KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA f' ;b. rima-* r»;lf»6 -i. M'-.itV'*-. UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (2) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. MARTA 1925. V,.-.’, !: • --ijrd.r.VV«.! »' ! PATENTNI SPIS BR. 2599. Naamlooze Vennootschap Finanzieele Maatschappij „Driebergen“, Amsterdam. Naprava za automatsko fonografsko davanje odgovora i primanje govora, za telefonske slanice. Prijava od 3. nevembra 1921. _____ Pronalazak se odnosi na jednu napravu za automatsko-fonografsko davanje odgovora i prijem govora, za telefonske stanice, i odnosi se manje na naprave koje se neposredno uzimaju u obzir za davanje odgovora i primanje, već osobito na pomoćna sredstva pomoću kojih se reguhše opštenje sa telefonskom stanicom i fonografske naprave stavljaju u dejstvo. Kao što je pcznato, pri modernim telefonskim stanicama nalaze se paprave koje uvek deluju autom Iski, i koje službeniku stanice omogućavaju nadzor nad sopslvenim telefonskim vezama. Ove se naprave u opšle stavljaju u dejstvo na taj način što se na pretplatničkim mestima umeću ili izvlače organi koji zatvaraju struju, obično kondenzatori, tako, da je struji iz stanične baterije put sprečen ili slobodan. Telefonska tehnika razvila se je na taj način što se sa ovih tačaka gledišta mogu u op-šte razlikovali dva sistema stanica, naime stanice sa automatskim davanjem znaka svršetka, kod kojih su aparati za nadzor govornih veza regulisani umetanjem kondenzatora u govorno strujino kolo, i slanice sa centralnom mikro-fonskom baterij ’m kod kojih je kondenzator umetnut u pozivno strujino kolo mesta govora. Tu treba još naglasiti to da osnovni karakter stanice sa automatskim znakom svršetka leži u tome što na pretplatničkon mestu, u širnom stanju t. j. kada je slušalica obešena postoji put koji sprovodi jednosmislenu struju, dok za vreme govora, kada je slušalica skinuta, put jednomislene struje mora biti sprečen pomoću jednog kondenzatora. Kod stanice koje rade sa centralnom baterijom i ___ Važi pd 1. decembra 1923. gde u cilju automatskog poziva sprovodioci pretplatnika su stalno vezani za bateriju stanice, mesto govora u slanju mira, zatvoreno je pomoću jednog kondenzatora slavljenog ispred budilnika dok prilikom govora nastupa jedno komutovanje tako da jedna jednosmi-slena struja može da protiče kroz pretplatnika mesta, pomoću koje je nadzorni signal stanice stavljen u stanje koje pokazuje govor. Dalje naprave stanice bez važnosti su za pronalazak važno je samo to, da mehanizam kod davanja odgovora i prijema govora na staničnom sprevodniku vrši jedno komutovanje, koje odgovarajući jednom običnom pretplatničkom mestu, izaziva promenu stanja veze, od položaja mira i položaja govora, tako da su nadzorni signali stanice odgovarajući početku i svršetku govora, stavljeni u dejstvo na željeni način. Uz oba komutovanja, dolaze još umetanje naprave za davanje odgovora, a po nekom dejstvu; komutovanja na prijem govora, kao i na završetku prijema, vraćanje cele naprave u položaj mira. Ovi procesi su po sebi prostiji; oni odgovaraju u opšte komutovanju jednog običnog govornog mesta pomoću kukastog komutatora, samo se