Poštarina plaćena u gotovu. 78964 Broj 1. Godina !. Ljubljana, 15. januara 1929. MESAR! Stručni list za mesarsku, SKI LIST kobasičarsku i srodnu obrt. Izlazi četiri puta godišnje, prema potrebi i više puta. Uredništvo i uprava p. Št. Vid nad Ljubljano. Oglasi po tarifi. Naručnina za čitavu god. 1929. 10 Din. Pojedini broj Dinara 2*50. Uvodna riječ. U Vašem sopstvenom interesu umoljavamo Vas, da ne odložite lista, dok ga niste pročitali! Sadržaje mnoge stvari, koje treba da znate! ~Wi Prvi broj »Mesarskog lista« leži pred Vama! Donosi Vam iskrene novogodišnje pozdrave, pozdrave svima, koji pripadate velikoj porodici — mesarskoj, kobasičarskoj i srodnoj obrti! Ali Vam donosi još više i mnogo više nego samo pozdrave, koji se izgovore te opet nestanu u vrevi života: donosi vam mno-8o savjeta, samo želja naime, što najviše Vama biti od koristi, rodila je »Mesarski list«. Zbog toga ćemo: a) objavljivati stručne članke, koji će interesovati svakoga te su od nepre- Nekoliko rileči o reklami. Dobra je reklama pola uspjeha! To ne treba naročito podudarati, jer je već svakomu poznato. Ali kako napraviti uspješnu reklamu o prilično malom trošku je pitanje, na koje nije baš lako odgovoriti, a koje će bezdvomno interesovati sve naše drugove. Da je dobra roba najbolja reklama, je poznato! Ako je i posluživanje dobro i solidno, cijene ne previsoke, onda svakako mora poduzeće jprospjevati. Ali ipak će moderan mesar i kobasičar tražiti još druge načine, kako bi kod iste režije mogao više prodati te tako podići procenat dobitka! Mjesnim prilikam odgovarajuće n. pr. će podeljivati među gazdarice reklamne listiće, na kojima će biti nabrojeni svi važniji njegovi proizvodi. Bezuslovno treba, da ovi listići sadržaju potpunu istinu, jer u suprotnom slučaju se sa njima samo osmješiš. U većem mjestu isplate se i naročite dopisne karte, s kojima poživljaš gazdarice, koje još ne kupuju kod tebe, neka izvole jednom probati i kod tebe te se uvjeriti, da nudiš dobru robu po srazmjerno nizkim cijenama. Ali uvijek treba, da se čuvaš pretjerivanja kao: »najjeftinije, najbolje itd.,« jer ovakvih rečenica niko više ne uzima ozbiljno. 'Mnogi su na ovakav način podvostručili saobračaj i podvostručili dobitak. Promisli, šta bi za tebe najbolje bilo i onda na rad! Želim ti što više Uspjeha! Prividno nepotreban a u istini vrlo potre-»an posao. Stara rečenica kaže: »Čuvaj red i re će te sačuvati!« Nevjerovatna ali rpak mstmita činjenica je, da nekoji za-nathje rade danju i noću sa namjerom Podići svoju obrt, proširiti i usavršiti saobraćanje, a nikad ne nađu ni časka za posao, koji je svakomu vrlo potreban — za vođenje barem najotrebnijih knji-8a. Ne samo poradi porezne vlasti, nego 1 iz sopstvenog interesa mora svaki zanatlija, koji u istini ide za napretkom i hoće dobro uspjevati, barem pola sata dnevno upotrebiti za unošenje poslovah promjena u knjige. Nemojte misliti, da hoćemo drugovima savjetovati, neka klaonice prerade u kancelarije! Hoćemo nanio naglasiti, da je vođenje poslovnih hbjiga svakome drugu neophodno potreban posao! Ovaj će vaš rad sigurno biti kranisan sa uspjehom! Uredništvo »Me-sarskog lista« proučava ovu stvar te će ^0Kuće založiti jednostavne knjige, ako e dovoiino biti zanimanja s Vaše strane. bvakako ćemo se u budućim brojevima našeg Usta vratiti k tome pitanju, aš list naime želi baš u to kritično do-a mesarima i svim srodnim zanatlijama biti kažiput i pouzdan vodič! cijenljive važnost! po napredak mesarske obrti; b) davati praktične upute, kako bi mesarsku obrt usavršili i proširili, kako — koliko je to moguće — obratovanje pojeftinili, te tako metnuli bolje temelje za prospjevanje našeg staleža; c) objavljivati važne događaje, tiču-će se naše obrti, bilo to u tu- Hi ino-stranstvu te pregled svijetskoga trga, tako da ćete moći posmatrati napredak dak kod nas i u nostranstvu; d) davati svakovrsne savjete za građenje mesarskih radnja, kladionica, klaonica, te Vas izveštavati o najnovijim, usavršenim strojevima za preradjivanje mesa i tako gledati da mesarska obrt neće zaostati pozadi drugih. e) preporućati solidne tvrtke, o kojima ćemo se uvijek prije uvjeriti, dali su zbilja solidne i dali zaslužuju preporuku, Nekoliko praktičnih savjeta. Svi staleži prestojaju krizu. Mesarski dakako ne najmanju! Od koje se strane nadaš pomoći? Moguće sa različitih strana, ali ova će nada da bude uzaludna, jer treba u prvom redu, da si pomogneš sam! Kupovna snaga srednjeg staleža pada. U krugu naših mušterija nema većine radnika, koji ne zarade ni za najskromniju egzisten-cu. A koliko hiljada ima bezposelnih, koji kao mušterije uopšte ne dolaze u račun. 0 svemu tome treba voditi računa! Treba dakle pored mesa najfinije kakvoće za dobro situirane kupce nuditi i jeftiniju roou siromašnijim. Treba kupcu skrenuti pažnju n. pr. na glavu, noge i sve, što možeš jeftinije da prodaš. Ali ovo treba učiniti tako, da niko ne bude uvredjen. Prodavati meso prava je vještina! U sjecanju treba da si u istini majstor te da ne trebaš uvjek kazivati: »mogult nešto više da dam?