KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA Z A Š T I T U
KLASA 42 (2)
INDUSTRIJSKE SVOJINE
IZDAN 15.JUNA 1925.
PATENTNI SPIS BROJ 2898.
C. P. Goerz, Optische Anstalt Aktiengesellschaft, Bratislava, Čehoslovačka.
Naprava za mjerenje prostornih točkovnih puteva.
Dopunski patent uz osnovni patent broj 2897.
Prijava od 23. novembra 1923.	Važi od 1. juna 1924..
Pravo prvenstva od 9. decembra 1922. (Nemacka).
Najduže vreme trajanja do 31. maja 1939.
Predstojeći izum ima za svrhu odre-djene visinskog i bočnog kuta (azimuta) onog mjesta, koje će o odredjenom vremenu nakon proieka stanovitog trajanja opažanja zauzeti u prostom jedna tačka, gibajući se jednakomjernom brzinom u ravnom pravcu i u vodoravnoj ravnini u poznatoj visini isnad opažača.
U smislu izuma postigne se ova svrha time, da se prostorni kut opažne točke pomoću objektivne ili subjektivne projekcije nacrta cr-taljkom kao nožištna linija u odredjenom mjerilu na vodoravnoj crtaćoj plosi kao pro-jekcionoj ravnini. Ovoj nožištnoj liniji izuzmu se dvije točke, koje markiraju početak i konac mjerenja, da se u smislu izuma pomoću mehaničkog pronadjenja (ekstrapolaeijom) ove mjeritbene duljine pomoću jedne — na crtaćoj ravnini svrsishodno položene i rukovane — dvostruke micaljke, čije se kazaljna značka sa izvjesnim mnogostrukim brzine od mje-reće snačke pokreće u njezinoj premičnej liniji, odredi mjesto one nožištne točke, koju će nišanska točka u prostoru pokriti nakon jednakog mnogostrukog od vremena, računajući od početka mjerenja, tako da ova ekstra-polirajuća značka pokazuje bez daljnjega traženja buduče bočne pravce. Pripadajući visinski kut može se pronaći pomoću jedne — oko okomito okretne osovine vizirnog instrumenta okretljivo smještene — polukružne kri-vuljne ploče i jednog, k toj koncentrično smještenog radijalneg linčala.
Crtež pokazuje u lig. 1 i 2 šematički principe za izradu sprave i u tig. 3—9 predmet izuma na prirnjerienim oblicima izvedbe.
Fig. L principe mjerenja pri upotrebi objektivne projekcije u pogledu odozgor i tlocrtu.
Fig. 2 jednaku šemu pri upotrebi subjek-• tivne projekcije.
Fig. 3 je pogled sa strane djelomično u rezu jednog oblika izvedbe od naprave.
Fig. 4 pogled spreda k fig. 3 sa prerezanim mostnim stremenom i
Fig. 5 pogled odozgor k tig. 3.
Fig. 6 micaljku za pronadjenje (ekstrapolacijo u prečnom prerezu) i
Fig. 7 istu u tlocrtu, ekstrapolacionu micaljku u položaju ništice od znački.
Fig. 8 oblik izvedbe pri upotrobi subjektivne projekcije u pogledu sa strane i
Fig. 9 u pogleda odozgor k tig. 8.
U fig. 1 predpostavljeno je, da se giblje jedna točka od 0 u poznatoj visini 44 iznad sjecišta P vodoravne i okomite okretne jedne optičke nišanske naprave, daklem iznad jednog optičkog projekcionog centroma P u ravnom pravcu sa konstantnom brzinom preko 1 prema 2, na taj način, da je njezina nožištna linija pokazana pomoću 0’—1'—2’.
Projekcione linije OO', 1—1’ i 2—2' sijeku kroz P zamišljenu paralelu k projekcionoj ravnini u točkama Oa, 1> i 2-2.
Nožištna linija može se sada dobiti objektivnom t. z. crtaćom ili mehaničkom projek-
Din. 40.
