KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 46 (1)
INDUSmSKE SVOJINE
/ZDA N 1 MAJA 1939.
PATENTNI SPIS BR. 14822
Dr. Heylandt Christian Wi!he1m Paul, Berlin—Britz, Nemačka.
Postupak za pogon eksplozionih strojeva.
Prijava od 13 januara 1938.	Važi od 1 juna 1938
Predležeći pronalazak ima za cilj daljnju izgradnju postupka za pogon eksplozionih strojeva sa dva ili više u seriju spojenih radnih prostora.
Na kraiju radnog stapanja vlada kod normalnih eksplozionih strojeva tlak od 3—5 ata i temperatura od 1000 do 130()”L Kod ovakih nepovoljnih odnosk visine tlaka prema temperaturi postizava se i kod potpune ekspanzije samo mali pad temperature, tako da se može pretvoriti u rad samo određeni dio topline, koja stoji na raspolaganje.
Prema postupku predležećeg pronalaska uklanja se ova nezgoda time, što se tlak na kraju radnog stapanja i. radnog prostora povećava višestruko time, što se naročito stlačena smjesa odn. naročito stlačen zrak po mogućnosti nakon hlađenja uvoda u prvi radni prostor sa približno 2 ata ili više, dakle prema potrebi i sa 3, 4 ili 5 ata već prema traženoj visini konačnog tlaka radnog stapanja toga prostora, i tu se već prema dimenzijama kompre-siomog prostora i prema vrsti radnog postupka stlači na dvo- do peterostruki tlak odgovarajućeg normalnog postupka, tako da izlazni tlak iprema tome i konačni tlak ekspanzije radnog stapanja leži u približno istom razmjeru više, dok se konačna temperatura ekspanzije radnog stapaijal prvog radnog prostora ne promjeni znatno. Time se postizava, da kod daljne ekspanzije plinova izgaranja poraspad topline priključenog odn. priključenih radnih prostora na dvo- ili višestruko', tako da nakon odbitka upotrebljenog rada stlačivamja za pred-kompresiju poraste isfcorišćenje izlaznog plina u priključenom radnom hodu na
1,5 do 1,7 puta.
Kod predležećeg postupka može se također uvađati para na kraju punjenja, odn. na početku kompresije, pri čem se ona ili proizvodi s tlakom, koji leži nešto iznad tlaka punjenja, pa se uvodi u prvi radni prostor, ili se postupa tako, da se para usiše, svrsishodno iz omotača za hlađenje prvog radnog prostora, pa se skupa sa zrakom ili s,a smjesom komprimira i zatim vodi u prvi radni prostor. Međutim se također može proizvoditi para sa konačnim tlakom radnog stapaja prvog radnog prostora, pa se onda uvodi prema kraju toga stapaja ili za vrijeme istiskivanja u stepen sagorjevanja ili u veizi sa slijedećim tlaka radnog stapaja prvog radnog prostor. Dalje se može zrak, koji se je stla-čio na pritisak, koji leži iznad konačnog tlaka radnog stapanja prvog radnog prostora, uvoditi u prvi radni prostor na kraju radnog stapaja ili za vrijeme istiskivanja, tako da se provodi njegovo ispiranje bez gubitka topline, ili se zrak može uvoditi u spoj prvog sa slijedećim prostorom ili direktno u ovaj posljednji. Kod toga može, u slučaju da se puni zrak, kompresor za punjenje imati za količinu zraka za ispiranje veći kapacitet, tako da se zrak za ispiranje dovede na potrebni tlak jednom naknadnom kompresijom. Nadalje je također moguće, kad se prvi radni prostor puni smjesom, da se gorivo uvodi u vod punjenja ili direktno u prvi radni prostor pomoću poseibnog kompresora ili pomoću pumpe za uštrcavanje.
Postupkotn predležećeg pronalaska povišuje se radni efekat prvog radnog prostora kod određenog volumena cilin-
Din. 25.—
dra za višestruko, tako da se smanjuje težina stroja u kg/KS. Kako se za priključene radne prostore već pireima veličini djelovanja prvog radnog prostora upotrebljavaju svrsishodno rotacioni stapoi strojevi ili turbine, koje mogu imati jedan ili više stepeni, to se time postizava znatna uštedu ja na težini i prostoru, čamu kao daljna prednost pridolazi viši termički stepen isikorišćenja goriva.