ono u ovoj napravi ima uzeti potpuno automatski u ostalom, komutovanje obuhvata umetanje sistema mikrofona za davanje odgovora i sistema za prijem, i najzad na završetku ovog posled-njeg, izvlačenje i ponovno uvlačenje pozivnog organa. Pri tome je pak za pronalazak bitno da rezonator za odgovor i prijemni re-zonator ne budu uvedeni istovremeno, već' samo onda kad treba da stupe u dejstvo, pomoću jednog ustrojstva koje automatski Din. 35___ deluje. Istp „ustrpis^vp Vvršj .i aulomatsko ko-; mutovanje osfalih aparata' fa.kodje fu ' odgovarajućim momentima upotrebe, tako da su uvek uvedeni oni aparati, koji imaju da stupe u dejstvo. Crtež prestavlja šematički u fig. 1 jadan primer uvodjenja pronalaska, i to tako da je naprava prestavljena u položaju mira. Sa 1,2 označeni su zavrtnji, za koje se vezuju dupli sprovodnici koji dolaze iz slanice. Ako se povodnik prali dalje, dolazi se do jednog komutatora 3, koji nalaže pozivni bu-dilnik 4, s ove ili s one strane jednog kondenzatora 5. Ovaj raspored služi za reguli-sanje nadzornog signala stanice na objašnjeni način. Ako aparat ima da bude vezan za stanicu sa automatskim signalom svršetka ima se prekidač 3 tako izvesti, da se on u svome stanju mira nalazi u nacrtanom položaju, dok je pak u položaju rada prislonjen na slobodan kontakt. Za stanice sa centralnom baterijom, ima prekidač 3 da radi u obrnutom smislu, tako da uvrten prestavlja radni položaj. Ako za doziv nije potreban nikakav akuslički signal, može se na mesto budilnika n staviti samo jedan' indCikcioni kalem, koji je pogodan za provodjenje jednosmislene struje iz signala svršena, t. j. centralne baterije stanice, da bi se nadzorni signal stavio u dejstvo. Od kondenzatora 5 vodi sprovodntk ka jednom Elektromagnetno m razvodnom aparatu 6,' koji se ima označiti kao pozivni rele. On ima dva navoja 7 i 8 od kojih 7 kao pozivni navoj stoji u vezi sa staničnim .'provodnikom i 8 kao navoj za zadržavanje, koji je prilikom nadraživanja ahkera 9 preko svog sopstvenog kontakta 10 uveden u jedno lokalno strujino kolo. Na taj način biva rele 6 ukočen u svom položaju rada sve dok ne bude vraćen natrag pomoću drugih srestava o kojima će dalje biti reči. Kontakt 10 vezuje istovremeno strujino kolo za motor 11 koji služi za pokretanje fonografske naprave čije ć? se funkcija dalje izbliže objasniti. Anker 9 je napravljen u obliku poluge na ugao, čija ručica 12 naleže na jednu šipku 12 naleže na jednu šipku za pritisak 14 koja stoji pod ulicajem federa 13 šipka 14 je svojim drugim krajem utvr-djena za jedan deo 16, koji se može okretati oko točka 15. Čim je anker 9 privučen, feder 13 biva stiskanjem stavljen u napon, pri čemu bi se deo 16 pokrenuo oko 15 u desno, kada u tome ne bi bio sprečen zadržavanjem 17 je utvrdjen na ankeru 18 jednog elektromagneta 19 tako da prilikom privlačenja ankera 18 oslo-bodjava deo 16, a naprotiv prilikom docnijeg odpuštanja ankera može da se savije i da pored dela 16 prod je a po- , moću federa 20 da ,opet bpde vraćen u svoj kočeći položaj. Deo 16 nosi jedan par kontakt-federa 21, koji pri desnom položaju dela 16 dolazi u domašaj ankera 18 i biva tako zatvoren, kada je anker nema-gnetizovan. Na