KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA KLASA 21 PATENTNI SPIS BR. 14790 ZAŠTITU INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 APRILA 1939. Mix & Genest Aktiengeseltachaft, Berlin—Schoneberg, Nemačka. Vezivanje za dvogube tražioce poziva Prijava od 30 juna 1937. Važi od 1 oktobra 1938. Naznačeno pravo prvenstva od 30 juna 1936 (Nemačka). Pronalazak se odnosi na vezivanje za dvogube tražioce poziva. Pronalasku je cilj, da skrati vreme podešavanja tražilaca poziva na minimalnu meru, i ovo se postiže time, što se prvi tražioci poziva, ka kojima ima pristupa jedna grupa drugh tražilaca poziva i na koje je svagda priključena izveš n a određena desetična grupa učesnika, kreću istim pogonskim uređajem i što ovi prvi tražiomi porva traže jediničnu grupu pozivajućeg učesnika, dok jednovremeno drugi tražilac poziva traži desetičnu grupu pozivajućeg učesnika;. Pri tome se karakteriše uključniim sredstvima pri uvođenju kakvog poziva kako desetična grupa u kontaktnim redovima drugih tražilaca poziva, tako i jedi-niična grupa u kontaktnim redovima prvih tražilaca poziva. Ako je kod prvih tražilaca^ poziva u pitanju obrtni birač, lose može grupa prvih tražilaca poziva smatrati [kao jedan jedini obrtni birač (jedinični birač) sa. tolkoi grupa četaka, kolfco postoji učesničkih grupa. Ako (na primer poziva učesnik 72 to se ovaj jedinični birač podešava odgovarajući jediničnoj cifri 2 pozivajućeg učesnika. Po izvršenom podešavanju prva se grupa četaka jediničnog birača, na nacrtu je obeleženo sa IAS4, nalazi na kontaktima učesnika 12, druga grupa IAS5 četaka jediničnog birača na kontaktima učesnika 22, treća grupa četaka na kontaktima učesnika 32, sedma grupa četaka na kontaktima učesnika 72. Ali sad mora .još biti izabrana ispravna grupa četaka jediničnog birača ili, opštije rečeno, prvi tražilac poziva 1AS koji je podređen desetičnoj grupi po- zivajućeg učesnika. Ovaj izbor izvodi drugi tražilac poziva 11AS, i to po pronalasku jednovremeno sa po dešavaj u ćim kretanjem jediničnog birača IAS. Pošto je u jednom kontaktnom redu ovog drugog tražioca poziva sedma učesinička grupa kar akte risana kao pozivajuća, podešava se tko drugi tražilac poziva na svoju sedmu kontaktnu grupu i time dobija pristup ka onom IAS, odnosno ka onoj grupi četaka jediničnog birača, koji je podređen desetič no grupi pozivajućeg učesnika. Na ovom mestu neka je oidmah primećeno, da ako je u prednjem lili u sledečem govor o desetičnoj grupi i jediničnoj grupi, ovo se misli samo kao primer, t. j. da grupisanje može biti i nedekadno. Ako se postavi zahtev, da više učesnika treba da mogu jednovremeno da uvode poziv, to se mora starati o tome, da se iz-begnu ukrsne veze. Jedna takva ukrsna veza bi mogla n. pr. kod goirnjeg primera nastati tada, kad bi osim učesnika 72 još na primer pozivao učesnik 58. U ovom slučaju bi se mogao n. pr. jedinični birač podesiti na drugi kontakt (odgovarajući jediničnoj cifri učesnika 72) a desetični birač na njegovom petom ikomtafctu (odgovarajući desetičnoj cifri učesnika 58). Sa drugim tražiocem poziva vezani prijemnik brojnih impulsa struje bi tada dakle bio vezan sa učesnikom 52, a koji u-opšte nije pozivao. Za sprečavanje takvih pogrešnih podešavanja se, čim je jedan od oba jednovremeno krećuća se birača našao jednu pozivajuću učesničku (jediničnu odnosno desetičnu) grupu, pomoću jednog ispitu- Din. 20— jućeg relea 'koji je ipodređen ovom ibdraču, 'prekida prvobiitno isipitujuće kolo struje drugog birača, tako, da ovaj dirugi birač ipri svome daljem kiretainju imiože ispitivati na red samo još preko jednog sopst-venog ukljuonog kraka i jednog uključ-mog kraka već izaustavijenog birača. Još nepodešeni desetični birač dakle po zaustavljanju jediničnog birača ne može više ispitivati na jkalkvoj proizvoljnoj: grupi četaka jediničnog birača, već samo još na takvoj, čije se četke nalaze već na kontaktima pozivajućeg učesnika. Obratno takode još ne potpuno podešeni jedinični birač po zaustavljanju drugog tražioca poziva ne može vršiti ispitivanje na. jednom proizvoljnom poziivajućem učesniku, već samo na takvom, na čjoj se desetičnoj grupi već nalazi drugi desetični tražilac poziva. Pronalazak je u sledečem opisan na jednom primeru izvođenja u odnosu na priloženi nacrt. Sa DEW je obeležen obrtni magnet jediničnog birača, sa DZW je obeležen obrtni magnet desetičnog birača. Uključni kraci drugog tražioca poziva su obeleženi sa IIAS, uključili kraci jediničnog birača stu obeleženi; sa JAS. Jedinični birač ima deset grupa a, b, c četaka, od kojih su ipak nacrtane samo dve naime četvrta grupa IAS4 četaka i peta grupa IAS5 četaka. O-sim toga im,a jedinični birač još jedan kontaktni red d, koji je zajednički svima grupama