■/t-iSZ \ ISTORIJA 45. PES. PUKA • 1918-1922 Major Ivan J. Krpan. Broj Istorija 45. peš. puka 1918 —1922 Odobrena kao ,,Zvanična Istorija' 1 naredjenjem go- spodina Ministra Vojske i Mornarice Pov. M. I. br. 1800 od 17. novembra 1925. godine. 1. aprila 1926. god. Maribor. Komandant, pukovnik Dimitrije V. Spasič s. r. Stampala Mariborska tiskarna, Maribor. H 'If 0(y ‘}> u J SADRŽAJ 1918 I. Deo: Predistorija postanka puka. A. Opšti podatci samog prevrata.5 B. Rad i pokreti Mariborskog peš. puka 1. Operacije na Stajerskoj granici .10 1919 2. I. Koruška ofanziva. a) priprema .14 b) tok operacija.. . 14 3. II. Koruška ofanziva. a) priprema i raspored trupa .16 b) tok operacija .21 c) ugovor o primirju.27 d) ocena ofanzive.31 e) gubitci i plen .32 f) odlikovanja i pohvale 1. odlikovanja .33 2. pohvale .34 4. Rad nakon II. Koruške ofanzive.37 II. Deo: Ustanovljenje 45. peš. puka iz dotadanjeg Mariborskog peš. puka A. Rad puka do demobilizacije. 1. Izvršenje naredjenja Vrh. Komande o usta¬ novi puka.38 2. Reorganizacija puka i odlazak sa fronta . 38 1920 39 3. Naredba Vrh. Komande za izvršenje demo¬ bilizacije .42 B. Rad puka nakon demobilizacije .43 1921 52 Ponovjia mobilizacija puka (puč Ex-kralja Karla) . 57 1 ' ) 1922 . 59 Priloži. Prilog 1: Raspored i stanje oficira na 21. nov. 1918. god. Prilog 2: Pregled oružja i municije u puku koncem nov. 1918. god. Prilog 3: Stanje i raspored oficira na 23. maja 1919. god. pre početka II. Koruške ofanzive. Prilog 4: Pregled brojnog stanja i naoružanja na 3. sept. 1919. god. Prilog 5: Stanje i raspored oficira i podoficira nakon završene demobilizacije na 5. maja 1920. god. Prilog 6: Raspored oficira na 15. novembra 1920. god. Prilog 7: Stanje i raspored oficira na 1. januara 1921. god. Istorija 45. pešadijskog puka za vreme od oslobodjenja 29. nov. 1918 do 31. dec. 1922*). I. Deo. Predistorija postanka puka. A. Opšti podatci samog prevrata. U danima opšteg vojničkog, političkog i moralnog sloma Austro-ugarske monarhije, koncem meseca oktobra 1918. god., zavladala je na celoj teritoriji Štajerske pokrajine jedna opšta anarhija, bezglavost, sa jednom rečju »stanje van zakona«. U dotadanjim varošima sa dosta nemačkog karaktera kao Celje, Ptuj, a naročito Maribor, pojavile su se dve struje radi zauzi- manja vlasti u svoje ruke. Jedna nemačka dosta jaka, a druga slovenačka. Maribor, kao izrazita nemačka varoš — inteligencija je bila največim delom nemačke narodnosti — osnuje odmah u početku meseca novembra, a sa znanjem vodstva »Narodnog Sveta«, svoju vlastitu varošku miliciju sa vojničkim karakte- rom, radi suzbijanja opšte anarhije i razbojstva, te ju nazove »Schutzwehr«. Ta milicija rekrutovala se je isključivo iz oficira * Primedba: Sastavljeno prema podatcima iz arhiva: Štajerskog ob- mejnog poveljstva, Labudskog odreda, Mariborskog pešpolka i arhive 45. pešadiskog puka od majora g. Ivana Krpana. Eventualne istorijske nepravilnosti zapažene od gg. oficira, koji su saradjivati u organizaciji i formaciji Mariborskog pešači, puka, a docnije 45. pešad. puka, kao 'i dopune ove pukovske istorije, treba pismeno i di¬ rektno dostaviti odredjenome oficiru za prikupljanje pukovsko-istorijskib podataka radi dopune same Istorije. i vojnika Austrijske vojske nemačke narodnosti, kao i civilnog stanovništva takodjer Nemaca. Istaknuti politički faktori grada Maribora zapaziše blago- vremeno opasnost, koja se je krila po našu nacijonalnu stvar, u osnivanju takvog »Schutzwehr-a«. Nekako uporedo sa nemačkim Schutzwehrom osnovana su u Mariboru — na nekoliko dana još i ranije — naročita na- oružana odeljenja iz vojničkih i gradjanskih redova, koja su potpadala pod centralnu vlast »Narodnog Sveta« u Ljubljani. Ova naoružana odeljenja kooperirala su sa ostatcima slovenae- kog vojničkog odreda, koji se je sam obrazovao iz oficira (medju njima i major g. RudolfMajster koji se je nalazio za vreme prevrata kao komandant Domobransko-ustaškog vojnog okru- ga) i vojnika SHS narodnosti bivših austrijskih pukova, koji su garnizonirali pred slom u Mariboru. Taj Majstrov Odred je prvi »Kamen - Temeljac« 45. peš. puka. U torne momentu bila je sva vojnička prevlast u Mariboru isključivo u rukama Nemaca jer su bili svi po činu stariji ofi- ciri samo Nemci. Na 1. novembra 1918. godine u 8 časova sazvao je on- dašnji komandant mesta pukovnik Holik (Nemac) sve koman¬ dante mariborskog garnizona k sebi na jednu sednicu i saop- štio im, da nastanu svi, da obdrže red i disciplinu u svojim komandama i da se Maribor nalazi pod uticajnom sferom voj¬ ne komande u Graz-u od kuda je zahtevana vojska i jedan viši oficir, da preuzme u Mariboru svu vojnu vlast u svoje ruke. Na ovoj sednici oficira prisustvovao je od Slovenaca je- dino major Majster i kapetan Vaupotič. Major Majster uočivši momentalno veličinu i dalekosežnost opasnosti, koja je Mariboru kao varoši buduče Jugoslavije pre¬ tila, odluči se iz vlastite inicijative i svestan si potpune odgo¬ vornosti, na jedan »Trik«, koji mu je potpunoma i uspeo. Major Majster izjavi pukovniku Holiku, da se ne može više saglasiti sa njegovom naredbom i da ga ne smatra više kompetentnim, 'da daje V takva naredjenja, jer je on (major Majster) upravo dobio naredjenje od Narodnog Sveta iz Ljub¬ ljane, da se potčinjava sa celim mariborskim garnizonom — kome je on postao komandant — jedino Narodnom Svetu u Ljubljani. 6 Major Majster uputi se nakon toga izravno u kancelarijske prostorije odbora Mariborskog Narodnog Sveta u Narodni dom i obrazloži predsedniku odbora Dr. Verstovšek-u mo- mentalnu situaciju i objasni mu, da če započetu akciju uspešno moči svršiti samo onda, ako če i po činu biti stariji od nemač- kih oficira, te zatraži da se ga momentalno mora unaprediti u čin generala jer to zahtevaju viši državni interesi. Predsednik odbora Narodnog Sveta Dr. Verstovšek — malo skeptički ali ipak — složio se je sa predlogom majora Majstera i izradio dekret o proizvodstvu majora Rudolfa Maj- stra u čin generala, te mu istoga uručio sa pismenim naredje- njem da komanduje neograničeno celokupnim Mariborskim garnizonom. U 10 časova vratio se je novoproizvedeni general Majster sa svojim dekretom i naredjenjem, da prima vojnu vlast u Ma¬ riboru u svoje ruke, u komandu mesta i tamo več našao pu- kovnika-brigadira Ulman-a, koji je upravo tog momenta po naredjenju vojne komande (Militar - Kommando) u Graz-u sti- gao vozom iz Graz-a, da preuzme komandu nad Mariborskim garnizonom i pripremi sve potrebno za smeštaj jednog puka pešadije, koji če da stigne u toku noči iz Graz-a. General Majster pokaže svoj dekret i naredjenje, te umoli pukovnika-brigadira Ulman-a da smesta napusti Maribor, jer isti spada pod uticajnu sferu Ljubljane a ne Graz-a. Brigadir Ulman, presenečen postoječim faktom otputuje u Graz, a general Majster preuzme komandu mesta u svoje ruke. Nemački »Schutzwehrovci« nisu sada više usled ovog fakta nikako mogli da se suzdrže od svoje nacijonalne nasrt- ljivosti, agitovali su svagde gde su samo mogli profiv naših naoružanih odeljenja, izazivali tuče, nasilja i razbojstva, a sve u nadi da ponovno izčupaju Maribor iz slovenačkih ruku. General Majster, kao komandant mesta, videvši ovu kri- tičnu situaciju, brzo se odluči i ne gubivši vremena, da sa svo- jom »Armadom« slovenačkih oficira i vojnika Mariborskog garnizona, »Schutzwehr« razoruža i raspusti. Kako je njegova »Armada« u to vreme brojčano i suviše slaba bila spram »Schutzwehr-a« — koji je u to vreme raspo- lagao sa: 7 17 viših oficira; 101 niži oficir i 1100 vojnika — to se on odluči da izvrši i bez traženja odobrenja Narodno? Sveta mobilizaciju, poveča svoju vojsku, te objavi na 9. no¬ vembra putem štampanih proglasa mobilizaciju cele južne Šta¬ jerske. Pozvata su bila 21 godište obveznika za zborna mesta Maribor i Celje.*) Od nadošlih obveznika i svog dosadanjeg kadra — veči- nom samo starešinskog — formira general Majster jedan pe- šadiski puk od tri bataljona, sa po četiri čete (svaka po 3 peša- diska voda in 1 lako-mitraljezki vod sa 4 orudja), jednu mi- traljezku četu, jednu tehničku četu i jedan dopunski bataljon sa dve čete, te ga nazove »Mariborski pešadiski puk« (Mariborski pešpolk). Na 21. novembra bio je puk potpuno organizovan, snab- deven i opremljen, zatim svečano zaklet, a za komandanta imenovan potpukovnik August Škabar, prvi komandant puka. Stanje i raspored oficira u puku toga dana vidi se iz P r i- 1 o ga b r o j 1. Sada tek, pošto je bio dovoljno jak, odluči se general Maj¬ ster da izvrši potpuno razoružanje »Schutzwehr-a« i da Nemce protera iz Maribora. Od nadošlih obveznika Majsterove mobilizacije obrazuje se u Celju jedan i pol bataljona pešadije, te su isti u noči pred razoružanjem »Schutzwehr-a« prebačeni vozom u Maribor, da budu pri ruci generalu Majstru kao rezerva. Za momenat izvršenja te akcije uzeta je bila noč od 22. na 23. novembra 1918. godine, šta se je pod zakletvom u naj- večoj tajnosti držalo. Akcija je izvršena smotreno i energično, pa je prema torne potpuno uspela, a bez velikih gubitaka, te je Maribor toga dana konačno i definitivno pao u Slovenačke ruke. *) Primedba: Radi samovlastne mobilizacije pozvat je na 10. XI. general Majster na telet on od poverenika »Narodne Brambe« (ministar vojske za Slovenačku) dr. Lovro Pogačnika, te dobije »u kor« radi tak- vog prestupka. General Majster nije se obazirao na to sasvim nista, nego je produžio svoj započeti rad, potpunoma svestan njegove dalekosežnosti i državne potrebe. 8 Taj dan, dan csslobodjenja Maribora od Nemačke prevla- sti, 23. november, uzet je za dan »Pukovske slave« 45. pešad. puka. Taj napred pomenuti puk — kojeg su svi pripadnici bili večinom nekdanji vojnici bivšeg Austrijskog 26. Strelskog pe- šadiskog puka. a po narodnosti samo Slovenci — te koji je pod rukovodstvom generala Majstra iz-vršio razoružanje »Scliutzwehr-a« —- poslednje nemačke naoružane moči u Ma¬ riboru — može se sa punim pravom smatrati kao »Matica« današnjeg 45. pešadiskog puka. Formacija četa toga puka je bila ovaka: 1 komandir, 3 vodna oficira, 1 narednik 4 podnarednika 12 kaplara (korporal), 12 razvodnika (gefrciter), _ 105 redova Svega: 150 vojnika. Sa koliko je oružja (kakvog) i municije (koje) puk u to vreme raspolagao, vidi se najbolje iz Priloga broj 2. U isto vreme potvrdi Narodni Svet u Ljubljani — radi sa- glasnog rada u odbrani severne granice naše proširene Otadž- bine — od generala Majstra več organizovanu jednu višu vojnu komandu u Mariboru, podredivši joj sve trupe sa teritorije Štajerske pokrajine. Ta viša vojna komanda nazove se »Štajersko pogranična komanda« (Štajersko obmejno poveljstvo) sa rangom jedne bri¬ gade, a njen komandant postade general Majster, dotadanji komandant mesta u Mariboru. Za načelnika štaba postavljen je major Jernej Ankerst. Organizaciji Štajerskog obmejnog poveljstva je prethodilo več nešta ranije i ustanovljenje II. Vojnog okružja u Ljubljani (u rangu divizije), kao vojno-ekzekutivni organ samog Narod- nog Veča, a za poverenika je odredjen Dr. Lovro Pogačnik, (kapetan u rezervi) koji je ujedno i član predstavništva Na- rodnog Veča bio. Povcreniku je bio dodeljen kao načelnik štaba djeneralštabni potpukovnik Ulmansky. B. Rad i pokreti mariborskog peš. puka. (Karta 1 : 75.000 i 1 : 200.000 austrijskog izdanja.) 1. Operacije na Štajerskoj granici. Več na 25. novembra 1918. godine bude otposlat iz Ma~ bora 2. bataljon — komandant major Eduard Vaupotič — na granicu u Špilje, da zaposedne odsek Plač—Špilje. Taj bata¬ ljon ostaje na torne položaju do polovine maja 1919. godine imajuči česte okršaje sa Austrijancima, koji su povremeno na¬ padali granični front, želeči istoga prenesti čim više spram juga. Svi su napadi bili stalno odbijeni a bataljon je potpuno zadržao svoju odredjenu liniju. 