čijom u kojem god umanjenju b, ako se na
TT
pr. na okomitoj, paralelno premakljiroj crtalj-ki Oi—Oi' upotrebi jedna točka 0, u visini li nad P za prisilno iduće vod,enje 'vizirne linije P—0. U ovom slučaju dobiva, držanjem nišanske točke u vizuri, crtaljka takovo premicanje, da usljed sličnosti trokuta POO2 c« POiO'2, Ph,I2 c/2 Pila', PŽŽaco F2i2/> njezin šiljak daje umanjenu nožištnu liniju Oi'—li'—2i' na projekcionoj ravnini sa razapetim crtaćim papirom. O-im sa ovim objektivnim projekcionim postupkom, kod kojeg se u nišanskom dalekozoru opaža samo nišanska točka sama i namjesti u nitni križ, može se umanjena riožištna linija Oi’—li’—2i’ tako ■ djer nacrtati pomoću subjektivnog projekeio-nog postupka, daklem postupkom, kod kojeg je u dalekozorovom gledištuom polju osim nišanske točke takodje još šiljak crtaljke napravljen vidljivim pomoću prikladne optike, tako da se zadnjim može put nišanske točke tačno iscrtati na prozirnoj i zrcalećoj projekcionoj plosi.
U tig. 2 prikazane su geometričke osnove ovog subjektivnog projekcionog postupka. Ovde je umanjenje nožištne linije nišanske točke takodjer dato po h, ako je h visina
TT
projekcionog centruma iznad ovdje kao ravno zrcalo predpostavljene projekcione ravnine i H visina nišanske točke iznad zrcaleće slike projekcionog centruma. Takodjer ovdje rezultira iz sličnosti jedan drugom podredjenih projekcionih trokuta sličnost umanjuje projekcije nišanskog puta OT—1T—2/ napram vodoravnom putu nišanske točke 0—1—2.
Ako se sada prodje dužina 0—1 odn. k tome paralela Oj’—1,’ u jednom odredjenom vremenu tj’ i 1—2 odn. ij—2, u jednom drugom takodje odredjenom vremenu (2’ to je dostatno za odredjenje točke 2,’ mjerenje u vremenu t, proputovanje mjeridbene dužine O1’-}-!!’, pošto je
li'—2i/=(01'—li') ^	ili OT—2T==
(ot-it) ^±1^
k na-
Izabere li se unapred razmjer - ^1 t2
pram praktičnim gledištima, to proizadje položaj točka 2,’ u odnosu na točku 9,’ u početku mjerenja iz mjeritbene dužine Oj’—1,’
i razmera -l—-— = k najbrže pomoću me-
hanički radeće ekstrapolacione micaljke. Pri tome smjeru Pj—2,’ (fg. 2) već daje bočni smjer (azimut) budućeg mjesta nišanske točke
na horicontalnom djelnom krugu projekcione ravnine pomoću naslonjenja jednog — oko osi P—P, bočno okretljivog — zamašnog linčala. ])a se osim toga još odredi visinski kut budućeg mjesta nišanske točke, potrebita je napram P koncentrično bočno okretijiva krivuljna ploča (fig. 1), pa ako je zadnja opremljena radijalnim bridom, nije potrebit prije spomenuti radijalni lineal za odredjenje bočnog smjera Ova krivuljna ploča ovdje je svrsishodno opremljena sa visinskom skalom na obodu, na taj način, da radialne zrake predstavljaju mjesta njšanskih točki od jednakih metrčkfh visina, koncentrični krugovi pak mjesta nišanskih točki jednakog nožištnog odstojanja od projekcionog centruma, daklem prostorno vertikalne pravce. Kod ovih polarnih kordinata pokazuju se mjesta nišanskih točki od jednakih visinskih kuteva kao arhi-medske špirale. Pošto je sada svaki visinski uut potpuno odredjen nožištnim odstojanjem i metričkom visinom nišanske točke, to se nadje traženi visinski kut mjesta nišanske tačke 2, na krivuljinoj ploči pomoću one 'arbi-medske špirale, koja prolazi kroz sjecište Q (fig. 1) kruga od radiuse P—2,’ sa radijalnom zrakom P—q. Ako bi ali ovo sjecište Q ležalo izmedju dviju ovakovih špirala, to bi se mogao nači visinski kut interpolaciom, odn. procijenili. Za nacrtanje nožišta linije Oj’ —
Ij’—2|’, umanjene u mjerilu-^-, može se svr-
ri
sishodno upotrebiti niže opisana projekciona naprava.