« Ako si previše odseko i kupac neće da primi više negu traženu težinu, onda brzo manji parče, jer će inače kupac da te izbjegava u mišljenju, da hotimice odsećeš više iz nekih naročitih namjera. Na želju učini i ljubav: raseci meso ili odluči ga od kostiju! Ako tko unapred poruči prilično parče, pazi, da njegova želja bude ispunjena. Ovo biće kadšto nepogodno, ali ćeš na taj način držati dobre mušterije, pa i dobiti novih. Sa dobrim kobasicama činiš si vrlo lepu reklamu, da o zaradi ni ne govorim! Uvijek dobre: niti pretvrde niti presoljene! Tre ba imati izbor od različitih vrsta, taj naime voli ovu vrstu, -onaj baš suprotnu, treći misli samo na svoju specijalitetu! Počni po malo, nemoj da praviš veliku zalihu, naročito ne u početku! Staro, možebiti već nekoliko iskvareno meso nemoj nametati, bolje da pometneš, nego da prodaš nešto, što se sigurno neće svidjati kupcu te će prouzročiti, da če te gazdarice izbjegavati! Imaj oči otvorene! Gledaj kako drugi rade, koji imaju uspjeha! Nema majstora, koji ne bi mogao da nauči još koješta! Popunjavaj se u svim pogledima; moguće i viježbe u računanju neće biti štetne! Budi uvijek susretljiv! Prijazna riječ uvijek lepo mjesto nadje! I šale biće kadkad na mjestu, ali po sebi se razume, da treba da budu pristojne. Pri svome poslu treba, da budeš siguran, ne: »Mislim, milostiva, da će vam oto parče biti pogodu!« već: »Milostiva, sa ovim parćetotn sigurno bićete zadovoljni!« Ako na svršetku godine stalnim mušterijama pridaš koješta, znaj, da će ti se ova sitnica vrlo dobro isplatiti! Kako sazna cijela kuća, ako neka gazdarica koji put nije zadovoljna bila sa tvojim posluženjem, tako će i kupac, kome si pridao onu sitnicu, biti najbolja reklama! Pročitaj moje savjete nekoliko puta, pitaj se, kako si dosad radio 1 odluči se, da ćeš u buduće posluživati tako, kako bi i ti sam hteo biti posluživan od tvog mesara! f) dobrovoljno davati pomoćnicima i šegrtima informacije te majstorima savjetovati kvalifikovane radnike i pomoćnike. Ovo je naša iskrena želja. Da ćemo to izvršiti, nećemo se plašiti nikakvih žrtava. Umoljavamo sve cijenjenje drugove, da po mogućnosti sudjeluju kod našeg lista! »Mesarski list« neka bude javno ogledalo našeg staleža! Takodjer zabavu će nuditi naš list sa priličnim šalama i izvornim pričama. »Mesarski list« razašiljati će se svima mesarima, kobasičarima, radnjama suhomesnate robe, delikatesnim radnjama i dorućkovaonicama, tako da će oglasi u našem listu biti vrlo uspješni! U dopisima i u narudžbama pozivajte se uvijek na naš list i bićete solid-| no posluživani od tvrtka, koje oglašuju Uopće je poznato, da je hladnoća za saćuvanje mnogih jestiva od neobične važnosti. Pitanje, dali je uspješnije naravno hladjenje sa ledom ili umjetno sa mašinama već davno je odlučeno u prilog mašinskog hladjenja. Umjetna proizvodnja hladnoće danas je u svima kulturnim zemljama doprla do visine, kako ju sami najizvedeniji stručnjaci nikad nisu očekivali. Sve više i više hladioni aparat upotrebljavan je po dobrobit čovječanstva. Prije obično hladjenje u ledenicama ima veliku manu, da kod njega nastaje vazdušje štetno po hladeče se blago. Većinom vazduh u ledenicama mokar je i zaparan, tako da na primjer meso u toku nekoliko dana postane masno i sluzavo, na čisti vazduh prenešeno brzo se počinje rastvarati. Ali i bez obzira na to trebalo bi već iz higijenskih razloga otklanjati hladjenje sa ledom, naročito sa onim', koji dolazi od poplavljenih sjenokoša, ribnjaka i rijeka, jer se u njemu nalaze milijuni prouzrokovate-Ija bolesti, koji se mogu prenesti i na meso. U jednom jedinom cm3, dakle u hiljaditom dijelu litra vode od otopljenog leda našlo se skoro 880.000 živih bakterija. Ledenice većinom i nisu upotrebljive baš u vrijeme, u koje bi bile najpotrebnije, naime u poznom ljetu, kada se umanji zaliha leda te led, kako kažu mesari nema više nikakve snage. Pored toga već nekoliko godina zime su blage 1 bez leda, gdje vlasnici nisu mogli napuniti ili su samo dijelomično napunili svoje ledenice, tako da su već u junu ili julu ostali bez leda. Zanatlije naprednog mišljenja već danas znadu, da je umjetno hladjenje za konzervaciju mesa i drugih lako kvar-Ijivih jestiva od velike koristi, jer se na taj način ne samo oslobodi od kakvoće leda, već se kod dobrih hladionik naprava vlažnost vazduha, temperatura u hla-dionicama 1 dovoljenje svježeg vazduha mogu regulisati. Jer su se uveličali i zahtjevi konsu-menata kao i zdravstveni propisi zdravstvenih vlasti o u higijenskem obziru bezprikornoj kakvoći mesarskih i kobasičarskih proizvoda, nije daleko vreme, u koje svaki mesar i prukadljivač, koji bi hteo konkurisati uspješno, moraće da ima mašinsku hladionu napravu. U istini je propitkivanje po malohladionim strojevima bilo naročito u industrijski razv jenim i gusto naseljenim državama u poslednje doba vrlo jako i valjda neće još poteći. Ako u našoj zemlji toga još nema, nije uzrok u maloj potrebi, već u manjoj kupovnoj snazi stanovnika s jedne i u nedostajanju trgovačke đatekovid- u našem listu a naročito