156 ORGANIZACIJA ZNANJA 2008, LETN. 13, ZV. 4 Sažetak U radu se razmatra uloga i značaj kvalitativnih istraživanja u bibliotečkoj praksi, odnosno mogućnosti za oblikovanje bibliotečkih servisa i usluga, te uticaj na bibliotečko poslovanje u cjelini. Biliotekar bi trebao danas više nego ikada prije biti otvoren za saradnju, biti aktivan sudionik u nastavno-naučnom procesu i težiti razbijanju negativnog imidža i stereotipa biblio- tekara. Rad je motiviran željom za dubljim razumijevanjem problema na relaciji biblioteka-bi- bliotekar-korisnik. Rad nema za cilj pružiti odgovore na stanje u bibliotekama, nego otvoriti pitanje potrebe kvalitativnih istraživanja usmjerenih na korisnike u razvoju bibliotečkih servi- sa i usluga, prezentirajući rezultate eksperimentalnog ispitivanja korisnika. Ključne riječi bibliotečke usluge, kvalitativna istraživanja Izvleček V prispevku raziskujemo vlogo in značaj kakovostnih raziskav v knjižnični praksi, oz. možno- sti za oblikovanje knjižničnih servisov in storitev, ter vpliv na knjižnično poslovanje v celoti. Bolj kot kadar koli bi moral biti knjižničar odprt za sodelovanje, aktivno sodelovati v izob- raževalno-znanstvenem procesu in težiti k razbijanju negativnega ugleda in stereotipa o knjiž- ničarjih. Namen prispevka je bolje razumeti probleme v odnosu knjižnica--knjižničar--upo- rabnik. V prispevku ne ponujamo rešitev za razmere v knjižnicah, temveč odpiramo vprašanje o potrebi kakovostnih raziskav, usmerjenih na uporabnike, v razvoju knjižničnih servisov in storitev, ter objavljamo rezultate ankete med uporabniki. Ključne besede knjižnične storitve, kakovostno raziskovanje Abstract The paper investigates the role and nature of qualitative research of library practice and/or possibilities to form library services, and the impact of such research on the library opera- tion as a whole. Now more than ever before, librarians should be open to collaboration and demonstrate an active participation in educational and scientific process. In addition, they should strive to restore the reputation and change the stereotype of librarians. The purpose of this paper is to understand more deeply the problem of the library-librarian-user relationship. It offers no solutions to improve the situation in libraries; it merely raises the question about the need of user-oriented qualitative research concerning the development of library services, showing the results of an experimental questionnaire completed by users. Keywords library services, qualitative research Da je znanje uistinu moć, globalno informacijsko povezi- vanje moglo bi povećati moć ljudi u cijelom svijetu time što bi unaprijedilo pristup informacijama. Christine L. Borgman, 20021 LET IZNAD BIBLIOTEKAROVOG GNIJEZDA PROLEGOMENA ZA KVALITATIVNO ISPITIVANJE POTREBA, O^EKIVANJA I ZADOVOLJSTVA KORISNIKA PONUDOM U BIBLIOTEKAMA Saša Madacki Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo Kontaktni naslov: sm@hrc.unsa.ba Dženana Kalaš Multidisciplinarno dru{tvo za unapreðenje mentalnog i socijalnog zdravlja, Sarajevo Kontaktni naslov: dzkalas@gnet.ba Dženana Alaðuz Asocijacija za unapreðenje informacijskih nauka INFO- HOUSE Kontaktni naslov: infohouse@infohouse.ba UVOD Puno je napisano o ulozi biblioteke danas, o njenim po- tencijalima i svrhovitosti, no ukoliko bismo sve te napise DOI: 10.3359/oz0804156 1.01: IZVIRNI ZNANSTVENI ČLANEK M 157ORGANIZACIJA ZNANJA 2008, LETN. 13, ZV. 4 pokušali svesti na formulu, čini se da je najbolje ta uloga biblioteke danas sažeta u Brookesovoj fundamentalnoj jednačini nauke o informacijama koja izražava prelaz iz jednog stanja saznanja S ka novom stanju saznanja S’, uz pomoć saznanja ΔS izvučenog iz informacije ΔI, gdje ΔS