Kako pokazuje tig. 3, u jednom običnom, pomoću tri vijka tačno vodoravno namjestivom stativnom tronošku 39 uvučen je čvrsto čep 40, oko kojeg je smješten okretljivo stremen 3. Iznad stremenove glavine nabijen je čvrsto na čepu stožnik 4, na čijeg gornjoj čeonoj površini počiva glavina bočno okretljive ploče 5. Ova glavina nosi pužno ozubljenje 5a, u koje zahvata na stožnikovom kolutu smješteni pužnik 4a. Pomoću ovog pužnog prigona može se 0-krugla ploča 5, čije je obod opremljen horizontalnim djelnim krugom, orijentirati napram bilo kojem pravcu na pr. sjever jug. Stremen 3 obuhvata diametralno ploču 5 i premosti istu mostom 3a. U stožuik 4 zahvata jedan manji stožnik G, koji sjedi čvrsto na osovini 7, smještenoj u stremenu 3 i koja se može okretati pomoću ručke 3, usljed čega nastane azimutalno prekretanje mostnog stremena 3. U mostu 3a predvidjena je — preko pola širine protežuća se — dvostruka utora na tri brida, u kojoj je smješten premakljivo provodni komad 9 (fig. 4). U ovom je stegnuta okomito cijevčica lp, koja nosi u nutarnjosti crtaljku 11, opterećenu utegom ili perom. Preko čvrste cijevčice 10 nataknuta je druga,
sa vanjskim narezom providjena okretljiva ci-jevčica 12, koja je gore providjena kordelnim obodom 12a, dole zubatim vijencem 12b. Zu-bati vijenac 12b pokreće brojeći mehanizam 13, koji prema broju okretaja vretena, regi-stira visinu okretnih čepova 14 vijčane matice 15 nad projekcionim centrumom P (fig. 1—2). Kao ovaj ima se ovdje smatrati sjecište vertikalne pločine osi svornika 16. koji je poduprt u dva simetrički poredana očna ležaja mosta 3a. Oko svornika 16 su okretljivo smještena dva — sa uzdužnim rastrižem providjena — lineala 17. U rastriže ovih obih lineala 17 zahvataju okretni čepovi 14 od vijčane matice 15, i polučuju kod svakog — usljed okretanja gornje kordele cijevnog vretena 12a usljedjelog, visinskog premještena vijčane matice, istotako kao kod svakog radi-jalnog premicanja kliznog komada 9, priklcn-sku promjenu lineala, koja prom jena priklona se neiskrivljeno prenosi na uglati nišanski dalekozor 20 pomoću skretnog paralelograma 16 —17 —18 —19, daklem na taj način, da njegova vizirna linija X-X uvijek ostaje paralelna napram pravcu 14—16. Ovu promjenu priklona vizirne linije prouzrokujuće radijalno premicanje kliznog komada 9 polučuje se o-kretanjem vijčanog vretena 21, prožinjućeg klizni komad u matičnom narezu, pomoću ručie 22. Ako sada bude jedna nišanska točka pokretanjem obih ručki 8 i 22 za vrijeme jednog stanovitog vremena držana u tačnoj vizuri, to riše crtaljka 11 na projekcionoj ravnini tačnu nožišvu liniju u mjerilu A.
Za narisanje nožištno linije putem subjektivne projekcije potrebita naprava glasom fig. 2 sastoji se od ravnog zrcala S od oblika kruga ili kružnog sektora (tig. 9), iznad čijeg središta je poredan — prema svakovremenoj metiičkoj nišanskoj visini namjestivi optički instrument, dalekozor J (tig. 8 i 9), čijeg optička osovina, okretljiva kako na stranu tako takodjer vertikalno. Sjecište obih okretnih osi pokaže se kao projekcioni centrum u visini h. Ovaj nišanski dalekozor može se stoga u-praviti od opažača uvijek na taj način, da se u zrcalu pokazujuća slika nišanske točke nalazi stalno u gledištnom polju dalekozora. U-gradnja — u glavnom patentu bliže opisane — automatički premjestive pankratske optike omogućuje istovremeno opažanje šiljka crtalj-ke, postavljenog na zrcalo i stelno držanog u pokrivanju sa zrcalnom slikom nišanske točke Z, tako da se kod svakog gibanja nišanske točke može njezin put ustanoviti (nacrtati) na zrcalnoj plosi.
