KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (1) PATENTNI SPIS INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN ! DECEMBRA 1940 BR. 16292 Vereinigte Gluhlampen und Elektrizitats Aktiengesellschaft, Ujpest, Mađarska. Elektronska cev. Prijava od 22 novembra 1938. Važi od 1 maja 1940. Naznačeno pravo prvenstva od 7 decembra 1937 (Nemačka) Razvitak poslednjih godina u tehnici elektronskih cevi pokazao je, da su meša-juče cevi, kod kojih je modulatorska rešetka postavljena pored katode bolje odgovorile ciljevima mešanja no omi tipovi kod kojih je pored katode bila postavljena os-cilatorska rešetka. Razlozi za ovo mogli bi se tražiti u tome, što je frekventni sta-bilitet napred spomenutih cevi veći 1 praktično se ne javlja sprezanje prostornog punjenja. I električne tolerance se mogu mnogo lakše održati kod ovih cevi, pošto modulatorskoj rešetci susedna elektroda jeste katoda, tako, da dakle ove rešetke nisu postavljene u susedstvu sa virtuelnom katodom. Greška cevi prvo pomenutog tipa je ipak ta, što usled drugog upravljanja elektronske struje jedan deo elektrona mora da se vraća i prinuđen je da struji u pravcu katode, usled čega su se pokazale sledeče nezgode: Vreme kretanja ovih e-lektrona koji se kreću u pravcu katode je prilično veliko, tako, da usled toga kod prijema kratkih talasa prostor unutra anode ne treba da se shvati kao stacionarni potencijalni prostor, usled čega pravilo da na negativnu rešetku ne mogu naići^ nikakvi elektroni, nema više nikakve važnosti. Ovim se čini, da modulatorska rešetka koja ima negativni prednapon postaje izvorom štetne rešetkine struje. Pri tome je trebalo da se uzme u obzir još i sledeče: Prema katodi izlazeći elektroni prouzrokuju prostorno punjenje između ubrzavajuće rešetke i modulatorske rešetke, usled ičega prva rešetka, koja dakle služi za prvo upravljanje, pri promeni svoga potencijala ima jake kapacitetne promene, dalje što ulazna impedanca koja je uslovljena vremenom kretanja elektrona podaje i suviše mala. Tak ode je već po-menuti frekventni stabilitet heksodnih cevi ostao kao želja, pošto promena napona na prvoj upravljajućoj rešetci prouzrokuje kapacitetne promene druge upravljajuće rešetke usled elektrona koji se pred ovom gomilaju. Pronalazak se odnosi ma elektronsku cev koja je podesna da otkloni sve ove nezgode. Bitnost pronalaska sastoji se u tome, što se kod kakve elektronske cevi sa dvostrukim upravljanjem koje se vrši jedno za drugim u putanji elektrona drugo upravljanje izvodi pomoću kakvog organa, pod čijim se uticajem elektroni skreću, ali se ne vraćaju. Ovi se organi za skretanje celishodno sastoje iz metalnih štapova ili iz metalnih ploča raspoređenih radijalno u odnosu na katodnu osu. Prema jednom celishodnom obliku izvođenja predmeta pronalaska u anodnoj ploči postoje otvori, čija osa simetrije tačno kao i osa simetrije katode leži u ravni pome-nute ploče za skretanje. Ovi otvori mogu celishodno biti tako izvedeni da se strmost anodne struje odnoseća se na napon prve rešetke nalazi što je moguće više u linearnoj vezi sa naponom ploče za skretanje. Ovo izvođenje ima za cilj filtriranje harmonika parnog rednog broja. Pred otporom, u otvoru ili iza otvora anode su po- Din 15.