označava efekat te modifikacije.2 Iz ovoga proizilazi da su biblioteke i bibliotekari agenti ΔI sektora koji mogu direktno uticati na ΔS sektor pruža- jući ili uskraćujući odgovarajuću uslugu. Iz formule je ta- kođer vidljiva nužnost sinergije i međusobnog uklapanja korisnika i bibliotekara, a da bi se postigao uzvišeni cilj simbolički predstavljen kao S’ odnosno novo saznanje. Bibliotekari pokušavaju mjeriti te efekte sinergije kvan- titativnim pokazateljima, tj. da bi opisali kvalitet svojih usluga, bibliotekari izrađuju upitnike, diseminiraju ih korisnicima, dobiju odgovore, statistički obrade i potom saopšte da je npr. 69 % ispitanika zadovoljno ili nezado- voljno ponudom ili uslugama (postalo nam je jasno da su ili nisu zadovljni ali ne znamo ni zašto su zadovoljni ni zašto nisu zadovoljni), da 35 % posjetilaca naših websaj- tova redovno koristi OPAC, da je 76 % ispitanika zado- voljno ili nezadovoljno uslugom. Sa ovim kvantifikatori- ma smo dobili (ili bar mislimo da smo dobili) odgovore na osnovu kojih možemo planirati bibliotečke usluge i servise u predstojećim peridoima. Ovom vrstom istraži- vanja možemo dobiti odgovore na pitanje koliko, ali ne i na pitanja kako, zašto i šta. Na neki način to nas vraća u aristotelovsku dilemu, odnosno ova vrsta ispitivanja nema odgovor na pitanja kako-zašto-šta, tj. ona “nam ne kažu zašto ni na jednu stvar – na primer, zašto je vatra vruća; ona se ograničavaju na to da utvrde da je vatra vruća“.3 Da bismo zaista proniknuli u korisničko zadovoljstvo/ne- zadovoljstvo, pored kvantitativnih, potrebna su nam i kvalitativna istraživanja – analiza stanja i potreba. Jedan takav kvalitativni eksperiment je proveden prije nekoli- ko godina prilikom osnivanja nove biblioteke u sastavu Centra studentske inicijative. Rezultati istraživanja se po prvi put prezentiraju javnosti. Rezultati su pokazali visok stepen konkretnih nezadovoljstava, sa primjedbama i pri- jedlozima za poboljšanje, ali zbog ograničenih sredstava istraživanje nije obuhvatilo bibliotekare i donosioce odlu- ka, pa samim tim nije bilo sveobuhvatno. Iako nepotpuno, odlučili smo se na objavljivanje ovog segmenta istraži- vanja nakon prezentacije sažetka rezultata istraživanja u krugu profesionalaca bibliotekara koji su pokazali visok interes za istraživanja ove vrste zbog hitnosti otvaranja dijaloga o razmatranju i uvažavanju potreba korisnika. O ISTRAŽIVANJU Cilj istraživanja je bio saznati šta korisnici misle o tome kakvo je stanje (analiza stanja) u trenutnoj ponudi biblio- teka kojima pristupaju i njihovom načinu rada. Nužno je bilo saznati šta je loše da bi se izbjeglo, šta je dobro da bi se preuzelo i šta je to što korisnici žele da bude uvedeno (analiza potreba), kako bi se unaprijedili sistem usluga i obim ponude, a smanjio stepen nezadovoljstva korisnika. Rezultati rada u fokus grupama sa korisnicima – studenti- ma otvorili su veliki broj pitanja za modernog biblioteka- ra u našoj sredini:4 • Šta korisnici žele od biblioteka, a što ne mogu dobiti bez posredovanja, jednim klikom i skokom od linka do linka na Webu ili odlaska u kopirnicu? • Zašto korisnici imaju osjećaj nezavršene obaveze na- kon izlaska iz biblioteke? • Zašto je nestala dobra komunikacija, zašto neki koris- nici imaju strah od bibliotekarovih reakcija? • Zašto biblioteke služe samo za stare skripte koje su profesori davno napisali? • Zašto se sugestije korisnika ne prihvataju? • Zašto su članarine visoke s obzirom na upotrebnu vrijednost ponude u bibliotekama? • Zašto nema najnovijih sadržaja u bibliotekama? • Zašto nema multimedijalnih i digitalnih sadržaja u bibliotekama? • Zašto ne postoje automatizirani servisi dostupni 24 sata dnevno? Znamo da se biblioteke sporo