taj način biva u strujino kolo uveden jedan elektromagnet 22, koji usled svog nadraživanja privlači natrag anker 9 pozivnog relea 6 u položaj mira, tako da kontak 10, čije je zatvaranje povuklo za sobom ceo proces rada naprave, biva ponovo otvoren. Uredjenja bi se još moglo podneti i tako, da je kontakt 21 načinjen kao kontakt mira, iznad koga je navoju 8 pozivnog relea 6 dovedeno strujino kolo za zadržavanje Pri tome, naročiti magnet za deklan-šovanje 22 nije potreban, pošto se deklan-šovanje ankera 9 zbiva na taj način što se strujino kolo zadržavanja od 8 otvaranjem kontakta mira 21 prekida. Ankeru 18 pridodala je jedna naprava za zakašnjavanje, naznačena kod 23. Ta naprava dejstvuje na taj način, što je anker 18 prilikom nadržaja magneta 19 doduše odmah privučen, ali se naprotiv prilikom prestanka struje, tek po isteku izvesnog vremena vraća u svoj položaj mira, i komu-tovanje kontakta 21 zbiva se dakle sa za-kašnjivanjem. Sa 24 označena je jedna razvodna naprava koju nadražuju govorne struje i koja je u najprostijem slučaju načinjena iz jednog sistema telefona 25 kupliranog sa jednim sistemom mikrofona 26. Sistem mikrofona 26 je uveden u strujino kolo magneta 19, dok sistem telefona 25 može biti vezan za govorni sprovodnik. Sistem mikrofona 26 pruža obično tako veliki otpor za struju koja nadražuje magnet 19, tako da on nije dovoljno jak da može da privuče anker 18. Ako je pak sistem telefona 25 nadražen odvodnim strujama, sistem mikrofona 26 biće stavljen u takvo stanje, da njegov otpor opada. To ima za posle-dicu da magnet 19 dobija struju potrebnu za govor. Čim pak sistem telefona 25 ne dobija više nikakvu govornu struju, penje se ponovo otpor magnetskog sistema 26, tako da magnet 19 prestaje da bude nadražen. Aparat za prijem, koji ima da dolazeći govor primi na fonografski valjak, označen je sa 27. Pošto je način njegove izrade bez važnosti za pronalazak, on će biti samo u opšte spomenut. On se sastoji u glavnom iz jednog sistema telefona, čija je membrana kuplirana sa jednom fonografskem pisaćom iglom za primanje. U ostalom, njegov mehanički deo može biti podešen i po kakvom drugom principu primanja, a ne samo fonografskom. Sa 28 je označen glavan deo sistema za davanje odgovora. Njegova forma izvodjenja je takodje po sebi sporedna. Pretpostavljeno je da se on sastoji iz jednog mikrofona proizvoljnog načina pravljenja, čija je membrana mehanički vezana za jednu fonografsku iglu za uvodjenje.. Ostali delovi sistema za davanje odgovora i aparata za primanje, ne dolazi ta-kodjer, za pronalazak u obzir; može se ukazati samo na to, da se aparati 27 i 28 na uobičajen način kao i rezonatori govornih aparata — fonografa — imaju udesiti,. t. j. igla sistema za davanje 28 ima da bude stav Ijena u dejstvo pomoću jednoga valjka za uvodjenje, dok igla sistema za ndmanje 27 ima da dejstvuje na jedan valjak za primanje. Treba još naročito obratili pažnju na kontakt 29, koji bude zatvoren pošto sistem za davanje odgovora 28 da svoj odgovor, a po završenom primanju opet se otvara. Osralo njegovo uredjenje je bez važnosti. On ima za cilj da slrujino kolo za jedan elektromagnet razvodni aparat 30 zatvara, koji, prilikom