KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 20 (2)
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1 JANUARA 1939.
PATENTNI SPIS BR. 14560
Svenska Akliebolsget Brom&regulator, Malmö, Švedska.
Uređaj za automatsku promjenu kočne snage kod vozilnih kočnica.
Prijava od 18 aprila 1937.	Važi od 1 jula 1938.
Kod vozilnih kočnica, naročito kod kočnica na željezničkim kolima predlagali su se več mnogi i raznoliki uređaji za automatsku regulaciju kočne snage zavisno od opterećenja vozila. Kod većine do sada predlaganih uređaja iskoirišćuje se opterećenju vozila proporcionalno uvijanje njegovih nosnih pera za pogon regu-lacioinog organa, pomoću kojega se kod rastućeg opterećenja vozila kočnica prevodi na jaču kočnu snagu, n. pr. kroz na-mještenje većega pritiska ikočničmog ci-lindera, umetanje dodatnog kočnog cilindra ili udešenjem većeg prevodnog odno-šaja kočnog motkovlja. Udešavanje kočne snage zavisno od uvijanja nosnih pera skopčano je ali sa stanovitim poteškoćama, dijelom uisljed titranja pera kod vožnje, a dijelom usljed toga, što pera u pogonu s vremenom ošepave. Pokušavalo se je, da se te poteškoće zaobiđu tim, da se regulacioni organ pomoću sa opterećenjem vozila promjenljive snage pogoni suprotno kod pomicanja regulaciornog organa u smjeru snage rastućem opterećenju težine ili pera tako, da je prevodni organ mijenjao svoji položaj za svaku promjenu opterećenja vozila. Ovaj je ali uređaj prikladan samo u takovim prilikama, gdje je ko-čna snaga promjenjiva kontinuirano sa opterećenje vozila. Nije ali prikladan u takovim slučajevima, gdje se kočnica dade regulirati na jedan ili na drugi od dva stepena kočne snage, od kojih jedan višji stepen kočne snage odgovara natovarenom vozilu, a drugi niži stepen kočne snage praznom: vozilu. U takovim se naime slučajevima smije regulacija sa nižjega na višji stepen kočne snage zbiti samo onda,
kada opterećenje vozila prede stanovitu granicu, pa se stoga nemože svrsishodno izvesti pomoću regulacionog organa, koji kod susjednih vrijednosti opterećenja vozila zauzima položaje, koji graniče sa položajem za promjenu, jer bi regulacija onda bila nesigurna. Obzirom na jednostavnost u građevnoj izvedbi i iz više drugih razloga u većini je ali slučajeva probitačnije, da se kočnica načini regutaciona za jedan ili drugi od dva određena stepena kočne snage, nego da se konstruira za kontinuirano mijenjanje kočne snage, a svrha je ovoga pronalaska konstrukcija pouzdanog i praktično besprigovorenog uređaja za automatsku regulaciju takovih kočnica sa dva određena stepena kočne snage.
Najhitnija se oznaka nazočnoga pronalaska sastoji u tom, da na između dva skrajnja položaja pokretljivo tijelo, koje pogoni regulacioni organ pio sebi poznatim načinom, a na koje u smjeru prema jednom skrajnjem položaju utječe sa opterećenjem vozila promjenljiva snaga, u smjeru prema drugom skrajnjem položaju utječe za vremena pomicanja tijela između njegovih skrajnjih položaja snaga, koja ostaje praktično jednaka i koja odgovara određenoj granici opterećenja vozila, tako da to tijelo, već prema tomu, da li opterećenje vozila ovu određenu granicu opterećenja prekoračuje ili je ispod nje, zauzimlje jedan ili drugi skrajni položaj. Time se postizava prednost, da se regulacioni organ sigurno drži u položaju, koji odgovara nižem stepenu kočne snage sve dok ne bude prekoračena unaprijed određena granica opterećenja, te da se onda
Din. 30.
