¡1«$ oiehtobhgjttîi Fidiern: Msprod^ v prti nei'i'i Si. 2: Fotokopija svjedodžbe zrelosti na Učifeljištu u Kopru Augustinu Rajčiču. Fig. 2: Fotocopia délia pagella di maturitià conseguita presso l'istituto magistrale di Capodistria da Augustin Rajčič. Učiteljska škola u Kopru djelovala je punih 34 godina. Imala je veliko značenje za primorske Slovence i istarske Hrvate za kulturni i opci napredak ovc g a prostora u vrijeme budenja narodnog preporoda. Škola je davala učitelje koji su se Skolovali pod vrlo teškim uvje-tima. jedan od tih uvjeta je školovanje pretežno na stra-nom jeziku. Počeli su raditi pod teškim uvjetima. Njihove Skole, njihov ideal i sami učitelji bili su prvi na udaru kada je počelo odnarodivanje. Slijedio je progon, otkazi s radnog mjesta i prisilno umirovljenje. Ljudi su oslajaii bez posla, gladovali su i oboljevaii. Za kraj ovoga priloga naveo sam nekoliko kračih biografija hrvatskih učitelja koji su u Kopru zavrsili učitcljsku školu. O večini njih malo je podataka pa ču nastojati u narednom razdoblju potražiti i prikupiti Sto više podataka i biografija. Hrvatsko odjeljenje učiteljske škole u Kopru od 1875. do 1908. godine završilo je 117 učitelja. Dva Hrvata jo5 su ranije završila talijansko odjeljenje: Stje-pan 2iža iz Rovinjskog seia (1876) i Antun Brgic iz Bar-bana (1878). HRVATSKI UČITELJI KOJI SU U KOPRU ZAVRŠILI UČITELJSKU ŠKOLU^ 1879. ALBERT BROZOVIČ iz Kastva, dugogodišnji učitelj u Vrbniku, IVAN FRANK! iz Omišlja, dugogodišnji učitelj u Rukavcu, 1880. VJEKOSLAV KINKELA, iz Rukavca, dugogodiSnji učitelj u centrainoj Istri, VINKO MAND1Č iz Rukavca, dugogodišnji učitelj u Brgudima, jOSiP VLAH, iz Trinajstimi, učitelj pripravnice u Kastvu, JVAN ŽIC iz Vrbnika, 1881. IVAN MAHULJA iz Vrbnika, dugogodišnji učitelj u Omišlju, PRANIO RUBEŠA iz Kastva, dugogodišnji učitelj u Zametu., MATE ŠEPIČ, iz Rukavca, upravitelj Delavske škole u Kastvu i kasnije profesor učiteljske škoie u Kastvu, jOAKIM TONČIČ, iz Krka, ANTUN DUKiČ iz Kastva, dugogodišnji učitelj u Moščenicarna, 1882. MATIJA MASALIN iz Malog Lošinja, NIKOLA PAJALIČ iz Baške, dugogodišnji učitelj u Brseču, IVAN POLONiO iz Vrbnika, 1883. BOŽO DUBROVIČ iz Rukavca, dugogodišnji učitelj u Sv. Mateju, ADOLI- jUSTI iz Opatije, NIKOLA MACAŠIČ iz Baške, PETAR MATANl(! iz Vrbnika, dugogodišnji učitelj u Pazinu. 13 Pedeset godiria učiteljske Skole 1906-1956, Kastav-Rjjeka, Rjjoka 1956. 216 ANNALES 8/'9f> Soiro fAKOVLJEVIČ: UČITELJSKA ŠKOLA U KOPRU I ŠKOEOVANJE HRVATSKIH UČITELJA, 21 3-124 1884. JOSIP CIOTTI iz Kastva, ERNEST JELUŠIČ, iz Kastva, Oružbin učitelj u Puli, pjesnik i prvi urednik "Narodne prosvjete", IVAN KORIČ iz Poljana, 1885. ANTUN DUKIČ iz Kastva, pjesnik, pisar "Dnevnika jed-nog magarca" i dr. djela, ANTUN RAIČIČ iz Voloskoga, AUGUST RAJČiČ iz Voloskoga, dugogodišnji učitelj u Opatiji, istarski pokrajinski zastupnik, 1886. ANDRIjA ČEKADA iz Dolenje Vasi, ERNEST DRNJEVIČ iz Kastva, dugogodišnji učitelj u Barbari u, JAKOV JAKAC iz Miuna, kasnije profesor u Kopru i u Kastvu, VINKO RUBEŠA iz Kastva, učitelj, novelista i komedio-graf, 1887. IVAN MARTINČIČ iz Berma, IVAN POŠČIČ iz Veprinca, GAŠPAR STEMBERCER iz Jelšana, LOVRO TONČIČ iz Mluna, 1888. MiHOVIČ BURSlČ iz Čabruniča (u Istri), JULIJE MIRAN iz Opatije, podnačelnik u Opatiji, VINKO 