22. decembra odlaze iz Maribora dve čete 1. bataljona pod komandom kapetana Metoda Rakuše u Medjimurje, radi za- jedničkog rada sa odredom iz Zagreb-a kapetana Jurišiča, a spram Madjarskih trupa, koje su naš ‘granični front stalno napadale. Usled slabe organizacije i lose discipline u odredu kapetana Jurišiča nije uspela ova ekspedicija (početkom janu- ara 1919. godine), a Madjari su potisnuli naš front i zauzeli mnoga sela s ove strane demarkacione linije. Tom prilikom zarobiše Madjari i kapetana Rakušu — koji se vrača iz robstva tek 9. aprila 1919. godine u Maribor, — a ostatak njegovog odeljenja vrača se odmah u Maribor. 29. decembra 1918. godine polazi iz Maribora jedna četa iz 1. bataljona sa jednim vodom mitraljeza na Koruški gra¬ nični front kot Marenberga, a za njom uskoro polazi i ostatak 1. bataljona iz Maribora, — sem četa u Medjimurju, koje ta- kodje na 10. januara 1919. godine, nakon neuspeha sa Madja- rima, dolaze u Marenberg. 1919 10. januara 1919. godine je ceo 1. bataljon u Marenberg-u te zauzme odsek od Štajersko-Koruške granice do Kaplje. 4. februara 1919. godine (likvidira komanda JI. vojnog okruga u Ljubljani (ustanovljena od Narodnog Veča odmah po prevratu) i pretvori se u kotnandu Dravske divizijske Oblasti (Pov. F. Dj. O. Br. 16712 od 22. XII. 1918. god.) kojoj 10 potpadnu sve trupe nalazeče se na teritoriji Slovenačke. Za komandanta divizije imenovan je general Krsta Smiljanič. 18. februara 1919. godine smeni 1. bataljon jedna četa Tr- žaškog bataljona, a bataljon odlazi ponovno u sastav puka u Maribor. Po dolazku 1. bataljona u Maribor odašilje komandant pu¬ ka odmah jednu četu u Ljutomer, koja tamo ostane do 8. aprila 1919. godine. Pojedina odeljenja Mariborskog pešadiskog puka, vodovi, polučete i čete slata su več od postanka puka povremeno na razna mesta pograničnog fronta, da obezbede granicu i suzbiju neprijateljske odrede, koji su neprestano upadali na našu stra- nu. Može se mirno reči, da se je ceo puk sa malim zastancima, bez prestanka nalazio u borbi i neprijateljskoj vatri, te stalno u marševanju duž celog graničnog fronta. Tako su slati pojedini delo vi u Lučane, gde se je početkom januara 1919. godine očekivao jači Austrijski napad, koji je nešta docnije i usljedio, zatim u Ljutomer, Radenci, Ormož, Sobota, Cmurek, Črnica, Trnovo, Prukli, Obrajni i Gornja Kun¬ gota. U ovome se mestu zadržavala dugo vremena granična rezerva Štajerskog obmejnog poveljstva u jačini od tri do če- tiri čete, jedna do dve bateriji i nekoliko teretnih automobila, pomoču kojih su se trupe u slučaju potrebe hitno prevažale na ugroženo granično mesto. Radi neprestanih pograničnih nereda preduzela je Pokra¬ jinska vlada u Ljubljani korake kod Pokrajinske Štajerske vlade u Graz-u, da več jednom prekine sa neprestanim upa¬ danjem svojih trupa na našu stranu. Na temelju sastavljene pogodbe izmedju ovih vlada, naredilo je Štajersko obmejno poveljstvo novu dislokaciju trupa Mariborskog pešadiskog puka sa 20. februarom 1919. godine. Prema istoj došla je: L, 11. i 12. četa sa fronta natrag u Maribor, gde je l.ill. četa ojačala svoje stanje sa obveznicima pozvatih godišta 1895—1899 na 150 pušaka i odmah se uputila i to: 1. četa u Ljutomer a 11. u Radence gde je ostala kao rezerva Štajerskog obmejnog poveljstva. 7. i 8. četa premestile su se iz Cmurek-a u grad Gornji Cmurek te su obrazovale samo jednu četu, pod komandom ka- pefana Rozine u jakosti od 150 pušaka a preostatak je otposlat u Maribor. Jedan vod te nove čete došao je u Spodnju Ščav- nicu. 9. i 10. četa iz Špilja i 12. iz Maribora odlaze u Radgono gde preuzme komandu nad 3. bataljonom kapetan Plaskan. 6. četa vrača se iz Radgone u Maribor te odlazi u Sv. Ju¬ rij u Pesničkoj dolini. U Špilju preuzme komandu nad 2. bataljonom major Vau¬ potič. Koliko su se Austrijanci pridržavali svojeg gore navede- nog ugorova i koliko im je do poštivanja primirja stalo, vidi se najbolje iz niže navedenih dogadjaja odmah još početkom marta 1919. godine. 8. marta 1919. godine prešle su Austrijske čete iznenadno demarkacionu liniju te zaposjele Sobotu kod Mute i zarobile žandarmerijsku posadu. Noču od 11. na 12. marta izvela je 2. četa sa dva voda mitraljeza protivnapad i ponovno zaposjela Sobotu, usprkos jakom i žilavom otporu neprijatelja, žestokoj mitraljezkoj i to- povskoj vatri. Oficiri i ljudstvo borili su se lavovski, neustrašivo i sa je- dinom željom, da omraženog i bahatog Nemca čim pre odbace sa svoje rodne grude, nežaleči krvi ni gubitaka. Zasluženo priznanje za takav rad, a sa najvišeg mesta, nije im ni izostalo. Stepen discipline, vaspitanja oficira i požrtvovanje svih vojnika u onim sudbonosnim danima pod kraj godine 1918. i početkom 1919., a u odbrani svoje nove Otadžbine, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od svojih krvnih neprijatelja Ma- djara i Austrijanaca, izražen je najbolje u pohvali, koju je svo- jom naredbom br. 12 od 8. IV. 1919. saopštio svim trupama Dravske Divizijske Oblasti njen tek nadošli prvi komandant, i koja glasi: »S uspešnim napadom na Soboto 12. marta 1919. po¬ kazala su odeljenja pogranične komande u Štajerskoj, da u tim redovima stoje pravi disciplinovani vojnici i junači, koji su iz ljubavi do vlastite zemlje učinili sve, da održe red i mir u našoj po odredbi primirja nama dodeljenoj zemlji, te da proteraju sve bande sa naših Slovenačkih pokrajina. 12 Hrabrost i prava disciplina pomogli su ovom lepom uspehu. Osobitu pohvalu stekla si je 2. četa Mariborskog pe- šadiskog puka, te saopštavam komandiru ove čete nad- poručniku Bevk-u i svima oficirima, podoficirima i vojni- cima ovog odeljenja moju blagodarnost i priznanje. Priznajem osobitu hrabrost poručniku Antonu Poje, zastavniku Jakobu Kaučič-u te oficirskom zameniku An¬ tonu Žeraku. Nadam se, da ču sva odeljenja pogranične komande uvek podražavati primeru 2. čete Mariborskog pešadiskog puka. Komandant — general: Krsta Smiljanič, s. r. Početkom marta 1919. godine nastaju ponovno neredi na Koruškom frontu, te polazi ostatak 1. bataljona iz Maribora u Kaplju, da uzpostavi red. Nakon svršenog zadatka (pred kraj meseca marta 1919. godine) vrača se 1. bataljon ponova na svoja stara mesta Štajersko-graničnog fronta. Za vreme bavljenja 1. bataljona u Marenbergu i Kaplji na- lazi se ceo 3. bataljon pod komandom kapetana Cirila Rakuše u Radgoni, te odlazi 3. IV. 1919. godine u Velikovec i potčinjava se Koruškom obmejnom poveljstvu, kojeg je komandant bio artilerijski pukovnik Milan Blajweis. Bataljon je imao zadatak da zaposedne granični front izmedju Drave, pa preko Sv. Pe¬ tra—Lipov Dvor—Ošenica do uključivo Avljiče. Dislokacija pojedinih četa Mariborskog pešadiskog puka pre početka prve Koruške ofanzive na 5. aprila 1919. godine bila je ovaka: 1. četa Ljutomer 2. « Sobota 3. « Kaplja 4. « Sobota 5. « Špilje 6. « Sv. Jurij 7. « Cmurek 8. « Spilje Ceo 3. bataljon Velikovec Tehnička četa Maribor 15 Štab puka Maribor. Brojno stanje puka toga dana iznašalo je: 47 oficira 244 podoficira i kaplara 1684 redova 134 konja. _ 2. I. Koruška ofanziva. a) Priprema: Na 28. aprila 1919. godine polazi 1. bataljon — sem 2. čete — ponovno iz Maribora pod komandom kapetana Maria Gri¬ zolda u Sinča-vas, a u svojstvu odredske rezerve prilikom I. Koruške ofanzive, koja je trebala da počne na 29. aprila 1919. godine. Na toj koruškoj ofanzivi uzimaju udjel 1. i 3. bataljon Ma- riborskog pešadiskog puka, a 2. bataljon stoji na graničnom frontu kod Špilja. Sama ofanziva — okončana 4. maja 1919. godine — nije uspela, a Austrijanci brojno i tehnički jači, odbaciše naše trupe na položaje južno Drave. b) Tok operacija I. Koruške ofanzive: 1. bataljon. Na 29. aprila 1919. godine u 4 časa u jutro kod početka ar¬ tilerijske pripreme nalazio se je štab bataljona sa 1., 3. i 4. četom kao rezerva odreda majora Kosa kod t 8U0 koraka za- padno »R« od Ritzing u šumi, a 2. četa je bila u sastavu Ljub- ljanskog pešadiskog puka. U 5.30 časova dobije bataljon naredjenje da se uputi do gostione »Račk«, te da nadire podnožjem Frankenberga kroz selo Telerberg, Krištof prema Korb, te da vatrom flankira ne- prijatelja kod Šmarjete i Sv. Katarine i da tako pomaže na¬ padu 3. Celjskog bataljona na neprijateljski položaj Gatersdorf —Vajzeberg. U 15 časova dopro je bataljon do sela Krištof bez večih okršaja, bila su samo patrolna uznemiravanja. Bataljon je odmah produžio nadiranje proti Korbu, te je dobio jaku pešačku, mitraljezku i artilerijsku vatru sa položaja 14 Čarnik—Sv. Katarina, kojeg je teškom mukom jurišom zauzeo tek oko 17 časova a i višine južno Korb-a, te je nagnao nepri- jatelja u begstvo, koji je ostavio na bojištu mnogo mrtvih i ranjenih. U isto je vreme bataljon zapazio da nema nikakve veze na svojim krilima, a svi su pokusi ostali brezuspešni da uhvati vezu sa Celjskim bataljonom. Bataljon je ipak, usprkos svega nastavio nadiranje protiv Frankensteinu i Sv. Jurju, te je uskoro zapao u još jaču mi- traljezku vatru sa Sv. Jurja, kota 562 i sa ceste severno »K« od Sv. Katarina. Usled nadošle noči napad se nije dalje pro- dužavao nego je bataljon na zauzetom položaju zanočio, na kome je i dobio naredjenje, da se nastupanje obustavlja i da se bataljon vrati odmah u Sv. Rupert kod Velikovca. Na 30. aprila u 1 čas odmaršovao je bataljon sa položaja i stigao u Sv. Rupert u 3 časa, gde je ostao kao rezerva mo- stobrana, a 1. četa kao neposredna rezerva za 3. bataljon u Milgraben-u. Na 1. maja ostaje bataljon na istome mestu. 2. maja več u 4 sata uzeo je neprijatelj sve prednje po¬ ložaje mostobrana i same rezerve pod jaku topovsku vatru, a naročito odsek Kaltenbrun—Dobrova. Sela Orliče i Ošenica bila su odmah sva u plamenu, a neprijatelj je prešao u napad. Usled velike neprijateljske artilerijske vatre i iznenadnog napada Austrijanaca brzo su počeli pojedini delovi prednjih linija na mostobranu da napuštaju položaje i da se postepeno povlače ka Dravi. Bataljon je iz vlastite inicijative i bez ikakvog naredjenja posedao odstupne prihvatne položaje i tako omugučavao ot- stupanje trupama nalazečih se u mostobranu. Kod ove je akcije pokazala naročito hvalevredan i požrtvovan rad — da se spasi šta je još za spasiti bilo — 3. četa sa svojim komandirom po- ručnikom u rezervi A. Paulič. Komandant 1. bataljona, kapetan Grizold, zauzeo je sa ostatcima svog bataljona južni breg Drave, pozadi samoga mosta i tako zaprečio neprijatelju da toga dana predje preko mosta. 3. maja ostaje bataljon usprkos jake neprijateljske arti¬ lerijske vatre na več zauzetim položajima. 15 4. maja dobije bataljon naredjenje da posedne liniju od slova »P« (natpis Pribelsdorf) do zaključno Buhalm, jer je ne- prijatelj prodro več i u selo Apače. Pošto nije bilo moguče zaustaviti nadiranje neprijatelja ni na ovim položajima, to se je bataljon povukao i dalje ka spod¬ njem Dravogradu gde je na 5. V. zanočio. Na 6. maja otstupi bataljon na Mutu i zanoči. 7. maja odlazi bataljon u selo Brezno gde se je ukrcao i otputuje za Maribor. Gubitci bataljona: 5 mrtvih 11 ranjenih 98 zarobljenih 6 mitraljeza, 3 konja i 1 poljska kuhinja. 3. Bataljon. 29. aprila napada bataljon na liniju Lajke—Altensdorf— Sv. Štefan ali usled slabe potpore vlastite artilerije ne uspe u napadu te se povrati u ishodni položaj. Na 30. aprila nalazi se bataljon u sledečem rasporedu: 9. četa u Vaclovi vasi, 10. četa u Goldbrunhofu a 11. i 12. četa u rezervi u Lindenhofu i Miihlgrabenu. 1. maja povlači se bataljon postepeno preko Drave usled jakog neprijateljskog pritiska i zauzimlje položaj na južnoj obali Drave. 2. i 3. maja ostaje bataljon na zauzetim položajima. 4. maja otstupa bataljon na liniju Teufelsblock—Buhalm koji položaj predvečer ponovno napušta i zauzimlje liniju Go¬ lob—Lettenšteten—most—Schiltemdorf. 