svoga nadraživanja, izvlači valjak za davanje odgovora i uvlači valjak za primanje, i dalje dejstvuje na različite kontakte 31, 32 33 i 34 i to tako, da su 31 i 32 prekinuti, a 33 i 34 naprotiv zatvoreni. U cilju ovih komuto-vanja govorice se izbliže prilikom obješnja-vanja načina funkcionisanja nanrave. Sem toga na različitim mestima toka struje raspo-redjeni su još razvodni kontakti 35, 36, 37 čiji će se značaj takodje objasnili prilikom načina funkcionisanja. Ovi kontakti mogu, kao i komutator kontakt 3 doći pod uticaj bilo ankera 9 pozivnog relea 6, ili, što je celis-hodnije, motora za pokretanje. Radi uprošća-vanja toka struje uzeto je na crtežu, da kontakt mira 35, pomoću koga je strujino kolo pozivnog navoja 7 od pozivnog relea 6 odvojeno od govornog sprovodnika, upravlja anker 9, dok su 36 i 37 zatvoreni motorom za pokretanje ma na koji bilo način, napr. pomoću jednog regulatora. Na istom putu može se i komutaror 3 komutovati. Što se inače tiče samog šaltovanja, ima se samo spomenuli da je mikrofon sistema za davanje odgovora 28, na poznat način zajedno šaltovan na sa jednim indukcionim ka-lemom 38 čiji sekundarni kalem dobija vezu sa govornim sprovodnikom. U ostalom može se samo šaltovanje telefonskog aparata izvesti i na koji drugi poznati način. Na različitim mestima toka struje postavljene baterije B 1 do B 6 mogu biti pojedinačne baterije, premda je u opšle bolje da se nekoliko njih ili sve spoje. Najzad treba još spomenuli kontakt 44, koji, zaobišavši fonični relje 24, može da zatvori strujino kolo za elektromagnet 19 i pred-vidjen je u tom cilju da se, prilikom nenor- malnog funkcionisanja, o čemu će niže biti izbliže govora, . izbegnu poremećaju u napravi. On je tako načinjen da on biva pre-lazno zatvoren, pošto je davanje odgovora završeno i rezonator za prijem već izvršio nekoliko obrtanja na svome valjku. Tako na-primer može slavili u dejstvo anker razvodnog aparata 30, pri čemu on stupa u dejstvo sa ostalim tamo nameštenim kontaktima, kada po isteku davanja odgovora nastupi komuto-vanje valjka. Pri lorr-e, on može biti snabde-ven sa pogodnim napravama za zakašnja-vanje, tako da je on zatvoren tek posle iz-vesnog vremena, pošto je valjak za primanje napravio nekoliko obrtaja. Funkcionisanje ove naprave odigrava se na sledeči način : Preko sprovodnika vezanog na zavrtnjima 1 i 2. dospeva pozivna struja stanice kroz budilnik 4, koji pokazuje poziv akustički. Istovremeno teče budilna struja krbz kalem 7 pozivnog relea 6 i nadraži ga, tako da anker 9 zatvori kontakt 10 Čim se ovo zbude dobija navoj 8 iz baterije B1 struju i anker 9 ostaje privučen, čak i kkd budilna struja' ne protiče više kroz kalem 7. Kontakt- 10 uvodi istovremeno motor za pokretanje- 11 naprave. Ovaj počinje da se okreće i komutuje pri tom kontakt 3, tako da nadzorni signal na stanici iščezne, pokazujući, tirhe služberiicima prijem poziva. Dalje zatvaraju kontakti 36 i 37 čime biva mikrofon davanja odgovo'ra’28 izveden i sekundarno kolo sistema za davanje odgovora vezuje se za stanični sprevodnik. Valjak davanja odgovora dejstvuje sada na sistem za davanje odgovora 28, 'pri čemu se govor koji se nalazi na valjku, preobrati