najedanput sigurno odvede u položaj, koji odgovara višjem stepenu kočne snage, te jednako sigurno ostaje u tom položaju sve dok se nije došlo ispod unaprijed određene granice opterećenja, pri čem se onda regulacioni organ opet najedanput odvede natrag u položaj koji odgovara nižem stepenu kočne snage i tamo podržava. Ovim se uređajem postizava nadalje prednost, da u većini slučajeva nijesu potrebna posebna inače potrebna sredstva za ubla-ženje smetajućih gibanja (n. pr. usljed trešnje ili sudaranja kod vožnje), jer se navedeno pokretno tijelo normalno drži utisnuto u jedan ili drugi njegov skrajnji položaj.
Daljnje za pronalazak karakteristične oznake i s njima spojene tehničke prednosti vide se iz slijedećega opisa nekojih za objašnjenje pronalaska odabranih oblika izvedbe, koji su prikazani na priloženim nacrtima.
Fig 1 i 2 prikazuju shematski dva oblika izvedbe, kod kojih se između dva skrajnja položaja pokretno tijelo sastoji od po jedom dijelu opterećenja nosnih pera vozila poznatim načinom u jednom smjeru uplivisane poluge, na koju u drugom smjeru upliviše nezavisno od pomicanja poluge između dva skrajnja položaja praktično nepromenljivi moment vrtnje, koji se moment vrtnje proizvodi opterećenjem utegom ili pritiskom.
Fig. 3 i 4 prikazuju u presjeku dva primjera naprave za opterećenje, koja mogu da nadomjeste u Fig. 1 i 2 prikazanu napravu opterećenje utegom odn. tlačnim zrakom.
Fig. 5 prikazuje shematski oblik izvedbe, kod kojega se rugulacioni organ pogoni po dva pomična tijela sa pripad-nom napravom za opterećenje tlačnim zrakom i ventilnom napravom.
Fig. 6 prikazuje u presjeku primjer drugačije izvedene naprave za opterećenje tlačnim zrakom i ventilne naprave, koje mogu da nadomjeste one, koje su prikazane na Fig. 5.
Fig. 7 prikazuje shematski jedan oblik izvedbe na dva pomična tijela, od kojih je po jedno smješteno na svakom kraju kola i jedan oblik za zajedničku napravu za opterećenje tlačnim zrakom i ventilnu napravu.
Fig. 8 prikazuje presjek kroz detalj za oba pomična tijela zajedničke naprave za opterećenje tlačnim zrakom i ventilne naprave.
Kod oblika izvedbe prema Fig. 1 prevodi se poznatim načinom jedan dio op-
terećenja nosnoga pera vozila kroz privjesak 1 pera na polugu 2, koja je uiležajena u susjednom potpornju 3 pera. Poluga 2 pomična je između dva skrajnja položaja, određena po dva čvrsta stika 4 i 5 i služi za pogon n. pr. ventila 6 za ukapčanje i iskapčanje dodatnog kočnog cilindera ili izmjenjivača tereta t. j. naprave za prelaganje kočnice na razne stepene kočne snage, i to takove vrsti, koja služi za prelaganje kočnice na jedan ili na drugi stepen kočne snage, na pr. kao što je naprava prema jugosl. patentu br. 12049 od 1 febr. 1936. Poluga 2 proviđena je utežnim opterećenjem 7 i smještena je tako, da je od uteznog opterećenja potičući momenat vrtnje na poluzi nezavisno od gibanja poluge između njezinih skrajnjih položaja praktično konstantan, te djeluje u suprotnom smjeru od snage, koja sje mijenja opterećenjem vozila, a koja je kroz privjesak 1 pera prevedena na polugu. Ovu potonju snagu prevladava utežno opterećenje 7 dok opterećenje vozila ne prekorači određenu granicu. Utežno opterećenje 7 stoga pridržava polugu 2 u njezinom po stiku 4 određenom skrajnjem položaju, koji odgovara nižem stepenu kočne snage, sve dok unaprijed određena granica opterećenja ne bude prekoračena. Onda kroz privjesak 1 pera za polugu 2 prevedena sila nadvlada utežno opterećenje 7, pri čem ova sila prevede polugu 2 najedanput u po stiku 5 određeni skrajni položaj i stim sigurnim načinom regulira kočnicu na višji stepen kočne snage. U ovom položaju ostaje poluga sve dok opterećenje vozila nije opet spalo ispod u-naprijed određenog stepena opterećenja, gdje se kočnica u obrnutom ređosljedu o-pet jednako sigurno regulira natrag na niži stepen kočne snage. Radi namještenja granice opterećenja vozila kod čijeg prekoračenja treba da se kočnica regulira na višji stepen opterećenja, može utežno opterećenje 7 biti na poluzi 2 namjestivo.