5. maja okončano je odstupanje a bataljon čeka na na¬ redjenje radi polazka za Maribor. Gubitci bataljona u ovim borbama nisu bili osetni. Na 7. maja 1919. godine vrača se 1. i 3. bataljon ponovno u Maribor, u sastav štaba puka, koji se celo vreme nalazio u Mariboru. _ 3. II. Koruška ofanziva. a) Pripremanje i raspored trupa. Usled neuspeha I. Koruške ofanzive nije se postigao onaj cilj kome se je težilo, naime, zaposesti sve one krajeve gde 16 je skoro isključivo samo naš živalj obitavao, koji je bio od Ne- maca ugnjetavan, ekonomski eksploatisan, a politički i nacio¬ nalno bezpravan. Trebalo je nastojati da se taj neuspeh čim pre popravi a naše oružje ponovno proslavi. Radi preuzimanja ponovne Koruške ofanzive morao se puk čvršče organizovati, bolje spremiti, materijalno snabdeti, a disciplinu opet povratiti. Reorganizacija Mariborskog pešadiskog puka je izvršena, a podela mu je bila ovaka: Štab puka 3 bataljona sa po 4 čete 1 mitraljezka četa sa 8 teških mitraljeza 1 tehnička četa 1 telefonski vod 1 dopunski bataljon 3 etapne čete i kompletna pukovska komora sa slagalištem. Stanje i raspored oficira pre ofanzive vidi se iz p r i loga br. 3. Več 14. maja 1919. godine odlazi ponovno 1. bataljon na Koruško-Štajersku granicu, a njemu slede na 25. maja: pukovski štab 2. i 3. bataljon tehnička četa i mitraljezka četa, te se smeste u okolini sela Vuzenica i Muta. Ovom II. Koruškom ofanzivom upravljala je več naša Vr¬ hovna Komanda iz Beograda, a na istoj je uzela učešče cela Dravska divizija i delovi Savske divizije. Sve trupe odredjene za ofanzivu rasporedjene su pretho- dno u dva odreda i to: »Koroški odred« komandant djeneral- štabni pukovnik Ljubomir Marič i »Labudski odred« koman¬ dant general Rudolf Majster. Mariborski pešadiski puk potpao je pod »Labudski odred« koji se nalazio na desnome krilu. Sastav »Labudskog odreda« je bio sledeči: Komandant general Rudolf Majster Načelnik štaba kapetan Mulaček 3 bataljona Mariborskog pešadiskog puka 1 bataljon Tržaškog pešadiskog puka 2 17 1 odeljenje konjiče 1 brdska baterija Celjskog artileriskog puka 2 haubičke baterije Mariborskog artileriskog puka 1 težka haubička baterija 1 telefonski vod Svega: 4 bataljona i 14 topova. Labudskom odredu dodeljena prostorija bila je ova: Sv. Lenart kota 1154 severo-zapadno od Sobot—Sv. Ur¬ ban — (t 1330) — kota 1367 — kota 835 — t 344 — selo Trofin. Levo nalazio se je Koruški odred kod Sv. Petra. O n e p r i j a t e 1 j u se je znalo ovo: U Labudskoj okolini nalaze se dve regularne čete sa ne- šta artilerije kod Kijenberga. Jurišne čete nalaze se u Rabensteinu, Labudu, Etendorfu, Sv. Paulu i u Sv. Andrašu. U Donjem Dravogradu dva bataljona pešadije sa dve do tri baterije. U Guštajnu teška artilerija. Jurišne čete su sastavljene od dobrovoljaca - Seljaka bez uniforme. Neprijatelj imade i jedan blindirani voz sa dva topa i ne¬ koliko mitraljeza. Z a d a t a k Labudskog odreda: Napasti neprijatelja, zauzeti Dravograd i nastupati dalje pravcem Labud i Sv. Paul, te što pre izbiti kod klisure Sv. Paul i tamo se utvrditi. Naročiti zadatak za Mariborski pešadiski puk bio je ovaj: nastupati sa odseka Sv. Urban — t 838 —• Trofin te održavati tesnu vezu sa levim krilom Koruškog odreda kod Sv. Petra, očistiti od neprijatelja severne planine Buchstein, zaposesti Don ji Dravograd i nastupati pravcem ka selu Labud i Sv. Paul. Početak opštega nastupanja bio je odredjen 28. maj 1919. godine u 3.30 časova. Pre početka same ofanzive izdao je komandant IV. Ar- miske Oblasti sa Dj. O. Br. 2242/19 na 27. maja 1919. za sve trupe na teritoriji Dravske Diviziske Oblasti naredbu, koja glasi: 18 JUNAČI! Austriski Nemci vekovni neprijatelji Slovenskog ple¬ mena u opšte, a napose našega naroda i Domovine, drznuli su da tako reči u oči zaključenja opštega mira, samovlastno i nasilno upadnu u Koruške krajeve, naše teško napačene i našim preskupim žrtvama oslobodjene Otadžbine, u težnji, da ih ponova posjednu i pokore. Čast i veliki ugled našega širom celoga sveta pro- slavljenog pobedonosnog oružja, ne može i neče da trpi ovo nasilje neprijatelja naših. Sveta dužnost prema narodu našem i Otadžbini na- šoj, nalaže nam, da mrskog neprijatelja iz naše Domovine što pre proteramo i njegovu drskost nemilosrdno kaz- nimo. Uveren u Vašu vazdašnu gotovost na sve napore i požrtvovanja za dobro i slobodu svoga naroda i Otadž¬ bine svoje. — nared ju jem: Da se neprijateljske trupe na Koruškom kraju snažno napadnu i Božom pomoču iz naše Otadžbine proteraju, a naš Narod i Domovina naša neprijatelja oslobodi. U ovoj ofanzivi biču i ja stalno sa Vama i činiču sa svoje Strane šta treba, da se pobeda nad neprijateljem izbori. Zato Junači u ime Boga hrabro i smelo napred, na¬ predi Komandant IV. Armiske Oblasti; general: Boža Jankovič, s. r. U oči dana opšteg napada izdao je komandant »Labudskog odreda« general Majster sledeču naredbu: O. P. Broj: 1825. Vojnicima Labudskog odreda. VOJNIČI, DRUGOVIMOJI! Koruški Nemci podivljali i pobenavili, klali su naše Koruške sestre i braču kao živinu. Nemački starci, žene, devojke pa i sama deca streljali su sa prozora, iza grmlja. iz zasede na naše vojnike, Vašu braču, te su ih mnoge i mnoge ranili, a dosta i poubijali. 2 * 19 Svagdje, kamo su došli tako zvani »Koruški vojnici«. bolje rečeno »Koruška banda i lopovi«, tamo su uništavali i sve palili. Slovenačke su kuče prazne danas. Stale su prazne. Crkve, gdje se pre samo slovenski govorilo, danas su oskvrnjene. A da nije bilo naših divnih Slovenskih vojnika na granici, Koruški bi lopovi provalili i u našu lepu Stajersku, nanoseči svagde smrt, lom i razbojstva. Vašim ženama, sestrama i djeci bi se dogodilo isto ono što i Koruškim Slovencima. Sada idemo mi kazniti i osvetiti nepravde i razbojstva koja su nam nanešena. Ali mi idemo kao vojnici, te nečemo paliti, robiti i plačkati našu braču, naše sestre, jer je to sve naše sveto Slovensko blago, naša pravica. Nečemo ubijati žene i djecu, ali hočemo protjerati iz naših oplačkanih Koruških krajeva — Austrijske nedisciplinovane vojnike, koji se sa- stoje samo iz Nemačkih seljačkih lopova. Svako, tko nam se suprot stavi u uniformi, smatračemo ga za vojnika i postupati spram njega po našim vojničkim zakonima i propisima. Tko nastupi ali spram nas sa oružjem u ruci i u ci- vilnome odelu, to je lopov i razbojnik taj si može sam pripisati sve posledice koje ga čekaju. Vojnici! Zadnji puta Vas zove Domovina. Zove Vas, da joj oslobodite njezine Slovenske zemlje, krajeve iste krvi majke Jugoslavije. Naš bojni zov neka bude: Napred tako dugo za Ne- mačko-austrijskim ustašama, dok ne zaposednemo te oslobodimo i zadnje parče Slovensko Koruške zemlje. Bog neka blagoslovi taj naš put. Bog neka bude sa nama i sa Jugoslavijom. Sa tim pozivom pozdravlja Vas Vaš komandant general Majster, s. r. Mariborski pešadiski puk započeo je nastupanje po slede¬ čem rasporedu: 3. bataljon — komandant kapetan Plaskan — nastupa pravcem Sv. Urban—Hinerkogel—Rosshiite prema Magdalens- berg, te održaje desno vezu sa Tržaškim bataljonom a levo sa 1. bataljonom Mariborskog pešad. puka. 1. bataljon — komandant major Grebenc — nastupa severno-južnom dolinom reke Drave pravcem ka Dravogra¬ du—Labud—Sv. Paul, napasti če i proterati neprijatelja na severnim planinama Buchsteina i uz pripomoč trupa Koruškog odreda zauzeti Spodnji Dravograd, te nastupati dalje ka selu Labud. 2. bataljon — komandant major Vaupotič — ostaje kao odredska rezerva na potoku Muti. Tehničkačeta kao pukovska rezerva kod štaba puka kod sela Vuzenica. b) Tok operacija II. Koruške ofanzive: 28. m a j 1919. g o d i n e. 1. bataljon : U 4 časa u jutro nalazio se je bataljon u sledečem pri- premnom rasporedu: 3. i pol 4. čete na liniji kota 835 — Sv. Magdalena. 1., 2. i pol 4. čete južno Drave na liniji Trbonje—Trofin 838. Zadatak: 3. četa nadirače cestom ka Dravogradu. 1. četa južno Drave preko Zamka Buchenstein ka selu Meža. 2. četa preko kote 781 Buchenstein ka selu Meža, a posle pada Dravograda nadirače preko Tašerberg—Reber spram sela Labud i potpomagati 1. i 3. četu koje tada nastupaju se- vernom obalom Drave. U 4 časa počela je artilerijska priprema a nakon 15 mi¬ nuta prešao je bataljon u napad. U 5.30 časova zaposjela je 2. četa bez naročitog napora celi Buchensteinski hrbat i time je probila prvu neprijatelj- sku liniju. Neprijatelj se je zadržao sa mitraljezima još neko vreme u zamku Buchenstein, od kuda ga je odmah proterala naša 21 artilerija, te je za kratko vreme i taj položaj napustio bio, ko- jemu je za petama sledila 1. četa. Ponovni požaj zauzeo je neprijatelj kod Probsteina i južna Sv. Sebastijan. U 13.30 časova upadnu delovi 3. čete obilaznim putem preko kote 904 i 459 u Dravograd, te zaposednu prve kuče. Cim je neprijatelj opazio da je kota 904 u našim rukama napustio je sve svoje položaje i otpočeo sa ponovnim povla- čenjem. U 15 časova zaposedne ostatak 3. čete Slosberg i kotu 555 od kuda su dobro mogli otstupajučeg neprijatelja sa va- trom da gone. 1. i 2. četa naišla je na slabi otpor kod sela Meže, te su zaposjeli kolodvor, kolski i železnički most, kojeg je upravo hteo neprijatelj da digne u vazduh. Da je ta neprijateljska na¬ kana osuječena, imade zaslugu samo narednik-vodnik Žerak. Nadiranje od Dravograda pa dalje unapred ispremenilo se je u toliko, da je i 2. četa od sada nastupala na severnoj obali Drave. Več pred samu noč dobije 1. bataljon naredjenje od gene¬ rala Majstra, da se prikupi i dače sa automobilima biti odmah transportovan u napred ka selu Labudu, da obrazuje tamo mostobran i zaposedne liniju kota 542—Rachur—kota 485 Ahalm. U 21 čas odlaze na automobilima prvi delovi bataljona (l. i polovina 3. čete) naspram sela Labuda. Na cesti kod kote 347 dobe iznenadnu jaku mitraljezku vatru, te nastave nastu- panje u streljačkom stroju. Kod sela Pfandorfa, Sv. Trojica i Burgstalkogel dobe ponovno jaku vatru koja ih prisili, da se ukopaju i sačekaju na dolazak ostatka 1. bataljona. U 23 časa prikupio se je več ceo bataljon na cesti kod Velbl W. H. ali je usled nejasne situacije napustio daljnje na- stupanje, te je zaposeo sa 1. i 4. četom liniju od Drave do ko¬ lovoza severno Multer, a 2. i 3. četa ostadoše u rezervi kod Multer. 2. bataljon : Bataljon se nalazio kao odredska rezerva na potoku Militi te je odmaršovao u 3.30 časa spram sela Terl. Nešto docnije, a po naredjenju generala Majstra odlazi 6. četa preko Sv. Mag- 22 dalene, kota 719—kota 1268 Hiinerkogel naspram Janketzko- gel, da potpomogne 3. bataljon u nastupanju. U 17.30 časova bio je bataljon »uzbunjen« i hitno upučen na automobilima u Dravograd gdje je preuzeo u varoši sigur- nostnu službu, a polovinu 8. čete otposlao je spram sela La- bud da zaposedne Rabenstein. 3. bataljon : Nastup bataljona je počeo u 2 časa preko Urbana na Hii- nerkogel, a 10. četa sa jednim vodom mitraljeza kao zasebna kolona od Poteršnik preko Gajsberg—Martin na kotu 1260 (dva kilometra južno Hiinerkogel). Hiinerkogel i W. H. (kafana) Rosshiite bio je od neprija- telja jako zaposednut te su isti zauzeti tek nakon jake artile¬ rijske vatre u 10 časova. U 16 časova produžuje bataljon napad spram Sv. Magda¬ lene, ali ni je mogao do nje da dopre usled jake neprijateljske vatre i nastale noči, te se zadrži i ukopa na jedan kilometar severno od Sirotenkogel gdje i zanoči. 29. maj. 1. bataljon : U glavnome je toga dana ostao bataljon na istim položa- jima kao i dan ranije. Več zorom je neprijatelj napustio svoj položaj na liniji W. H. Pfardorf — kota 413 Herke, te se povukao na Burgstal- kogel i na proplanke severno i severozapadno sela Labud. Jedan vod iz 1. čete je odmah zaposeo Pfardorf i proterao zaostale neprijateljske patrole. Radi večeg osiguranja desnog boka bataljona prešla je treča četa više severno od Malterergraben, a sa jednim vo¬ dom kod W. H. kota 607. Bataljon je stajao ceo dan pod artileriskom vatrom i za- nočio na položaju. 