Kako je gore opisano, provađa se postupak za pogon eksploz,ionih strojeva time što se konačni tlak radnog stapanja Otto-proeesa povišuje lodn. reguliše time, što se u radni prostor Otto-procesa uvađa smjesa, eventualno uz dodatak pare, odgovarajućeg tlaka punjenja za vrijeme štaplaja ipiinjenja. Koid toga se mora smjesa gorivog plina stlačiti izvan eksplozio-nog prostora u nekom kompresoru. To u-slovljuje mogućnost predpalenja u kompresoru.
Prema jednoj varijaciji postupka u-klanja se ta nezgoda time, što se smjesa, koja sadrži ukupno gorivo i ima preti-čak goriva, usisava u radini prostor Otto-postupka, a nakon dovršenog stapaja nadopuni se toliko zraka, koji je stlačen u kompresoru, koliko je potrebno za traženi pretiičak zraka, pri čem se istovremeno može napuniti i para, koja se je dobila neiskorišćenoim topjlinoim eksplozionog stroja.
Pri tome treba da se u radnom prostoru Otto-procesa u širokim granicama reguliše visina tlaka kompresije i time i tlaka ekspanzije, dakle visina početnog tlaka pliimova, koji se dovode priključenim radnim prostorima, i to time da se, čim su viši ovi traženi tlakovi, usisava tim bogatija smjesa i nadopunjava tome odgovarajuća veća količina zraka, tako da je nakon punjenja sastav smjese isti. Regulisa-nje visine tlaka može se međutim provesti i time, što se kod konstantnog držanja sastava usisane smjese mijenja: količina nadopunjavanog zraka, tako da nakon dodatnog punjenja smjesa ima različit pretl-čak zraka. U slučaju da kao gorivo služi neki siromašni plin, dakle iz visokih peći generatorski plin ili upojni plin, usisava se samo ili u pretežnom dijelu gorivo, kako je opisano, a naknadno se puni potrebna količina zraka.
U jednoj daijnoj provedbi pogona eksploz i on ih strojeva sa priključenim radnim prostorom upotrebljava se kod tih strojeva neiskorištena toplina za proizvodnju pare bilo koje prikladne tvari, pa se njezina radna sposobnost upotrebi za stlačiva,nje potrebnog zraka. Ova para ne ekspandira pomiješana sa plinovima izgara-
nja, pošto postoje poteškoće da se para ponovno dobije natrag. Da se na pr. iz is-puha kondenzira vodena para treba da temperatura hlađenja iznosi cca 30°C, a to se međutim teško postizava. Prema tome bi nastao neprestani potrošak vode, koji bi kod vozila trebalo pokrivati iz nekog priključenog rezervoara, a taj bi trebalo nakon određenog vremena vožnje (ponovno puniti.
Ovaj nedostatak uklanja se time, što se pomoću odvodne topline proizvedena para nekog prikladnog materijala, kao na pr. vode, amonijaka, rashladnih para, visokomolekulamih ugljovodonika i drugih tvari, koje kod 100 do 200°C ključaju sa ipretlakioim i kondenziraju kod 50 do 8011, pušta da ekspandira u posebnom radnom prostoru, zatim se kondenzira u hladioniku i nakon dovađanja kondenzata natrag opet pomoću odlalze topline ispairu-je, dok dobiveni rad služi za stlačivanje zraka, koji se uvodi u prvi radni prostor nakon završenog usisnog stapaja ili prema kraju radnog stapaja odu. za vrijeme stapaja istiskivanja ili u spoj prvog s drugim radnim prostorom odn. direktno u ovaj. Da bi se rad pare iskoristio po mogućnosti bez gubitka za stlaičivanje zraka, treba, kod toga upotrebiti dvoradne klipove, a čije jedne strane ekspandira para, a s druge se strane komprimira zrak.
Kod toga se pokazalo, da se kod uvođenja vodene pare u prvi radni prostor nakon završnog usisnog stapaja povišuje iza svaki procenat dovedene količine pare radnja također za približno l°/o, dok je začudo ikod uvađanja zraka ovo povišenje dva puta tako veliko.