Kod izvedbe prema Fig. 2 upire se u obliku kutne poluge izvedena (poiluga 2 sa svojim duljim krakom o stapajicu 8 tlačnim zrakom pogonjemoga stapa 9 u cilinderu 10. Pošto je cilinder 10 tako priključen, da je pritisak zraka u njemu praktično konstantan, nezavisno od položaja stapa 9 u cilinderu, vrši se kroz ovo oote-rećemje tlačnnim zrakom okretni momenat na polugu 2, koji je praktično konstantan i to nezavisno od pomicanja poluge između njegovih skrajnjih položaja, koji se u o-vom slučaju određuju po granicama za pomicanje stapa 9 u cilinderu 10. Tlačni zrak k cilinderu 10 dobiva se onda, ako se radi o automatskoj kočnici na zračni
tlak, slobodno priključenjem cMindera na glavni kočni vod 11. Time se postizava naročita prednost, da se granice opterećenja vozila kod čijeg se prekoračenja zbiva regulacija na višji stepen kočne snage, udešava automatski prema pritisku dosjedanja kočnice.. . Kod većeg pritiska dosjedanja biva naime kod većine kočnica postiziva kočna snaga veća, ali se istodobno povišuje zračni tlak u cilinderu 10 i stim na polugu 2 djelujuće Opterećenje tlačnim zrakom, tako da je potrebno primjereno veće opterećenje vozila, prije nego što se zbude automatska regulacija kočnice na višji stepen kočne snage. U priključku između oiliindera 10 i glavnog kočnog voda 11 treba da bude pretpostav-no smješteno pridušno mjesto u vezi sa povratnim ventilom ili završni ventil 12, koji se automatski zatvara, kada se pro-vađa kočenje. Za tu svrhu može se završni ventil regulirati n. pr. po malenim kočnim uređajem spojenom cilindru 13. Na cilinder 10 treba također da bude priključena posuda 14 za izjednačenje pritiska. Čim po privjesku 1 pera na polugu 2 izvršeni mo-rnenat vrtnje svlada opterećenje tlačnim zrakom na stapu 9 u cilinderu 10, prevede se stap 9 najedanput iz njegovog na Fig. 2 prikazanog lijevog sikrajnjeg položaja u desni skrajnji položaj, pri čem se kočnica pomoću članka 15, koji spaja regulacioni organ kočnice sa polugom 2, ili sličnoga premjesti od nižega na viši stepen kočne snage. Ako se kasnije opterećenje vozila toliko smanji, da praktično konstantno opterećenje tlačnog zraka na stapu 9 u cilindru 10 opet svlada kroz privjesak pera na polugu 2 prevedeni moment vrtnje, onda se stap 9 vraća u lijevi skrajnji položaj, pri čem se kočnica opet postavi natrag na niži stepen kočne snage.
