46 ■ Proteus 83/1 • September 2020 47 Mineralogija • Mineraloška dediščina rudnika Sitarjevec Naše nebo • Mars v opoziciji Mars v opoziciji • Naše nebo Mars doseže opozicijo približno vsaki dve leti. Letos se je to zgodilo 13. oktobra. Mars je tokrat še posebej svetel, saj dose- že magnitudo -2,62. To pomeni, da je med najsvetlejšimi objekti na nebu. Tako ugodne razmere, kot so letos, se bodo ponovile šele leta 2035. Planet je v opoziciji takrat, kadar se nahaja na nasprotni strani neba kot Sonce, zato je to tudi najboljši čas za njegovo opazovanje. V času, ko je planet v opoziciji, je nam tudi najbližje. Se pa ta čas, ko je planet Zemlji najbližje, po navadi ne ujema natančno z opozicijo. Če je planet bližje Zemlji, ga vi- dimo večjega in svetlejšega. Letošnja opozicija Marsa je resnično vredna opazovanja. Mars je 6. oktobra dosegel Ze- mlji najbližjo točko, od nje je bil oddaljen le 62,07 milijona kilometrov. Najbližje je bil Zemlji leta 2003, ko je bil od nje oddaljen le 55,7 milijona kilometrov. V opoziciji se je letos nahajal 13. oktobra, takrat je bil tudi najsvetlejši in je njegova magnituda znašala kar -2,62. Letos Mars najdemo v ozvezdju Rib. No- vembra vzhaja v popoldanskem času in ga lahko opazujemo vso noč. Na nebu ga je to- krat resnično skoraj nemogoče zgrešiti, saj je izjemno svetel in izrazito oranžne barve. Mars je približno pol manjši od Zemlje. Ima zanimivo in razgibano površje, ki je se- Mars v opoziciji Mirko Kokole Prag: Lotos – Zeitschrift für Naturwissenschaften, 30: 67-68. Zepharovich, V. v., 1885: Cerussit von Littai in Krain. Prag: Lotos – Zeitschrift für Naturwissenschaften, 34: 81-85. Zepharovich, V. v., 1893: Mineralogisches Lexicon für das Kaiserthum Österreich, Band III., 478 p. p. Wien. Žorž, M., Jeršek, M., Dolinar, I., 2018: Oblike kristalov nekaterih mineralov s Sitarjevca, 26-33. I. strokovni simpozij o rudniku Sitarjevec in srečanje rudarskih mest, Litija. Žorž, M., Jeršek, M., Dolinar, I., Vrabec, M.: Sitarjevec – ein fast vergessener Bergwerk bei Litija in Slowenien. München: Lapis. V tisku. Zahvala Mnogo ustanov, strokovnjakov in zbiralcev nam je pomagalo s podatki o zgodovini ru- dnika, z dokumentacijo in s primerki mi- neralov. Na tem mestu se zato prisrčno za- hvaljujemo Claudiji Dojen (Landesmuseum Kärnten v Celovcu), Moniki Feichter, Fran- ku Melcherju in Johannu Raithu (Montau- niversität v Leobnu), Uweju Kolitschu (Na- turhistorisches Museum na Dunaju), Bern- du Moserju (Joanneum v Gradcu), Biserki Radanović - Gužvica (Hrvatski prirodoslov- ni muzej v Zagrebu), Jiříju Sejkori (Národni Museum v Pragi), Mateji Golež (Zavod za gradbeništvo v Ljubljani), Francu Habiču (Ljubljana), Matjažu Kirmu (Litija), Gre- gorju Koblerju (Ljubljana), Ivanu Kramžarju (Litija), Francu Krivogradu (Prevalje), Mati- ji Križnarju (Prirodoslovni muzej Slovenije v Ljubljani), Jožetu Leniču (Ihan), Davorinu Preisingerju (Kranj), Viliju Rakovcu (Kranj), Goranu Schmidtu (Ljubljana), Tini Šušter- šič (Mestni muzej v Litiji), družini Vidrih (Studeno) in Blažu Zarniku (Občina Litija). Članek se bo nadaljeval. Datum: 15. 11. 2020. Čas: 22:00. Kraj: Ljubljana. stavljeno predvsem iz bazaltnih kamnin. Je poleg Zemlje edini planet, ki ima vse šti- ri letne čase. Na obeh tečajih ima polarne kapice iz zmrznjenega ogljikovega dioksida. Mars ima tudi razgibano vreme z oblaki iz ogljikovega dioksida in vode ter močnimi vetrovi, ki so pogosto pomešani s prahom. Kljub temu, da je Mars že dosegel opozici- jo, je še vedno v izjemno ugodnem položaju za opazovanje in ga lahko opazujemo vse do spomladi prihodnjega leta. Najboljši čas za opazovanje pa bo do konca leta. V tem času bo magnituda počasi upadala, do konca leta približno za eno magnitudo vsak mesec. 