kao naručniki našeg lista. Mi ćemo naime na želju pri-opštavatl i eventualne žaijbe! Svi mesari, kobasičarl, uopšte sva mesna proizvodnja, neka traži stručno vaspitane pomoćnike a takodjer i šegrte samo putem našeg lista. Naručnina iznosi za cijelu godinu 1929. samo 10 Din, koju nam ne treba još uposlati, jer ćemo tek na svršetku godine slati Vam uputnice. Sve dotle ćete list primati te se sami uvjeriti, dali naš list vrijedi ovih 10 Din Hl ne! Svaki Izvod tačno pročitajte in sačuvajte! Ako će biti dovoljno zanimanja za »Mesarski list«, izdavaćemo ga mjesečno ili i više puta. Zbog toga Vas umoljavamo, saopštite nam Vaše mnijenje. U tome opsegu će list svakako izlaziti! Svi sa »Mesarskim listom« u boj za napredak i lijepšu našu budućnost! nosti i poduzetnosti mnogih naših zanatlija s druge strane. Mnogi naši mesari znadu, da im za njihovu radnju nuždno treba hladiona naprava, ali oni se pate sa krparljama u starim, više puta raspadajućim ledenicama, ne vode računa o tome, koliko im se robe iskvari u svakome ljetu, koliko mušterija u ljetu izostaje Ili manje konsumira, jer je meso od sumnjivog izgleda ili čak i miriše. Uni ne vode računa o gnjevu i gnusu, koji iz rada čine majstoru i pomoćnicima muku, već oni vide samo veliki trošak za napravu umjetne hladionice 1 zaboravljaju, da je ovo jednostruk trošak, koji se u nekoliko godinama isplati sa sačuvanjem od is-kvare robe u ljetu, u dobitku na vremenu, i u dobijanju novih mušterija. Koliko puta čuo sam, gdje su mesari, koji su si hladionicu nabavili bili, govoriti: »Ja danas nikako ne bi mogao, da budem bez hladionice i neznam, kako sam to u predjašnje vreme mogao!« Mnogi od naših mesara rado bi si nabavili dobrih hladionica za svoju radnju, ali oni ne znadu, kamo će se obratiti u toj stvari, ili misle, da neće znati upravljati sa hladionim aparatom, jer su nekada negdje čuli, da je hladioni aparat, silno komplicirana i opasna stvar, koju uvijek treba podmazivati, puniti, kontro-lisati i ispravljati Ovo je moglo da se dogodi prije više godina, u doba kada je hladioni stroj bio u početnom stadiju svog razvitka. Danas ima bezprikornih strojeva i automata takodjer za mesarske radnje, 1 to potpuno sigurnih, pouzdanih i jednostrukih, da svaki šegrt može njima da upravlja. Po sebi se razume, da kod nabavke ne srne da se gleda samo na nisku cijenu ili da se vjeruje prvoj vičućoj reklami, već se treba obratiti na solidnu tvrtku hladionih aparata ili dobrom inženjeru specijalisti, koji raspolaže sa dovoljno vještine u tome poslu, a nikako da se vjeruje prvom putniku ili posredniku. Svaka hladiona naprava mora tačno da je udešena prema mjesnim prilikama i potrebama, kako bi potpuno služila svojoj svrsi te da bi zadovoljivala vlasnika. Opseg hladionih prostora biće uđešeu naravno prema količini robe, koja će se u njemu smještavati. Ledenice su posle nekih malenih preradnja bez daljeg upotrebljive kao hladionice, ako su suve i u dovoljnoj meri usamljene protiv toplote. Prije gradjenja nove hladionice treba tražiti savjeta i izraditi plan. Uopšte može svaka zgrada da se preradi u hladionicu s tim, da se iznutra obloži sa dovoljno izollrnib ploča, preko kojih mo- Mašinske hladione naprave u mesarskoj obrti. Od ing. R. že da sc metne cementmalter ili glatke stjenske ploće, koje ne propuštaju vodu. Kao najbolji materijal poznate su danas prešane, impregnirane ploće od pluto-vine. Kod slabog ili no dovoljnog usaiu-ijenja hladionik prostorija nijedan hla-dioui stroj ne može ekonomsko da radi. Najbo.je usamljenje daje mogućnost za najjeitinije hiadjenje, jer ono znači najmanji gubitak hladnoće. Od velike je važnosti takodjer, da se kladionica zatvara najbolje sa istom usamljenim vratima. Daii će kod jedno mesarske hladione naprave biti potreban i poseban prostor za soljenje, odiučiće veličina radnje, aii je svakako dobro pored glavnog prostora predvidjeti i prethiadionicu, koja će služiti za sahranjivanje robe za prvu upotrebu, a koja se može eventualno upoirebiti i kao prostor za soljenje. Kod mesarskih radnja, koje su sjedinjene sa gostionom, može se predhladionica upotrebljavati i za hiadjenje vina i piva . Prenošenje hladnoće od stroja na mjesto hladjenja se provede sa više u jedan sistem skupljenih veSiko-kalibrnih Solespicher-cijevl. Glavna je prednost ovih cijevi sačuvanje veliidh količina hladnoće, zbog čega one dejstvuju i posle obustavijenja stroja te sačuvaju temperaturu po mogućnosti stalnu. Takozvane rebraste cijevi zbilja su jeftinije, ali manje su preporučljive, jer kod njih hiadjenje skoro posle obustavijenja stroja prestane, Posiijedica je toga nedopus-no dizanje temperature u hladionici Najvažniji je dio cijele hladione naprave naravno hladioni stroj sam, te od dobrog ili rdjavog fuukcionisanja zavisi sav rad hladjenja. Najviše su danes rašireni takozvani Amonijak-kompresori. Oni su priredjeni za pogon sa elektromotorima ili na transmisiju itd. Premda se u novije doba dobri kompresori izradjivaju i za najmanje dejstvo, dolaze oni u glavnom za srednje i veće radnje u račun. Ako su