Na Fig. 1 i 2 prikazano opterećenje poluge 2 utegom odnosno zračnim tlakom može se nadomjestiti opružnim opterećenjem, o čemu daje primjer Fig. 3. Ovdje se poluga dva upire o vreteno 16, koje je pomično u kućištu 17. Kućište 17 pričvršćeno je pomoću svornika 18 na podstolju vozila. Između kućišta 17 i na vretenu 16 čvrsto smještenoga vrata 19 upregnute su tlačne opruge 20. Pomicanje vretena 16 ograničeno je u jednom smjeru po sa kućištem 17 spojenim sfcikovima 21 za vrat 19, a u drugom smjeru po ne vretenu 16 smještenom stiku 22, koji djeluje uzajamno sa odgovarajućim stikom 23 na kućištu 17. Opruge su izvedene tako, da po njima na vrat 19 izvedeni pritisak kod pomicanja između njegovih skrajnjih položaja ostaje praktično jednak. Regulacija kočnice dade se izvesti neposredno pomica-
njem vretena 16 pomoću svrsishodnog spoja između ovoga i regulacionog organa kočnice. Pogon se ovoga organa može zbivati i primjerice po servomotoru na tlačni zrak, koji se razvodi po vretenki 16. Kako je prikazano na Fig. 3 predviđena je za tu svrhu u kućištu 17 komora 24, koja ima spoj 24a sa vrelom tlačnog zraka i koja je spojena sa komorom 25, koja je sa svoje strane pomoću spoja 25a priključena na Servomotor, koji na Fig. 3 nije nacrtan. Kada opružno opterećenje nadvlada snagu, koja potjeće od opterećenja pera vozila na polugu 2, pa vreteno 16 prema tomu zauzimlje svoj gornji skrajnji položaj, onda je Servomotor na zračni tlak kroz komoru 25 i kroz vretenku 16 vodeni odušni kanal 26, koji izlazi kod 27 postrano na vretenki, odušen. Kada je Servomotor odušen, onda on drži kočnicu na nižjem stepenu kočne snage. Kada pritisak od poluge 2 nadvlada opružno opterećenje 20, počinje se vretenka 16 pomicati prema dole pri čem se odušni kanal 26 najprije zatvori po ventilu 28. Zatim se otvori u spoju između komora 24 i 25 smješteni ventil 29, tako da tlačni zrak može prestrujati iz komore 24 u komoru 25, a odavle u Servomotor, koji pri tom regulira kočnicu na višji stepen kočne snage. Otvaranje se ventila 29 kroz gibanje vretena 16 prema dole zbiva suprotno djelovanju pri tom između komora 24 i 25 vladajuće razlike tlaka, pa prema tome suprotstavlja spomenutom gibanju vretenke 16 stanoviti otpor. Prema tomu se ne zbiva otvaranje ventila 29 prije nego što je snaga od poluge 2 dostatna, da nadvlada opružno opterećenje 20 povećano za rečeni otpor, pri čem je taj otpor u omjeru prema opružnom opterećenju ipak neznatan. Čim je ventil 29 otvoren, iščezava razlika tlaka u komorama 24 i 25 i usljeđ činjenice, da je u komori 24 tlaku izvrgnuta ploha ventila 29 veća od u komori 25 tlaku izvrgnuta ploha vretenke 16, rečeni se otpor pri tom smenjuje, pa stoga snaga sa poluge 2 onda brzo i sigurno pomakne vretenku 16 u njezin dolnji skrajnji položaj i drži ju pritisnutu u tom položaju, sve dok vrijednost snage sa poluge 2 uslijed smanjenja opterećenja vozila ne padne ispod vrijednosti opružnog opterećenja 20, povećanog djelovanjem pritiska u komori 25 na vretenu 16. Kada se to zbude, počinje se vreteno pomicati prema gore, pri čem se ventil 29 zatvori. Kod nastav-Ijenog gibanja vretenke 16 prema gore ska, koja time nastaje između komora 24 kroz kanal 26 oduši. Usljed razlike pritiska, koja time nastaje zmeđu komora 24 i 25 izvađati će ventil 29 opet otpor protiv
možebitne tendencije vretenke 16 da se giblje prema dole, tako da se vretenka podržava u njezinom skrajnjem gornjem položaju. Kao mjera za osiguranje, da ne bi tlačni zrak izlazio kraj vretenke 16 i kroz odušni kanal 26, kada je vretenka u njezinom doljnjem skrajnjem položaju mogu se stihovi 22 i 23 izvesti kao u tom položaju med sobom zabrtvujuće plohe.