5EPIČ iz Rukavca, dugogodišnji učitelj u cen-tralnoj Istri, marljiv suradnik "Narodne prosvjete", ANDRIJA TURAK Iz Klane, RUDOLF TRIBUSEN iz Stare Saške, 1889. VIKTOR CAR EMIN iz Kraja kod MoSCenica, tajnik Družbe i književnik, ANTUN ISKRA iz Studene, dugogodišnji učitelj u cen-tralnoj Istri, VAN NAČI NOVIC iz Čepica, VINKO PUHARIČ iz Matulja, dugogodišnji učitelj u Lipi, VINKO ZIDARIČ iz Lindara, 1890. NIKOLA BAFFO iz Omišlja, dugogodišnji upravitelj osnovne škole u svom rodnom mjestu, ANTUN STIGLIČ iz Opatije, dugogodišnji učitelj u Poljanama, IOSIP SVETI.IČ1Č iz Idrije, 1891. FRANIO BAF iz Pična, dugogodišnji učitelj u Kastvu, sastavljač početnice, ANTUN TROŠT iz Staroga Pazina, ANTUN ŽMAK iz Lanišča, dugogodišnji učitelj u Medulinu, 1892. JOSIP BAČIČ iz Jurčiči, upravitelj pripravnice u Pazinu, urednik "Narodne prosvjete" i kasnije "Hrvatske škole", MATE DIMINIČ iz Predupca, dugogodišnji učitelj u rodnom kraju na u Krku, ALBERT RAJČIČ, iz Voloskoga, dugogodišnji učitelj u Voioskom, PETAR RUBINIČ iz Moščenica, LEOPOLD STIHOVIČ iz Lindara, dugogodišnji učitelj u Puli i Lindaru, i'.,;. A ¡»3 i Svjedocba. .... CK,C-......---i_ rod j en —¿Ap.P...,__i&c-jLt^ff...,vjorošTpovjr-Hlij je Gotsko gflrUn* 18 C. kr, pripravnicu za učitcljiata u Kastvu 12a.JiihLo>_ redove: CVilotBijDo pafli&n/e ... ...... Mnnuvaat ..... _______ 01>vcxuitl umiti iirahiutlj. • tiijCc.ij&i^i^—__ • ..... . ........ ■ ....... I iiiiul" vj«ft , , . , '■ivsluoje ....... Tjihijtiibe . ... .£>■. ec&tžrut:..-..... ' * Jši i ............. , ______ L........... s .......„-.,_ U K/Mva, d,k /,.'fr j L&čtpt ^.. _ lili. fta?flf.l«tj; ■ AC*-' SI. 3: Fotokopija svjedodžbe o završenoj pripravnici fosipa liačiča. Fig. 3: Fotocopia dell atteslato del tirocinio conseguito da Josip Badč. 109 ANNALES 8/'9f> Bojo (AKOVljfcVKÍ- UÙTHISKA ŠKOLA IJ KOPRU ! ŠKOLOVANJt HRVATSKIM UÔTfi.jA, 211.22-1 1893. MIJO HAjDINGER iz Grobelna u Štajersko], dugogodišnji učitelj u Sv. Mateju, MIHOVIL RADIČ iz Maiinske, dugogodišnji učitelj u rodnom kraju, LOVRO TOMAŠIČ, iz Stare Baške, 1894. ANTUN RY5LAVY iz Zvolenovesi u Češkoj, upravitelj pripravnice u Kastvu i profesor učiteljske škole u Kastvu, IVAN SARŠON iz Saršoni, dugogodišnji učitelj u Čepiču, 1895. HINKO JELUŠIČ iz Kastva, dugogodiSnji učitelj i upravitelj obrtne škole u Kastvu, BRUNO jURINČIČ Iz Kastva, dugogodišnji učitelj u Kastvu, 1896. MATE FILINIČ, iz Rijeke, JOSIP KRALJ1Č iz Dubašnice, dugogodišnji učitelj u Ma-lom Lošinju i Krku, upravitelj Dječjeg doma u Crik-venici, pjesnik, publicista, urednik "Mladog Istrana" i dačkog kalendara "Jorgovan", KAZIMIR RADE iz Kastva, dugogodišnji učitelj u centralno) Istri, ANTUN ZUCCON iz Medulina, dugogodišnji učitelj u rodnom mjestu, VENCEL HRADF.K iz Mlazovica u Českoj, JOSIP PEČARIČ iz Pobega (u Istri), 1897. FRAN BARBALIČ iz Baške, učitelj, školski nadzornik i nastavnik gimnazije u Sušaku, pisac, IVAN MEDVEDIČ iz Klane, dugogodišnji učitelj u cen-trainoj Istri, ANTUN VIVODA iz Buzeta, GAJO MILNERŠJČ iz Rijeke, učitelj i dirigent, 1898. GASPAR LICUL iz Žumberka u istri, predsjednik na-prednog dijela učitelja u Istri, FRANJO MARČELJA iz Klane, ANTUN OPAŠIČ iz Pazina, dugogodišnji učitelj u Pazinu, 1899. FRANJO JELUŠIČ iz Kastva, učitelj u Opatiji, Lovranu i Kastvu, IVAN MATETIČ-RONJGOV