ovakvi strojevi solidno izradjeni i pravilno konstruisani i ako se sa njima pažijivo upravlja, oni vrše svoj posao više godina. Njihov najosjetliviji je dio takozvana »StcpSbiichse«, koja sadržaje pešnjavinu od pamuka, gume ili od kovine. Uvijek podleži ona naravnom uha-banju i ako se blagovremeno ne obnovi, i ona počinje propuštati, onda izlaze amonijakovi gasovi, koji zbog svojeg oštrog in jetkog mirisa vrio smetaju pa su u većim količinama čak i štetni po zdravlje. Usprkos mana kod kompresora neke su tvrtke počele proizvoditi takozvane hladione automate, najprije tvrtka Brown-Boweri svoj A-S-automat, koji nosi ime od početnih siova imena svoga izumjevca, francuskog abbeja Audiffren Slngriina. Iziaženje slabo mirlsajućih gasova kod novih automata nemoguće je, i zbog toga ponovno punjenje sa maka-kvim hladionim srestvima nije potrebno. Upravljanje je idealno jednostavno, te se sastoji samo iz pokretanja i obustav-ijanja elektromotora i vode za hiadjenje, jer nema nikakih ventila ili mašta sličnog. U toku rada ovi automati mogu da budu potpuno prepušteni sami sebi. Smetnje kod rada nema. Poradi svoje jednostavnosti i ne-opasnosti ovakvi su automati naročito za male i srednje mesarske radnje vrlo praktični i preporučljivi. Nabavna je cijena svakako veća nego kod amonijak kompresora aii se automat isplati. U najnovije su doba elektrotehničke tvrtke donesle na trg takozvane puno-automatike za hladione strojeve. To su sprave, koje omogućavaju, da se stroj sam obustavi, kada je postignuta željena temperatura i sam se pokrene, ako se je temperatura podlgia preko neke odredjene mere. Na svršetku pripominjem, da se po sebi razume, da se hladioni stroj može upotrebiti i za proizvodnju leda, bude H to potrebno. Mnogi od vlasnika ovih strojeva može umjetni led i prodavati, te tako svoje hiadjenje obavljati bez troška. Po sebi se razume, da se kod projektiranja ovakvih naprava uzimaju u obzir mjesne prilike i zbog toga biće najbolje, da se ovaj posao poveri iskusnom stručnjaku. Ko to učini, naime blagovremeno, veseliće se svojoj hladionoj na-prvi i ona će mu biti najverniji pomočnik u njegovoj radnji. Iz života Tragična smrt druga Pavia Goren-čara je sve, kojima je bio poznat duboko pretresla. Daleko naokolo bio je poznat zbog svoje druževnosti. Dugi nož nosio je obično u nozi za čizmom, tako i na sudbonosni dan. Pri hodanju nož mu se zasadio u žilu srčenicu te ju prerezao. Nesreću dosjetio je tek onda, kad mu je već iz čizme curila krv. Naskoro srušio se mrtav na zemlju — izkrvavio je. Nužno je da savjetujemo svima, da nikako ne nose noževa bez nožnice ili ih umetuju za čizme, nesreća nikad ne svjetkuje! — Veoma praktične i solidne nožnice od kože, koje se nose obično na istome kaišu kao štrajher, ima u zalogu Rudolf Grudnik, Ljubljana - Dravlje, koji na želju pošalje naručnicirna našeg lista prospekte. No dozvoljavajte dijeci, da prisustvuje klanju! U mjestu Roding (Njemačka), je 3 godišnje dijete mesara u odsutnosti roditelja sa nožem udaralo po malome bratcu o kolijevki. Na žalosno su vikanje pritekli susjedi i sprečili užasnu nesreću; dečko je naime baš hteo, da zasadi nož u bratov vrat...! Kada dečka zapitaše, šta je hteo da učini, hladnokrvno je kazao: »D’ Sau abstechen!« (Svinju zaklati!) Slični se slučajevi više puta do-gadjaju! U klaonici za dijecu nema mi-jesta! Daii je moguće? Drug nam piše: »Kupio sam pitanog vola, kojega sam vodio 5 sati daleko, gdje sam ga ponovo vagao. I dogodilo se je, što mi je | Živimo u doba, u koje mora svaki zanatlija pored praktičkog imati i teorno znanje u svojoj struci, ako hoće da mu poduzeće uspjeva i da se može prilagoditi napretku. Ovo znanje najbolje može se crpiti iz stručnih knjiga, koje izlaze uporedo sa napretkom u svakoj struci te su zbog toga svakome zanathii | najbolji i najpouzdaniji vodič za pravil- i no vodjenje radnje. Poznavajuć važnost te činjenice, I uprava »Mesarskog lista« uzdela si je i zadaću, nabavljati sve aktualne nove ; knjige, koje će svojim naručnicirna pružati vrlo ugodno, a u svakome broju iz-veštavati svoje čitaoce o novim našim j knjigama, o sadržaju i o cijeni. U ovom broju »Mesarskog lista« navedene knjige mogu se već dobit; kod naše uprave. One su od velike važnosti za majstore, pomoćnike i šegrte i u njihovom je interesu, da si ih nabave. Nažalost ove su knjige dobavljive samo u njemačkom jeziku, a nadamo se, da ćemo iste u toku jedne ili dviju godina moći provesti na srpsko-hrvatski jezik. Pročitajte pažljivo donji članak i uvidjećete da su ove knjige neophodno potrebne svakome naprednom mesaru i kobasičaru. 