Fig. 4 prikazuje oblik izvedbe naprave za opterećenje tlačnim zrakom i ventil-ne naprave za polugu 2. Prema Fin. 4 upire se poluga 2 protiv motke 39 jednog u kućištu 40 smještenog opnenog stapa 41. Gornji je kraj motke načinjen poput stremena i obuhvaća polugu. Komora 42 ispod opnenog stapa 41 ima priključak 43 na vrelu tlačnog zraka. Na prema dole sdžućem produženju 39a motke 39 smješten je razvodni ventil 45, koji sarađuje sa razvodnom površinom 44 u kućištu 40. U razvodnoj površini imaju svoja ušća tri kanala 46, 47 i 48, od kojih srednji kanal 46 vodi u slobodnu atmosferu, dok drugi gornji kanal 47 vodi k priključku 49, a doljnji kanal 48 u komoru 51, koja je od komore 42 odijeljena opnenim stapom 50. U gornjem skrajnjem položaju motke 39 stavlja razvodnik kanal 47 u vezu sa kanalom 46 i kanal 48 sa komorom 42. Kada snaga od poluge 2 nadvlada pritisak na đolnjoj strani opnenog stopa 41, tako da se motka 39 pomiče prema dole, onda razvodnik 45 zatvori kanal 47 od kanala 46, pa mjesto toga stavlja kanal 47 u spoj sa komorom 42, dočim se kanal 48 zatvori od komore 42 i mjesto toga stavlja u spoj sa kanalom 46. Pri tom se komora 51 oduši, tako da na mali opneni stap 50 djelujući pritisak u komori 42 onda pridonaša pomicanju motke 39 prema dole i njeno držanje u njenom doljnjem skrajnjem položaju, sve dok snaga poluge 2 usljed smanjenog opterećenja na odnosnoj osovini ne padne toliko, da bude nadvladana po razlici suprotnih djelovanja pritiska u komori 42 na stapove 41 i 50. Kada se to zbude, pomiče se motka 39 opet u njezin gornji skrajnji položaj, pri čem se komora 51 ponovno napuni tlačnim zrakom i protusila stapa 50 poništi. Produženje stapa 39a može da bude proviđeno sa u tekućinom napunjenoj komori 52 pomionim pridušnim stapom 53, ako se želi naročito blaga regulacija.
Kod oblika izvedbe kod Fig. 5 predviđena je na svakom kraju kola na opru-ginoj potpori За odnosno 3b uležajena poluga 2a odnosno 2b, koja se pogoni kroz privjesak la i lb na peru po jednom dijelu na kolnoj osovini a odnosno b poči-vajućeg opterećenja, te koja je pomična
između čvrstih stikova 4a i 5a odn. 4b i 5b, a upire se u stapajicu 8a odn, 8b tlačnim zrakom opterećenog stapa 9a odn. 9br koji je pomicav u cilinderu 10a odn. 10b. Cilinderi 10a i 10b priključeni su svaki za sebe na vod 30, koji vodi od voda 11 za kočni zrak. Vod 30 i na njega priključeni spremnik 31 za tlačni zrak spojeni su preko odbojnog ventila 32 sa vodom 11 za kočni zrak. Iz spremnika za tlačni zrak ide vod 33 u Servomotor na tlačni zrak. U vodu 33 smještena je trokraka slavina 35a, koja se pogoni po poluzi 2a pomoću zglob ne motke 36a, i trokraka slavina 35b, koja se pogoni po poluzi 2b pomoću zgob-ne motke 36b. Svaka od ovih trokrakih slavina 35a i 35b ima otpust 37a odn. 37b, koji vodi u slobodnu atmosferu i kroz koje se Servomotor 34 oduši, kada jedna ili druga poluga 2a i 2b dođe u svoj po stiku 5a odn. 5b određeni skrajnji položaj. Kada je Servomotor odušen, zauzimlje usljed svoje povratne opruge 38 svoj ishodili položaj, gdje drži kočnicu reguliranu na niži stepen kočne snage. Kada se pusti tlačnoga zraka u Servomotor, postavlja ovaj kočnicu na višji stepen kočne snage.