2. bataljon : U 7:30 časova dobije bataljon naredjenje da odmaršuje spram sela Labud i da se postavi na liniji Burgstalkogel—Sv. Trojica kao odredska rezerva. Usled velikog artilerijskog dejstva nije bataljon mogao ovo naredjenje da izvrši nego ostane prethodno još kod Rabensteina. 23 U 16 časova pomakne se bataljon uz ivicu šume od Raben- steina do Multerergraben, a od ovud u dve kolone preko kote 607 i uz potok Multer do crkve Sv. Magdalena, gdje je i za- nočio. 3. bataljon : Bataljon je ponovio ranom zorom svoj jučerašnji neuspeli napad na Sv. Magdalenu te mu sad i uspije položaje u jurišu zauzeti i neprijatelja u severnom pravcu odbaciti. Neprijateljska artilerija je dejstovala ceo dan na Sv. Mag¬ dalenu bez naročitih gubitaka. Bataljon je zanočio na osvojenom položaju. 30. maj. 1. bataljon : Bataljon je dobio naredjenje da napadne selo Labud čim zauzme 2. bataljon Burgstalkogel. Napad na Labud izvršio je bataljon u ovome rasporedu: 1. četa sa jednim vodom mitraljeza kao leva pobočnica napada putem kroz Labud—cesta Vaucing kota 542—Vald- egerkogel—Hofsteterkogel—kota 751—Rabenhof, zatim spram zapada preko Rabenstein—Granitztal—Amkogel kota 572. 2. četa nadire desno od 1. čete preko Sv. Trojice, pa na mostu Labudu a zatim po cesti napred preko W. H. 438 na Prehlingkogel kota 517. 3. četa do Rabenhofa zajedno sa 1. četom, a zatim ima da posedne Sv. Paul. U 5.30 časova zaposeo je 2. bataljon Burgstalkogel a 1. bataljon započeo svoj napad. Usprkos jake neprijateljske mi- traljezke i artilerijske vatre na stanicu Pfarhof i most, uspela je 1. i 3. četa da u 10 časa zaposedne Labud, zarobi neprija- telju 4 mitraljeza i protera ga u severnome pravcu. U 11 časova stigne i 2. četa u Labud te zaposedne liniju od t (600 koraka severozapadno crkve Labud) do kote 434 Plešteten. Bataljon je toga dana zanočio i to: 1. i 3. četa kod Valdeger- kogel kao leva pobočnica, a 2. četa na liniji W. H. 438—kota 485. 2. bataljon : Toga dana nije više bataljon u odredskoj rezervi nego do- bije naredjenje, da zauzme trigonometer 538 Burgstalkogel i 24 crkvu Sv. Trojica, te da dejstvuje jakom vatrom u bok nepri- jateljskih pozicija na potoku Lavant kod Plešteten. Bataljon otpočne u 3 časa sa napadom od Sv. Magdalene i zaposedne bez boja u 5.30 časa Burgstalkogel i Sv. Trojicu. Usled jake artilerijske vatre na osvojeni položaj, ostane na istome samo polovina 8. čete i jedan vod iz 5. čete a ostatak se povuče pozadi kao rezerva. Radi održavanja veze sa 3. bataljonom zaposedne 7. četa u 11 časa Kleš gde ostane do večera, a 6. četa se pomakne u isto vreme do sela Etendorf. 3. bataljon: U 3.30 časa nastavio je bataljon nastupanje od Sv. Mag¬ dalene preko kote 843—Eihenbruner naspram Lambrechtsberg. Kod Eihenbrunera naišao je na jak otpor i artilerijsku vatru, te je nastupanje mogao da produži tek posle podne, pošto je naša težka artilerija uzela neprijateljski položaj pod jaku vatru. U 19 časova pada Lambrechtsberg a bataljon u tesnoj vezi nastavlja sa pukom nastupanje preko Weisenberga ka Kisler- kogel kota 1043, ali usled premorenosti ljudstva ne može na cilj da stigne, nego zanoči u 24 časa kod Weisenberga. 31. maj. 1. bataljon : U 3 časa produžio je bataljon nastupanje u glavnome od Valdegerkogel ka Sv. Paul, te je nakon slabog otpora dosegao liniju sa 1. i 3. četom Hofsteterkogel kota 690, a sa 2. četom W. H. Hansel — kota 485 Paulšnajder. Neprijatelj se je nalazio na strmim i kamenitim hridinama Kaspersteina trigonometer 841 —- kota 751 i crkva Sv. Jožef 685, gde se je jako utvrdio i dobro vladao celim predterenom. Napad neprijateljskog položaja sa fronta bio bi katastrofalan, jer je fizička nemogučnost popeti se na okomitim stenama do samog položaja, nego se je trebalo istoga običi i sa krila na¬ pasti, a i to samo uz sudelovanje teške artilerije. Bataljon se je toga dana u očekivanju artilerijske pomoči, utvrdio na liniji kota 690 i severozapadni hrbat 500 metara južno kote 690 i ostao tako sve do 2. juna 4 časa. 2. bataljon : U 3 časa počela je 6. četa nastupanje ka Sv. Paulu zajedno sa 1. bataljonom te je posela kotu 417, Sv. Magdalena, kota 25 540. Ostali deo bataljona ostao je kao rezerva i dalje u šumi 500 metara južno W. H. 438 (na cesti Labud- -Sv. Paul). Na ovim položajima je bataljon i zanočio sem 5. čete koja je otposlata u Rahur kao rezerva nekog odeljenja na Hofste- terkogelnu. 3. bataljon: U 4:30 časa produžuje se nastupanje od Visenberga ka koti 1043 Kislerkogel, kamo je bataljon stigao u 6.30 časova, te se utvrdio, uspostavio vezu sa pukom i istoga dana na torne mestu zanočio. 1. juni. 1. bataljon: Bataljon drži isti položaj kao i dan ranije te je na istome i zanočio. 2. bataljon: 7. četa smeni 6. četu na koti 540. Bataljon odmaršuje u Etendorf a 5. četa iz Rahur na Wunderkogel (južno od Kisler¬ kogel). 3. bataljon : Bataljon se toga dana nalazio kao predstraža na Kisler- koglu gde je i ostao celoga dana. Sem manjih patrolnih izvidjanja i neprijateljske artilerij¬ ske vatre nije se nista naročitog desilo. 2. juni. 1. bataljon : U 4 časa u jutro smenjen je bataljon od jednog bataljona Celjskog pešad. puka i prikupio se je kao rezerva Labudskog odreda kod sela Ahalm. U 8.30 časova premešten je u istome svojstvu kod sela Etnavas, a u 12 časova opet u Ahaim, te odmah zatim u Sv. Paul, koji je več bio u našim rukama, gde je stigao u 18 časova. 2. bataljon : U 6 časova produži nastupanje 5. četa od sela VVunder preko Ramprecht—Andersdorf—St. Georgen do Herzogberg i zaposedne Pfafendorf i Gesendorf. 7. četa nastupa od kote 540 proti Weinberg—Reimkogel —Herzogberg. 26 6. i 8. četa sleduje najpre kao bataljonska rezerva prav- cem 500 metara južno kote 540, a docnije su bile upučene obe čete u produženju desnoga krila bataljona u napad. Ispred Weinberga je nadiranje nešto zastalo, a usled jake mitraljezke vatre, koja je prestala, čim je neprijateljski odpor na desnome krilu skršen bio, te je tako bataljon dopro lako sve do Herzogberga. Posle podne dobije bataljon naredjenje da zaposedne Sv. Paul, gde je u 16 časova stigao i postavio predstraže. 3. bataljon: Bataljon je imao naredjenje, da toga dana u 5 časa nastu- pa pravcem ka severnom delu Sv. Jurja. U 10 časova zaposeo je odsek Leininger—kota 663—kapelica 883. U to vreme nalazio se je neprijatelj več na celoj liniji u naglom otstupanju. Bataljon se je do 17 časova prikupio kod Sv. Jurja od kuda je odmah nastupao da zaposedne liniju od železničke pru- ge 2000 metara južno sela Sachling do Hamsdorfa. Na odre- dište je stigao u 20 časova i postavio predstraže pošto su ope¬ racije potpunoma završene bile. Usled Intervencije članova Antantine misije u Celovcu, sastadoše se Delegati Austrije i Jugoslavije u Kranju, radi pregovora o zaključku primirja, koje je na 6. juna u Ljubljani potpisano te glasi: c) UGOVOR O PR1MIRJU. Vodjeni željom, da se borbe u Koruškoj okončaju, a svako daljne prelivanje krvi izbegne, stupile su vlade Ne- mačko-austrijske Republike sa jedne strane i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca sa druge, u pregovore o primirju, te su u tu svrhu otposlale svoje opunomočene Delegate u Kranj, i to: Vlada Nemačko-austrijske Republike gospodu: Konzul Maks Hoffinger, Potpukovnik Sigmund Knaus, Major Jožef Rejer, Konjički kapetan Dr. Jakob Reinlein. 27 Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca gospodu: Potpredsednik Dr. Gregor Žerjav, General Rudolf Majster, Potpukovnik Milutin Nedič, Inžinjerski kapetan Gjordje Glišič nakon izvršene izmene svojih punomočja, koja su u redu pronadjena, složili su se imenovani Delegati u sledečem: I. Predležeče obaveze imadu čisto provizoran karakter, te ne mogu u nikome pogledu da prejudiciraju konačnomu mirovnome ugovoru. One se ne mogu od nijedne strane za povod uzeti, da bi odredbe mirovnoga Ugovora ma na koji način oteščavale ili sprečavale. II. Nemačko - austrijske trupe i državna nadleštva is- prazniče u toku od 24 časa nakon potpisa ovog Ugovora, bez odnašanja ma kojih privatnih stvari, koje ne bi čisto tehničko — vojničke proveniencije bile, područje do d e - markacione linije A, koje če na to odmah zapo- sednuto biti od Jugoslovenskih trupa i nadleštva. Ta če linija iči: Od Štajerske demarkacione linije—Schwarzenbach— Alpe—kote 1522, Poplerkogel 1584, Kleinalpe kota 1763, kota 981, Paierdorf, Framrach kota 738, Kijenberg, kota 1228, Offentratenkote 1410, Speigkogel 1899, Kleine Sau- alpe 1708, Schwagkogel 1516, Breitriegel 1547, kota 1528, Sapotnikofen 1412, 1184, 1275, 1225, 1021, pa na kosu Rei- neg — preko Gurg severno 472 —1076 — Steinbruchkogel — 1075 — 1036 (Sv. Magdalena)—Zenehrberg 978, preko reke Glahn na kotu 607, Ulrichtsberg 1075, Tentschak 591, Ponfeld 468, Ameisbuchel kota 656, 620, 663 — Wortersee istočno od Pritschitz 458 — preko jezera zapadno Ma- ria-Worth, južna obala Worthersee do Felden, ovaj is- ključno. Velden pada prema torne u neutralnu conu. Od Veldena preko Drave na Mittagskogel uključno Sellpritsch, St. Lamprecht, Resseg, kota 902, Petelin, Un- ter Ferlach, 609 — kota 1131, Kleiner Mittagskogel kota 1739, Mittagskogel 2143. III. Severno od demarkacione linije A, postavice se jedna neutralna cona koja če sizati do demarkacione linije B. U toj se coni mora stanovništvo u roku od 14 dana pot- puno razoružati. Na toj prostoriji nesmiju se nikakve Ne- mačko-austrijske ili Koruške trupe zadržavati več is- ključno samo Nemačko-austrijska žandarmerija i policija, a najviše u dvostrukoj mirnodobskoj jakosti. Transportovanje pojedinaca i materijala Nemačko- austrijske vojske na železnicama neutralne cone je do- zvoljeno. Neoboružani pripadnici Nemačko-austrijske voj¬ ske mogu se u neutralnoj coni na osustvu zadržavati, ali moraju biti snabdeveni sa legitimacijama pretpostavljene komande od bataljona pa na više. Demarkaciona linija B prolazi ovako: Koralpe kota 2070, Planinskim hrbtom ka Paildorf, St. Marein, St. Mihael, Polhein, St. Egidius, kota 1351, 1572, Muntzhiitte, Speigkogel 1899, 1320, 1028, 996, 1012, Goli-kogel 1012, kota 900, preko reke Gurk dva kilometra istočno od St. Martin, zatim St. Martin, Osterwitz, St. Do- nat, Hertzendorf, Karlsberg 719, Hardeg, Zweikirchen, kota 725, Faning, Rosenau, kota 639, kota 874, Ober Go- riach, Galinberg kota 1045, Taubenbiichel 1069, kota 1061, kota 871, Ragein, Wernberg, most na Dravi, 491, Drobo- lach, zapadna obala jezera Faker, kota 691, Pogrisch Alp- finkenstein 847, Marmutz 1846. Sva naseljenja i nazivi imenovani su po generalnoj karti 1 : 200:000, te ih treba smatrati u demarkacionoj li¬ niji kao zaključno. Speigkogel ne poseda se od nijedne strane. Linija Speigkogel—Sau Alpe—Schagkogel ne po¬ seda se ni ne patrulira od nikoga. IV. Nemačka-austrijska vlada datiče potpunu otštetu za sve prouzročene štete, naročito javnosaobračajne, zatim na telu i životu ljudstva, javnog i privatnog dobra, a koje su nastale usled vojničkih akcija, na zemljištu Koruške i graničnih delova Štajerske, ali samo u toliko, koliko iste nebi bile prouzročene od Jugoslovenskih trupa. 