u govorne struje, koje bivaju pomoću indukcionog kalema 38 prenesene na telefonski soro-■ vodnik. Ovo stanje naprave biva tek onda izmenjeno kada je sistem za davanje odgo-vura potpuno dao svoj odgovor. Potom biva kontakt 29 zatvoren, što ima za posledicu nadraživanje elektromagneta 30. Na taj način biva valjak za davanje odgovora istisnut i valjak za primanje stavljen u dejstvo. Dalje kontu je njegov privučni anker kontakt 31, 32, 33, 34 i lo prekida 31 primarno strujino kolo a 32 sekundarno strujino kolo sistema za davanje odgovora, pošto ovo nije više upotreb-Ijeno. Naprotiv kontakt 33 uvodi prijemni rezonator 27 i fonični rele 24 u stanični sprevodnik, dok kontakt 34 zatvara sekundarno strujino kolo foničnog relea 24. Pošto je pretplatnik koji zove, i koji je vezan za stranicu, primio odgovor saopšten mu preko sistema za davanje odgovora 28 on će se javiti. Govorne struje teku kroz prijemni rezonator 27, koji je za to vreme donesen ispred valjka za primanje, i nadraže ga tako, da je govor fonografski primljen. Govorne struje nadraže istovremeno telefon 25 fonič- m »aj. na^tijiv^ .ojflpr, si^a nu^ofana.|2§,uiWp|jer1,.|^Q^aeleJjlrom9?nei 19 dopijp doyolinpr^fr,ui)^.f,19 dakl.e bude na,-draž,en ;! Driyuče. svoj an^Pj lq. Pri tom biva deo 1§, Jipji 4e preko Rriyuppnog ankera 9 pomoću federa, pslobodjep pd zadržavaču 1:7.,. i mp|e zauzeti svpj položaj rada .prilikom kqgq se kpptakj 2l,p9stpylja j?pad ankera 18, Pauze govpra, pfilikpm ;kojih dakle ne nastupa r)a,: dra^ypi)je foničnog relep 24 ne .menjaju nista na ovpm stanju, pošto naprava za za-kašnjpvppje 23 oslobodjaya anker 18 tek POr sle'j'.-d nog izvesnog vremena, koje je izmerno za praktičjii najduža trajanja govora. Tek pošlo je govor stvarno završen, oslobodjava naprava za zakašnjavanje 23 anker 18. Prilikom podizanja ankera 18, popušta zadrža-vać 17 pomoću federa 20 fako da deo 16 ostaje još u svome položaju rada, i anker 18 u stanju je da zatvori kontakt 21. Time biva strujino kolo za magnet 22 zatvoreno, koji pri svome nadraživanju stalno otkida anker 9 sa pozivnog relea 6. Usled odvajanja kon takta 10, strujino kolo zadržavanja biva prekinuto za navoj 9, tako da rele 6 dospeva u svoj položaj mira. Na taj način je feder 13 skupljen, i deo 16 vraća se tok°dje u svoj položaj mira, pri čemu zadržavač 16 opet zauzima kočeći položaj, iza dela 16, i kontakt 2J. koji izlazi iz domašaja ankera 18, ponovo otvara sa tim je strujino kolo za magnet 22 ppet izvedeno. Usled otvaranja kontakta 10, strujjno kolo zadržavanja biva prekinuto za navoj 8, tako da rele 7 dospeva u svoj položaj mira. Na taj način je feder 13 skupljen, u deo 16 vraća se takodje u svoj položaj mira, pri čemu zadržavač 13 opet zauzijna sv°i kočeći položaj, iza dela 16 i kontakt 21 koti izlazi iz domašaja ankera 18; ponove se otvarp. Sa tim je strujino kolo za rpagnet 22 opet izvedeno. Usled otvaranja kontakta 19, biva u motor za pokretanje 11 izveden, tako da su razvodna pera 3, 36 i 37, opet vraćena u svoj početni položaj. U strujino kolo razvodnog magneta 30 biva prekinuto, tako, da razvodna pera, njegovim an-kerpm pomerena, mogu takodjer zauzeti svoj poćentni položaj Sa tim je dakle