— stavljeni celishodno štitovi za hvatanje elektrona. Sl. 1 pokazuje radi primera oblik izvođenja misli po pronalasku. Sa 1 je označena -katoda, sa 2 je označena normalna upravljajoča rešetka (modulatorska rešetka), sa 3 je 'označena tako zvana ubrza-vajuča rešetka koja se nalazi na pozitivnom potencijalu, sa 4 su označene ploče za skretanje koje omogućuju drugo upravljanje (oscilatorsko upravljanje). Kao što se vidi ove leže u pravcu struje elektrona tako, da potencijalna promena na pločama za skretanje može prouzrokovati samo iz-nienu pravca eelektrona, dakle — kratko rečeno — izvesno kretanje, a da se time ipak ne prouzrokuje povratak prema prethodnim elektrodama, dakle da se elektroni vraćaju u svom pravcu struje. Sa 5 je o-značena anoda sa već pomenutim otvorima, iza kojih su raspoređene hvatačke ploče 6. Za objašnjenje rada pokazanih cevi neka je primećeno sledeče: Elektroni izlaze iz katode i posredstvom rešetke 2 se izlažu prvom upravljanju koje se vrši na uobičajeni način. Uloga ubrzavajuće elektrode 3 je bez daljeg razumljiva. Elektroni sad dostižu u toku svoga daljeg leta oblast ploče 4 za skretanje. U slučaju da ploča za skretanje ima dovoljni pozitivni potencijal to se elektronska struja sužava i tako veliki deo cele struje leti kroz otvore ka hva-tačkim pločama 6. Ako sad potencijal ploče 4 za skretanje postane manje pozitivan, to se elektronska struja deli u dva dela, koji tada u datom slučaju svi nailaze na anodne delove koji se nalaze levo i jiesno od otvora, dakle hvatačke ploče uopšte ne dostižu. Vidi se da time, što se elektroni ne vraćaju i što se usled pozitivnog napona ploča za skretanje ne mogu nagomilavati u prostoru za pražnjenje izostaju sve nezgode koje su vezane sa ovim pojavama i koje su u uvodu promenute. Pošto ploča za skretanje upravlja anodnu struju a time i strmost anodne struje odnoseću se na promenu napona rešetke 2, to — u slučaju da se ploči 4 za skretanje dovodi lokalna oscilacija i rešetci 2 oscilacija koja treba da se prima — nastaje multiplikativno mešanje. SI. 2 pokazuje šematički jedan drugi oblik izvođenja cevi po pronalasku. Iste se oznake odnose na iste sastavne delove, kao kod si. 1. Rešetka 7 je ubrzavajuća rešetka, koja takođe služi za električno za-klanjanje, dakle ima celishodno pozitivan potencijal, sa 8 je označena kočiona rešetka, dakle ima negativan potencijal (može n. pr. biti električno vezana sa katodom) ša 9 je označen rešetkasti oblik, koji služi za sprečavanje naizmenične sekundarne e-misije između anode i hvatačkog štita. Ova rešetka 9 ima celishodno propustljivo uređenje i to da bi se sprečilo eventualno na-gomilavanje elektrona. Neka je primećeno da se kod cevi po pronalasku anodna struja ne može crpeti samo iz anode već mora jednovremeno biti uzimana iz anode i hvatačkih ploča, za . šta u ovome slučaju obe ove moraju međusobno biti vezane u protivtaktnom vezivanju (si. 2). Sa 11 je označen celishodni oblik izvođenja rešetkastih štapova prve rešetke, po kojem elektronski snop potpuno dospeva kroz otvore anode, dakle ne nailazi na anodu, ovo dejstvo može biti postignuto odgovarajućom debljinom štapova ili zaštitnim pločama. Dalja mogućnost vezivanja cevi po pronalasku jeste ta, što obe ploče 4 za skretanje nisu međusobno neposredno električno vezane. U ovom slučaju može ploča za skretanje biti upravljana u protivtaktu, da bi se filtrirale harmonike parnog rednog broja. Moraju tada anode biti izvođene na