Za iskorišćenje ove nožištne lineje u svrhu odredjenja budućeg mjesta nišanske točke u
prostoru prikladna ođredjujuća ili ekstrapola-ciona micaljka sastoji se prema fig. 6 i 7 iz pravokutne osnovne ploče 23, u kojoj je pomoću uzdužne utore u obliku lastinog repa vodjena pločica 24. I'.medju ovih i na tome pričvršćenog ležajnog stremena 25 smjeUen je dvostruki zupčanik 26—27, čijeg manji zupčani kolut 26 zahvata u zupčanicu 28, čvrsto uvijenu u osnovnu ploču, i čijeg veći kolut 27 zahvata u susjedni mali čelnik 29. Na čepu 31, koji nosi zupčanik 29 sjedi takodjer veći kotač 30, koji zahvata u zupčanicu 32, koja tvori jedan dio okvira 33, koji je sam vodjen pomoću utore u obliku lastinog repa u osnovnoj ploči 23. Ležajui stremen 25 posjeduje popreko napravljeni nastavak 25a, koji ima urezanu značku Mi kao mjeritbenu značku i jedan prozor 25b. Kroz ovaj je vidljiva na okviru 33 napravljena značka M-> kao pokazujuća značka, koja koincidira sa Mi, kada micaljka stoji na ništici. Ako se u ovom mjestu ništice položi značka Mi na točku Oi (fig. 1) nožištne linije, koja odgovara početku mjerenja, mjeritbeni brid lineala na taj način upravi, da on takodjer pokriva točku l’i nožištne linije, koja odgovara koncu mjerenja, osnovna ploča se pomoću svojeg držnog jezika 23a pritisne čvrsto na podlogu i omr 33 tako daleko premakne, da značka Mi pokriva točku l’i, to daje usljed zupčanog prenosa k — puta brže gibajuća se značka M2 položaj buduće nožištne točke 2i\ Upotrebi li se ali mjesto crtaljke jedan provodni zatik 11a (tig. 6) na taj način, da se on može umetnuti odozgor u izvrtanu osovinu 26a dvostrukoga kotača 26—27, to se može ovaj provodni zatik upotrebiti za to, da u položaju ništice od micaljke, daklem pri pokrivanju znački M1-M2, upravo ispod ove šuplje osovine 26a sjedeću, kroz provrtir.u osnovne ploče skroz prolazeću i uloženim listnim perom 34 prema gore potiskivanu markirnu iglu 35 na početku mjerenja utisne u crtaču plohu, prevučenu sa mekanim oblogom, tako da šiljak čavla postane okretnom osovinom za osnovnu ploču 23, koja se kod svakog horizontalnog premicanja čeličnog zatika 11a, usljed gibanja daleaozora u svrhu održanja nišanske točke u nišanskoj liniji sama od sebe namjesti u pravac Oi’- li’ nacrtane nožištne linije. Pri tome se premi-canjem šuplje osovine od Oi’ do l/ — pošto je osnovna ploča 23 čvrsto držana markirnom iglom, ali ostala okretljiva — samotvorno poluči vanjsko premicanje, značku nadomjestu-jućeg, na okviru 33 pregibljivo udešenog sraz-nog zatika 36 sa k-putnom brzinom šuplje osovine 26a. Nakon pregibanja u točki 2,’ (fig. 2) vertikalno na pločinoj ravnini (fig. 5) stojeći srazni zatik 36 ima služiti za to, da ograniči okretljivost jedne — oko vertikalnog
srednjeg čepa 40 (fig. 2) okretljive — polukružne ploče 37 (lig. 5) sa jednim njezinih obih radijalnih bridova 37a u svrhu odredje-nja bočnog kuta (azimuta) točke 2^ (fig. 2) mehanički položenjem ovog brida na zatik 36. Za namještenje radijalnog briida 37a na točku 2|’ bilo bi ali takodjer dostatno samo polo-ženje istog na točku, označenu sa crtaljkom pomoću značke Me, dočim bi ovo subjektivno namještenje ploenog brida iziskivalo duže vremena, nego li mehaničko pomoću sraznog zatika. Ploča 37 providjena je sada jednom prikladnom krivuljnom mrežom (fig. 5) i ima na obodu