iz Ronjgi (KastavŠtina) kom-jrozitor i propagator istarskog muzičkog folklora, MATE TRINAJSTiČ iz Sv. Mateja, opč. blagajnik u Opatiji, 1900. JOSIP 6LAŽIČ iz Ičičt, dugogodišnji učitelj u Veprincu, ANTUN FLEGO iz Štrpeda u Istri, 1901. IVAN NEŽIČ, JOSIP FRLAN, JOSIP GRŽ1NIČ, ANDEO KOLIČ, ANTUN, ŠTEFANIČ, MATKO ZLATIC, 1902. ANTUN GOSTINČAR, ANDRO JAKAC, FRANJO KRBA-VAC, MATE LUKEŽ, ANTUN MLADENIČ, RUDOLF SARŠON, učitelj vježbaonice i profesor učiteljske škole u Kastvu, sastavljač početnice, MATE ZUCCON, 1903. MATE ČERNJEKA, IVAN KARLAVARIS, PAVAO SARŠON, 1904. IVAN LESiCA, JOSIP SIROTIČ, JOSIP ZLATIC, 1905. JOSIP LINARDIČ, BOŽO PIKOT, DURO POROPAT, 1906. EDO DU KIČ, JOSIP MEZGEC, 1907. ANTUN BLEČfČ, ANTUN ČIKOViČ, NIKOLA MATEJ-ČIČ, IVAN RIBARIČ, ANTUN SMOKOVIČ, IVAN VA-NIK, 1908. IVAN DEPOLC, RUDOLF PREBILIČ, JOSIP ŠUPLJINA, MARKO ZLATIC i IVAN ZOVfČ. NEKOLIKO BIOGRAFIJA BAČIČ JOSIP (Rešetari 1874 - Ljubljana 1945.} roden je 27. siječnja 1874. godine u Rešetarima na Kastavštini. Učiteljsku školu završio je u Kopru 1892. godine, a Ijefi iste godine dolazi za učitelja u Draguč, fadašnju opčinu Buzet. Dvije godine radio je u Draguču, a zatim dvije godine u Sovinjaku. Od 1896. do 1902. godine nad-učitelj je pučke škole u Buzetu a 1902. godine pre-mješten je u Pazin gdje radi do 1919. godine. Bio je ravnatelj pučke škole I jedan od pokretača i osnivača otvaranja ženske učiteljske škole u Pazinu 1912- godine. Predavao je u ovoj školi i rukovodio vjež-baonicom. Predavao je i na hrvatskoj gimnaziji, jedan je od osnivača Hrvatskog učiteljskog društva "Narodna prosvjeta" koje ima sjedište u Pazinu Društvo je osnovano 1897. godine. Bačič je najprije potpredsjednik, a zatim predsjednik društva. Od 1. siječnja 1906. godine društvo izdaje glasilo "Narodnu prosvjetu". Početkom 1909. godine Josip Ba-dč je odgovorni urednik časopisa. Pod utjecajem društvenih i političkih zbivanja i nastale diferencijacije medu istarskim Hrvatima toga vre- 218 ANNALES 8/'9f> 6020 JAKOVUfvtČ: UČITELJSKA S KOLA U KOPRU t ŠKOLOVANJE HRVATSKIH UČITELJA, 213-224 mena nast3je razdvajanje i u učiteljskim redovima. josip Bačič ureduje časopis "Narodna prosvjeta" do godišnje skupštine društva 4, lipnja 1911. godine tada prestaje biti predsjednik društva i urednik lista. Krajem listopada iste godine pokreče i sudjeluje u osnivanju Katoličkog učiteijskog društva za Istru "Hrvatska škoia", takoder sa sjedišlem u Pazinu. Bačič je tajnik društva. Od 1. sije-čnja 1912. godine do početka prvog svjetskog rata izlazi društveno glasilo "Hrvatska škoia", mjesečnik za škol-stvo, prosvjetu i književnost. Tajnik društva josip Bačič, bio je u početku i urednik lista, ali je u pravilu pisao članke iz didaktike i metodike. Krajem 1913. godine Bačič formalno prestaje biti urednik "Hrvatske škole". iz Pazina Bačič odlazi u Ljubljanu gdje se je za-poslio u Učiteljskoj školi. Predavao je i na jednoj Ljub-Ijanskoj gimnaziji.14 BARBALIČ FRANE - (1878-1952) roden u Baški na otoku Krku. Na učiteljskoj školi u Kopru maturirao je 1897. godine. Od 1913. godine do 1918. godine bio je školski nadzornik u Puli. Nekoliko godina radio je u Bermu. Bio je zaslužni šstarski učitelj i kulturni povjesničar. Napisao je knjige: Pučke škole u Istri (1918) i Narodna borba u Istri 18701915. (Zagreb 