29 Visinu otštete ustanoviče jedna Jugoslovenska komi¬ sija pomoču zaprisegnutih procenitelja. Na istoj mogu da prisustvuju od Nemačko-austrijske strane po jedan oficir i procenitelj sa pravom, kod večih mimoilaženja u svota- ma, da zatraže mišljenje Antantine komisije. Tada če Ju¬ goslovenska vlada da zatraži od jedne Antantine države, da naročiti oficiri ili Delegati rese nastalo sporno pitanje. Otšteta če usljediti po volji u naturi ili u francima u roku od mesec dana od kada je ista saopštena Nemačko-austrij- skoj vadi. V. Jugoslavenski i Nemačko-austrijski zarobljenci kao i internirani biče — kod istodobnog povratka njima oduzetih stvari i imovine naročito novaca i vrednostnih predmeta, ako je to u opšte moguče, odnosno davanje otštete za od- uzete predmete — u toku od 5 dana nakon zaključka pri- mirja u Špilju brezplačno na slobodu pušteni. Pripadnici Koruške, internirani iz političkili razloga, mogu se kod re- partriranja i izopštiti. VI. Neprijateljstva i nastupanja prestaju odmah nakon potpisa »Primirja«, več danas 6. juna 1919 u 9 časova na večer. Jugoslovenske trupe, koje su eventualno več pre¬ šle demarkacionu liniju A, biče odmah povračene. VII. Za sve političke prestupke učinjene za vreme nepri¬ jateljstva, saopštava se potpuna amnestija. VIII. Ovaj če se Ugovor u toku 20 dana ratificirati, stupa ali odmah na snagu. Ratifikacija če uslediti sa izmenom Nota izmedju Ministarstva Inostranskih dela u Beč-u i Poslanika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Beč-u. IX. Nastali nesporazumci usled raznih interpretacija ovog Ugovora rešiče se od jedne mešovite komisije, za koju delegira svaka strana po jednog delegata. Predsednika, koji treba da pripada jednoj od država Antante, birače oba člana. Ako se ne može doči do sporazuma, onda če da se reši izbor pomoču kocke. Ljubljana, 6. juna 1919 godine u 4 časa posle podne. Dr. Žerjav, s. r., general Rudolf F. Majster, s. r., Potpukovnik Mil. D. Nedič, s. r., kapetan Djordje Glišič, s. r. Novo zauzeta linija odredjena je samo predbježno kao »De- markaciona linija«, a puku je dodeljen sledeči prostor: Kleinalpe—Raglach—Mohllersdorf—Sv. Jakob—Wolfnitz. Ved sa 2. junom 1919. godine završava se uspešno II. Ko- ruška ofanziva, a puk ostade na gornjem položaju sve do 1. jula 1919. godine koga se dana morao povuči na novu — konačnu — »Demarkacionu liniju« južno sela Sv. Paul (dva kilometra severno sela Labud). Raspored puka na ovoj novoj liniji bio je sledeči: 1. bataljon odsek selo Labud. 2. bataljon odsek selo Mahrenberg. 3. bataljon odlazi toga dana u Ljubljanu gde ostaje kao rezerva Dravske Divizije. d) Ocena ofanzive. Požrtvovan, uspešan i besprikoran rad sviju trupa, koje su sudelovale u ofanzivi dobio je potpuno priznanje i Koman¬ danta IV. Armiske Oblasti koji je sa zasebnom naredbom iz- razio svoje oduševljenje za viteška dela učinjena svojoj Otadž- bini svima oficirima, podoficirima, kaplarima i redovima. Ta naredba Komandanta IV. Armiske Oblasti Dj. O. Br. 25.17/19 od 9. juna 1919. godine glasi: JUNAČI! Naredbom mojom Dj. O. Br. 2242 od 27. maja ove go¬ dine pozvao sam Vas na oružanu akciju protiv naših vaz- dašnih neprijatelja Austro-Nemaca, koji su bez ikakvog povoda s naše strane upali u! Koruške krajeve naše Otadž- 37 bine i naredio sam da pobedonosno kao i uvek do sada ne- prijatelja iz tih naših krajeva proterate i narod naš u tim krajevima varvarskog neprijateljskog nasilja oslobodite. Vi ste se Junači ovome mome pozivu i naredbi sa puno gotovosti i požrtvovanja svesrdno odazvali, i to uprav onako, kako sam uvek sa pouzdanjem na Vas računao i neprijatelja ne samo proterali iz onih naših krajeva koje je poseo bio, nego ste ga do noge potukli, sasvim razbili i u begstvo nagnali, pa i prostrane nove oblasti na levoj obali reke Drave sa važnim strategijskim i taktičkim te¬ renskim tačkama osvojili i poseli, te tako Našu dosada- šnju Korušku Oblast još bolje obezbedili, mnogo raznolikog ratnog materijala zadobili a neprijatelja prisilili, da moli obustavu naše oružane akcije i za zaključenje primirja, koje je več i zaključeno. Meni je osobito zadovoljstvo, junači, da i ovom pri- likom i u ovim borbama pohvalim Vašu veliku hrabrost, požrtvovanje, izdržljivost i jaku volju, da se neprijatelj po- bedi. Za ovo pripada moja topla zahvalnost u prvome redu onim našim Herojima i dragocenim žrtvama, koji su za svoj narod i Otadžbinu svoj život položili i rana dopali, a zatim i svima Vama ostalima. Neka je večita Slava izginulima i trajan Spomen pri¬ znanja medju nama i Vama i opet hvala u ime Otadžbine. Komandant — general: Boža Jankovič, s. r. e) Gubitci i plen Mariborskog pešadiskog puka za vreme II. Koruške ofanzive. 1. bataljon: Mrtvi: 1 oficir, (poručnik Malič Ulrih) 4 vojnika; Ranjeni: 14 vojnika; Plen: 1 polski top, 22 mitraljeza, 6 minenverfera, 3 poljske kuhinje, 1 artilerijska municijska kola, 120 sanduka artilerijske i 80 sanduka pešadiske municije, 255 pušaka i 10 zarob- ljenika (medju njima 2 oficira). 32 2. bataljon: Mrtvi: 3 vojnika; Ranjeni: 1 oficir (kapetan Rozina) i 13 vojnika; Plen: 8 mitraljeza, 1 poljska kuhinja, mnogo ar¬ tilerijske in pešadiske municije, bomba i telefonskog materijala, 8 zarobljenika. 3. bataljon: Mrtvi: 2 vojnika; Ranjeni: 8 vojnika; Plen: 2 poljska topa, 14 mitraljeza, 12 zaroblje¬ nika. Tehnička četa : Gubitaka nije bilo. Plen: 3 mitraljeza. • f) Odlikovanja i pohvale Oficira i podoficira Mariborskog pešadiskog puka stečene za zasluge prilikom II. Koruške ofanzive. 1. Odlikovanja. Naredjenjem Gospodina Min. Voj. i Mornarice F. A. O. Br. 183960 od 11. IV. 1920. godine odlikovan je komandant Labudskog odreda general Rudolf F. Majster sa Ordenom Be- loga Orla sa mačevima III. Reda. 6. juna 1920. godine saopštena su sledeča odlikovanja ste- čena za zasluge na Koruškom frontu: Odlikovani su sa: Ordenom Karadjordjeve Zvezde sa mačevima IV. Reda potpukovnik August M. Škabar, komandant puka. Sa zlatnim vojničkim redom Karadjordjeve Zvezde sa mačevima narednik Leopold Hostnik. Ordenom Beloga Orla sa mačevima V. Reda poručnik Beno Zeilhofer. Zlatnom medaljom za hrabrost: kapetan I. ki. Grizold Mario, Metod Rakuša, Ferdo Plaskan, poručnik Janko Aha¬ čič i Josip Hočevar. Rezervni poručnik Adolf Bezjak i Martin Bevk. Rezervni potporučnik Vojteh Knop, Ante Frlič, i Jakob Perhavec. Narednik vodnik Franjo Savrič i Matija Fras. Srebrnom medaljom za hrabrost: narednik vodnik Anton Žerak. Narednici: Ciril Draksler, Ivan Obed, Ivan Belak, 3 33 Stanko Ozmec i Martin Tomažič. Kaplari: Ivan Zagoršek, Franc Štifta, Franc Konič i Franc Gregorinčič. 2. Pohvale. Požrtvovan rad pojedinih oficira, podoficira i vojnika Ma- riborskog pešadiskog puka prigodom Koruških ofanziva, do- bio je i vidnog izražaja u mnogim »Pohvalama« komandan¬ ta IV. Armiske Oblasti i komandanta Dravske Diviziske Obla¬ sti, a koje glase: Naredba Br. 109 Komandanta IV. Arm. Oblasti od 28. XI. 1919. god. Aktivni pešad. potpukovnik August M. Škabar, ko¬ mandant Mariborskog pešad. puka je od početka svoje službe u Mariboru kao komandant Mariborskog pešad. puka neumorno radio. Kao komandant puka je za Koruške ofanzive izvan- redno dobro vodio svoje bataljune i odredjivao tako iz¬ vršne direkcije za prodiranje, da je njegov puk imao, akoprem mu je bilo izdržati teške borbe, srazmerno vrlo malo gubitaka. Neustrašiv u borbi, bio je više puta sam u neposrednoj bližini prvih vrsta ako je uvidio da bi nje¬ gova nazočnost bfra' potrebna. Svojim odlučnim nastupom i logikom kod disponi- ranja i vodstva svojega puka, bio je sve dane borbe lep uzor svim svojim podredjenima. Ceneči važnost operacija na Koruškom frontu u maju i junu 1919. godine, kao i zasluge pešadiskog potpukov- nika Augusta M. Škabara u ovim operacijama nalazim, da ga treba pohvaliti Armiskom pohvalom. Stoga za iz- ložene zasluge pohvaljujem komandanta Mariborskog Pe¬ šadiskog puka. pešad. potpukovnika Augusta M. Škabara. Ova naredba da se saopšti celoj Armiskoj oblasti. Komandant — general: Boža Jankovič, s. r. Naredba Br. 96 Komandanta IV. Arm. Oblasti od 24 . XI. 1919. god. Pešadiski poručnik Be.i^ Zeilhofer, komandir čete Mariborskog pešadiskog puka istaknuo se je još meseca 34 februara tek. godine kod odbrane mesta Radgone, kao energičan i praktičan komandir. Dne 31. maja tek. godine zauzeo je sa svojom polovicom čete Mariborskog pešad. puka kotu 410 Lipa Dvor i još važniju kotu 510 Sv. Mar¬ gareta, odbio tu Nemačku protinavalu, a kote držao kao taktičan i važan upor (oslon) za prodiranje Sv. Paulu. Ceneči važnost operacija na Koruškom frontu u maju i junu 1919. godine kao i zasluge pešad. poručnika Bene Zeilhofera u ovim operacijama nalazim, da ga treba pohva¬ liti Armiskom pohvalom. Stoga za izložene zasluge pohva- ljujem komandira čete Mariborskog pešad. puka pešad. poručnika Benu Zeilhofera. Ova naredba da se saopšti celoj Armijskoj oblasti. Komandant — general: Božo Jankovič, s. r. Naredba O. B. 8070 Komandanta Dravske Div. Oblasti od 1. IX. 1919. god. I. Pešadiski kapetan I. ki. Mario Grizold, komandir mitr. čete Mariborskog pešadiskog puka pokazao se je I. i 2. maja 1919. godine prilikom Austrijskog napada kod Velikovca kao neustrašivi i energični komandant bata¬ ljona, koji je umeo da sa svojim visokim taktičkim zna¬ njem i hladnokrvnošču spasi iz one žalostne situacije šta je još za spasiti bilo. Kod poslednjih operacija, kao komandir mitraljezke čete 1. bataljona Mariborskog pešad. puka, isto je umešno dirigovao pojedinim orudjima i dobro uplivisao na rad ostalih četa 1. bataljona, te je sa svojim požrtvovnim ra- dom mnogo doprinesao, da su čete 1. bataljona sa velikim elanom i energično zaposele neprijateljske položaje kod Spodnjeg Dravograda i Labuda. II. Pešad. kapetan I. ki. Metod Rakuša i pešad. kapetan II. ki. Ciril Rakuša vrlo su umešno vodili 9. i 10. četu Mariborskog pešadiskog puka te sa vlastitim primerom naročitog oduševljenja i požrtvovnosti omogučili naroči- 3 * 35 tim uspesima 3. bataljona, koji je imao celo vreme vrlo težak teren, najžilavijeg neprijatelja, a za opšti položaj taktičko najvažniju ulogu. III. Pešad. poručnik Martin Bevk, kao komandir 2. čete Mariborskog pešad. puka na 28. maja tek. godine je sa naročitom energijom zauzeo vis Buchenstein, te usprkos tvrdokornog otpora još i kolodvor Spodnji Dravograd, za- tim je preprečio rastreljavanje železničkog mosta i od- uzeo Nemcima toga dana 8 mitraljeza. IV. Pešad. poručnik Adolf Bezjak i Ivan Gračner bili su vodnici mitraljezke čete koncem aprila i prve dane maja kod Velikovca te su tamo pokazali naročitu hrabrost i oduševljenu požrtvovnost, kao i primeran rad svojim pot- činjenima a naročito kod prodiranja od Spodnjeg Dravo¬ grada ka Sv. Paulu. Svagdje, gdje se je napadalo, bili su uvek u prvome redu. V. Potporučnik Vojtek Knop iskazao se je na 1. i 2. maja kod Velikovca kao hrabar i oduševljeni oficir, a isto tako u borbama kod Sp. Dravograda i St. Paula gde je vršio uspešno napade sam i iz vlastite inicijative. Svima imenovanim izričem za njihovu hrabrost, dr¬ žanje i požrtvovnost moju pohvalu. Komandant — general: Krsta Smiljanič, s. r. Naredba O. Br. 8983 Komandanta Dravske Div. Oblasti od 7. XI. 1919. god. Aktivni pešad. kapetan I. ki. Ferdo A. Plaskan je je- dan od najboljih oficira Mariborskog pešadiskog puka. Po- vereni su mu bili stalno samo veči i samostalni zadatci. Za vreme Koruške ofanzive pokazao se je kao hra¬ bar komandant bataljona i u najtežim trenutcima bitke, isto i onda, kad nam je neprijateljski raspoloženo stanov¬ ih ništvo uništilo sve telefonske veze, radio je i dalje bez naredjenja a sve u duhu ranije izdatih zapovesti, te je baš on sa svojim bataljonom najviše i pripomogao, naročito kod Magdalenenberg i St. Georgen, da Labudski odred izvojšti podpunu pobedu nad neprijateljem. Kapetan Plaskan bio je sa svojom ličnom hrabrošču najbolji primer za sve svoje bojne sudrugove, pošto se je nalazio celo vreme i uvek samo u prvome redu na čelu svoga bataljona. Izražujem ovome u svakome pogledu odličnome ofi- ciru za njegov celokupan uspešan i smišljen rad moju na- ročitu pohvalu. Komandant — general: Krsta Smiljanič, s. r. 4. Rad nakon II. koruške ofanzive Puk je ostao na odsecima zauzetim nakon ofanzive sve do 20. oktobra 1919. godine kojeg je dana izvršena nova dis- lokacija i to: 1. bataljon polazi sa odseka »Labud« u Ljubljanu da sme- ni 3. bataljon. 2. bataljon zauzimlje odsek »Grebinj«. 3. bataljon dolazi iz Ljubljane da smeni 1. bataljon na odseku »Labud«. Prema naredjenju Gospodina Ministra Vojske i Morna¬ rice F. Dj. O. Br. 52538 od 1. VI. 1919. godine izvršena je na 25. juna 1919. god. demobilizacija III. Poziva kao i svih ob¬ veznika II. poziva koji su navršili 38 godina starosti. 