skalu 37e, koja omogućuje, da se iznad ploče koncentrično smješteni okretljivi radijalni lineal 38 od jednog ništičnog vektora namjesti prema svakoputnoj metričkoj visini nišanske točke u bilo kojem umanjenju mjerila. Ovaj radijalni lineal ovdje je svrsishodno providjen sa dva radijalna mjeritbena brida, uzduž kojih su u dve utore poput lastinog repa premakljive dvije nišanske značke 38a, 38b. Jedna od ovih znački, ovdje značka 38a, sada se nakon položenja pločnog brida na točku 2,’ namjesti na ovu točku i na to pokrene radijalni lineal prema — na opsegu predvidjenoj — visinskoj metarskoj skali; onda pokriva značka krivuljno polje, kojemu se mogu izuzeti željeni, od budućeg visinskog kuta o-visni podaci. Ima li se instrument na pr. u-potrebiti za odredjenje elemenata za pucanje kod indirektnog bombardovanja na letalo, to su svrsishodno na ploči za krivulje urezane dve skupine krivulja, i to krivuljo (dzogone:) za odredjivanje elevacionog kuta a od topa, kao i T kri- (: izohrone :) za odredjenje trajanja tanetovog leta; osim toga mogu u kri-vuljnim pojlima biti predvidjeni odgovarajući podaci za položaje zapaljača i otklonjena u-slijed nareza (: zadnji takodjer odgovarajućim zakrivljenjem radijalnih bridova krivuljnih ploča :). Ove polarne krivulje § = f (S) mogu se grafički veoma jednostavno nanijeti iz or-togonalnih krivulja y = F (x) sa točkama pomoću zasjecanja koncentričnih krugova <?=x
Y
sa radijalnim zrakama S = K— i naći izla-
ro
zeći od ništičnog vektora. Ovdje je ro radius metričke visinske skale i K bilo koji koetici-jent.
Način djelovanja izumnog predmeta je slijedeći:
Mjereni nišan dovede se od opažača, nišana pokretanjem obih ručki 8 i 22 u tačnu vizuru; bilo na koji način odredjena metrička visina nišanske točke namjesti se od jednog drugog čovjeka na brojčanom mehanizmu 13 pomoću okretanja cijevnog vijčanog kordela 12a. Zapravo vrijeme mjerenja t, bilo je odabrano u početku mjerenja, na pr. sa 6 sek,
i pritvrdjeno pomoću namjestive vremenske-značke na brojčanoj ploči sekundnog sata. Sada rezultira obzirom na postojeći brzinski prenos k ekstrapolacione značke, na pr. k — 9, da je cijelokupno trajanje mjerenja (; ci-jelokupno zakašnjenje :) ^ te sa 9 x 6 = 54 sek., za čije markiranje je na brojčanoj ploči sekundnog sata predvidjena druga namjestiva vremenska značka. Početkom trajanja mjerenja stavi opažač u gibanje sekun-dnu kazaljku zaustavljajućeg sata i nišan se daljim pokretanjem obih ručki tako dugo drži u tačnoj vizuri dok sekundna kazaljka pri dostignuću prve vremenske značke izluči jedan električki zvoneći ili svijetleći signal, koji se može prepoznati u gledištnom polju dalekozora, i najavi konac trajanja mjerenja. Za vrijeme trajanja mjerenja c ta šiljak crtaljke projekciju puta nišanske točke, koji je uzet kao u ravnom pravcu. Sada položi pomoćno lice kod položaja ništice obih znački Mj— ekstrapolacionu micaljku na taj način na crtaću plohu, da pokrivajuće se značke đodju ležati na točku (h’ krivulje letnrg puta, markiranu na početku mjerenja kratkim pop eč-nim potezom, položi lineaini mjeritbeni brid takodjer nad točkom 1|’ konca mjerenja i premiče gornji micaljkin okvir sa značkom Ma tako dugo dok značka M, pokriva točku 1,' i markira sada Učku na crtaćoj površini na pr. pomoću znaka, koji leći ispod značke M>.