46 ■ Proteus 83/1 • September 2020 47 Mineralogija • Mineraloška dediščina rudnika Sitarjevec Naše nebo • Mars v opoziciji Mars v opoziciji • Naše nebo Mars doseže opozicijo približno vsaki dve leti. Letos se je to zgodilo 13. oktobra. Mars je tokrat še posebej svetel, saj dose- že magnitudo -2,62. To pomeni, da je med najsvetlejšimi objekti na nebu. Tako ugodne razmere, kot so letos, se bodo ponovile šele leta 2035. Planet je v opoziciji takrat, kadar se nahaja na nasprotni strani neba kot Sonce, zato je to tudi najboljši čas za njegovo opazovanje. V času, ko je planet v opoziciji, je nam tudi najbližje. Se pa ta čas, ko je planet Zemlji najbližje, po navadi ne ujema natančno z opozicijo. Če je planet bližje Zemlji, ga vi- dimo večjega in svetlejšega. Letošnja opozicija Marsa je resnično vredna opazovanja. Mars je 6. oktobra dosegel Ze- mlji najbližjo točko, od nje je bil oddaljen le 62,07 milijona kilometrov. Najbližje je bil Zemlji leta 2003, ko je bil od nje oddaljen le 55,7 milijona kilometrov. V opoziciji se je letos nahajal 13. oktobra, takrat je bil tudi najsvetlejši in je njegova magnituda znašala kar -2,62. Letos Mars najdemo v ozvezdju Rib. No- vembra vzhaja v popoldanskem času in ga lahko opazujemo vso noč. Na nebu ga je to- krat resnično skoraj nemogoče zgrešiti, saj je izjemno svetel in izrazito oranžne barve. Mars je približno pol manjši od Zemlje. Ima zanimivo in razgibano površje, ki je se- Mars v opoziciji Mirko Kokole Prag: Lotos – Zeitschrift für Naturwissenschaften, 30: 67-68. Zepharovich, V. v., 1885: Cerussit von Littai in Krain. Prag: Lotos – Zeitschrift für Naturwissenschaften, 34: 81-85. Zepharovich, V. v., 1893: Mineralogisches Lexicon für das Kaiserthum Österreich, Band III., 478 p. p. Wien. Žorž, M., Jeršek, M., Dolinar, I., 2018: Oblike kristalov nekaterih mineralov s Sitarjevca, 26-33. I. strokovni simpozij o rudniku Sitarjevec in srečanje rudarskih mest, Litija. Žorž, M., Jeršek, M., Dolinar, I., Vrabec, M.: Sitarjevec – ein fast vergessener Bergwerk bei Litija in Slowenien. München: Lapis. V tisku. Zahvala Mnogo ustanov, strokovnjakov in zbiralcev nam je pomagalo s podatki o zgodovini ru- dnika, z dokumentacijo in s primerki mi- neralov. Na tem mestu se zato prisrčno za- hvaljujemo Claudiji Dojen (Landesmuseum Kärnten v Celovcu), Moniki Feichter, Fran- ku Melcherju in Johannu Raithu (Montau- niversität v Leobnu), Uweju Kolitschu (Na- turhistorisches Museum na Dunaju), Bern- du Moserju (Joanneum v Gradcu), Biserki Radanović - Gužvica (Hrvatski prirodoslov- ni muzej v Zagrebu), Jiříju Sejkori (Národni Museum v Pragi), Mateji Golež (Zavod za gradbeništvo v Ljubljani), Francu Habiču (Ljubljana), Matjažu Kirmu (Litija), Gre- gorju Koblerju (Ljubljana), Ivanu Kramžarju (Litija), Francu Krivogradu (Prevalje), Mati- ji Križnarju (Prirodoslovni muzej Slovenije v Ljubljani), Jožetu Leniču (Ihan), Davorinu Preisingerju (Kranj), Viliju Rakovcu (Kranj), Goranu Schmidtu (Ljubljana), Tini Šušter- šič (Mestni muzej v Litiji), družini Vidrih (Studeno) in Blažu Zarniku (Občina Litija). Članek se bo nadaljeval. Datum: 15. 11. 2020. Čas: 22:00. Kraj: Ljubljana. stavljeno predvsem iz bazaltnih kamnin. Je poleg Zemlje edini planet, ki ima vse šti- ri letne čase. Na obeh tečajih ima polarne kapice iz zmrznjenega ogljikovega dioksida. Mars ima tudi razgibano vreme z oblaki iz ogljikovega dioksida in vode ter močnimi vetrovi, ki so pogosto pomešani s prahom. Kljub temu, da je Mars že dosegel opozici- jo, je še vedno v izjemno ugodnem položaju za opazovanje in ga lahko opazujemo vse do spomladi prihodnjega leta. Najboljši čas za opazovanje pa bo do konca leta. V tem času bo magnituda počasi upadala, do konca leta približno za eno magnitudo vsak mesec.