cela naprava ponovo dostigla svoj položaj mira. Mogao bi da nastupi slučaj da pretplatnik koji poziva, na primar prilikom pogrešnih veza, ne odgovara, dakle fonični rele ne bude nadražen. Da bi se naprava ponovo dovela tada u stanje mira spremno za funkciju, stupa najzad prekidač 44 u dejstvo Time biva stru-jinp, kolo za magnet 19 sa zaobilaženjem fo-ničkog relea 24 za kratko vreme zatvoreno. Usled , toga taj magnet privlači svoj anker 18, otkači pri tom deo 16 i sve dok nikakve govorne siruje ne dolaze da nadraže fonični rele 24 prelažene cele naprave u položaj mirq. ide na uopjsan način. U si. 2. šematički je prestavljeno jec|no ustrojstvo sprečavanja za pozivni jele 6.,i koje radi čisto elektromagnetski , a , kojim takodje, komanduje jedan fonični rele, . Prostote Jadi uči će samo u razlike, u^pclnosu ,na .gornju napravu, bat Ovde je rele 9 za uvOdjćnje motora za pokretanje 11 dobio jedan naročiti kontakt 10 a, odvojen od kontakta zadržavanja 10 Strujino kolo žadržavanja je dovedeno preko kontakta mira 39 jednog relea 40, paralelno kome je uveden kontakt rada 21 a jbdnog relea, koji ima da izvrši isto dejstvo kao i magnet 19 u si. 1. Usled toga je on isto tako označen sa 19. Strujino kolo relea 40, je preko jednog kontakta 43, koji biva zatvaren od motora za pokretanje 11, pripremljeno i pomoću kontakta 42 reida 19 zatvoreno. Ono samo ima još jedan kontakt 41 koji strujino kolo zadržavanja samo za sebe zatvara. Ovo uredjenje ima za cilj da, nadraženja relea 40 otstrani ovome uticaju na strujino kolo zadržavanja 8 tako da ovome šla više samo fonični rele komanduje. Navoj relea 19 je na gore opisani način uveden u strujino kolo mikrofona foničnog relea 24. Treba još samo skrenuti pažnju na to, da je kontakt 42 od relea 19 obične vrste, dok je kontakt 21 a. koji odgovara kontaktu 21 u figuri 1 snabdeven jednim sistemom za kočenje 23, koji utiče tako da se prilikom prestanka nadraživanja relea 19 u kontakt otvara tek posle izvesnog vremena. Kontakt 21 a i 42 mogu takodje biti nameš-teni na dva zasebna relea. Način rada ovog uredjenja je sledeči: Privučeni anker 9 zatvara kontakte 10 i 10 a,. 10 uvodi strujino kolo nadržavanja za navoj 8 tako da je anker 9 ukočen u svome položaju rada i 10 a uvodi motor za pokretanje. Pri tome bivaju kontakti 43 i 33 zatvoreni. Ovo stanje ostaje tako sve dok fonični rele 24 ne bude nadražen govornim strujama. Usled toga dolazi rele 19 u igru, i zatvara kontakte 42 i 21a. 42 uvodi rele 40 koji kod 39 prekida strujino kolo zadržavanja. Pošto je pak ranije 21 a zatvoren, ostaje anker 8 u svome položaju rada. Prilikom prijema struje za rele 19. biva kontakt 42 prekinut. Ako to nema nikakvo dejstvo pošto rele 40 ostaje nadražen preko svog kontakta 41. Kontakt 21a naprotiv biva usled sistema za zakašnjavanje 23 tek posle izvesnog vremena otvoren, koje je duže nego ma kakva gornja pauza na završetku prijema govora. Kad nastupi prekir danje kontakta 21 a, pozivni rele 6 prestane biti nadražen i anker 9 koji se vraća nar trag otvara kontakte 10 i 10a. Tim biva mo-: tor 11 zaustavljen, i pošto su kontakti 43 i 33 prekinuti, rele 40 ostane bez struje, posle, čega cela naprava ponovo dospeva