Ako je pak micaljka opremljena šupljom-osovinom, markirnom iglom i sraznim zatikom 36 (fig. 6), to zatakne pomoćno lice provodni zatik prije početka mjerenja pri otklop-ijenom sraznom zatiku 36 u šuplju osovinu 26a i pritisne u početku mjerenja pritiskom prstena na gornji kraj provodnog zatika mar-kirnu iglu 35 u mekanu oblogu stola, tako da se kod daljeg gibanja provodnog zatika samotvorno namjesti pravac linealnog primicanja u nožištnu liniju. U trenutku akustički ili optički navještenog svršetka mjerenja prestane dalje slijedjenje nišanskoj točci, time takodjer dalje gibanje provodnog zatika, tako da sada pregibanjem na pločnu površinu postavljeni srazni zatik 36 omogućuje položenje jednog od obih radijalnih bridova 37a, od krivuljne ploče 37. Usljed toga dobiva se na djelnom krugu kružne ploče 5 bočni pravac budućeg nožišta, koji se odmah saopštuje po-službi topa u svrhu potrebitog bočnog upravljana. Sada se odmah položi radialni lineal 3b na črazni zatik 36, jedna od premakljivih znački 38a i 38b pomaknu na zatik 36, na-što se prekine radijalni lineal preko krivulji-ne ploče 37 odgovarajuće — na opsegu zabilježenoj metričkoj nišanskoj visini. Pri tome-prikrije iinealova značka polje, omedjeno dvjema krivuljama elevacionog kuta u dvjema
krivuljama trajanja tanetovog leta, iz kojeg se sada može izuzeti potrebiti elevacioni kut a i trajanje leta r kao i položsj zapaljaea i otklon usljed nareza. Ova osnova za pucanje priobči se odmah posluzi topa Odgovarajuće ovako dobivenom trajanju tamtovog leta, sada se u vremenskoj mjeri postan natrag druga vremenska značka (prije mjerenja nameštena na 54 sek.) daklem kod n. pr. 28 sek. trajanja tanetovog leta na 54 — 28 = 26 sek. Unutar vremena 26 — 6 = 20 sek. (trajanje • mjerenja) mora se dovršiti prenos zapovjedi pošto u trenutku, kada sekundna kaza'jka pokazuje 26-tu sekundu, mora pasti zapovjed za paljbu, u svrhu da se nakon proteka trajanja tanetovog leta dovede tane na onu točku u prostoru, koju će dostignuti nišanska točka kod predpostavljenog gibanja nakon proteka od 54 sek. nakon početka mjerenja.
PATENTNI ZAHTIJEVI:
1.	Postupak i naprava za mjerenje prostornih točkovnih putova, koji će u prije o-dredjenom trenutku zauzeti u vodoravnoj ravnini sa jednakomjernom brzinom u pravcu gibajući se predmet prema patentu broj 2897 naznačen time, što ima jedan projekcioni u-redjaj (tig. 3 ili 8), kojim je pomoću povremeno markirajučeg ili neprestano crtajućeg člana (11) ili 7) u prikladnom umanjenju mjerila nanosljiva horizontalna projekcija prostornog puta nišana, od kojeg je izvadljiv jedan dio kao mjeritbena duljina, u obe točke, odgovarajući početku i koncu stanovitog trajanja mjerenja i pomoću (od projekcionog uredjaja organski neovisnog) uredjaja dvostruke micaljke (fig. 6, 6) na taj način pro-nađje ili ekstrapolira, da svako premieanje — mjeridbenu značku (M() noseće — micaljka prouzrokuje prisilno iduće mnogostruko pre-micanje ekstrapolacione značke (Ma), koja je svrsishodno izradjena kao srazni zatik (36).
2.	Naprava prema zahtijeva 1, sa jednom — na projekcionoj plosi bočno okretljivo poredanom — horizontalnom krivuljnom pločom na kojoj su nacrtani: davanje paljbe, uzdizanje tope, trajanje tanetovog leta i si. u obliku krivuljnih skupina, naznačen time, da je ova krivuljna ploča (37) izradjena u obliku kružnog sektora i da je na obodu providjena osim sa značkom za crtanje bočnog kuta još sa kružnom — metričku nišansku visinu — davajućom skalom (37a).