mijenjaju u odnosu na korisničku populaciju, pogotovo korisnike koji su se “sro- dili” sa novim informaciono-komunikacionim tehnologi- jama. Takvoj populaciji upoznatoj/navikloj na svjetlosne brzine protoka informacija, teško je shvatljivo zašto je potrebno čekati danima na zanimljivu i popularnu knji- gu, dok je na policama zastarjela literatura, zbog čega je glavna uputa na zidovima hramova znanja “Ne diraj …”. U studiji Let iznad bibliotekarovog gnijezda5 dio ispitani- ka smatra da su “kopirnice korisnije od biblioteka”. Ova šokantna tvrdnja nas dovodi do toga da je neophodno preispitati ulogu biblioteke kao “repozitorija znanja” što po svojoj prirodi jeste ili bi trebala biti. Isto tako nas na- vodi da je razumijevanje korisničkih potreba neophodno da bi upravljali promjenama i ostali na površini. Današnji bibliotekar trebao bi biti suportivan, u toku sa socijalnim trendovima, biti vedar i nasmijan, a prvenstveno po- srednik između krajnjeg korisnika i informacija, čistač komunikacionog kanala, pomagač i saveznik istraživaču i studentu. Saša Madacki,Dženana Kalaš, Dženana Alađuz: LET IZNAD BIBLIOTEKAROVOG GNIJEZDA 158 ORGANIZACIJA ZNANJA 2008, LETN. 13, ZV. 4 “Temeljna je odgovornost knjižnica da svojim korisničkim zajednicama odabiru, čuvaju i pružaju pristup obavljenoj građi”.6 Odabrati, analizirati i sintetizirati podatke i in- formacije, pronaći odgovore, razumijeti ono što korisniku treba su neke od odlika modernog bibliotekara. On bi da- nas trebao biti informacijski ekspert informacijskog doba. Razumljivo je da svaka biblioteka ne može priuštiti sebi otvaranje velikog i skupog informacijskog centra sa obi- ljem skupih resursa, ali može poslušati glas korisnika i pokušati prilagoditi se njihovim zahtjevima, surađivati sa drugim bibliotekama i koristiti prednosti informaciono- komunikacionih tehnologija. Biliotekar treba danas više nego ikada prije biti otvoren za saradnju, aktivan sudionik u nastavno-naučnom pro- cesu i naravno težiti razbijanju negativnog imidža i stere- otipa bibliotekara. Treba biti spreman kritički odgovoriti na sljedeći set pitanja: • Ko su korisnici biblioteke u kojoj radim? • Šta oni žele? • Gdje to još mogu dobiti? • Da li im to što žele mogu ponuditi na efikasan način? • Kako moji korisnici definiraju dobru uslugu? Šta je za njih dobro/efikasno? • Da li je usluga koju im nudim konkurentna? Postoje li bibliotekari koji rade posao bolje od mene? Šta mogu promijeniti? • Da li moj rad predstavlja “dodanu vrijednost” nastav- no-naučnom procesu? • Šta ja dobivam zadovoljnim korisnikom? Odgovori na ova pitanja nisu niti mogu biti pretpostavke bibliotekara, odnosno uprave biblioteke nego odgovori živih ljudi, korisnika, zbog kojih u krajnjoj liniji i postoji- mo. Otud ovo istraživanje. Istraživanje je obuhvatilo sljedeća pitanja: • Kako se mladi ljudi osjećaju u ulozi studenta? • Kako procjenjuju svoju ulogu kao studenti – korisnici biblioteke? • Kako ispunjavaju svoje potrebe kao korisnici bibliote- ka (ponuda, organizacija, usluga)? • Kako zamišljaju biblioteku koja bi mogla zadovoljiti njihove potrebe (idealna biblioteka)? METODOLOGIJA RADA U procesu istraživanja koje smo sprovodili sa grupama studenata, primijenjen je metodološki koncept kvalitativ- nog istraživanja kroz diskusiju u malim grupama – fokus grupama. Koristili smo se ovom metodom, jer je bilo potrebno dublje razumijevanje stavova ispitanika. Grupe su uključivale 6–10 ispitanika po grupi čiju je diskusiju o ciljanoj temi poticao i usmjeravao moderator. Održano je ukupno 7 fokus grupa sa ukupno 38 korisnika. U diskusi- jama koje su trajale 1–2 sata cilj je bio postići interakciju među sudionicima te tako doći do odgovora koje je teško ili nemoguće