četaka. I tražilac IIAS ima još jedan kotaktni red d, preko kojeg on pre zaustavljanja jediničnog birača ptredulziima dekadno ispitivanje. Načina reda vezivanja pri pozivu u-česnika T54 je sledeči: Ako učesnik skine slušalicu, to se u pozivnom kolu struje na-dražuje na red relei R, DK i An. Rele R je pozivni rele koji je individualno podreden učesniku 54. Rele An je obični rele za za-počnjanje rada dok rele DK služi za ka-rakterisanje desetične grupe pozivajućeg učesnika. Rele R karakteriše pri svome kontaktu ra četvrti kontakt u kontaktnom redu d jediničnog birača i nal svom kontaktu rl četvrti kontakt u kontaktnom redu c one grupe četaka ovog jediničnog birača, oji je podređen petoj učesiničkoj grupi (dekadi), ka kojem dakle drugi po-tražilac živa IIAS ima pristupa preko svog petog kontakta. Kontakt dk relea DK ka-ralkteriše jednovremeno peti kontakt na kontaktnom redu d drugog pozivnog 'tražioca IIAS. Na kontaktu relea An se desetični birač i jedinični birač jednovreme-no puštaju u rad, tako, da oba birača dalje uključuju svoje ulključne krake. Neka je sad pretpostavljeno, da je- dinični birač nalazi njemu karakterisani kontakt kao prvi. U ovom slučaju ispitujući rele E dolazi preko zajednčkog kraka d jediničnog birača do reagovanja. O-vaj rele otvara na svom kontaktu es kolo struje za dalje uključivanje obrtnog magneta DEW jediničnog birača li time iza-ustavljia ovaj birač na njegovom četvrtom kontaktu. Osim toga on na svome kontaktu ča otvara neposredno ispitujuće kolo struje desetičnog birača IIAS, koje teče preko kraka d ovih birača. Desetični se birač dakle kreće istina dalje, ali sada ne može više ispitivati svojim releeffl Z, već se ispitivanje može vršiti samo još pomoću ispitiujiućeg relea P, i to na red preko kraka c jediničnog birača i kraka c desetičnog birača. Ovo ispitujuće kolo struje nastaje u trenutku, kad je desetični birač IIAS našao onu grupu četaka jediničnog birača, koja se već nalazi na, kakvom po-zivajućem vodu. Pošto je u ovom slučaju pretpostavljeno, da je pozvao' učesnik 54, desetični se birač zaustavlja na svom petom kantaktu, jer pri dostizanju ovog kontakta nastaje jsledeće ispitujuće klalo struje: i-, P, krak c od IIAS, krak c grupe IAS5 četaka, n, T, —. U ovom kolu struje reaguje kako rele P, tako i rele T —. Rele P — ralstavlja na svom kontaktu p kolo struje za dalje luljučivanje oba birača, tako, da se '.sad i desetični birač zaustavlja i stara na riepiokaizani način za sprovođenje uključivanja. Rele T, razđvojmi rele pozi-vajućeg učesnika T 54, otvara na svojim kontaktima ti i t-> pozivaju će kolo struje, tako da relei R. DK i An padaju, i održava se preko svoga kontakta ts dalje preko žile c. Ako bi desetični birač pronašao ranije no jedinični birač — što je moguće i kod prethodnog primera jer birači obično nemaju nikakav miran položaj, — to rele Z reaguje kao prvi i otvara na svom kontaktu z-2 neposredno ispitujuće kolo struje jediničnog birača, tako, da kolo struje za ' dalje uključivanje jediničnog birača može biti zaustavljeno na kontaktu p tek kod reagovanja relea P ispitujućeg na red preko ukljuondh krakova oba birača. Ali je (time i u ovom slučaju utvrđeno, da je grupni birač vezan sa pozivajućim učesnikom. Patentni zahtevi: 1.) Vezivanje za dvogube pozive tražioce, inaznačeno time, što se prvi tražioci poziva, ka kojima ima pristupa jedna grupa drugh tražilaca poziva na koju je svagda priključena izvesna određena de-setiona grupa učesnika, kreću istim pogonskim uređajem (DEW) i što ovi prvi tražioci poziva traže jediničnu grupiu po-zivajućeg učesnika, dok jednovremeno Jedan drugi tražilac poziva (IIAS) traži de-setičnu grupu ipoziVajućeg učesnka. 2. ) Vezivanje po zaihtevu 1, naznačeno ufcljučnim sredstvima (R, DK) koja kod uvođenja kakvog poziva kairafcterišu kako detsetičnu grupu u kontaktnim redovima drugih tražilaca poziva tako i jediničnu grupu u kontaktnim redovima prvih tražilaca poziva. 3. ) Vezivanje po zahtevu 1 ili 2, naznačeno time, što se — čim je jedan od oba jednovremeno krećuća se birača na- šao jednu pozivajuću učesničku (jediničnu odnosno desetionu) grupu, — pomoću ovome biraču podređenog; aspitujućeg relea (E, Z) prekida prvobitno ispitujuće kolo struje drugog birača (kod 62 odnosno zR), tako, da ovaj drugi birač kod svog daljeg kretanja može na red ispitivati samo još preko sopstvenog uključnog kraka i uključnog kraka već zaustavljenog birača. 4.) Vezivanje po zahtevu 3, naznačeno time, što su uključni krak i kontaktni red (d), preko kojih teče prvobitno jedinično) ispitujuće kolo struje, zajednički podređeni svima prvim tražiocima poziva, ka kojima ima pristupa grupa drugih tražioca poziva'. a An ZŠSDEV e i Ad pat. br. 14790 JI AS J-'Vi- 4^. v £ /\ / \ . r