1. Die Fabrikation feiner Fleiscb-unđ Wurstwaren. Sa sudjelovanjem mnogih poznatih proizvoditelja kobasica, izašlo je 9. izdanje tog poznatog i veoma raširenog dijela. Zaklad iskuse- ; nja i tjekovina nalazi se u njemu. Re- j cepti i uputi pruženi su jasno i lako raz- S umljivo, te odgovaraju najvećim zahtjevima, koji se mogu staviti finoj kobasičarskoj proizvodnji. Cijena 312 Din. 2. Schaufenster-Dekorationen fiir das FJeischer und Wurstmachergewerbe. Poznata je činjenica, da kupac hoće već u izlogu da vidi ukus i vještinu trgovaca i možeš, da imaš najveći izbor naj- Ne bacaj kosti! Tko se ne drži toga, neprijatelj je svom vlastitom džepu. Vara se, ko misli, da se ne isplati sakupljati kosti i prodavati ih. Ako svaki tjedan za kosti dobiješ samo nekoliko dinara, to na godinu iznosi više stotina ili čak i hiljadu dinara. Tko kosti sažiže, duplo se vara. Kosti zbog svoje sadržine masnoće ne daju toplinu. Naprotiv, masnoća oduzima I toplinu. Ko dakle kosti baca u peć, ima j dvostruku štetu: one mu oduzimaju zbog masnoće toplinu iz peći, a da ih je i svijeta. neurtiljivo — izgubio je 6 % prijašnje težine. Kod klanja opet izgubio je 55 %, dok normalno ne izgubi više nego 40 do 45 7o ■ Zao rni je, što nisam crijeva i stomak predao u istragu, u toj stvari naime nije sve bilo, kako bi trebalo.« Uvoz piladi u Švedsku prema izve-šrajima našeg gen. konzula u Stockholmu svake godine u jeseni i u zimi se digne. Piliće uvaža se naročito iz Francuske i Holandske. Upozoravamo i naše izvoznike piladi na švedsko tržište. Kako se pomoću električne struje stoka u klaonici obmanjuje je problem, koji velike svijetske klaonice već dugo vremena proučavaju. Treba naime tačno saznati, dali ova struja nije štetna po kakvoću mesa. Izvještaje o ovim istragama ćemo sakupljati i u našem listu pri-opštavati. Nuždno skrećemo pažnju na razne »agente« (varalice)! Budite oprezni! Ako vam putnik nije dobro poznat kao stalan i solidan zastupnik, šaljite radje kaparu sa uputnicom na poduzeće, kod kojeg ste naručbu obavili! Ako vam štogod nije jasno, obratite se na uredništvo, koje će rado davati tačne informacije. Ako nemate vlastite moderne hiadio-nice, blagovremeno si nabavite led. Redarska zadruga Ljubljana - Dravlje dobavlja svaku količinu leda. U Ljubljani i okolini a Din 3.50—5, a po željeznici franko Ljubljana vagon Din 5 za 100 kg. — Naručbe prima Redarska zadruga i va lista. boljeg blaga u trgovini, ali ako tvoji izlozi ne vabe, ostaćeš bez mušterija Ova ti knjiga uzorno prikazuje, kako treba da bude napravljena valjana izložba. A svaka slika ima poseban opis. Knjiga daje domislice za dekoraciju, kao i pruža priliku za snimke sa malenim j troškovima. Niko se neće kajati za onih : 280 Din, koje će platiti za knjigu. 3. Der Fleischergeseile und seine Pfiichien. Nije potrebno izticati važnost, koju ima izobrazba za svakog pomoćnika i baš ova će se sa čitanjem ove knjige veoma podići. Sadržina je uopšte razumljiva i na mjestima podana u pitanjima i odgovorima. Cijena 28 Din. 4. Der Fieischerlehrlfng und seine Pflichten. Ozbiljan savjetnik svakome mladiću, koji stupa u učenje, a pored toga uvod u osnovno pojmovanje naše radnje. Cijena 28 Din. 5. Anieitung zum rationellen Betrieb in der Fleischerei und VVurstmacherei. Knjiga obradjuje sistematski smotrenu i korisnu radnju u mesarstvu i kobasičar-stvu. Desetgodišnja izkušenja i motrenja i mnogo novih uputa skupljeni su u njoj. Znatno olakšanje, veća bezopasnost i veliki dobitak na vremenu kod kalkulacija, tako i za prodavanje sviježek blaga kao i za preradjivanje, omogućeni su pomoću ove knjige. Tako ima naročitu > praktičku vrijednost sa neiskaznim više- | godišnjim radom sastavljena tabela o j cijeni pojedinih djelova na osnovu cijene od zaklane stoke. Cijena je ovoj knjizi 224 Din. Opisivanje stručnih knjiga nastaviće se u budućem broju. Pored toga ćemo, ako će biti dovoljno zanimanja za naš list, priopštavati prevode ovih knjiga te će na taj način naši čitaoci sa sahranji-vanjem ovili članaka polako doći u posjed ovih knjiga. sačuvao i prodao, dobio bi nešto novaca za njih. Tko kosti melje, da ovako usitnjene kosti troši kao umjetno gnojivo, bez-vrijednosno je. Ekonomsko iskoriščivanje kostiju je samo u tvornicama moguće. U našoj je državi najveća takova tvornica u Ljubljani. Ona ima po svim većim mjestima svoje dobavljače za kosti. Radi prodaje obratite se njima ili direktno na fabriku pod naslovom: Akcijska družba za ke-mičnu industriju, Ljubljana. Tvornica će Vas rado uputiti na najbližeg trgovca. Sitne vijesti. Mesarskim zadrugama naš je list otvoren za objavu sastanaka, zborova i drugih objava posve bezplatno! Umoljavamo ili, neka sudjeluju sa kratkim i je- ' drovitim člancima. Zajedno molimo za naslove članova. Za svaki tačni naslov platimo 20 para. Dobro orudje — pof rada. Ta stara izreka potvrdjuje se svakodnevno i važi za sve zanatlije, a naročito za našu mesarsku struku. Mesar sa slabim oruđem ne može da radi racijonalno t. j. ne može prilično vrijeme obaviti posao, što bi ga inače brže, lakše i lijepše mogao obaviti! Loše, neprilično oruđe znači danas za mesara gotovu pogubu! Loše bruđe znači 25 % gubitak! Četvrtina čistog donosa propada svakodnevno, godinu za godinom, jer možebiti i ti radiš sa oruđem, koje modernom razvitku više ne odgovara. Tvrtka Rudolf Grudnik, Ljubljana - Dravlje, ima zalihu sviju mesarskih potrebština. Ovo je poduzeće zbog solidnosti i kuiantnosti poznato u cijeloj državi. Poduzeće će na našu naročitu molbu poslati svima drugovima, koji