1952).35 CAR, VIKTOR EMIN (Kraj 1870 - Opatija 1963), Maturirao je na Koparskoj učiteljskoj školi 1889. godine. Počeo je raditi u osnovnoj školi u Sovinjaku, na Bu-zeštini. Kao upravitelj osnovne škole u Voloskom 1897. godine ostavio je državnu službu i preuzeo tajničke poslove Družbe Sv. Cirila i Metoda za Istru. Na ovim poslovima radio je 25 godina. Bio je profesor opčinske gimnazije u Opatiji, a od 1919. godine radi u gimnaziju na Sušaku. U Istri je otvarao škole Cirilo Metodske družbe i uredivao listove Narodni list, Mladi Hrvat, Mladi Istranin i Mornar. Kao knjižvenik pisao je i na čakavštini. U romanima obraduje gospodarsko propadanje staroga Jadrana (Pusto ognjište), D. Annunzev pohod na Rijeku (Danurtziada). Napisao je Moje uspomene na Družb u Sv. Čirih i Metoda, drame (Zimsko sunce. Mrtva straža). Mnogo je pisao za omladinu.'6 DUK1Č ANTE - (jurjeniči. Kastavština 1864.) - U Koparskoj učiteljskoj školi maturirao je 1885. godine. Bio je učitelj u osnovnoj školi u Kastvu gdje je vod i o učiteljsku pripravnicu. Napisao je knjigu Dnevnik jednog magarca.1" FRANKO IVO - Preko četrdeset godina radio je u Rukavcu gdje je bio prvi svjetovni učitelj i bio je jedan od prva dva svjetovna učitelja u Istri. Umro je 1923. godine u 69. godini života.18 JAKAC ANDRO (Veli Mlun 1883 - Šestine 1964). Osnovnu je škoiu pohadao u Buzetu, a učiteljsku je školu završio u Kopru 1902. godine. Prvo učiteljsko mjesto bi Jo mu je u Sovinjaku otkud je premješten na školu družbe Sv. Čirila i Metoda u Hum. Iz Huma je otišao u Kopar gdje radi kao učitelj u tamošnjoj kaznionici. U 1. svjetskom ratu kao mobiliziran odlazi u Valjevo u Srbiju gdje radi kao učitelj. Poslije rata takoder učitelj u kaznionici u Mariboru. U ovom je gradu i umirovljen, a početkom 2. svjetskog rata bježi iz Maribora u Šestine kraj Zagreba gdje je i umro. U jednoj bilježnici opisao je prilike, običaje, ljude i dogadaje svoga vremena u rodnom Vdom Mlu-nu. Bilježnica s rukopisom nalazi se kod Danila Ce-rovca.1<5 JAKAC JAKOV, profesor (Veli Mlun 1866. - Opatija 1960.). Prvi je mlunski intelektuaiac, a potječe iz obitelji koja je dala po jednog učitelja, svečenika i gimna-zijaiaca. Osnovnu je školu na talijanskom jeziku polazio u Buzetu, a učiteljsku školu završio je 1886. godine u Kopru. Doškolovao se i postao profesor i zaposlio se u učiteljskoj školi u Kopru gdje predaje pedagošku grupu predmeta. Preseljenjem učiteljske škole iz Kopra u Kastav predavao je na kastavskoj učiteljskoj školi kojoj je od 1918 do 1927. godine i direktor. Na tom je radnom mjestu i umirovljen. Poznavao je i služio se je s nekoliko jezika. U austrougarskoj vojci dobio je visoki vojni čin pukovnika (obrst). Napisao je "Gramatiku hrvatskoga jezika za učiteljske škole". Sudjelovao je u pisanju čitanke za pučke škole.'n JELUŠlC ERNEST (Kastav 1863-Zagreb 1910) U Rije-ci je završio pet razreda gimnazije, a u Kopru učiteljsku školu. Počeo je raditi u Lipi 1884. godine i tu ostaje do 1890. godine. Te godine u Pazinu je otvorena pučka škoia a prvi je učitelj te škole bio Ernest Jelužič. Uz školski rad Jelušič je bio i nosiiac kulturno prosvjetne djelatnosti u Pazinu. Izabran je za prvog predsjednika hrvatsko-slovenskog društva "Narodna prosvjeta1', a kada ovo učiteljsko društvo 1. siječrija 1906. godine izdaje vlastito glasilo "Narodrtu prosvjetu", časopis za škoistvo, književnost t prosvjetu, Jelušfč je prvi urednik časopisa. 