37 II. Deo. Ustanovljenje 45. pešadijskog puka iz dotadanjeg mariborskog peš. puka. A. Rad puka do demobilizacije. 1. Izvršenje naredjenja Vrhovne Komande. Na dan 3. jula 1919. godine, kada se je štab puka nalazio u Sv. Paulu u Koruškoj, stiglo je naredjenje štaba Vrhovne Komande Op. Br. 37801 i Komandanta Dravske Diviziske Oblasti Op. Br. 6278 od 30. juna 1919. god., da se od 15. jula 1919. godine imade dosadanji Mariborski pešad. puk nazivati „45. peš. puk." Daklem 15. juli 1919. godine imade da se smatra kao prvi dan ustanovljenja 45. pešačkog puka, kojeg su tadašnji pripad¬ nici potekli večim delom iz Slovenaca bivšeg Austriskog 26. Strelskog pešpolka (Schiitzenregiment No. 26.) i Mariborskog garnizona. _ 2. Reorganizacija puka i odlazak sa fronta. Na 10. jula 1919. raspuštena je tehnička četa, prema na- redjenju Komandanta Dravske Divizijske Oblasti Op. Br. 6322 od 2. VII. 1919., a ljudstvo i komora podeljeni su na sve čete puka. Na 1. avgusta 1919. izvedena je prema naredbi Koman¬ danta Dravske Diviziske Oblasti Op. Br. 3879, nova organi¬ zacija telefonskog voda. 38 Brojno stanje je ovako odredjeno: 1 oficir, 114 vojnika, 21 konj. Za komandira voda odredjen je potporučnik Rantner Vinko. Na 1. avgusta 1919. godine otpušteni su svi vojnici godi- šta 1899 svojim kučama i prema torne je počeo puk bržim tempom da silazi sa visokog ratnog stanja na niže. Ujedno se je i otpočelo sa odpuštanjem starijih klasa rezervnih oficira. Da bi puk ali ipak imao uvek dovoljan brojni stalež za otpravljartje pogranične službe, to su se povremeno pozivala razna godišta na četiri do šest tjedana oružne vežbe. Brojna stanja svih jedinica i naoružanje u puku početkom septembra 1919. godine razvidna su iz priloga broj 4. Prema naredjenju Komandanta Dravske Diviziske Obla¬ sti naredba Br. 40 a u duhu naredbe Gospodina Ministra Vojske i Mornarice Pov. Dj. O. Br. 86528 od 11. XI. 1919. godine iz¬ vršena je u toku meseca novembra demobilizacija celog dru- gog poziva. Otpuštena su godišta 1885, 1884, 1883, 1882 i 1881. Godišta 1896 i 1897 ostala su u puku i nadalje, dok se ne naredi i demobilizacija I. poziva. Prema naredjenju Komandanta Dravske Diviziske Obla¬ sti Op. Br. 7537 od 28. XII. 1919. godine imali su se do 10. ja- nuara 1920. godine otpustiti iz vojske svojim kučama i svi obveznici iz godišta 1896 i 1897, koji su do tog roka več ot- služili ukupno 18 meseci, bilo u bivšoj Austro-ugarskoj vojsci ili več u našoj. 1920 . Prema naredjenju Komandanta Dravske Diviziske Obla¬ sti upučen je na 5. januara 1920. godine 1. bataljon iz Ljub¬ ljane u Grebinj, gde je smenio 2. bataljon. Naredbom Komandanta Dravske Diviziske Oblasti Pov. Br. 9750 od 22. I. 1920. godine naredjeno je da u svim pešadi- skim pukovima te divizije likvidiraju drugi bataljoni. 2. bataljon 45. pešad. puka ima da likvidira tako, da svoje ljudstvo podeli podjednako na 1. i 3. bataljon, a oficiri i podoficiri da se upute 39 Celjskom kadrovskom bataljonu u Celje, koji se bataljon pre- tvara sa 1. februarom 1920. godine u 2. bataljon 45. pešad. puka sa komandantom bataljona majorom Vojislavom Ko- stičem. Taj novi 2. bataljon 45. pešad. puka ostao je još pred- bežno u Celju te nije dolazio k štabu puka, koji se je nalazio u selu Labud-u na Koruškoj. Komandant Dravske Diviziske Oblasti naredio je sa Pov. Dj. Br. 9811 od 20. februara 1920. godine da se štab 45. pešad. puka sa svojim 1. i 3. bataljonom odmah uputi u svoj mirno- dopski garnizon Maribor. Transportovanje puka vozom otpočelo je na 26. II., a na 1. marta bio je ceo puk prikupljen u Mariboru (sem 2. bata¬ ljona). Požrtvovan i uspešan rad 45. pešad puka na Koruškome frontu najlepše i najvernije je očrtan u oproštajnoj naredbi ge¬ nerala Majstra, komandanta Labudskog, a docnije Koruškog odreda, koja je puku upučena prigodom njegovog o d - lazka sa fronta u Maribor, te glasi: OFICIRIMA, PODOFICIRIMA, i ljudstvu 45. p. puka. Vojnička dužnost zove Vas na drugo mesto. Pri odlazku izpod moje komande najsrdačnije Vas po¬ zdravljam i želim Vam svagdje junačku sreču. Gospodine potpukovniče Škabar. Vaš puk je prvi Slo- venački puk. koji si je sam počeo da piše odmah kod prevrata svoju Jugoslavensku Istoriju. Vaš puk nije samo osloboditelj Maribora, nego i oslo- bodioc onoga dela Slovenačke Štajerske, koji si je hteo grabežljivi Nemac nasilno da prisvoji. Od tromedje preko Ljutomera, Radgone, Špilja pa sve do Koruške granice ostaje nezaboravnim delovanje Vašega puka u čovečanskoj Istoriji. U najopasnijim momentima stajao je Mariborski puk na medji nove zlatne, ujedinjene Domovine, kao stena. Duh, vrline i junaštva, koja ste Vi gospodine potpukovniče i Vaši oficiri ucepili i zasadili u mlada i oduševljena srca celoga puka, odzvanjaju več danas i odzvanjače i u bu- duče od Dravograda po celoj Labudskoj dolini, pa sve do 40 Sv. Paula. To je svetla i častna tekovina Vašega i mojega Mariborskoga puka. Kažem mojega puka i to sa potpunim pravom, jer je bila sudbina puka, moja sudbina i sudbina cele Slovenačke Štajerske u tako nerazdruživoj vezi, da če se spominjati u Istoriji Vašega puka takodje i moje ime, pošto sam bio u onom sudbonosnom momentu oslobodjenja Maribora i Slovenačke Štajerske združen s pukom u jedno zajedničko telo. Gospodine Potpukovniče uveren sam u srcu, da čete Vi i Vaši oficiri voditi puk i nadalje u smislu Jugoslovan¬ ske ideje, te da čete usled njemu prirodjenog junačkog duha, kod svake prilike, koja Vam se bude nudila, na ve- nac pukovske časti uplesti još i nove lovorike. Pri odlazku Vas samo pozdravljam. Ne opraštam se od Vas, jer gojim u srcu najvručiju želju da bi Vaš puk, nakon svršene moje zadače u Koruškoj, ponovno stupio u najtešnje veze sa mojom komandom. Do tog vremena gospodine potpukovniče bratski Vas grlim, Vašim oficirima, podoficirima i ljudstvu pako sti- ščem z drugarskim pozdravom desnicu i kličem: BOG ŽIVI I BRANI 45. PEŠAD. PUK! BOG BLAGOSLOVI NJEGOVO ORUŽJE! general Majster, s. r. Prema naredjenju Komandanta Dravske Diviziske Obla¬ sti O. E. Br. 10903/3 morao je i 3. bataljon 45. pešad. puka na 25. marta 1920. godine da izvrši svoju likvidaciju. Oficiri i ljudstvo podeljeno je srazmerno na 1. i 2. bataljon. Istim naredjenjem pretvoren je 4. bataljon Dravskog pe¬ šad. puka u Ljubljani u 3. bataljon 45. pešad. puka. Taj novi bataljon puka nalazio se u to vreme rasturen na graničnoj službi u Kranjskoj gori, Ribnici i Vrhniki te Je stigao u Maribor tek 15. maja 1920. godine. Na 6. marta formirana je mitr. četa sa nazivom »mitra- ljezko odeljenje 45. pešad. puka« a za komandira čete odredjen je kapetan I. ki. Mario Grizold. 41 3. Naredba Vrhovnog Komandanta za izvršenje demobilizacije. Na 28. marta 1920. godine dostavio je Komandant Drav¬ ske Diviziske Oblasti sa Pov. Dj. Br. 9974 sledeču depešu Gospodina Ministra Vojske i Mornarice: »Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Naslednik Prestola izvoleo je danas 24. marta potpisati Ukaz koji glasi: »Naredjujem, da se Naša vojska vrati u redovno sta¬ nje 5. aprila ove godine«. Naredjujem da demobilizacija otpočne 5. aprila, a za¬ vrši se 5. maja ove godine. Komandant : general Krsta Smiljanič, s. r. U svrhu obavesti predstoječe demobilizacije celokupne vojske razglašena je na 9. aprila 1920. godine naredbom Ko¬ mandanta Dravske Diviziske Oblasti Br. 84, sledeča naredba Vrhovne Komande: NAREDBA VRHOVNOGA KOMANDANTA. za 31. mart 1920. god. JUNAČI! Naredio sam, da se vrati u redovno stanje i onaj deo vojske koji još nije demobilisan. Skoro če se napuniti 6 godina kako sam proglasio opštu mobilizaciju, pre no što ste se odmorih od ratova 1912. i 1913. godine, koji su doneli slobodu samo jednome delu našega Naroda. Odazivajuči se jednodušno mome pozivu i zbirajuči se pod tada več proslavljene zastave naših pukova, Vi ste bili svestni teške zadače, koja nam je predstojala. Polazeči da branite ugroženu slobodu i čast Naroda Našega, Vi ste svesni bili da sam Vas poveo u jcdnu sudbonosnu borbu sa daleko nadmočnijim neprijateljem, koja je imala ili uništiti mučno gradjenu tekovinu naših de¬ dova, očeva i našu, ili doneti slobodu i ostaloj našoj za- robljenoj brači preko Drine, Save i Dunava te ispuniti zavetnu nam misao oslobodjenja i ujedinjenja celog našega Naroda. Tu borbu na život i smrt Vi ste junači častno primili i nečuvenom hrabrošču svojom i nadčovečanskim samo- 42 pregorevanjem ispisali ste krvlju svojom nasvetlije listove naše Istorije. Slavne bitke na Ceru i Rudniku, krvavi bo- jevi 1915. godine, znamenite borbe na Solunskom frontu, pri kojima ste dragocenom krvlju prelivali i osvajali stopu po stopu nepristupnoga krša i stene; junačko zauzeče Kaj- makčalana, prelaz preko Črne reke i oslobodjenje Bitolja i najzad, slavom uvenčani proboj Solunskog fronta 1918. godine sa munjevitim gonjenjem neprijatelja sve do sloma njegovoga — vojnička su dela, kojima se danas pod- jednako divi i prijatelj i neprijatelj naš, dela koja če ne samo našoj več i svetskoj Istoriji pripasti i služiti dalekim pokoljenjima kao primer junaštva, rodoljublja i ljubavu prema Slobodi. Vaše nadčovečanske patnje i stradanja prilikom pre¬ bijanja kroz Albanske Krševe i ponore, koje u vama ni jednog trenutka nisu pokolebale i umanjile ljubav prema slobodi i veru u budučnost, dogadjaj koji če Istorija Sveta sad prvi put zabeležiti i iz njega izvuči značajnu pouku, da je ljubav za slobodu malih jača sila od nasilja velikih i močnih. Kraljestvo Srba, Hrvata i Slovenaca veliko je delo koje je niklo i iz tih naših teških napora, iz toga našega divovskog požrtvovanja, uz snažnu saradnju trupa naših zaveznika i naše Jugoslovenske brače iz sviju krajeva, danas ujedinjenog Kraljestva Našeg. Vi se ponosno možete vratiti domovima svojim jer ste ispunili zavetnu misao Našu, jer ste ostvarili jedno veliko Istorijsko delo a Ja, junači, deleči taj ponos sa Va¬ ma i izjavljajuči Vam kao Vrhovni Komandant svoje pri¬ znanje, dičeči se uvek što komandujem vojskom, koja služi i služiče uvek kao primer hrabrosti, požrtvovanja i rodoljublja. JUNAČI! Vratite se doma i kazujte svojima o tegobama i pat- njama koje ste podneli, kako bi pokolenja umeli ceniti slobodu, koju ste im tako skupo otkupili, vratite se doma i kazujte svojima o velikim borbama i žrtvama, koje ste podneli, kako bi se poznija pokoljenja ponosila Vama i vašim delima. 