specijalan način. Ovo naročito izvođenje se vidi iz si. 3. Anodne ploče su na mestu 10 i 10’ prosečene. Oba dela 5a i 5b se električno vezuju sa suprotno stavljenim hvatačkim pločama, dakle 5a sa 6b i 5b sa 6a. Tako se oba anodna dela vezuju u protivtaktu. Kod jednog celishodnog oblika izvođenja cevi po pronalasku se dalje u istom ce-vnom sudu postavlja još i jedan oscilator-ski sistem, pri čemu oba sistema mogu i-mati zajedničku katodu. Kod takvih zajedno složenih cevi može i anoda oscilator-skog sistema biti električno vezana sa pločama za skretanje. Patentni zahtevi: 1. Elektronska cev za ciljeve mešanja sa dvostrukim upravljanjem koje se vrši u putanji elektrona jedno za drugim, naznačena time, što je prvo upravljanje kakvo upravljanje prostornog punjenja a drugo se upravljanje vrši pomoću kakvog organa, pod čijim se uticajem elektroni skreću, ali se ne vraćaju, i dobijaju se lokalno proizvedeni oscilatorski naponi. 2. Elektronska cev po zahtevu 1, naznačena time, što se drugo upravljanje vrši pomoću takvih organa za skretanje, koji se sastoje iz metalnih štapova ili iz metalnih ploča postavljenih radijalno u odnosu na katodnu osu. 3. Elektronska cev po zahtevu 2, naznačena time, što na anodnoj ploči postoje otvori, čija se osa simetrije kao i osa simetrije katode nalaze u ravni ploče za skretanje. 4. Elektronska cev po zahtevu 1 do 3, naznačena time, što su otvori koji postoje na anodi tako izvedeni, da se strmost ano-dne struje odnoseća se na napon prve rešetke nalazi što je moguće više u linearnoj vezi sa naponom ploče za skretanje. 5. Elektronska cev po zahtevu 1 do 4, naznačena time, što su ispred otvora u otvoru ili iza otvara raspoređeni štitovi za hvatanje elektrona. 6. Elektronska cev po zahtevu 1 -do 5, naznačena mite, što su radi sprečavanja naizmenične sekundarne emisije između a-node i hvatačkog štita raspoređene pro-pustljive rešetke. 7. Elektronska cev po zahtevu 1 do 6, naznačena time, što je između upravljaju-će rešetke i ploča za skretanje postavljena ubrzavajuća elektroda koja se nalazi na pozitivnom potencijalu. 8. Elektronska cev po zahtevu 1 do 7, naznačena time, što postoje dve međusobno električno vezane elektrode za skretanje. 9. Elektronska cev po zahtevu 1 do 7, naznačena time, što postoje dve elektrode za skretanje koje međusobno nisu vezane, pri čemu je anoda podeljena u dva dela i ovi su delovi vezani sa suprotnim hvatač-kim pločama. 10. Elektronska cev po zahtevu 1 do 7, naznačena time, št oje između ploča za skretanje i anode postavljena zaštitna rešetka koja se nalazi na pozitivnom potencijalu. 11. Elektronska cev po zahtevu 1 do 10, naznačena time, što je između zaštitne rešetke — s jedne strane — i anode, kao i hvatačke ploče — s druge strane — postavljena kočiona rešetka. 12. Elektronska cev po zahtevu 1 do 11, naznačena time, što su štapovi prve rešetke tako izvedeni, da elektronski snop do-speva skoro potpuno kroz otvore anode. 13. Elektronska cev po zahtevu 1 do 12, naznačena time, što je u istom sudu postavljen još i kakav oscilatorski sistem. 14. Elektronska cev po zahtevu 13, naznačena time, što je katoda oscilatorskog sistema ista kao i katoda drugog sistema. 15. Elektronska cev po zahtevu 13 i 14, naznačena time, što je oscilatorska anoda električno vezana sa pločama za skretanje. ■ ■ ■ ■ ■ - ■ Ad pat. br. 16292