14 lakovljevic Božo: Zaslužni učitelji BuzeStine do 1941. godine "Buzetski zbornik" knjiga 17, Buzet, 1992. 15 Srečko Vilbar: Slovensko učiteljišče v Kopru (1875-1909), Koper 1976. 16 Savli Andrej: Vrste skozi Čas Primorski dnevnik. Trst 1978/br, 10. i I I. 17 Šavh Andrej: Vrste skozi čas Primorski dnevnik. Trst 1978/hi. 10. I 11. 16 Šepič Vinko: Smrtna kosa. Učiteljski list br. .1/1922. 19 Cerovac Danilo: lakac Andro. Biografski leksikon Buzešline, "josip Turčinovič", Pazin 1996. 219 ANNALES 8/'9f> Bo2o lAKOVLjEVIČ: UOTLLISKA ŠKOLA U KOPR Ernest Jefušič Odlazi u Pulu za nadučitelja Družbine škole, aii brzo zatim umire.-1 JEIUŠIČ FRANJO (Kastav 1881-1920). Pučku školu i učiteljsku pripravnicu završio je u Kastvu. Učiteljsku školu zavrSio je 1899. godine u Kopru. Bio je učitelj u Sovinjaku, Dragudu, Sv. Mateju, Brešcima, Lovranu, Opatiji i Kastvu. Travnja 1919. godine bio je interniran i odveden najprije u Veronu zatim u GARDOLO a nakon mnogih intervencija premješten u Prosek. Ostao je bez učiteljskih primanja, oboljeva i urnire 1920. godine.22 KRALJIC ANTUN JOSIP {Bogovid, otok Krk 1877-Mali Lošinj 1948.}. ZavrSio je pripravnicu u Kastvu a 1896. godine maturirao je na učiteljskoj školi u Kopru. Radi na području opčine Buzet, Sovinjak, Draguč i Lanišče. Od 1903. godine učitelj je u Malom Lošinju. Kraljič je dječji pjesnik. Pokreče i ureduje prva godišta "Mladog Istrana" koji počinje izlaziti 1906. godine. Na i i Skolovanie hrvatskih učrraiA, >n-2m Kraljič Anton. poziv naših iseljenika boravi tri godine u Južnoj Armenci. Godine 1913. preselio se je u Ičiče gdje ga zatiče 1. svjetski rat i talijanska okupacija. Radi i u Krku, Punatu i Splitu, a mirovinu je 1933. godine dočekao u dječjem domu u Crikvenici. Poslije oslobodenja otoka 1945. godine vratio se je u Mali Lošinj gdje radi kao kotarski prosvjetni referent.23 LICUL GAŠO rodio se u Šumberu 1878. kao sin seljačkih roditelja. U Kastvu je polazio učiteljsku pripravnicu, a u Kopru učiteljsku školu, Službovao je pola godine u Draguču, 8 godina u- Lupoglavu i IS godina u Roču. Kad se 1911 godme dio učitelja ot-cijepio od "Narodne prosvjete" osnivajuči posebno učiteljsko društvo i glasilo "Hrvatsku školu", Licu! je bio izabran za predsjednika "Narodne prosvjete" a ujedno je i uredivao "Narodnu prosvjetu" od lipnja 1911. godine do svibnja 1913. godine. Gašo Licu I je umro travnja mjeseca 1923. godine.24 21 Jakovljevic Božo: Ernest Jelušlč, učitelj i pjesnik, Istarska Danica 1995. 22 Šepič Vinko: + Franjo Jelu Bciio JAKOVI JfVtČ: UČITELJSKA ŠKOLA U KOPRU I ŠKOLOVANIL HRVATSKIH UČITELIA, 213-224 Kazimir Rade. KAZIMIR RADE Medu pet načelnika buzetske opčine od 1887. do 1918. godine je i jedan učitelj. Tijekom 1. svjetskog rata, 1916. godine rnspušteno je opčinsko zastupstvo, a za upravitelja opčine imenovan je Kazimir Rade. učitelj buzetske škole. Kao učitelj rukovodio je crkvenim i mjesnim pjevačkim zborom. Rodio se je u kastvu 1876. godine, a učiteljsku je školu završio u Kopru. Hrvatska škola u Buzetu bila mu je prva i skoro zadnje mjesto rada. Godine 1920. bio je osuden na tromjesečni zatvor u Trstu zbog neznatne sitnice. Tada je i ostao bez posla. Zatim je imenovan za učitelja u Črnki. Tu se je i razbolio vjerojatno od tuberkuloze piuča, od koje je bolesti i umro 1924. godine.29 RAJČIC AUGUST (Volosko 1B6S - Volosko 1936) Dugogodišnji je ravnatelj na hrvatskoj pučkoj škofi u Opatiji. 