primaju naš list, bogato ilustrovani cijenovnik bezplatno. Sahranite ga! Ako će vam štogod biti potrebno, obratite se ovoj tvrtci, a sa posluženjem bićete zadovoljni! Svježe kože odmah očistite, preglejte ih, dali nisu zarezane ili da nemaju makakvih drugih mana. Posle toga osolite ih sa srednje debelom soli, koja iz njih izvuče vodu, pa ih na taj način osušite, da se sačuvaju od rastvaranja. Koliko se novaca ušteti pri koži, ako sav ovaj posao bude opravljen nemarno. Neznatni uzroci čestokrat imaju velike poslijedice! Naročito vrijedi to kod otrovanja krvi. Čovjek u tom pogledu nikad nije dovoljno providan! Pre svega savjetujemo sljedeće: Ne dirajte nikada rana, i najčistija je naime ruka uvijek puna bacila.! Svaku, i najmanju ranu, treba namazati sa jodovom tinktu-rom i svezati čistom krpom: za veće rane biće najbolje potražiti Ijekara. Ako osjećate nekoliko sati posle ranjenja veću bol nego u početku, odmah k Ije-karu! Ako rana otiće, odmah k Ijekaru! Ako osjećate groznicu ili vrućinu, treba odmah tražiti Ijekarsku pomoć, pa bilo i usred noći, jer može se dogoditi, da će svaka pomoć biti prekasna! — Kakva je vaša izložba? Dali ona u istini vabi i pozivlje k nakupu? Premalo obraćamo pažnje izlozima, premalo znamo da gradjanstvo ne zahtjeva samo dobio blago, nego boce prije ulaska u tr-govnu u izlogu vidjeti tvoj ukus i tvoju vještinu! Uredništvo je pripravljeno davati savjete za uređivanje izloga odnosno izložbenih prozora, ako se mu sa-opšte potrebni podaci (veličina izložbe, krajevne prilike). Već ljetos ćemo priop-štiti stručni članak o uredjenju izložbi ili izložbenih prozora u mesarskoj ili srodnoj obrti. Na želju dobavimo vam specialna knjigu: Schaufenster-Dekorationen fiir Fleischer und Selcher. Govoriti o obrisaču, čini se štokomu nepotrebno, ali nije. Koliko bolesti prenosi se sa obrisačem statistički ugotoviti biće težko, pa i nemoguće! Nećemo pretjerivati, ako kažemo, da su medu oniin predmetima, koji imaju zadaću da sprečavaju nečistost i prenošenje bolesti, ah postizaju baš suprotan uspjeh. Utirača mora: a) biti potpuno čista, b) biti prH menjena samo za jedno lice, c) za svaki poseban rad posebna! Ako nije čista, ne služuje ime obrisača, nego mazača! Ako razna lica upotrebljavaju jedan te isti obrisać, on nikako ne može da odgovara higijenskim uslovima. Geslo: »Svakome svoje« vrijedi i ovdje. Napokon nikako ne smemo da imamo jedan te isti obrisač za čištenje ruku posle rada, kod kojega se one jako oprljaju, i za brisanje kod čistog rada. Po sebi se razume, da nećemo u mesarskoj radnji imati pored mesa, koje nudimo gradjanstvu prljavih obrisača, premda se to na žalost kojekuda još događa. Sve valja upotrebiti. U velikim klaonicama u Chicago (Sjev. Amerika) kažu^ da poduzeće upotrebi sve osim bukanja stoke i gurikanja prašiča. Jesteli već pregledali, ne manjka h vam orudje? Ili klaonica nije opremljena ni sa najnuždnijim? Bodite providni kod nabavka orudja. Ako nam saopštite, što vam manjka, dragovoljno, ćemo vam savjetovati — doduše bezplatno. Širite i naružuite „t^iesarski List84! knfige. iCosfi. Recepti. (Važne recepte prlopštavaćemo u svakom broju. Sahranite ih!) Vratnica. (Berliner Knackwurst.) Uzmi 10 kg govedine i svinjetine, dodaj 6 kg svinjske bobice (Flam), sareži po mogućstvu sa njihaćim noževima (Wie-gemesser) sasma na sitno, dodaj 500 g soli, 60 g samljevenog bijelog bibera, 5 g kalisalpetra i po volji nekoliko kumina. Sa ovom smesom napuni tanka svinjska crijeva, ca 100 g komad. Zimska salama. Ia. Za 60 kg salame upotrijebi 24 kg govedine, 12 kg pustog svinjskog mesa i 24 kg hrptnog sala! Kada bude govedina osoljena sa 100 g soli, dodaj 10 g kalisalpetra, po mogućnosti sa njihaćim noževima ili još bolje sa Blitzom odnosno sa cirkular-Blitzom sareži. Posle toga dodaj još 12 kg spomenute svinjetine, dobro smješaj i sareži! Posle 15—20 minuta dodaj 80 g bijelog samljevenog bibera, 2 kg soli, ca pol kg stućenog češnjaka i sve to smješaj sa nekolicinom ruma, koji daje dobar okus. Nato sve sasma na sitno sareži! Sada tek dodaj salo, koje si sarezao na ploči ca 5 mm. Onda sve skupa smješaj sa strojem ili u kadi. Obradjenu masu ču-va; pred vodom in vlagom, kod punjenja obrati pažnju na to, da ni malo vazduha ne dođe u crijevo. Prokadjivanje i sušenje ovih salama biva u lakom dimu i u temperaturi ca 15 R od prilike 6 dana. Kada su salame suve i prokadjene, treba ih očuvati od vlage i toplog vazduha. Žalosna zgoda Mije Mesariča. Nikada neću da ga zaboravim. Pam-tiću njegovu pojavu, koja se je duboko utisnula u moje pamćenje. Visok je bio, širokih pleća i zajetan kano stogodišnji dub u prašumi naš Mijo Mesarič, prvi, najveći te jedini mesar u malome trgu naše mile otadžbine. Radnja njegova nije bila baš velika, ali ipak dovoljno prostorna za tamošnje prilike. Otvorena je bila svakog dana samo tri sata, ali i ona tri sata stao je naš Mijo Mesarič na pragu svoje radnje i željno lovio mimoiduće barem sa pogledima u svoju mesarnicu. Ali su vrata bila malena i uzka, tako da je Mijo sa svojom ogromnosču zauzeo