dobiti u telefonskim i osobnim intervjuima. Kroz diskusiju ispitana su četiri nivoa (tok diskusije): Nivo I – Ja • Kako biste se predstavili? Šta biste rekli grupi o sebi? Nivo II – Uloge • Šta je za Vas najvažnija informacija koju ste rekli predstavljajući se? Zašto? Možete li nam to pojasniti? • Vaše predstavljanje u grupi govori o Vašim ulogama Nivo III – Uloga studenta • Razmislite sada o sebi u ulozi studenta. - Koju osobnu potrebu zadovoljavate kao student? - Kako to činite? Objasnite. - Ko/šta Vam pomaže u tome? Objasnite. • Koja osobna očekivanja i potrebe ne možete zadovo- ljiti na fakultetu? - Šta je uzrok tome? Objasnite. - Ko/šta Vam pomaže ili bi mogao pomoći u toj vrsti nezadovoljstva? Kako? • Sa kojim problemima se studenti najčešće susreću u vezi sa izvorima informacija? - Koje resurse imaju biblioteke? - Šta smatrate najpotrebnijom građom neke bibli oteke: knjige, periodičke publikacije, informaci je u elektronskom obliku? Nivo IV – Bibliotečka ponuda i usluge • Šta je za Vas biblioteka? - Postoje li vodiči kroz resurse koje biblioteka nudi? - Kako se osjećate kada ste u biblioteci: obzirom na ponudu; obzirom na uslugu? - Da li u bibliotekama postoje stručnjaci koji Vam mogu pomoći pri traženju novih informacija? • Šta bi ste voljeli promijeniti u vezi sa ponudom i uslugom biblioteke? • Koje prijedloge imate? Saša Madacki,Dženana Kalaš, Dženana Alađuz: LET IZNAD BIBLIOTEKAROVOG GNIJEZDA M T 159ORGANIZACIJA ZNANJA 2008, LETN. 13, ZV. 4 Analiza rezultata diskusije rađena je na osnovu primije- njenih tehnika rada: • upoznavanje – projektivna tehnika nedovršenih reče- nica (Ja sam student ...), • transkript diskusije, • zabilješke kovoditelja, • zabilješke voditelja, • projektivni skript (Kako ja zamišljam ...), • feed back, • anketni list o potrebama za edukaciju. REZULTATI Rezultati istraživanja nastali su putem analize sadašnjeg stanja, analize potreba, pravljenjem liste nedostataka te liste prijedloga. Analiza stanja Tokom diskusije učesnici su naglasili nekoliko konsta- tacija koje zavređuju pažnju zbog svoje težine, a navodi nas na preispitivanje nivoa usluga koje nude bibliotekari i biblioteka: Navedeni izvodi su samo ilustracija, a treba da posluže ne kritikovanju postojećeg stanja i srozavanju ugleda profesije nego su korisni da posluže kao polazna tačka u dijalogu o bibliotekama danas i neophodnoj interakciji sa korisnicima. “Ponuda je dobra, ali organizacije i komunikacija loši i neadekvatni.” “Biblioteka služi samo za stare skripte koje su profesori davno napisali.” “Kopirnica je preuzela uslugu biblioteke, oni nude litera- turu koja je nama potrebna.” “Oskudica novije literature ubija entuzijazam, želju za slobodnim istraživanjem, volju za rad.” “Biblioteka bi trebala biti hranjivi dio fakulteta.” “U biblioteci želim dobiti ono što tražim bez da nekoga molim za to.” “Bibliotekari trebaju da riješe korisnički zahtjev za infor- macijama, a ne samo da daju knjige.” “Prosto te strah nastupa uposlenih, komunikacije nema.” “Nisam imala problema jer literaturu nabavljam mimo biblioteke.” “Korektan odnos bibliotekara, ali nedostatak inicijative. 90 % knjiga je staro, ne koriste se drugi mediji, sve je u papirnom obliku. Nema sistema, nisu izbačene suvišne stvari. Ni studenti nemaju inicijative.” “Nezainteresovanost i profesora i studenata. Biblioteka puna samo pred ispite, drugim danima ničemu ne služi.” “Radi samo 2 sata dnevno, kupuju knjige koje profesori pišu i bezveze bacaju novac.” “Biblioteka je kao začarani krug. Ni studenti, ni profeso- ri, ni asistenti ne vraćaju knjige. Kultura čitanja ne po- stoji, a komunikacija u biblioteci se svodi na lični kontakt sa zaposlenom osobom.” “Biblioteka je dobra, ali nudi