1908. godine zastupnik je u Istarskom saboru. Zapažcn je suradnik "Narodne prosvjete". Zauzima se za pravni položaj i plače učitelja. Pisac je udžbenika za ovu školu. Kao hrvatski intelektualac August Rajčič bio je četiri godine zatočen u Sardiniji.30 SIROTIČ JOSIP (Sovinjsko Polje 1885 - Zagreb 1976). Položivši 1904. godine ¡spit zrelosti u Kopru ide na svoje prvo učiteljsko mjesto u Slurn. Tu ostaje u službi, u l četverogodišnji prekid za vrijeme prvog svjet-skog rata, sve do kraja 1922. godine kada je premješten u Peničiče. Nakon tog prvog premještaja slijedi 1923. godine prcmjestaj iz Peničiča u Veie Mune, 1924. iz Velih Muna u Rukavac iznad Matulja, 1927. iz Rukavca u Rivoltu d'Adu kraj Milana. Godine 1928. emigrira u Zagreb. Službuje najprije u Imbriovcu, a onda u Zagrebu u osnovno) školi na Novoj cesti gdje je bio i ravnatelj. Radi i kao učitelj u Šegrtskoj školi u Krajiškoj ulici, a preko Ijetnih mjeseci uči nepismene vojnike u vojami u tadasnjoj Ljubljanskoj ulici. Godine 1939. biva umirovljen, a 1945. godine se aktivira i polazi u Buzet kako bi upotpunio prazninu i nedostatak učiteljskog kadra u tek oslobodenom rodnom kraju. U vrijeme njegova učitelje\'anja u buzeiskoj pučkoj školi u Buzet je stigia medunarodna komisija za ragraničenje izmedu Italije i tadašnje Jugoslavije. Vjerodostojnijeg svjedoka o hrvatstvu ¡stre komisija teško da je mogla nači. Njegov detaljan prikaz životnog puta i učiteljevanja po Istri do premještaja u predgrade Milana, pa i bijeg u Zagreb, ostavio je - po njegovom višekratnom pričanju izvaredan utisak na komisiju kao neposredan živ dokaz o hrvatstvu Istre, te o etničkom čiščenju koje je u tom kraju provodio talijanski režim.31 Sirot k Josip, dugogodišnji učitelj u S/umu. josip Sirotič, por mofti anni maestro a Slum. 29 jakovljevič Božo: Zasiuzni učitelji Buzeštine do 194], godine "Buzetski zbornik" knjiga 17, Suzet, 1992 30 Jakovljevič Božo: Auguszt Rojčič, učitelj u Opatiji. "JD" 1996. u tisku. 31 Sirotič Miloš: Josip Sirotič, "JO* 1994. 222 ANNALES 8/'9f> Bctfo IAKOVIIEVIČ: UČITELJSKA ŠKOLA U KOPRU I ŠKOLOVANJE HRVATSKIH UČiTEtJA, 213-224 Šepič Vinko, dugogodišnji upravnik škoie u Buzelu. Šepič Vinko, per lunghi anni direllore dclia scuola di Pinguente. ŠEPIČ VINKO - roden je 1870. godine u Rukavcu (Opatija) a umro je u Banjaluci 1945. godine. Završio je učitetjsku školu u Kopru, te je službovat» u više mjesta Istre, a najduže u Buzetu; ovdje je bio i ravnatelj i kole Osim u prosvjetnom radii, Šepič se isticao i u stručnoj i publicističkoj oblasti, objavljujuči niz radova. Djelovao je i organizaciono, pa je tako i jedan od glavnih osnivača i rukovodilaca istarskoga učiteljskog društva "Narodna prosvjeta", te istoimenoga časopisa. Svoju po-litičku djelatnost nastavlja i u doba talijanske okupacije Istre (poslije 1918. godine), te je jedan od urednika "Učiteljskog lista" i vodi "Društvo jugoslavenskih učitelja Istre". Proganjan od fašista, morao je prebječi u Kra-Ijevrnu )ugoslaviju. Cjelokupno životno djelo uvrstilo je Vinka Šepiča u istaknutog