u svoje stanje mira. Patentni zahtevi: 1. Naprava za automatsko fonografsko davanje odgovora i primanje govora, na telefonske stanice naznačeno time, što jedan elektromagnetski razvodni postroj (6) stavljen u igru jednom budilnom strujom, koji se po svome nadraživanju automatski ukoči u svom položaju rada, stavi u kretanje motor (11) za fonografski aparat davanja odgovora i prijema (26,27) i izaziva jedno automatako ko-mutovanje (kod 3) za stanje govora u cilju komandovanja staničnog signala za zatvaranje, i dalje, što jedan razvodni postroj (24) nadražen govornim strujama, vezuje za telefonski sprovodnik, pomoću kojega je, u vezi sa jednom napravom (23), naprava držana u stanju rada sve dotle, dokle god fonični razvodni postroj (24), na završetku govora, usled prestanka govornih talasa, ne bude stavljen van dejstva, tako da izazove jedno prinudno izvodjenje ukočenoga razvodnog aparata (6). 2. Naprava prema zahtevu 1. naznačena •time, što se komutovanje mikrofona za davanje (28) rezonatora za prijem (27) foničnog razvodnog ustroja (24) i pozivnog navoja (7) razvodnog aparata (6) izaziva automatski na taj način što su svaki put uvedeni samo oni aparati, ili vezani za stanični sbrovodnik, koji u datom vremenu imaju da stupe u dejstvo, sve u cilju da aparati budu zaštićeni od pre- opterećenosti strujom i da bude pojačano dejstvo davanja odgovora t. j. primanja, otstra-njivanjem sporednih puteva koji mogu da odvode govorne struje. 3. Naprava prema zahtevu 1. naznačena time, što pozivni rele (6) po zadržavanju staničnom budilnom strujom bude ukočen i vraćen u stanje mira tek na taj način, što se usled nadraživanja foničnog razvodnog ustroja (24) jedan prekidač-deklanšer (21 t. j. 21a) koji u vezi sa jednim sistemom za zakaš-njavanje (23) komanduje samo fonični prekidač (24) učini zavisnim. 4. Način izvodjenja naprave prema zahtevu 1. i 3 naznačen time, što je prekidač (21) koji izaziva stavljanje u igru pozivnog relea (6), jednom izazivnom silom (13) usled privlačenja ankera (10) ali koji tek po kočenju foničnog razvodnog ustroja (24) blagodareći jednom zadržavaču (17) može dospeti u dejstvo, stavljen pod isključivo komandu foničnog razvodnog ustroja (24). 5. Način izvodjenja naprave prema zahtevu 1. i 3., naznačen time, što je strujino kolo zadržavanja relea (6) dovedeno preko kontakta mira jednog relea, koji u momentu ulaska u igru foničnog razvodnog ustroja (24) biva zamenjen jednim prekidačem (21) koji se polako vraća u svoj izveden položaj mira, a kojim inače isključivo komanduje fonični razvodni ustroj (24). , • ■ ■ . - '-r. ft; ',;i ■" ; -f'1 ’ 7'' .. •.< 'f, ■■■ ‘f.'> ■ ,:! I f> ■' 'H' .< ” ■ • ' / ■ , , ■■ ■'’ . , • ; , ;.v' ... 1 ■■■■;■ r\’.< .’ff I ‘ ‘ . ■ . ‘.i ■ ' ■ ■1 ' ■ .i ■, • .. . i': •. . ,, .jf.'- ■ ■•'i ; . ; >• ■ • : i1 ., .-fi!.; i ' ■ '' > 1' . ' ... f . ;1 1 “' 1 ’ li ' ■ . fi if ■ i ; : i ! !, , I, •' f, , • »: ••• ■'( ' i f r • (.it.\ iv/t.:•(•>/ . I , ■ i;>m ftijjbo ’• .•■t , / 'V ' t(Ir i i ■ . . r vi!;1 ■: ' f.J.ft'! ', V • . i .. ■ ,'i: ■ / . ; II • ■ ■ . ;i' ; ; >i ..... , , ■ ; . ' ; ‘ ' ■ ■ i ■ ’ ’ . : ‘ ;■■■su ■. 1 i 1 . . . .. • • • v. : , * . •*..! r;g. i. A d patent broj269$.