sav ulaz. Jer i izložbenog prozora radnja nije imala, mo- Jetarna pašteta ili Ia jetrenice: Uzmi 10 kg svinjskih jetara (crna džigerica) sarezanih na liste, nato ih obari i dvaput na Wolfu (ploča 2—3 mm) sareži. Nato uzmi 10 kg skuvane svinjetine od donje čeljusti ili od plečeta i još okolo 10 kg kuvane trbušne slanine. Ovu slaninu sareži na Wolfu kroz ploču 2—3 mm. Ka tome dodaj 5 kg obarane slanine, sarezane u male kocke i primješaj još slijedeće mirodije: 1 kg soli, 110 g samljevenog bijelog bibera, 40 g pigmenta, 30 g macisnih listova, 50 g mažurana i 20 g kardamona. Nato svu smjesu dobro obradi i napuni u debelo svinjsko crijevo. Kobase mogu se kuvati u toploj vodi temperature 70 R Ve—% sata, na-što se ohlade u studenoj vodi i objese u zračan prostor. IVeba da sš miiosrdais. Neće biti suvišno, ako u našem listu bude riječca i o milosrdju! Da, i mesar treba da je milosrđljiv! Možda se tome ili onome čudnovato čini, rekše: mesarski obrt sam po sebi zahtjeva neku bezobzirnost. Životinje služe čovjeku. Čovjek ima pravo, da životinje, koje su štetne, uništava, inače bi za kratko vreme divlje zverinje napunile i preplavile i kulturne djelove zemlje. To pravo ima te mora imati čovjek, jer bi inače bio u opasnosti njegov opstanak. Ali ima čovjek i pravo, da životinje upotrebljava za svoje namjere t. j. u svoju rao je tudjinac da sazna samo po pojavi Mesariča, kakav je njegov posao. Mijo umeo je, da udesi svoj rad prema mjesnim prilikama: Jer je u okolini imalo mnogo hrastovih šuma, imalo je i želuda; jer je imalo želuda, imalo je i prašiča. Budući da je bila množina prašiča, klali su danas ovdje, sutra ondje, te naravno pozvali prvog, najve-' čeg, najdebljeg a ujedno jedinog mesarskog majstora u trgu, da obavlja svoj posao barem djelomice — mjesto u svojoj radnji po tudjim kućama. Ne tvrdim, da je Mesarič Mijo bio pijandura. Da sam to kazao, nepravda bi bila — ali veoma je volio pijacu. U početku meseca decembra pozvali su ga k trškome načelniku, da vrši svoju dužnost. Ponovno kažem, da naš majstor nije bio pijanica, ali je veoma volio vino i ljutu rakiju. korist upotrebljavati sve njihove sastavine. Nadju se doduše i ljudi, koji to odricaju, ali ovo su zanešenjaci, koji ne uvažuju, da životinju zaklati ne znači ju mučiti! Moderna tehnika sve više se usavr-šuje i teži za tome, da će se klanje obaviti tako brzo, da neće životinja pri tome ni malo trpjeti; klanje neka se svrši u minimalno vreme. Zliediti životinje je bezobzirno, nemilosrdno, barbarsko! Stari poganski narodi polagali su veliku važnost na milosrdje. Tako su n. pr. Atenjani nekog klapca, koji je životinji lakoumno i namerno izbio oko, kaznili smrću; izvodili su naime, da iz ovakvog klapca nikad neće da bude valjan čovjek! Krvoločnici iz starog i srednjeg vjeka već u mladosti rado su zlijeđili životinje. Sam sam više puta vidjeo drugove, koji možda iz neznanja ili iz lakoumlja nisu učinili svega što je bilo moguće učiniti za spriečenje trpljenja životinje. Mnogi voze pitane i teške prašiče na kolima u kobačama tako stisnute, da ne mogu ni da stoje i čestokrat leže jedan na drugome. Istotako prevoze čestokrat i teleta. U većim krajevima i mjestima gradjanstvo to brzo primeti te se grozi, časopisi pišu o tome, možda nastupi čak i policija i na taj način se bezdušnost osvećuje u materijalnom pogledu: gradjanstvo izbjegava ovakvog mesara. Gazdarice, koje vide ovakvo ravnanje, ne kupuju više meso i mesarske proiz- Rano u jutro krenuo je Mesarič prema načelnikovoj kući, koja stoji skoro van trga na raskrsnici puteva. Nešto je več kod kuće ispio, ali ne mnogo, jer je znao, da će mu kod načelnika biti najboljih pića, koliko bi god hteo. Tako je i bilo. A onda ajde na rad! Sa asisten-cdm od šest junaka otišao je Mijo u svinjac, obmanuo tamo debelo prase te ga nato zaklao po svima propisima u prisutstvu one šestorice. Veoma radosni, da rad glatko ide, su ga — prase naravno — »štipali«, kada je služkinja izlila poslednji lonac kropa nanj, da se potpuno očisti, onda — užasno nešto! — prase pojuri iz kropa, preturi kadu, obali služkinju, te odjuri preko dvorišta* na cestu, kao nekada iav u Firenci, pa na glavnu pijacu. Jer se u trgu ljudi ranije dižu nego u mjestima, bilo je već veoma živo na pijaci. Nastala vika i vode od mesara, koji zlijedi životinju. Izvode naime, da mesar, koji je bezobziran i tvrda srca prema životinjama ta-kodjer u svojom obrtu neće biti pažljiv i savjestan! Koliko puta vidjeo sam pi-lad na trgu, koju nisam smeo ni da pogledam, te da ne bi se u svome srcu naljutio na vlasnika životinja. Izmučene od dugotrajnog gladovanja sam video za noge na stubove obešene kokoši i purane, gdje su hropili. Jer gazdarice tako izmučenu pilad nerado kupuju, životinja još dalje se pati i onda još teže se proda. Tako opet se bezobzirnost prodavaoca odmah osvećuje. Medju našim narodom raširena je vjera, da su sline zlijedjenih i bjesnih životinja jako otrovne. Moguće je pre sa.slinom bjesne mačke čovjeka i usmrtiti! Ljekari tvrde, da su meso i krv mučenih i bjesnih životinja štetni