Provadanje postupka može se sada izvoditi tako, da se pomoću ispuha i hlađenja cilindra proizvodi para istog pritiska, koja skupa ekspandira, ili pak da se kod visokog pritiska iz ispuha dobivene pare ekspandira ona u cilindru visokog tlaka, a zatim ekspandira ona skupa sa parom dobivenom iz hlađenja cilindra dalje. Pri tom treba stlačiva,ti zrak, ikoji se nakon završenog usisnog stapaja puni u prvi radni prostor, uzimati iza prvog ili drugog stepena kompresora, a za vrijeme ili nakon radnog stapaja prvog radnog prostora privadami zrak treba dalje komprimirati na željeni tlak u jednom ili više slijedećih stepeni. Da bi se kod najmanjeg prostora cilindra i kod upotrebe zarcnjivog klipa moglo raditi s obje strane, postavi se prostor za kompresiju zraka u kutiju kolje-naisite osovine, dok se ekspanzioni prostor pare nalazi iznad klipa. Može se također prostor za ekspanziju pare postaviti u k,u-
tiju koljeiičaste osoivine, a karnpresiju zraka pradviđe'ti iznad klipa. Također se može pomoću diferencialnog klipa udesiti na jednom koljanastom pogonu dva radna pnostoira, pa se u jednoim svrsishodno vrši rad, dakle ekspandira para, a u drugome se iskorišćuje rad, dakle se komprimira zrak. Time se odterećuje klipnjača i time smanjuje mehanički gubitak, a istovremeno se positizaiva mirniji hod motora. Ova prednost može se također postići i za eks-panzioni cilinder izlaznih plinova, dakle za drugi radni prostor, koji je priključen iza eksploiziornog cilindra, ako se iznad klipa pusti da ekspandira plin izgaranja, a u kutiji koljenaste osovine komprimira zrak ili ekspandira para, ili pak ako se pomoću di faren oralnog klipa naprave u tom cilindru dva radna prostora, od kojih radni prostor iznad glave cilindra služi za ekspanziju plinova izgaranja. Također se može cilindar drugog radnog prostora tako upravljati, da je prvi i drugi takt radni stapaj i istiskivanje plinova izgaranja, a treći i četvrti takt radni stapaj i istiskivanje pare, dok kod dvoradnih klipova služi druga strana k i i pa za stlači vanje zraka ili za ekspanziju pare. Time se postizava efikasno nutarnje hlađenje drugog radnog prostora, a ipak se ne miješa para sa plinovima izgaranja.
Ako je stailo do po mogućnosti veće uštednje na težini, treba ekspanziju pare i kompresiju zraka izvoditi pomoću strojeva sa rotacionim klipovima, koje su spojene koljenastom osovinom. Time se radi izjednačenog djelovanja masa postizava velika jednolikost rada. Kod velikih motora sa više od 300 KS može se izvoditi ekspanzija pare i kompresija zraka pomoću turbina, koje leže na istoj osovini. Tu se onda ekspanzija plinova izgaranja može također preduzeti u turbini, koja leži na istoj osovini.
Na priloženim nacrtima prikazana su tri primjera za izvedbu postupka, pa su na pojedinim slikama označeni prostori sa velikim slovima, a mašinski dijelovi sa malim slovima. Kod difarenciailniog žarenji vog klipa prikazanog na Sl. 1, čiji je promjer na strani klipnjače povećan, spojeno je smanjenje volumenla radnog pro-stora A iznad glave klipa sa smanjenjem volumena radnog prostora B ispod glave klipa, tako, da kad se prostor A upotrebljava za stlačivanje zraka, a prostor B za ekspanziju pare ili obratno, leži kod podizanja i spuštanja teret na klipnjači. Kod diferendalnog klipa prikazanog na Si. 2, čiji je promjer na glavi povećan, skopčano je smanjivanje prostora A iznad glave klipa sa povećanjem prostora B ispod glave
klipa, pa alko se prostor A upotrebljava za kompresiju zraka, a prostor B za ekspanziju pare ili obratno, vrši se istovremeno potrošak rada kompresijom sa davanjem rada ekspanzijom, tako da je klipnjača odterećena. Ako ekspandira plin izgaranja, tada se redovno upotrebi prostor A kao eksplozivni cilindar priključenog drugog radnog prostora, a prostor B za ekspanziju pare. Tada se vrši radni stapaj kako kod uzdizanja tako i kod spuštanja klipa, tako da je koljeno neprestano opterećeno. Istovremeno se kod toga postizava djelotvorno nutarnje hlađenje klipa i cilindra.