samo knjige, a to nije do- voljno.” SAŽETAK REZULTATA Ponuda u biblioteci Opšte nezadovoljstvo ponudom biblioteka (25 ispitanika smatra ponudu lošom, 10 se uopšte nije izjasnilo, a 3 po- nudu smatra dobrom). Izvodi iz rezultata • Zastarjela literatura u fondovima biblioteka. • Biblioteke nemaju multimedijalni pristup. • Članarine visoke s obzirom na upotrebnu vrijednost ponude u bibliotekama. • Mali broj primjeraka knjiga koje se vrlo često koriste. • Nedostatak periodičkih publikacija, video i audio materijala. • Studenti su prinuđeni da svake godine kupuju literatu- ru po preporuci profesora-autora, a te literature nema u bibliotekama. • Nema slobodnog pristupa internetu. • Ukoliko se i nabavi novija naučna literatura, ona ne- stane u kabinetima profesora (kriterij posuđivanja i vraćanja nije jednak za svakoga). • Fondovi se sporo ili nikako ne obnavljaju, knjige za- starjele, mali broj primjeraka. • “Postoje samo knjige, što nije dovoljno.” Usluga i organizacija • Članarine visoke s obzirom na upotrebnu vrijednost ponude u bibliotekama. • Mjesta u čitaonicama je malo; u čitaonicama nema interakcije, stroga pravila korištenja isključuju bilo kakvu vrstu opuštenosti. Saša Madacki,Dženana Kalaš, Dženana Alađuz: LET IZNAD BIBLIOTEKAROVOG GNIJEZDA 160 ORGANIZACIJA ZNANJA 2008, LETN. 13, ZV. 4 • Nema prezentacije novopristigle građe. • Nedostaje kontinuirani pregled o nabavci novih infor- macija. • Vlada osjećaj izgubljenosti u biblioteci. • Ne postoji uvid u trošenje novca zarađenog od člana- rina. • Postoji neravnopravan odnos (student plaća a potči- njen je). • Ne vodi se računa o studentskoj populaciji sa poseb- nim potrebama. • Neodgovarajuće radno vrijeme (radno vrijeme kratko i neprimjereno). • Ne vodi se računa o studentskoj populaciji sa poseb- nim potrebama (prostor, prilaz, udobnost čitaonica). Komunikacija • Studenti nemaju uticaja na nabavku nove literature i izvora informacija. • Niko ne radi analizu potreba studenata. • Biblioteke ne pružaju informacije o svom fondu i uslugama. • Komplikovan i zastario način komunikacije student– bibliotekar. • Nezainteresovanost za potrebe studenata. • Komunikacija sa osobljem biblioteke je frustrirajuća. • “Zbog loše ponude i usluge ne koristim biblioteku.” • U bibliotekama prisutno nekompetentno osoblje koje ne poznaje fondove. • “Službenički” odnos prema korisnicima. • “Bibliotekara vidim samo kad treba da dobijem pe- čat.” (Obaveza je studenta da prilikom upisa u novu akademsku godinu donese potvrdu iz biblioteke da je razdužio sva dugovanja, odnosno da ne posjeduje niti jedan primjerak građe iz biblioteke, op.. autora). Prijedlozi za pobolj{anje stanja Podaci dobiveni sa primijenjene tehnike projektivnog stripa, individualne interpretacije svakog člana i grupnog feed backa: • uključiti nastavno osoblje obavezom o usavršavanju i praćenju novih izvora informacija, • da studenti i profesori zajednički naprave pritisak u vezi sa nabavkom i dostupnošću najnovijih informacija, • proširiti fondove biblioteka, • organizovati događaje u bibliotekama poput filmskih projekcija, promocija novih knjiga, razgovora sa auto- rima, • angažovati studente da sačine prikaze novih knjiga za oglasne ploče biblioteka ili web stranice biblioteka, • uvesti redovne biltene prinova, • uvesti i jačati multimedijalne zbirke i upotrebu elek- tronskih informacija, • uvesti “neograničenu” upotrebu kompjutera u biblio- tekama za korisnike, • promoviranje novih sadržaja u bibliotekama što bi moglo privući studente koji trenutno ne koriste biblio- teke, • opremiti prostore za prezentacije, predavanja i sl., • organizovati posjete bibliotekama sa organizovanim prezentacijama fondova, • uključiti studente, • promijeniti