43 Ali. vi se ne vračate svi doma. U teškim i dugotraj- nim borbama mnogo je vaših drugova a Mojih vernih ofi- cira, podoficira, kaplara i redova palo. Neka im je Slava. Njihovi grobovi kazuju danas i kazivače vekovima, koji nam slede, kako je skupa sloboda koju su oni smrču svo- jom iskupili. Kad krenete domovima Vašim, ponesite ro- diteljima i nejači palih drugova svojih i Moje pozdrave, recite im, da je i Moja suza kanula na grobove njihovih dragih i uverite ih, da je njihova žalost, žalost celoga Na¬ šega naroda. Sečajte se junači, tih drugova svojih i kazujte imena njihova mladjima, kako bi ih poznija pokolenja pominjala i iz toga se pomena učila ljubavi prema Otadžbini i slo- bodi. Po našim krvavim poljima i gorama leže i grobovi mnogih ratnih drugova Vaših, a sinova Naših velikih ple¬ menitih Saveznika, koji nam u najtežim trenutcima ^rite- koše u pomoč. Čuvajte junači svetu uspomenu na njih, obilazite grobove onih, koji daleko od Otadžbine svoje, daleko od domova svojih položiše živote za nas, za našu narodnu stvar. Hvala im i Slava im. JUNAČI! Vratite se domu svom koji davno izgleda Vašu doma- činsku brigu i vratite se poslu svom, koji davno več čeka Vašu vrednu ruku. Vratite se gradjanskom pozivu svome i poslužite mu isto onako častno i uzvišeno, kao što ste vojničkom pozivu služili. Vojničkom svojom hrabrošču iz- vojevali ste slobodu, a tu dragocenu tekovinu sačuvačete samo gradjanskim vrlinama svojim. Oslobodjeni smo i ujedinjeni sa jednorodnom bračom Hrvatima i Slovencima, ali su pred nama još mnoge i teške zadače, da to veliko delo dogradimo i dovršimo. Od naše brače, sa kojima čemo od sad pod istim krovom boraviti, nisu nas razdvajale samo državne medje, duboke reke i visoke planine, več nas je razdvajao, otudjivao i razbračivao još više onaj, koji je svoju moč na našoj ne- slozi zidao. Medje smo pregazili, reke prebrodili, planine prevalili snagom i hrabrošču, ali nam sad treba slogom, ljubavju i mudrošču zbratiniti razbračeno, prisvojiti otu- djeno, te da nam u slobodi nikakav nesporazum ne remeti mira i napredan život, koji smo zaslužili kao nagradu za naše velike napore. Neprijatelj je zle tragove ostavio za sobom; valja nam razoreno podiči, oronulo podržati, pogaženo pre¬ orati, opustelo obnoviti. A sve to možemo samo slogom i zajednicom, samo mudrošču i radom, samo iskrenom ljubavlju prema Otadžbini, onom ljubavlju, koju ste poka¬ zali na Ceru i Kajmakčalanu i na svima drugim bojištima, koja ste proslavili svojom hrabrošču. Tako primajuči svoje gradjanske dužnosti, dogradi- čete zajedničku kuču i dovršiti veliko delo oslobodjenja i ujedinjenja Srba. Hrvata i Slovenaca te sagledati za ži¬ vota plodove svojih velikih i nadčovečanskih napora. Živeli moji dični i pobedonosni junači! ALEKSANDAR, s. r. Dostavljam prednju naredbu Vrhovnog Komandanta, da je pretpostavljene starešine saopšte pred strojem svi¬ ma oficirima, podoficirima, kaplarima i redovima, sa uz- vikom: »ŽIVIJO NAS VRHOVNI KOMANDANT NJE¬ GOVO KRALJEVSKO VISOČANSTVO PRESTOLONA¬ SLEDNIK ALEKSANDER«. Komandant — general: _ Krsta Smiljanič, s. r. B. Rad puka nakon demobilizacije. Naredbom Vrhovne komande — razglašeno u naredbi Ko¬ mande Dravske Diviziske Oblasti Br. 22275 od 25. aprila 1920. godine — imade se 5. maj 1920. godine smatrati kao dan pot- puno završene demobilizacije, a 6. maj kao prvi mirnodobski dan. U toku izvršenja demobilizacije otpušteno je iz puka: 10 rezervnih oficira; 4 narednika; 13 podnarednika; 57 kaplara; 1276 redova Svega: 1360 ljudi. 45 Prvo mirnodobsko brojno stanje 45. pešadiskog puka, kon¬ cem maja 1920. godine bilo je: 5 viših oficira; 23 niža aktivna oficira; 11 nizih rezervnih oficira; 1 vojni sveštenik; 51 podoficir; 84 kaplara; 748 redova i 119 konja Svega: 923 ljudi i 119 konja. Stanje oficira i podoficira te njihov raspored u puku nakon završene demobilizacije vidi se iz priloga broj 5. Maj. 11. Premešteni su iz puka puručnik Otmar Križ i potpo- ručnik Ivan Merčun u IV. podoficirska školu u Za greb. 15. Dolazi u Maribor u sastav puka 3. bataljon koji je bio na graničnoj službi u Kranjskoj gori, Ribnici i Vrh¬ niki. 17. Premešten iz puka major Jaklič Josip ka Dravskoj Divi- ziskoj Oblasti u Ljubljanu. 25. Premešten iz puka potporučnik Gustav Koračin u 47. pe- šad. puk. 26. Prema naredbi Gospodina Ministra Vojske i Mornarice F. A. O. Br. 155550 od 20. IV. 1920. god. odredjeni su; za pomočnika komandanta 45. pešad. puka potpukov- nik August Škabar; za komandanta 1. bataljona major Milan Grebenc; za « 2. « « Dušan Petkovič; za « 3. « « Mil. Stefanovič; major Vojislav Kostič premešten je u 39. pešad. puk. 29, Premešten iz puka major Eduard Vaupotič u komandu Celjskog vojnog okruga. Dodeljen u puk za rukovaoca slagališta admin. kpt. I. ki. Josip Polegeg. Juni. 15. Dodeljen u puk iz Dravskog Pešadiskog puka narednik Dragomir Božovič. 46 22. Preveden u rezervu i otpušten kuči rezervni potporučnik Vinko Sterle i Rudolf Čopič. Dodeljen u puk iz Dravskog pešadiskog puka narednik Adam Vukič. 29. Preveden u aktivu rezervni narednik Stevan Cerovec. Došlo u puk na otsluženje roka 169 rekruta iz Pančevač- kog vojnog okruga. 30. Premešten iz puka u 39. pešad. puk bapetan I. ki. Adolf Sabljak. Otpušten kuči i preveden u rezervu narednik Stevan Pe¬ trovič i podnarednik Niko Puh. Brojno stanje koncem meseca juna: 5 viših, 22 niža aktivna i 8 nižih rezervnih oficira, 1 sveštenik, 47 podoficira, 48 kaplara, 526 redova i 79 konja. Juli. 2. Došlo u puk na otsluženje svoga kadrovskog roka: 122 rekruta iz Srem. Mitrovičkog vojnog okruga; 46 rekruta iz Mostarskog vojnog okruga; 270 rekruta iz Karlovačkog vojnog okruga. 5. Otpušten kuči rezervni potporučnik Josip Dežman. Došlo u puk 48 rekruta iz Petrinjskog vojnog okruga. 6. Saopštena su odlikovanja stečena za zasluge na Koruš- kome frontu: za oficire, podoficire, kaplare i redove (vidi stranu 33). 8. Premešten iz puka u 36. pešad. puk rezervni poručnik Adolf Bezjak. Premešten iz puka u 41. pešad. puk rezervni poručnik Jernej Pavlič i Janko Hameršak, te rezervni potpo¬ ručnik Ante Frlič. 16. Premešten iz puka u 26. pešad. puk narednik Dimitrije Mladenovič. 17. 2. bataljon odlazi u Apače, da zaposedne Apačku kotlinu i bude pri ruci žandarmeriji prilikom razoružavanja tamošnjeg stanovništva. Bataljon je bio u Apačkoj kotlini ovako rasporedjen: Štab bataljona sa 1. četom i tri mitraljeza u Apaču; 2. i 4. četa u Schirmdorfu i okolini Freidenau; 47 3. četa i jedan mitraljez kod mosta na Muri; 1 poljska baterija u Schopfendorfu. Komandant celog Apačkog odreda bio je major Dušan Petko v ič. 22. Proizvedeni: u čin majora kapetani I. ki. Miroslav Mar¬ tinčič, Albert Zenkovich. Ferdo Plaskan, Josip Skala. U čin kapetana I. ki. kapetani II. ki.: Karl Krumena- ker, Stanko Dekleva Agenor Roki, Vaclav Dic, Ciril Rakuša, Joško Rozina. U čin kapetana II. ki. poručnici: Janko Hočevar, Janko Ahačič, Otmar Križ, Franc Geč, Liberat De- far, Vladimir Vauhnik. U čin admin. poručnika: admin. potporučnik Andrej Lupšina. Premešteni iz puka Dunavskoj Diviziskoj Oblasti nared- nici: Ignac Zalokar, Josip Ivanuš, Franjo Vrečko, Ivan Belak, Jovan Augustinovič i podnarednik Alojz Pukšič. U Timočku Divizisku Oblast narednici: Bela Rop, Josip Ašič, Alojz Šildenfeld. U Potisku Divizisku Oblast narednik Franjo Basle. U Kraljevu Gardu narednik vodnik Josip Strelec. 29. Došlo u puk na otsluženje svoga roka 201 rekrut iz Oto- čačkog vojnog okruga. 30. Premešteni iz puka u: 4. pešad. puk kapetan I. ki. Mirko Rajh; 5. pešad. puk kapetan I. ki. Joško Rozina; 39. pešad. puk potporučnik Josip Sribar; 40. pešad. puk kapetan I. ki. Stanko Dekleva i po- ručnik Srečko Hren. 31. Dodeljen u puk kapetan I. ki. Milislav Bojič. Brojno stanje koncem meseca jula: 6 viših, 3 niža aktivna, 4 niža rezervna oficira, 1 sveštenik, 34 podoficira, 79 kaplara, 869 redova i 79 konja. August. 3. Premešten iz puka u: 4. pešad. puk major Ferdo Plaskan. 40. pešad. puk kapetan II. ki. Vladimir Vauhnik. 48 Dodeljen u puk kapetan I. ki. Rudolf Ukmar, poručnik Božidar Mitrovič, potporučnik Živo Kamperlič i na¬ rednik Julijus Novakovič. 5. 2. bataljon odlazi iz Apače — gdje je bio svega 20 dana — u Jesenice radi čuvanja granice. Raspored bataljona odnosno celog Apačkog odreda u Je- senicama bio je ovakav: Štab odreda, 2. i 4. četa polovina pukov. mitr. ode- ljenja, 1 brdska baterija u Jesenicama. 1. četa u Kranjskoj gori. 3. četa u Bohinjskoj Bistrici. Naziv odreda promenio se je u »Gorenjski odsek« a ko¬ mandant je ostao i nadalje major Dušan Petkovič. Zadatak Gorenjskog odseka je bio osmatranje de- markacione linije od Murnovca (kota 1817) pa do Glad- kog vrha (kota 1660) zaključno i obezbedjenje sviju pre¬ laza koji vode preko napred označenog dela demarka- cione linije u dolinu Save (Potkorenske i Bohinjske Save). Istog dana odlazi iz Maribora 1. četa 1. bataljona (komandir major Martinčič) u Apače, da tamo preuzme sigurnostnu službu od 2. bataljona. 6. Proizveden je u čin majora kapetan I. ki. Mario Grizold. 13. Dodeljen u puk potporučnik Alojz Savšek (novoproizve- deni). 19. Premešten iz puka u: 25. pešad. puk potporučnik Pankracij Pangeršič; u Timočku Divizisku Oblast narednik Matija Fras. Dodeljen u puk iz Potiske Diviziske oblasti narednik Franjo Basle. 20. Došlo u puk na otsluženje svoga roka 320 rekruta iz Ma- riborskog vojnog okruga. Premešten iz puka u Potisku Div. Oblast naredn. Julijus Novakovič. 25. Dodeljen u puk kapetan II. ki. Ivan Šarnbek i potporučnik Dragomir Milutinovič. 31. Dodeljen u puk poručnik Jovan Mijič. Uvažena ostavka potporučniku Životi Kamperelič-u. Brojno stanje koncem meseca augusta: 8 viših, 21 nizih aktivnih i 6 nizih rezervnih oficira, jedan sve- 49 4 štenik, 1 kapelnik, 45 podoficira, 84 kaplara, 1343 redova i 78 konja. September. 1. Dodeljen u puk podnarednik Drago Frater. 5. Izvršena je zakletva novo nadošlih rekruta. 13. Dodeljen u puk kapetan II. ki. Dragutin Novakovič, kao blagajnik admin. poručnik Gjuro Gasparič. Premešten iz puka u: 46. pešad. puk admin. poručnik Alojz Šijanec. 26. Preveden u aktivu: rezervni podporučnici Franjo Mordej, Ivan Srienc i Josip Dežman. 30, Preveden u rezervu narednik Roman Bende. Brojno stanje koncem meseca septembra: 8 viših, 24 niža aktivna i 3 niža rezervna oficira, 1 sveštenik, 1 kapelnik, 45 podoficira, 97 kaplara, 1246 redova i 76 konja. Oktober, 15. Premešten iz puka u: 14. pešad. puk podporučnik Ivan Srienc. Privr. vojnu bolnicu Ljubljana adm. poručnik Andrej Lupšina. Dodeljen u puk iz 40. pešad. puka narednik vodnik Ve¬ koslav Krže. Preveden u rezervu narednik Leopold Banovšek. 19. Premešten iz puka u: 14. pešad. puk podporučnici Franjo Mordej i Josip Dežman. 21. Dodeljen u puk potpukovnik Panta M. Draškič i prima komandu puka. Isti je od postanka puka po redu drugi komandant 45. pešad. puka. Istog dana prima dužnost pomočnika komandanta puka dosadanji i prvi komandant puka potpukovnik Au- gust Škabar. 26. Dodeljen u puk: iz 33. pešad. puka narednik Milan Fadlje- vič. 29. Štab 1. bataljona sa 3. i 4. četom odlazi u Spodnji Dra¬ vograd da smeni jedan bataljon iz 39. pešad. puka. 50 30. Proizvedeni: u čin pukovnika potpukovnik Panta M. Draškič; u čin potpukovnika major Milutin Stefanovič; u čin kapetana I. ki. kapetan II. ki. Milislav Bojič; u čin kapetana II. ki. poručnik Julijus Guštin. Stavljen u stanje pokoja potpukovnik Herman Vidmar. 2. bataljon vrača se iz Jesenice u sastav puka gdje je sproveo svega dva meseca. 31. Preveden u rezervu narednik Franjo Basle. Brojno stanje koncem meseca oktobra: 9 viših,, 22 niža aktivna i 3 niža rezervna oficira, 1 sveštenik, 1 kapelnik, 44 podoficira, 89 kaplara, 1115 redova i 76 konja. November. 1. Dodeljen u puk podnarednik Konrad Rues i Viljem Petek. 2. Dodeljen u puk poručnik Janko Hameršak i Jernej Pavlič, te potporučnik Dragomir Milutinovič. 5. Premešten iz puka u I. pešad. podofic. školu potporučnik Dušan Smiljanič. 11. Premesten iz puka Šefu Vojne Misije u Beč vojni sve¬ štenik Hubert Rant. 13. Premešten iz puka u: Kraljevu Gardu potporučnik Adam Petrovič. Proizveden u čin kpt. I. ki. kapetan II. ki. Dragomir No¬ vakovič. 15. Premešten iz puka u: 39. pešad. puk kapetan II. ki. Julijus Guštin. Rasporedjen za adjutanta puka kapetan II. ki. Josip Ho¬ čevar. Raspored oficira u puku toga dana vidi se iz priloga b r. 6. 17. Dodeljen u puk kapetan II. ki. Agenor Roki. 19. Dodeljen u puk iz Marvene bolnice Dravske Div. Oblasti podnarednik Ignac Celcer. 26. Premešten iz puka u: 16. pešad. puk major Milan Grebenc. Neboračku četu Drav. Div. Oblasti kpt. II. ki. Miloš Gnus. Dodeljen u puk major Milan Smolčič te prima 1. bataljon. 51 4 * 30. Uvažena ostavka potporučniku Ignacu Tolič. Brojno stanje koncem meseca novembra: 9 viših, 22 niža aktivna i 3 niža rezervna oficira, 1 kapelnik, 44 podoficira, 89 kaplara, 1115 redova i 76 konja. December. 1. Prema naredjenju Komandanta Dravske Diviziske Obla¬ sti Pov. Dj. Br. 9695 od 23. novembra 1920. god. ras- formirane su sve četvrte čete po bataljonima, a ljud¬ stvo rasporedjeno na ostale čete u puku. 15. Dodeljeni u puk podnarednik Mirko Marinkovič i Franjo Muhič. 20. Otpušten u rezervu rezervni poručnik Martin Bevk. Proizveden u čin potporučnika narednik Milojko Iva¬ novič. 30. Dodeljen u puk iz Vojne Realke u Mariboru podnarednik Franc Čemernik. 