borca hrvatskoga narodnog preporoda Istre.32 TONČK? LOVRO, završio je učiteljsku školu u Kopru 1887. godine. Bio je neko vrijeme učitelj u Velim Munama, a poslije okupacije Istre emigrirao je u Zagreb gdje radi kao učitelj do mirovine.33 MARTIN RIBARIČ - radio se 1889. godine u Vodicama. U Kastvu je završio učiteljsku školu 1917. godine. Prvo mu je radno mjesto bilo Trstentk, opčina Buzet. Morao je emigrirati u Jugoslaviju, pa radi u Trsteniku kotar Virpazar u Crnoj Gori. Zatim radi 13 godina na vježbaonici učiteljske škole u Čakovcu, a za vrijeme drugog svjetskog rata bio je učitelj u Gunjevcima kotar Nova Gradiška. Poslije rata ponovno se vrača u Čakovec, a otuda je premješten na vježbaonicu učiteljske škole u Puli gdje je radio do 1951. godine, a iste je godine i umro.34 ZLATIC' IVO {učitelj Prapoče 1889. - Zagreb -1922) Ivo (Ivan) Zfatič roden je 20. VII. 1889. godine u Prapočama opčina Buzet Svršio je učiteljsku školu u Kopru. Dolaskom Talijana u Istru emigrira u novu državu Srba, Hrvata i Slovenaca. U Zagrebu upisuje se na Ekonomski fakultet. Obolio je od tuberkuloze. Izgleda da je ipak uspio završiti fakultet i uposlio je u jednoj Zagrebačkoj banci.3:j Zl.ATIČ JOSIP - roden je 15. prosinca 1892. godine u Slumu. Završio je pripravnici! u Pazinu, a učiteljsku Školu u Kastvu i Zagrebu. Maturirao je 1913. godine pa odlazi na prvo radno mjesto u Grimaldu, gdje je 1913/1914. školske godine otvorena u privatno) zgradi opča pučka skola. Mogao je imati oko 40 učenika dobi do 7 do 12 godina. iz Grimalde polazi na odsluženje vojriog roka u Pulu. Iz Pule je upučen na austrijsko srpsku granicu u Zvornik. U borbama josip Zlatic je ranjen pa je upučen u Varaždin, a otuda u Slum gdje radi do 1919. godine. Dvije godine radi u Črnici, a zatim je emigrirao u SAD.3ft ZLATIC MARKO - je roden u Slumu 1889. godine. Učiteljsku školu završio 1908. godine u Kopru, a iste je godine počeo raditi u Lanišču, ali je u toku školske godine, 28. veljače 1909. godine premješten u Sovinjak. Tu se je oženio Marijom-ldom flego, kčerkom Frana Fiega, predsjednika opčine Buzet. U Sovinjaku je Zfatič radio tri godine. Tu 1911. godine osniva Hrvatsku čitaonicu, kojoj je tajnik. Osnivač je i voditelj sovinj-skog pjevačkog i tamburaškog zbora. Iz Sovinjaka odlazi na kratko vrijeme u Beram pa u Trviž, gdje radi od 191 3. do 1923. godine. Krajem 1913. godine preuzeo je od Josipa Bačiča redništvo "Hrvatske škole", lista za školstvo, prosvjetu i 32 JakovljeviC Božo: Zaslužni učitelji Buzeštine do 1941. godine "Buzetski zbornik" knjiga 17, Suzei, 1992. 33 Cerovac Danilo: Seio Veli Mlun. "BZ" 15,1990. 34 Jakovljevid, Božo, Zaslužni učitelji Buzeštine do 1941. godine "Buzetski zbornik" knjiga 17, Buzet, 1992. .3S Zlatic Savo pismo autoru. 36 Jakovijevič Božo: Zaslužni učiielji Buzeštine do 1941 godine "Buzetski zbornik" knjiga 17, Buzet, 1992. 