Prema Si. 3 napravljen je dvoradni za-ronjivi klip a tako, da je zatvoren dnom b, pa ležaj c klipinog čepa leži ispod te ploče b. Dalje su na listovima d koljena pričvršćeni istiskivači e u obliku ploče a ispod čepa klipa na samom klipu cilindrični istiskiivač f, koji za gibanje klipnjače ima slobodan prostor g. Time se postizava da je vrlo malen štetni prostor u kutiji koljena, a time je o-mogućen visoki omjer stlačivanja oda. ekspanzije. Da se štetni prostor još više smanji, može se on u najmanju ruku djelomično ispuniti nekim tečnim mediu-mom, kao mašinskim ili ležaijnim uljeni. Kod opisanih cilindara za ekspanziju plinova izgaranja ili pare odn. za kompresiju zraka može se ulaz i izlaz upravljati palcima pokretanih udarnih ventila, perima opterećenih plosnatih ventila, pomoću razivodnika ili raspora, preko kojih prelazi klip.
Kako je za stepen djelovanja drugog radnog prostora presudno da se ima po mogućnosti što manji prostor u prelaizmim kanalima, to se kod četverotaktmog serijskog motora izvodi raspodjela tako, da cilindar drugog radnog prostora smještava između dva eksploiziona cilindra, dakle između dva prva radna prostora, tako đa plinovi izgaranja dolaze u drugi radni prostor kroz posve kratke kanale. Cilindar pare visokog tlaka i cilindar pare niskog tlaka postave se na jednu ili na drugu stranu bloka. Kompresija zraka treba ov-de da se izvodi u kutiji koljena i to tako, da prvi stepen kompresije leži u kutiji koljena drugog radnog prostora, drugi stepen kompresije u kutiji koljena cilindra pare niskog tlaka, a treći stepen kompresije u kutiji koljena cilindra visokog tiar ka pare. Ovdje rade svi klipovi na jednu koljenastu osovinu, koja ima šest ležajeva. Koljeno cilindra ekspanzije plinova izgaranja zakrenuto je prema koljenima eks-ploziomih cilindara za 180 gradi, pa kako cilindar ekspanzije radi dvotaktno a eks-
plozioni cilindri četverotaktno, samo im je palenje pomakmuto medusoibno za dva takta, to onda ova tri cilindra imaiju na svaika dva okreta četiri uzastopna radna stapaja. Zatkrene li se još koljeno cilindra paire visokog tlaka za 90° naprijed, a koljeno cilindra pare niskog tlaka za 90° natrag, to se, pošto ovi cilindri također rade dvotaktno-, sa. petcilindersikim strojem prema pred-ležećem prijavi postizava slijed radnih stapaja jednog stroja s-a osam čili ndera.
Izgradnja motora može se također izvesti i talko, da se svakom elksipiozioinom cili-nderu pridoda ekspanzioni cili-nder, koji naizmjenično pravi jedan riaidni i jedan ispušni stapaj sa parom, te jedan radni i jedan ispušni stapaj sa plinom izgaranja, kod čega oba stapaja pare padaju skupa sa drugim i trećim taktom eksplozicnog cilindra. Koljena ovih cilindara pomaknuta su za 180H. Ako se uzmu dva ovakva agregata i to tako, da su koljena drugoga zakirenuta prema koljenima prvoga za 90 koljensikiih stepena, onda ovaj četvoro cilindrični motor ima slijed radnih stapaja šestcil'iindri'č'nog motora normalne izvedbe. Potrebno stlačiva-nje zraka može se dobiti u kutiji koljena pomoću opisanog diferenci alnog klipa ili u posebnim cilindrima, koji rade na istu koljenastu osovinu.
Patentni zahtevi:
1.	) Postupak za pogon eksplozionih strojeva sa dodatnim radnim prostorima, naznačen time, što se tlak na kraju radnog stapaja prvog radnog prostora povišuje na cea 10 ata ili više time što- se naročito stlačena smjesa ili naročito stlačeni zrak sa cca 2 ata ili više puni u prvi radni prostor, gdje se prema veličini kom-presionog prostora uvjetovanom tlačnom odnosu dalje komprimira, tako da ispušni tlak i tlak -ekspanzije prvog radnog prostora leži više i to približno u omjeru tlaka punjenja prema vanjskom tlaku.