Kada na svakoj osovini a odn. b počivajući teret nedostaje, da polugu 2a odn. 2b odvede u po stiku 4a odn. 4b određeni skrajnji položaj protiv djelovanja opterećenja tlačnog zraka na motku 9a odn. 9b, onda trokraka slavina 35a zatvori prido-laženje tlačnoga zraka u Servomotor 34, koji se po trokrakoj slavini 35b kroz otvor 37b drži odušen. Kada se opterećenje na' osivini a povisi iznad naprijed određene granice tako da poluga 2a zauzme svoj po stiku 4a određeni skrajnji položaj, pusti se tlačni zrak k slavini 35b. Ova se ali ne otvara za propust tlačnoga zraka u Servomotor 34 prije nego što se opterećenje i na osovini b ne povisi preko unaprijed određene granice, tako da poluga 2b zauzme svoj po stiku 4b određeni skrajnji položaj. Prema tomu se preloženje kočnice na višji stepen kočne snage zbiva samo onda, kada se unaprijed određena granica opterećenja prekorači kod obih osovina a i b. Kada naime poluga 2b zauzme po stiku 4b određeni skrajnji položaj, ali poluga 2a zauzima po stiku 5a određeni skrajni položaj, onda slavina 35b otvori spoj između servomotora 34 i slavine 35a, ali ova potonja pri tom drži dovod tlačnoga zraka zatvoren i mjesto toga drži Servomotor kroz otvor 37a u vezi sa slobodnom atmosferom. Ovim se uređajem postizava naročita prednost, da prekoračenje naprijed određene granice opterećenja samo na jednom kraju vozila nemože prouzrokovati regulaciju kočnice na višji
stepen kočne snage, te je tim uklonjena opasnost, da se točkovi na manje opterećenom kraju vozila čvsrto zavore.
Fig. 6 prikazuje primjer uređaja za tlačni zrak i ventile, koji može da nadomjesti onaj, koji je prikazan na Fig. 5. Prema Fig. 6 je tlačni prostor 42 ispod opnenog stapa 41 napunjen tekućinom te je u vezi sa dole smještenim, djelomično tekućinom napunjenim prostorom 54 pomoću dole u ovaj sižuće cijevi 55, u kojoj je shodno predviđeno pridušno mjesto 55’. Prostor 54 proviđen je iznad površine tekućine u njemu sa priključkom! 56. Produženje 39a stapa 39 tijesno je ugodeno u provrtu u kućištu 40 i služi za pogon dviju ventila 57 i 58, koji su medsobom tako spojeni, da se jedan otvori, kad se drugi zatvori, i obratno. Ventil 57 služi za regulaciju spoja između dvije u kućištu 40 smještene komore 59 i 60, od kojih svaka ima priključak 61 odn. 62. Ventil 58 služi za regulaciju otvora iz komore 60 u slobodnu atmosferu. Takav uređaj na tlačni zrak i ventil, kako je gore opisan, upo-trebljuje se za svaku polugu 2a i 2b i svaki od ovih uređaja ukopčan je svojim priključkom 56 sa spremnikom 31 za tlačni zrak (sravni Fig. 5), a sa svojim priključcima 61 i 62 u vod 33 od spremnika za tlačni zrak u Servomotor. Kada se stap 41, 39, 39a pod utjecajem snage od poluge 2a odn. 2b pomiče prema dolje, nailazi ovo pomicanje u početku na otpor od na ventil 57 djelujućeg pritiska u komori 59, čim se pod utjecajem pomicanja stapa 41, 39, 39a prema dolje ventil 58 zatvori. Kada se kod doljnjeg pomicanja stapa prema dolje ventil 57 otvori, izjednači se razlika tlaka između komora 59 i 60, pa tim otpada navedeni otpor, tako da se stap 39 i 39a odvede sigurno u njegov doljnji skrajnji položaj i tamo drži čvrsto. Kada snaga od poluge 2a odn. 2b pada tako da se stap opet počinje pomicati prema gore, nailazi ovo pomicanje iza zatvaranja ventila 57 na otpor usljed na ventil 58 djelujućeg pritiska u komori 60. Kada se je kod daljnjeg pomicanja stapa otvorio ventil 58, izađe tlak iz komore 60, pa usljed toga odpada i ovaj otpor, tako da se stap 39, 39a odvede sigurno i najedanput u gornji skrajnji položaj.