223 ANNALES 8/'9f> Buío lA^OVlieviC: UČITELJSKA ŠKOLA U KOPRU 1 ŠKOLOVANJE HRVATSKIH UČ1TEUA. 21 î-i.21 Zlatič Matko u pedesetim godinama ¿¡vota. Zlatič Matko a cinquant'anni. Iz Berma 1929. godine bježi u jugosiaviju. Bijeg, u jednom terefnom brodu iz Trsta za Split, omogučio mu je Božo Milanovih, tadašnji župnik župe Sv. Ivana u Trstu. Zauzimanjem tajnika Savske banovine Marčaca (takoder ¡stranina), Zlatič je vrlo brzo dobio jugosla-vensko državljanstvo za sebe i obitelj, tako da su djeca zajedno s mačehom mogla legalno preči granice. Takoder je brzo dobio i zaposlenje učitelja pa ravnatelja osnovne škole u Stenjevcu, gdje radi od 1929. do 1941. godine kada je um i rovi jen.3 7 ZLATIČ MATiJA (Prapoče 1882. - Zagreb 1941.). Poslije zavrietka učiteljske škole u Kopru, radio je kratko vrijeme kao učitelj u Roču - otkuda je premješten u Lanišče gdje. se oženio Josipom Kiun učiteljicom. Bio je istrski narodnjak. Promiče sadnju novih vočaka, nove vrste povrča i pčelarstvo. Organizirao je koristenje istarske posujiinice. Dolaskom Italije uhapšeo je i interniran rtajprije na Sardiniju gdje je obolio od malarije, a zatim u Sieru. Inferesantan je detalj da je tadašnji papa primio istarske internirce, medu kojima i Matka Zlatica, iz Siere preko Barija bježi u Boku Kotarsku. Završio je pedagošku akademiju u Zagrebu i zaposlio se u gradanskoj škofi na Kaptolu u Zagrebu. Napisao je vrlo zapažene škotske knjige za nastavu njemačkog jezika,a koje su prevedene i na slovenski jezik. Mirovinu je dočekao kao ravnatelj gradanske škole u Zagorskoj ulici u Zagrebu gdje su mu sin Savo i kci Milena završilt medicinski fakultet.36 književnost. U listu se javlja jednim člankom: O uzgoju ŽIC IVAN (Vrbnik 1860) završio je učiteljsku školu u mladeti iza navršene 14. godine. Uredništvo vodi do Kopru, i kao učitelj radio je u Vrbniku, a kao ravnajuči početka 1. svjetkog rata kada časopis prestaje iziaziti. učitelj u školama u Poljicama, u Polju Dobrinskom i u Od 1923. do 1929. godine živi i radi u Bermu. Šrivanu na otoku Cresu. Prisilno je umirovljen. Napisao U Bermu mu 1926. godine umire žena. Druga žena je študiju "O narodnom životu i običajima u Vrbniku na mu je Štefanija Bačac, sestra Viktora Bračca osudenog otoku Krku".39 na procesu Vladimiru Gortanu. RlASSUNTO Regione austro ungarica, l'lstria era abitata, come oggi, da Croali, Sloveni e Italiani. Nei centri che registrava.no la presenza di pió nazionalita, ¡'Impero a ve va introdotto il sistema di scuole professionali comuni Cosi a Capodistria, dove l'istituto magistrale operó per 34 anni, compirono i ¡oro studi i futuri maestri. L'istituto rivestí una notcvole importanza per gli Sioveni del Litorale e per i Cioati del I'Ist na e per la crescita culturale e generale durante la loro rinascila nazionale. Gli študenti seguivano i corsi prevaientemene in ¡ingua straniera e, una volta ultimati gli studi, giungevano ai posti di lavoro dove cominciava i¡ difficile lavoro legato all'apertura e al funzionamento delle scuole croate. I maestri e ¡e ¡oro scuole furono i primi a subiré gli efíetti delta snaz iona lizzaz'to n e. Ven ñero perseguí ta ti, ¡asciarono legalmente o i!legalmente l'lstria, vennero pensionati a forza e licenziati, fecero la fame e si ammaÍ3rono. Negli anni (ra ¡I 1875 e il 1908 presso la sezione croata dell'istituto magistrale di Capodistria furono 117 i maestri croad che conckisero con successo gil studi. Nella ricerca vengono riportati i loro nomi e alcune brevi biografié. 37 Jakovljevič Božo: Zaslužni učitelji Buzeštine do 1941. godine "Buzetski 2 bo rti t k" knjiga 17, Buzet, 1992 38 Zlatič Savo, pismo autoru. 39 Spinčič Vjeicoslav: Črtice iz hrvatske književne kulture Istre, Zagreb 1926. 224