2.	) Postupak po zahtjevu 1, naznačen time, što se plin izgaranja iz prvog radnog prostora sa konačnim tlakom radnog stapaja, te se pušta da u jednom ili više dodanih radnih prostora ekspandira na vanjski tlak.
3.	) Postupak p-o zahtevu 1 i 2, naznačen time, što se u -stapaj punjenja prvog radnog prostora uvodi para, koja se proizvodi s'a tlakom većim od tlaka punjenja pomoću neiskorišćene topline.
4.	) Postupak po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što kompresor usisava pairu, pa je skupa sa smjesom ili zrakom za punje-
nje komprimira, te se ovako odvodi u prvi radni prostor.
5.	) Postupak po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što se zrak stlaičuje na pritisak, koji leži iznad konačnog pritiska radnog stapaja prvog radnog prostora, u koji se onda uvodi na kraju radnog stapaja ili zavrijeme istiskivanja, ili se uvodi u spoj prvog sa slijedećim radnim prostorom ili direktno u ovaj.
6.	) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se radni prostor dijela eksplozi-o-nog stroja, koji radi po Otto-pro-cesu, usisava smjesa, koja sadrži gorivo sa pre-tičkom goriva, pa se nakon završenog usisavanja nadopuni toliko u jednom kompresoru stlačenog zraka, koliko je potrebno za traženi pretičak zraka.
7.	) Postupak po zahtevu 1 i 6, naznačen time, što se visina konačnog tlaka ekspanzije Ohto-procesa reguiiše u širokim granicama, pa ako želimo taj što viši, usisava se to bogatija smjesa i nadopunjuje se koliko tome odgovara veća količina zraka, tako da nakon završenog mi-njenja sastav smjese ostaje isti.
8.	) Postupak po zahtevu 1 i 6, naznačen time, što se regulacija konačnog tlaka ekspanzije Otto-procesa kod konstantnog -sastava usisane smjese izvodi dodatnim punjenjem promjenjive količine zraka, tako da na kraju punjenja -smjesa ima različiti pretičak zraka.
9.	) Postupak po zahtevu 1—-8, naznačen time, što -se stlačeni zrak proizvodi radom pomoću neiskorišćene topline dobivene pare, koja ekspandira u jednom posebnom radnom prostoru, u hladioniku natrag kondenzira i nakon dovađanja natrag ponovno isparuje.
10.	) Postupak po zahtevu 9, naznačen time, što se ekspanzijom pare dobivena radnja direktno isfcorišćuje za komprimiranje zraka pomoću dvoradnog klipa, s čije jedne strane ekspandira para, a s druge se komprimira zrak.
11.	) Postupak po zahtevu 9, naznačen time, što se iz ispuha i hlađenja, cilindra dobivena para proizvodi kod istog pritiska i skupa kasnije ekspandira.
12.	) Postupak po zahtevu 9, naznačen time, što pomoću ispušne topline uz visoki tlak dobivena para ekspandira u cilindru visokog tlaka na tlak iz oilinđarskog hlađenja dobivene -pare, a onda skupa s o-vom ekspandira dalje na protutlak kondenzatora.
13.	) Postupak po zahtevu 9 i 10, naznačen time, što se kod upotrebe zaronji-vog klipa vrši stlaoivamje zraka u kutiji koljena, a ekspanzija pare iznad klipa.
14.	) Postupak po zahtevu 9 i 10, na-
značen time, što se kod upotrebe zaronji-vo'g klipa vrši eksipainizija pare u kutiji koljena, a stlačivanje zraka iznad klipa.
15.	) Postupak po zahtevu 9 i 10, naznačen time, što se kod upotrebe diferen-cialnog klipa vrši u jednom, pomoću klipa ograničenom prostoru eksipanzija pare, a u drugome se komprimira zrak.
16.	) Postupak po zahtevu 13, naznačen time, što se kod upotrebe zaronjivog klipa vrši u kutiji koljena stlačivanje zraka, a iznad klipa ekspanzija plina izgaranja.
17.	) Postupak po zahtjevu 14, naznačen time, što se kod primjene zaronjivog klipa vrši u kutiji koljena ekspanzija pare, a iznad klipa ekspanzija plina izgaranja.
18.	) Postupak po zahtevu 15, naznačen time, što kod primjene diferencijalnog klipa u jednom, pomoću klipa ograničenom radnom prostoru ekspandira para, a u drugome plin izgaranja.