odnos bibliotekara prema korisniku, • ubrzati uslugu, • uvesti brzo i kvalitetno rješavanje zahtjeva za infor- macijama, • modernizirati organizaciju, uslugu i ponudu, • ponuditi intimniju čitaonicu sa više prostora za poje- dinca, • uvesti jedinstvenu člansku kartu za sve fakultetske biblioteke, • uvesti dostavu informacija putem elektronske pošte, • obezbijediti uslove za osobe sa posebnim potrebama. ZAKLJU^NA RAZMATRANJA Psiholo{ke implikacije – izbjegavanje i neza- interesiranost za biblioteku Kognitivni nivo Ponudom, uslugom i organizacijom rada biblioteka stu- denti ne mogu zadovoljiti svoje osnovne potrebe na kog- nitivnom nivou: • nemaju priliv novih informacija, • većinom su usmjereni na pisanu literaturu, • nemaju uvida o novim istraživanjima, • nemaju mogućnosti da istražuju, • nema interakcije, • nema nikakvih informacija o ponudi, novoj literaturi, o aktuelnim stvarima. Zbog ovako nekorisne ponude studenti sve više izbjega- vaju korištenje biblioteka. Emocionalni nivo Kao korisnici biblioteka, studenti na emocionalnom nivou ne mogu zadovoljiti svoje psihološke potrebe, u smislu da im biblioteka predstavlja podršku, sigurno mjesto, izazov, osjećaj pripadnosti i sigurnosti da će pronaći ono što im treba. Izbjegavaju odlazak u biblioteku jer osjećaju neugodu, strah i neprijatnost zbog loše komunikacije sa osobljem. Saša Madacki,Dženana Kalaš, Dženana Alađuz: LET IZNAD BIBLIOTEKAROVOG GNIJEZDA M T 161ORGANIZACIJA ZNANJA 2008, LETN. 13, ZV. 4 Socijalni nivo Studenti su iskazali stavove da na socijalnom nivou, bi- blioteka nije mjesto susretanja, interaktivne razmjene i druženja, pa je i iz ovog razloga izbjegavaju. Nakon analize rezultata u fokus grupama, nameću se sli- jedeći zaključci: • Studenti su nezadovoljni ponudom, uslugom i organi- zacijom biblioteka. • Vrlo jasno znaju šta žele i šta im treba, što se vidi iz liste prijedloga–preporuka. • Neophodan im je servis biblioteka iz više razloga: - da saznaju odmah, - da mogu imati interaktivnu razmjenu znanja iz među sebe, biblioteke, predavača, studentskih grupa i organizacija preko umrežavanja biblioteka, - da imaju “sigurno” mjesto za susrete, osjećaj ugode i pripadnosti, - da imaju uvid u vezi sa nabavkom, sredstvima, organizacijom i sl., - spremni su da ponude svoje vrijeme i znanje – da participiraju u radu biblioteka (prezentacije, recenzije, preporuke, razmjena iskustva, konti nuirano informisanje o novitetima, nabavci i po nudi). Liste prijedloga koje su studenti ponudili su strukturirane, kreativne, raznovrsne i primjerene njihovim potrebama, te ih je važno uvažiti kao izvor ideja za kreiranje i pobolj- šanje bibliotečke ponude. Opombe 1 Christine L. Borgman: Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja: pristup informaciji u umreženom svijetu, Naklada Benja, Zadar, 2002. 2 Le Koadik, Iv-Fransoa, Nauka o informacijama, Clio, Beograd, 2005, str. 13. 3 Aristotel, Metafizika, Kultura, Beograd, 1971, str. 5. 4 Pitanja i izjave u navodima su stvarna pitanja i konstatacije ispi- tanika izrečenih u toku izvođenja ispitivanja. Detalje je moguće pronaći u rezultatima studije dalje u tekstu (op. autora). 5 Prvobitni, odnosno, radni naslov studije je bio BIBLIOSFERA 001, što je kodno ime projekta izvedenog u okviru Laboratorije za bibliotečka ispitivanja i istraživanja Centra studentske inicijative. Nakon završenog ispitivanja i uvida u rezultate, dobio je simboli- čan naslov Let iznad bibliotekarovog gnijezda. 6 Christine L. Borgman, op. cit. str. 145 (kurziv autori). Izvori • Izvještaj sa inicijalne fokus grupe • Izvještaji sa fokus grupa I–VI • Zabilješke voditelja • Zabilješke kovoditelja Saša Madacki,Dženana Kalaš, Dženana Alađuz: LET IZNAD BIBLIOTEKAROVOG GNIJEZDA