Za uređaj prema Fig. 5 može se upotrijebiti i uređaj sa opružnim opterećenjem i ventilom prema Fig. 3.
Kod izvedbe prema Fig. 7 povezane su poluge 2a i 2b kroz zglobove 102a i 102b svaka sa krajem dvokrake poluge 63, koja je primjerice uležajena na stapajici 64 stapa 65, koji je pomicav u cilinderu 66. Cilinderova komora iznad stapa 65
spojena je kroz vod 67 sa kroz povratni ventil 32 na glavni kočni vod 11 priključenim spremnikom 31 za tlačni zrak, a cilinderova komora ispod stapa 65 u vezi je kroz otvor 68 sa slobodnom atmosferom. Kako se najbolje vidi iz Fig. 8, koja cilinder 66 stap 65 i stapajicu 84 prikazuje u pojedinostima, izgrađena je stapajica 64 kao razvodni ventil i za tu je svrhu pro-viđena dijelom kanalom 69,' koji u dolnjem skrajnjem položaju stapa spaja u nutrini stapajičinog povoda predvideni provrt 70 sa ispod stapa 65 ležećom cilin-drovom komorom, a dijelom sa kanalom 71, koji spaja u gornjem skrajnjem položaju stapa provrt 70 sa iznad stapa 65 ležećom cilindričnom komorom. Servomotor 34 spojen je kroz vod 72 sa provr-tom 70.
Svaka od poluga 2a i 2b opterećena je nezavisno od njezinog položaja sa diobi poluge 63 odgovarajućem dijelu od stapa 65 izvršne snage, n. pr. sa polovicom one snage, kada je poluga 63 razdijeljena u polovici. Kada se samo jedna od poluge 2a i 2b protiv po stapu 65 kroz polugu 63 na ovu djelujuće snage pomiče u svoj gornji skrajnji položaj, to jest na stik 5a odn. 5b, pomiče se stap 65 samo do polovice prema ovom gornjem skrajnjem položaju, pa je uređaj takov, da Servomotor 34 pri tom kroz vod 72, provrt 70, kanal 69, cilindrovu komoru ispod stapa 65 i otvor 68 ostaje u vezi sa slobodnom atmosferom. Samo kada se obe poluge 2a i 2b istovremeno pomiču u njihov gornji skrajnji položaj, zauzimlje stap 65 svoj gornji skrajnji položaj u kojem se provrt 70, a s njim i Servomotor 34 zatvori ud veze sa slobodnom atmosferom pa dobiva tlačni zrak kroz kanal 71 iz cilindrove komore iznad stapa 65, tako da se kočnica po servomotoru regulira na višji stepen kočne snage.
Patentni zahtjevi:
1)	Uređaj na vozilnim kočnicama, osobito na kočnicama željezničkih kola sa za preloženje kočnice na jedan od dva ste-pena kočne snage, na jedan niži i na jedan viši, služečim regulacionim organom, koji je radi njegovoga automatskoga pogona zavisno od opterećenja vozila spojen sa između dva skrajnja položaja pomičnim tijelom, pogonjenim prema jednom skrajnjem položaju po sa opterećenjem vozila promjenljivoj snazi, naznačen tim, da se navedeno tijelo u smjeru prema drugom skrajnjem položaju pogoni po snazi, koja kod pomicanja tijela između njegovih skrajnjih položaja ostaje praktično jednaka, a odgovara određenoj granici optere-
ćenja vozila, tako da tijelo, zauzimlje jedan ili drugi položaj, već prema tomu, da li opterećenje vozila nadilazi rečenu granicu opterećenja ili ostaje ispod nje.