19.	) Postupak po zahtevu 9—48, naznačen time, što se razvod radnog prostora iznad klipa upravlja tako, da je prvi i drugi takt radni stapaj i istiskivanje plina izgaranja, a treći i četvrti takt radni stapaj i istiskivanje pare, dok drugi klipom ograničeni radni prostor služi za stlačivanje zraka ili za ekspanziju pare.
20.	) Postupak po zahtjevu 9 i 10, naznačen time, što se ekspanzija pare i stlači van ie zraka izvodi pomoću strojeva sa rotacionim klipom, koji su 'direktno spojeni sa koljenastom osovinom.
21.	) Postupak po zahtjevu 9 i 10, naznačen time, što se ekspanzija pare i stlačivanje zraka vrši pomoću turbina, koje leže na jednoj osovini, đak se ekspanzija plinova izgaranja može preduzeti pomoću turbine, koja leži na istoj osovini.
22.	) Postupak po zahtevu 9, 10 i 15, naznačen time, što kod primjene diferencijalnog zaronjivog klipa, čiji donji kraj ima veći promjer, prostor iznad glave klipa služi za ekspanziju pare, a drugi za stlačivanje zraka ili obratno, dok se ekspanzija plina izgaranja vrši uvijek iznad klipa, a u drugom prostoru ekspandira para.
23.	) Postupak po zahtjevu 9, 10 i 15, naznačen time, što kod primjene diferen-cialnog zaronjivog klipa, čiji gornji kraj ima veći promjer, prostor iznad glave klipa služi za ekspanziju pare, dok se eks-
panzija plina izgaranja uvijek vrši iznad klipa, a u drugom prostoru ekspandira para.
24.	) Uređaj za izvedbu postupka prema zahtjevu 13 i 14, naznačen time, što je zaronjivi klip zatvoren pomoću ploče-dna, te je ležaj za klipni čep smješten ispod te ploče.
25.	) Uređaj za izvedbu postupka prema zahtjevu 13 i 14, naznačen time, što su na listove koljena nasađeni istiskivači u obliku okrugle ploče, a na klipu čepa jedan cilindrični istiskivač, koji ima slobodan prostor za gibanje klipnjače, dok se za daljnje smanjenje štetnog prostora op-koljuju ovi istiskivači nekom tekućinom, na pr. ležajnim uljem.
26.	) Uređaj za provađanje postupka prema zahtjevu 9 i 10, naznačen time, što je kod cilindera, koji u seriji rade na jednoj koljenastoj osovini, ekspanzioni cilinder, koji u dvotaktu prerađuje plin izgaranja dvaju četverotaktnih eksplozionih cilindera, smješten između ovih dvaju.
27.	) Uređaj po zahtjevu 26, naznačen time, što je cilinder pare visokog tlaka i cilinder pare niskog tlaka položen s jedne dli s druge strane bloka.
28.	) Uređaj prema zahtjevu 26 i 27, naznačen time, što je koljeno cilindra ekspanzije plina izgaranja zakrenuto prema koljenima eksplozionog cilindera za ISO", dok oba eksploziona cilindera imaju jedan prema drugom pomaknutu paljbu za dva takta.
29.	) Uređaj po zahtjevu 26, naznačen time, što je koljeno cilindra pare visokog tlaka zakrenuto za 90° prema naprijed, a koljeno cilindra pare niskog tlaka za 90“ natrag ili obratno prema koljenu ekspan-zionog cilindra plina izgaranja.
30.	) Uređaj za izvedbu postupka prema zahtjevu 9, 10 i 19, naznačen time, što je uvijek jednom ekspanzionom cilindru dodan jedan ekspanzioni cilinder, koji izmjenično pravi jedan radni stapaj i jedan stapaj istiskivanja sa parom, te jedan radni d jedan istisni stapaj sa plinom izgaranja, pri čem stapaji pare padaju skupa sa drugim i trećim taktom eksplozionog motora.
31.	Uređaj po zahtjevu 30, naznačen time, što je koljeno cilindra ekspanzije zakrenuto za 180° prema koljenu eksplozionog cilindra, te što su kod sklopa dvaju ovakih agregata koljena jednoga zakre-nuta prema koljenima drugoga za 90°.
v. i	'■ . .	' '
isi
■o i
.
,
.
-
-
.
- : Vi -
.
■




'
Ad pat. br. 14 8? 2
Sl 3