KRALJEVINA JUGOSLAVIJA •• -*> '■ /V"' 5 UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 87 PATENTNI SPIS BR. 8319 Wikschtr6m Jakob, posednik fabrike, Dusseldorf, Nemačka. Orude za izradu žičanih čivija bez otpadaka. Prijava od 5. avgusta 1930. Važi od 1. decembra 1930. Traženo pravo prvenstva od 11. septembra 1929. (Nemačka). Izrada eksera i čivija iz žice vrši se na taj način, što deo žice, koji odgovara že- ljenoj dužini eksera, dobija glavu i vrh. Radi obrazovanja glave biva žica čvrsto stegnuta izmedu stezalica, posle čega se pomoču pritiškača presuje glava. Obrezo¬ vanje vrha vrši se pomoču noževa koji se kreču prema žici. U poznatim mašinama za izradu čivija iz žice obično je postavljen po jedan par stezalica i noževa, koji naizrnenično do- laze do dejstva. Takode je več predlagano, da se stezalice i noževi višestruko postave tako, da pri istrošenosti druga oruda mogu biti stavljena u radni položaj. Pronalazak se odnosi na novi raspored oruda za izradu eksera iz žice bez otpa¬ daka, koji pokazuje znatno veči broj ste¬ zalica i noževa za sečenje vrhova. Dok ovi kod poznatih višestrukih rasporeda leže po čeonoj površini oblog štapa, bivaju po pronalasku postavljeni po omotačevoj po¬ vršini jednog kotura. Odgovarajuči prečni¬ ku ovog kotura može broj rednih mesta biti veoma veliki. Pomoču obrtanja koturo- va mogu pojedina redna mesta jedno za drugim biti dovedena u redni položaj. Raspored je dalje tako pogoden da red¬ na mesta naizrnenično leže prema jednoj ili drugoj strani tako, da je za jednu po- lovinu reda potrebno jedno okretanje ko¬ tura. Za kotur koji nosi noževe za sečenje na- staje ovim znatna korist, da jedna sečivna ivica jednovremeno služi i kao sečivna ivi- ca za susedno radno mesto, koje je su- protno uravljeno. Ovim biva postignuto ne samo potpuno iskoriščenje mesta, nego je uproščena i obrada samih oruda. Na načrtu je pronalazak predstavljen radi primera u jednom obliku izvodenja. Sl. 1 i 2 pokazuju oruda, stezalice i no¬ ževe za sečenje vrha (šiljka) u izgledu sa strane u dva razna redna položaja. Sl. 3 je izgled odozgo. Sl. 4 pokazuje stezaličin kotur u razvijenom stanju i sl. 5 razvijeni kotur sa noževima za sečenje. Sl. 6 poka¬ zuje u uvečanom razmere raspored sečiva po omotačevoj površini koturova. Sl. 7 je presek po liniji A—A iz sl. 6. Sl. 8 je iz¬ gled na kotur u pravcu strele x iz sl. 6 i i slika 9 je perspektivni izgled u smeru strele y. Stezaličin kotur 1 ima po svojoj omota¬ čevoj površini kanale 2, koji su naizme- nično prema jednoj ili drugoj strani snab- deveni sa ugibom 3 za ekserovu glavu (sl. 1 i 4). Kotur 4 sa noževima za sečenje snabde- ven je, po svojoj omotačevoj površini, sa ivicama za sečenje i za izradu vrha (sl. 1 i 3). Noževi se sastoje iz dve sečivne ivice 5 i 6 koje se stiču u oštar Jugao, izmedu kojih se nalaze površine a i b radi obra¬ zovanja ekserovog vrha. Sečivne ivice 5 i 6 dotiču se u tački 7 (sl. 5), koja ne leži na čeonoj površini kotura, nego nešto Din. 10. malo iza čeone površine. Pomoču kosih površina c, d, koje se nalaze pred tačkom 7, biva postignuto, da vrh sečivnih ivica 5, i 6 bude i spreda oslonjen. Ako bi se tačka 7 nalazila na omotačevoj površini, to bi se površina pred tačkom 7 spušlaia upravno. Kose površine c. d, dotiču se sa površinama a, b pod tupim uglom, čime je tačka 7, koja je pri sečenju vrha naro- ročito napregnuta, osigurana od povreda. Pošto su dva noža, koja se nalaze jedan pored drugog, suprotno upravljeni, to se sečivna ivica jednog noža upotrebljuje kao sečivna ivica sledečeg noža. Sečivna ivica 5 nalazi se izmedu površina a a’ i sečivna ivica 6 izmedu površina b, b’ (sl. 6). Po¬ moču površina a, b biva obrazovan vrh eksera, pri čemu dejstvuju sečivne ivice 5, 6. Pomoču površina a’, b’ biva isto tako obrazovan vrh eksera, pri čemu sečivna ivica 5 dejstvuje sa najbližom sečivnom ivicom 5’. Na isti način dejsvuje sečivna ivica 6 zajedno sa sečivnom ivicom 6’ pri čemu površine b”, a" obrazuju vrh ekse- Ta i t. d. Ako treba umesto uglastog ekserovog vrha da se izvede kupasti vrh eksera, to površi¬ ne a, b bivaju zaobljene tako, da prelaze jedna u drugu. Otpada dakle svaki mrtvi prostor izmedu noževa, koji je još i zahte* vao naročitu obradu. Sl. 1 i 3 pokazuju oruda u radnom po¬ ložaju za izradu jedne ekserove glave. Do¬ vedena žica je pomoču raspodeljivača 8 postavljena u visinu stezaličinih kotura 1, koji su pomoču poluge ili torne sl. steg- nuti posle čega ekserova glava biva na po¬ znat način obrazovana presovanjem i po¬ moču kakvog pritiskača. Po otvaranju ko- turova žica, koja u meduvremenu biva po- merena u napred, biva pomoču raspodelji¬ vača 8 dovedena izmedu koturova 4 (sl. 2) koji pomoču istih poluga, kao i koturi 1, bivaju sastavljeni i tako odsecaju vrh eksera. Da bi se postiglo zamenjivanje oruda koje radi, potreano je samo odgovarajuče obrtenje koturova 1 odn, 4. Tako dolaze uvek do dejstva najbliža sledeča oruda. Da bi se upotrebila meduležeča oruda po¬ trebno je prekretanje koturova. Patentni zahtevi: 1. Oruda za izradu žičanih čivija bez otpadaka naznačena time, što su stezalice i noževi za sečenje vrha postavljeni po omotnoj površini koturova (1, 1 odn. 4. 4) koji se pomoču poluga porniču jedan pre¬ ma drugom. 2. Oruda po zahtevu 1 naznačena time, što su stezalice i noževi za sečenje vrha naizmeničnorasporedeni u suprotnom smeru. 3. Noževi za oruda po zahtevu 1—2 na¬ značeni time, što svaka sečivna ivica na¬ lazi upotrebu za dva susedna noža tako, da je cela omotna površina bez prekida snabdevena sa sečivnim ivicama. 4. Noževi po zahtevu 3 naznačeni time, što se|na dotičuče se sečivne površine (a, b) noževa priključuju zakošene površine (d, c), koje su nagnute prema jednoj čeonoj površini kotura. Adpatent broj 8319.