po zdravlje. Meni se to čini sasma naravno! Ako se živo biće naljuti, onda u njegovim organima bivaju promjene — dogodi se više puta, da n. pr. čovjek od gnjeva umre — koje sigurno nemaju pogodnog utjicaja na organizam. Bezdvomno meso mučenih životinja vrijedi manje nego meso brzo zaklanih. Neka ove moje riječi nisu zaludne! Svaki moderan mesar mora težiti za tim, da svoju klaonicu opremi tako, da ona neće biti mučilište životinja, nego u istini klaonica, t. j. mjesto, gdje se životinje kolju i preradjuju u korist čovječanstva! buka, kano da je cirkus Kludsky nate-rao sve svoje zverinje u onu čovječju masu. Nekoliko vremena niko nije znao, odakle je prase, zašto i kuda će. Ali evo, već je dopirilo čitavo društvo junaka od načelnika i počeli loviti lov, kod kojega je učestvovalo sve, što je u trgu moglo da hoda. Izašlo, što je moralo — posle nekoliko sata ulovili su prase i Mijo zadao mu je drugu — sada istinitu smrt. Ali se smjeh i zadirkivanje nisu brzo polegli. Kadgod je ko došao do mesarnice, gdje je stajao Mijo. nasmješio se poradi onog decemberskog dogadjaja. Mesariča je svaki nasmješak sjetio sramote i hiljadu te hiljadu puta odlučio se u svom velikom od tustine obdanom srcu: »Nikada više neću da koljem vino-van i — sa slabim orudjem!« MALI OGLASNIK (svaka riječ 1 Din. Svaki oglas najmanje 10 Din.'Plati se u napred.) Tarifa za oglase trgovskog znečaja „Mesarskog lista' 7a Vi« 732 strane............... Din 700 ....................400 .................. „200 Cijel a strana....................Din 3000 Va strane..........................„1800 7*................................... 1000 Najmanji trgovački reklamni oglasi, koji se primaju 3 Vp >olje mesarske mašine bečkog siste ■ a. Zahtjevajte ponude ili cjenovnik. Prokušane strojeve za hladjenje i proizvodmu leda u industriji jestvina dobavlja najjeftinije lug. 1. Mraz, Choceia, csr. Na zahtjev šalju se prospekti i proračuni. Cilflsfav ¥©ik & €@m, Aue Schmaikalden (Njemačka), Specijalna tvornica za mesarske masate (štrajhare), preporučuje svoje svemu svijetu poznate štrajhare, koji su najbolji na današnjem svijetskom tržištu. Stalnu zalihu ima naš zastupnik R. Grudnik, Dravlje, p. Št. Vid nad Ljubljano. Nabavite si led kod Ledarske zadruge r. z. z o. z., Zg. Šiška-Dravlje. Radiotehnika Tone Poljšak, Ljubljana, Aleksandrova c. 5. Radio aparati sviju vrsta i konstrukcija po najnižim cijenama. Naročito preporučuje svoju specijalitetu: radio aparat sa 4 ili više cijevi, kod kojeg ne treba nikakvih baterija, nego se priključi na električnu struju. — Zahtjevajte ponude! Kako je potrebno kod Vaše obrti, da imate dobro orudje i strojeve, tako je potrebno da si nabavite trocik! (sa natpisom Vaše firme), da možete Vaše stranke što brže poslužiti, odnosno dostaviti im robu odmah, da ih na taj način najbolje zadovoljite! Sa ovakvim tro-ciklima je dostava robe najbrža i najjeftinija,zbog toga zahtjevajte odmah ponudu za trocikl značke .Tribuna**, F.B.L., Ljubljana, Karlovška c. 4., tvornica dvokoles in otroških vozičkov. ili im, mu Horvačanska 21 stalno ima na zalihi najbolja crijeva. Se preporučuje. Mesari i kobasičari! kupujem i prodajem rabljene mesarske Strojeve. Joško CermelJ.Uubijana Vodovodna cest«, žel. hiše. Ljubljana VII Telitmisiu ciiduieie Zahtjevajte ponude! eislje Liuliliana, Preferneva ul. 9. na dvorillu, A. ŠARABON LJUBLJflNft, ZALOŠKA CESTA, najveća zaliha mesarskih mirodija. TRAŽITE CJENOVNIK ! Od sela do sela ide glas: Ako ste malinovac ili druge bezalkoholne mezgre poručili kod raznih tvrtka a niste bili zadovoljni, onda obratite se: „BREZALKOHOLNOJ PRODUKCIJI" u Ljubljani, Poljanski nasip 10/15. Brezalkoholna produkcija Ljubljana, Poljanski nasip 10. opozorava na najnoviju konstrukciju peći i štednjaka, koji se lože sa piljevinom, dakle ogroman prištedak. Dnevna uporaba goriva samo 2—5 Din. ZAHTJEVAJTE PONUDE! PRERADOVIĆ a. d. Zagreb, Nikolićeva ul. 10., trgovina sa živim i zaklanim blagom. K. BABUS i SIN ZAGREB, tvornica salame, kobasica masti i suhomesnate robe. Preporučuje svoje prvovrsne proizvode. n Pm jnlmska tuna ntsaistih poMitiaa IMF MIK, talit, g. Št tili nai Lilijana preporučuje mesarske mašine, orudje i ostale potrebštine svog proizvoda. Isto se primaju u stručno izprav-Ijanje, brušenje, renovaciju itd. mesarski Strojevi sviju vrsta i ostalo orudje. Zahtjevajte katalog sa cijenikom H Nedostižno jednostavnil Ne treba nikakve poslugel Nema nadopunjavanjal 1 IGNAZ GELLERT & Ce. gradnja hiadiona i ledana, Wien !!i, Kegelgasse 27., kraj Sofienbrilcke. A. FREUNDLICH DUSSELDORF, (Njemačka). GrosskUhlanlagenfabrik, izradjuje prvovrsne hiadione naprave u največem opsegu. ■ ! Specijalno poduzeće za projektovanje većih i manjih hladionih naprava, naprava za proizvodnju leda, klaonica, mesarskih mašinskih radionica, mesarnica, delikatesnih radnja itd. Ing. B. Rauberger, Koseze, vila T Sun les, Ljubljana WII. Izdaje: Izidor Flor jančić, Dravlje, p. Št. Vid nad Ljubljano. Uredjuje. Štrukelj Vinko, Dravlje. — Tiska tiskarna „Slovenija" v Ljubljani. Predstavnik Albert Kolman;