2)	Uređaj prema zahtjevu 1 kod kočnica na tlačni zrak, naznačen tim, da se konstantna sila, koja djeluje u protivnom smjeru od sile, promjenljive sa opterećenjem vozila, izvodi po stapu, pretpostavilo po opnenom stapu, na koji utječe preu-matski pogonski pritisak kočnice.
3)	Uređaj prema patentnom zahtjevu Г, naznačen tim, da pomično tijelo sara-duje sa organima, koji su tako smješteni, da vrše stanoviti dodatni otpor pomicanju tijela barem u jednom smjeru, ali kada se gibanje tijela počne u tom smjeru, uz svladavanje dodatnog otpora ovaj otpor opet ponište.
4)	Uređaj prema patentnom zahtjevu 1 kod vozila, kod kojih su organi za odvod snage, koja se mijenja opterećenjem vozila, predvideni na više nego na jednom mjestu vozila (n. pr. na oba kraja vozila), naznačen tim, da je za svako ovo mjesto predviđeno između dva skrajnja položaja pomično tijelo, na koje u smjeru prema jednom skrajnjem položaju djeluje sa opterećenjem vozila promenljiva snaga, a u smjeru prema drugom skrajnjem položaju praktično konstantna snaga i da su ta pomična tjelesa tako spojena sa regulacio-nim organom kočnice, da se ovaj samo onda prevede u položaj, koji odgovara višjem stepenu kočne snage, kada se sva pomična tjelesa nalaze u skrajnjem položaju, u koji ih nastoji odvesti sa opterećenjem vozila promjenljiva snaga, da se
ali regulacioni organ vodi u položaji koji odgovara nižem stepenu kočne snage, kada se jedno od pomičnih tjelesa nalazi u skrajnjem položaju, u koje praktično konstantna sila nastoji voditi ova tjelesa.
5)	Uređaj prema zahtjeva 1 i 4, kod kojega se regulacioni organ kočnice pogoni po servomotoru na tlačno sredstvo, razvođeno po ventilnim uređajima, koje pogone pomična tjelesa, naznačen tim, da svako od pomičnih tjelesa pogoni jedan ventiini uređaj, koji razvodi upusr.i i ispušni kanal u dovodnom vodu za tlačno sredstvo k servomotoru, pri čem se ventiini uređaji u tom vodu tako uzastopce smješteni, da tlačno sredstvo radi dolaženja u serovomotor za regulaciju kočnice na višji stepen kočne snage, mora da prolazi kroz sve ventilne uređaje za redom i da svaki ventiini uređaj kod zatvaranja upusnog kanala otvara ispušni kanal, kroz koji pri tom može da izađe tlačno sredstvo, sadržano u vodu, koji vodi od odnosnog ventilnog uređaja u Servomotor.
6)	Uređaj prema zahtjevu 1 i 4, kod kojega se pomicanja većega broja pomičnih tjelesa na zajedničkom razvodnom organu za pogon regulacionog organa kočnice sumiraju, naznačen tim, da razvodni organ samo u jednom svtom skrajnjem položaju, koji zauzimlje, kada sva pomična tjelesa zauzmu onaj položaj, u koji biva dovedeno svako tijelo za sebe kod prekoračenja granice opterećenja na odnosnom kraju vozila, prevede regulacioni organ kočnice na višji stepen kočne snage, ali u svim drugim položajima izvodi prelože-nje kočnice na niži stepen kočne snage.
30 So. IO g- lOb
F IG. 4
:
Ad pat, br. 14560
















■