3.	Naprava prema zahtijevu 1,2, naznačena time, da je iznad horizontalne bočno o-kretljive ploče (37) slobodno t. z neovisno od nišanske n »prave (20), zamahljiv — bočno okretljivi razdjelni lineal (3is) od oblika sektora za dve uzduž obih radijalnih bridova premakljive nišanske značke (38a, 38b).
4.	Uredjaj za projekciju letnog puta prema zahtijevu 1, sa nišanskim uredjajem, premje-stivim u bočnom i visinskom kutu, koji je prema boku prisilno iduće spojen sa — radijalno napram okomitoj srednjoj osovini vo-djenom —- klizaljkom, koja nosi crtači član, naznačen time, da je iznad jedne u klizaljki (9) okomito stegnute — provodne cevčice (10) od crtaćeg člana (11) smješteno okretljivo, protiv aksijalnog promicanja osigurano, šuplje vijčano vreteno (12), na kojem sedi vijčana matica (15), koja pomoću isto-osnih čepova (TI) zahvata u uzdužne utore pokretača (17), namjestivih u nišanski pravac.
5.	Uredjaj za projekciju letnog puta za jednu napravu prema zahtijevu 1, naznačena time, da je projekciona ravnina tvorena jednim ravnim zrcalom (tig. 9), iznad čijeg je središta poredana — prema metričkoj visini nišanske točke u bilo kojem umanjenju mjerila namjesliva — na poznoti način, prema strani i visini okretljiva nišanska naprava (fig. 8) i na taj način optički uredjena, da je jasno vidljiva ne samo zrcaleća slika daleke nišanske točke, već takodje šiljak crtaijke (Z), na primjer pomoću samotvorno premjestive optike, koja crtaljka markira zrcaleću sliku na zrcalnoj ravnini, tako da se projekcija letnog puta može nacrtati na z'calećoj pro-jekcijonoj ravnini (S) sa rukom rpažača nišana pomoću držanja crtaljkinog šiljka (Z) na zrcalećoj slici nišanske točke.
6.	Mehanička odredjujuća ili ekstrapohicio-na micaljka za napravu prema z htijevu 1, sa utorenom osnovnom pločom, naznačena time, da je u utori ove osnovne ploče (23) premakljivo smještena ležaj na ploča (24) za osovinu dvostrukog zupčanika (26-271, od kojeg manji (26) zahvata u zupčanicu (28), pričvršćenu na osnovnoj ploči, đi čim veći zupčanik (27) zahvata u jedan manji zupčanik
(29)	, koji je čvrsto spojen sa jedni n većim
(30)	, koji zahvata u jednu zupč nicu (32), koja je kao bočni dio jednog okriva (33) premakljivo smještena u jednoj drugoj utori o-snovne ploče i naznačena je time, da ovaj okvir (33) nosi jednu značku (Vfg) te takodjer ležaj ni stremen (25 25), služeći kao gornji ležaj zupčanika, nosi jednu značku (Mj), da značke (M,, Mz) koincidiraju u položaju ništice ekstrapolacione micaljke.
7.	Mehanička odredjujuća ili ekstrapolaci-ona micaljka prema zahtijevu 1 i 6, naznačena time, što je ekstrapolirajuća značka (M2) nadomještena jednim, na okviru (32—33) pričvršćenim pregibljivim vertikalnim sraznim zatikom (36), čijeg je osovina kod položaja ništice od micaljke istovremeno sa značkom nišanske točke (M,) predložena u jednoj — kroz onu kao šuplju osovinu izradjena okret-
nu osovinu (26a) dvostrukog zupčanika (26, 27) — prolazećoj, napram smjeru primicanja okomito stojećoj ravnini, u kojem položaju ništice od micaljke kugljaste glave,u osnovnoj ploči vodjene, prema gore elastične markirne i^le (35) zahvata odozdo kao sraz u provrtinu šuplje osovine i u početku mjerenja utisne se u me-
kanu stolnu oblogu pritiskivanjem provodnog zatika (11a), zahvatajućeg u ovu provrtinu osovine (26a) teko da markirna igla (35) za vrijeme crtanja projekcije letnog puta služi kao okretna točka za osnovnu ploču micaljke (23).
Hi
" Tl


I

/!c/patent broj2898.

■