31. Otpušten u rezervu rezervni poručnik Beno Ceilhofer i rezervni potporučnik Anton Berlot. Premešten iz puka u: Knjaževački vojni okrug kapetan I. ki. Ciril Rakuša. Brojno stanje koncem meseca decembra: 8 viših, 20 niža oficira, 1 kapelnik, 46 podoficira, 34 kaplara, 801 redov i 59 konja. _ 1921 . Januar. 1. Raspored i stanje oficira u puku toga dana vidi se iz priloga broj 7. Preveden u aktivu rezervni poručnik Martin Bevk. 5. Dodeljeni u puk iz I. pešad. podoficirske škole kao svr- šeni pitomci podnarednici: Božidar Starčnik, Ivan Tomec, Stanislav Modic, Franc Giensberg, Mihajlo Jordačijevič, StoJiadin Bogdanovič, 'Anton Grosek, Milislav Tijanič, Ludvik Slapar, Ivan Emeršič, Fra¬ njo Pevec i Martin France. 52 24. Premešten iz puka u: 36. pešad. puk potporučnik Milojko Ivanovič (novo- proizveden). Dodeljen u puk iz 40. pešad. puka narednik Andrej Ma¬ ver. 26. Dodeljeni u puk potporučnici Čedomir Milutinovič, Ra¬ dovan Vilutijevič, Pane Matejič i Božidar Čubra- kovič. Premešten iz puka u: 40. pešad. puk podnarednik Franc Čemernik. 29. Premešten iz puka u: 16. pešad. puk poručnik Martin Bevk. 31. Preveden u rezervu narednik Adam Vukič. Brojno stanje koncem meseca januara: 8 viših, 19 nizih oficira, 1 kapelnik. 46 podoficira, 29 kaplara, 743 redova, 46 muzikanta i 65 konja. Februar. 10. Dodeljen u puk poručnik Oskar Levak. 13. Premešten iz puka u: 37. pešad. puk kapetan I. ki. Drago Novakovič. 14. Dolaze u puk radi otsluženja svog kadrovskog roka i to: 142 rekruta iz Pančevačkog vojnog okruga; 98 « « Pirotskog vojnog okruga; 366 « « Valjevskog vojnog okruga; 197 « « Sinjskog vojnog okruga. 25. Preveden u rezervu narednik vodnik Franc Filipič (po kazni). Brojno stanje koncem meseca februara: 8 viša, 22 niža oficira, 1 kapelnik, 49 podoficira, 62 kaplara 1469 redova, 49 muzikanta i 64 konja. Mart. 14. Dodeljeni u puk iz Vojne akademije u Beogradu podna¬ rednik Stojan Ilič i Blagoje Komnenovič. 18. Uvažena ostavka kapetanu II. ki. Albin Kožar. 24. Dodeljen u puk iz I. pešad. podoficirske škole narednik Bogoljub Arsovič. 53 31. Lišen čina podnarednik Božidar Starčnik. Brojno stanje koncem meseca marta: 8 viša, 23 niža oficira, 1 kapelnik, 49 podoficira, 94 kaplara, 1383 redova, 46 muzikanta i 58 konja. April. 7. Premešten iz puka u: 26. pešad. puk potpukovnik Milutin Stefanovič, ko¬ mandant 3. bataljona. 10. 2. četa odlazi u Apače da smeni 9. četu. 12. Kapetan II. ki. Agenor Roki izvršio je samoubijstvo (bio je pod sudskom istragom radi graničnog prestupka). 13. Premešten iz puka u: 24. pešad. puk poručnik Božo Mitrovič. 15. Premešten iz puka u: 31. pešad. puk potporučnik Ljubomir Broz. Dodeljen u puk poručnik Trifko Veljaševič i potporučnik Ilija Vujičič. 19. Premešten iz puka u: 20. pešad. puk major Miroslav Martinčič. 26. Dodeljen u puk kapetan II. ki. Gavrilo Vučetič i nared¬ nik Blaž Jurgec. 27. Izvršio je begstvo narednik Ivan Čehovin. 30. Dodeljen u puk iz 20. pešad. puka narednik Josip Breščak. Brojno stanje koncem meseca aprila: 6 viših, 22 niža oficira, 1 kapelnik, 53 podoficira, 88 kaplara, 1280 redo v a, 47 muzikanta i 56 konja. Maj. 1. Dodeljen u puk iz 20. pešad. puka narednik Alojz Silden- feld. 4. Dodeljen u puk iz 17. pešad. puka podnarednik Alojz Pukšič. 7. Dodeljen u puk potpukovnik Milorad Denič te prima ko- mandu nad 3. bataljonom. 9. Premešten iz puka u: Celjski vojni okrug potporučnik Čedomir Miluti¬ novič. 54 10. Dodeljen u puk kapetan I. ki. Svetozar Pavlovič. 18. Premešten iz puka u: 34. pešad. puk potporučnik Pan Matejič. Vojnu Bolnicu I. Arm. Obl. narednik Blaž Jurgec. Graničnu trupu podnarednik Ignac Celcer. Brojno stanje: koncem meseca maja: 7 viših, 23 niža oficira, 1 kapelnik, 51 podoficir, 76 kaplara 1259 redova, 45 muzikanta i 63 konja. Juni. 3. Dodeljen u puk iz bolnice Drav. Div. Oblasti u Ljubljani narednik Valentin Vertič. 5. Premešten iz puka u: 9. pešad. puk podnarednik Stanko Modic. 6. Dodeljen u puk narednik Jakob Koren. 10. Dodeljeni u puk stime, da i dalje ostanu na službi kod Mariborskog vojnog okruga: narednik-vodnici: Josip Smrekar, Franjo Marat, Lju- devik Živko i Ivan Derganc; narednici: Herman Leb, Mihael Jurič, Rado Star¬ man, Juri Pešec, Josip Čebulj, Gustav Kumer, Janko Šarc, Milan Bračko i Janko Dovjak; podnarednici: Josip Pelicon i Pavel Roter. 18. Izvršio je begstvo podnarednik Pavel Roter. 26. Premešten iz puka: kontraktualni lekar III. ki. Dr. Dragutin Mulej. Dodeljen u puk kontraktualni lekar II. ki. Dr. Leonid Za- vadski. 29. Prevedeno u rezervu nakon otsluženja svoga kadrovskog roka 122 vojnika. Brojno stanje koncem meseca juna: 7 viših, 23 niža oficira, 74 podoficira, 72 kaplara, 1189 redova, 43 muzikanta i 65 konja. Juli. 1. Preveden u rezervu podnarednik Alojz Pukšič. 2. Prevedeno u rezervu nakon otsluženja svog kadrovskog roka 197 vojnika. 55 15. Dolaze na 6 nedeljnu vežbu u puk: rezervni san. poručnik Dr. Vilko Marin i Andjelko Stanojevič; rezervni potporučnici: Stefan Vujič, Milivoj Stanič, Mihajlo Perkovič, Aleksa Provadavski i Gjuro Pet¬ kovič. 17. Dodeljen u puk iz konjičke divizije narednik Ernest Stelcer. 27. Dodeljen u puk kapetan II. ki. Milan Semolič. 29. Umro je u bolnici narednik Mihael Jurič. 30. Stavljen u stanje pokoja kapetan I. ki. Gavrilo Vučeiič. Brojno stanje koncem meseca jula: 7 viših, 24 niža oficira, 73 podoficira, 43 kaplara, 1005 redova. 42 muzikanta i 40 konja. Airgust. 1. Dodeljen u puk iz Inžinjerske podoficirske škole narednik vodnik Josip Lipak. 8. Dodeljen u puk iz 34. pešad. puka narednik Ignac Za¬ lokar. 12. Premešten iz puka u: 34. pešad. puk podnarednik Ivan Tomec. Brojno stanje koncem meseca augusta: 7 viših, 23 niža oficira, 74 podoficira, 38 kaplara, 982 redova, 44 muzikanta i 65 konja. September. 1. Dolaze u puk na šest nedeljnu vežbu: rezervni potporučnici: Čedomir Udicki, Ivan Todo¬ rovič, Branislav Stojkovič, Dr. Jakob Rajičič i Dra- gutin Sabljič. 4. Dodeljen u puk iz 40. pešad. puka narednik Vučko Ro- ganovič. 12. Premešten iz puka u; II. pešad. podoficirsku školu narednik Stojan Ilič. Brojno stanje koncem meseca septembra: 7 viših, 23 niža aktivna i 4 rezervna oficira, 73 podoficira, 33 kaplara, 953 redova, 45 muzikanta i 34 konja. 56 Oktober. 1. Dolazi u puk na šest nedeljnu vežbu rezervni poručnik Ivan Srečko. Proizveden u čin potporučnika narednik Blagoje Komne- novič. 4. Premešten iz puka u: Neborački bataljon Sav. Div. Oblasti narednik Ste- van Oerovac. 5. Prevedeni u rezervu: Narednici: Ivan Zalokar i Jurij Pisec. Podnarednici: Anton Šalamon, Franc Giensberg i Leopold Trstenjak. 16. Dodeljeni u puk potporučnici: Relja Piletič, Sava Rajič i Štefan Kos (novoproizvedeni). 19. Dodeljen u puk potporučnik Budimir Paunovič. 22. Preveden u rezervu narednik Stevan Ivanuša. 26. Puk odlazi sa svojim momentalnim brojnim stanjem u Osijek, na Madjarsku granicu, radi posedanja iste usled nameravanog »Puča« Ex-kralja Karla. Prema naredjenju Komandanta Dravske Diviziske Obla¬ sti O. Br. 19. od 1. X. 1921. godine (Pov. Dj. O. Br. 1499 od 29. X. 1921. god. Glavnog djeneral-štaba) po¬ zvati su odmah na šest nedeljnu vežbu svi izsluže- nici počev od 1918. godine pa do 1921. god. (dakle godišta koja su otslužila svoj rok službe u godinama 1918, 1919 i 1920.) tako, da se od njih popune svi rodovi oružja i struka na teritoriji Dravske Diviziske Oblasti. Za popunu stanja puk je trebovao sledeči broj obveznika i komore: 37 oficira; 2847 podoficira i vojnika; 158 kola; 296 konja. Od svih pozvatih došao je u puk samo jedan mini- malan deo rezervnih oficira i komore a sve je ostalo — usled promenjenih političkih prilika — odmah još od vojnog okruga otpušteno, kako je i došlo. 30. Dolazi u puk na vežbu, a na vreme potrebe 12 rezervnih oficira. 57 Brojno stanje koncem meseca oktobra: 7 viših, 26 niža aktivna i 13 nižih rezervnih oficira, 62 podofi- ciia, 84 kaplara, 891 redov, 52 državna i 70 rezervnih konja. November. 1. Dodeljeni u puk iz II. pešad. podoficirske škole kao svr- šeni pitomci podnarednici: Sava Nečak, Nikola Jurkovič i Dane Gruber. 4. Dodeljeni u puk iz Inžinjerske podofic. škole: narednik vodnik Ilija Nasradin; narednici: Stevan Cerovečki, Andrija Markuš, Josip Kacal i Mijo Perkovič; podnarednik: Franjo Peterčič. 24. Puk se vrača iz Osijeka v Maribor, a bez da je do ma kakvog oružanog konflikta došlo, jer je povoljan re¬ zultat več i sa zajedničkim Diplomatskim istupom Velike i Male Antante postignut. 26. Otpušteni su rezervni oficiri, komora i stoka, koji su bili pozvati na vežbu. Brojno stanje koncem meseca novembra: 7 viših, 27 niža oficira, 71 podoficir, 86 kaplara, 860 redova i 57 konja. December. 3. Dodeljen u puk kapetan II. ki. Dragoljub Popovič. 4. Premešten iz puka u: Knjaževački vojni okrug kapetan II. ki. Eduard Po¬ valej, IV. pešad. podofic. školu poručnik Jovan Mijič. Dodeljen u puk potporučnik Dragotin Koharič i narednik Franjo Basle iz Inž. podofic. škole. 11. Dolaze u puk na šest nedeljnu vežbu 167 obveznika iz Mariborskog vojnog okruga (po kazni). 15. Došlo je u puk na otsluženje svog kadrovskog roka i to: 205 rekruta iz Beogradskog vojnog okruga; 275 rekruta iz Pljevljanskog vojnog okruga; 50 rekruta iz Petrinjskog vojnog okruga. 17. Proizveden u čin potporučnika narednik Dragomir Bo- žovič. 58 18. Došlo je u puk na otsluženje svog kadrovskog roka i to: 195 rekruta iz Nikšičkog vojnog okruga; 172 rekruta iz Štipskog vojnog okruga; 94 rekruta iz Kragujevačkog vojnog okruga. 29. Prevedeno u rezervu nakon otsluženja svog kadrovskog roka 47 vojnika. Brojno stanje koncem meseca decembra: 7 viših, 27 niža oficira, 72 podoficira, 70 kaplara, 1819 redova, 139 obveznika, 41 muzikant i 49 konja. 1922 Januar. 2. Prevedeno u rezervu nakon otsluženja svog kadro v skog roka 289 vojnika. 12. Premešten iz puka u: 39. pešad. puk potporučnik Dragomir Božovič. 18. Došlo je u puk na otsluženje svog kadrovskog roka 140 rekruta iz Varaždinskog vojnog okruga. 22. Odlikovan je sa Ordenom Belog Orla V. stepena potpu- kovnik Dušan Petkovič. Otpušteno nakon šest nedeljne vežbc 167 obveznika. Brojno stanje koncem meseca januara: 7 viših, 28 niža oficira, 71 podoficir, 82 kaplara, 1939 redova, 40 muzikanta i 49 konja. Februar. 1. Dodeljen u puk major Viktor Kovačič. Premešten iz puka u Mariborski vojni okrug kapetan I. ki. Svetozar Pavlovič. 14. Prevedeno u rezervu nakon otsluženja svoga kadrovskog roka 485 vojnika. Brojno stanje koncem meseca februara: 8 viših, 27 niža oficira, 71 podoficir, 45 kaplara, 1541 redov, 40 muzikanta i 49 konja. 59 Mart. 1. Izrečena je Armijska pohvala potporučniku Vekoslavu Savšeku. 7. Dodeljen u puk poručnik Ivan Gnjatovič. 15. Umro je u bolnici narednik Herman Leb. 21. Preveden u rezervu narednik Franjo Karba. Brojno stanje koncem meseca marta: 8 viših, 28 nizih oficira, 68 podoficira, 49 kaplara, 1508 redova. 47 muzikanta i 49 konja. April. 1. Proizveden u čin potporučnika narednik Bogoljub Ar- sevič. 18. Dodeljen u puk poručnik Jovan Mijič. 28. Došlo je u puk na dosluženje svog kadrovskog roka 57 rekruta iz Mariborskog vojnog okruga. Brojno stanje koncem meseca aprila: 8 viših, 30 nizih oficira, 67 podoficira, 48 kaplara, 1516 redova, 49 muzikanta i 49 konja. Maj. 1. Premešten iz pulta u: 39. pešad. puk potporučnik Bogoljub Arsevič. Preveden u rezervu narednik Rado Starman. 13. Premešten iz puka u: 24. pešad. puk narednik Andrija Markuš. Brojno stanje koncem meseca maja: 8 viših, 29 nizih oficira, 65 podoficira, 49 kaplara, 1496 redova, 48 muzikanta i 49 konja. Juni. 2. Premešten iz puka u: 37. pešad. puk narednik vodnik Josip Lipak. 15. Prevedeno u rezervu nakon otsluženja svog kadrovskog roka 50 vojnika. 19. Dodeljen u puk iz 37. pešad. puka narednik Blaž Logar. 60 23. Prevedeno u rezervu nakon otsluženja svog kadrovskog roka 195 vojnika. 24. Premešten iz puka u: Kraljevu Gardu niži kapelnik III. ki. Ferdo Hercog. Brojno stanje koncem meseca juna: 8 viših, 28 niža oficira, 62 podoficira, 52 kaplara, 1459 redova. 47 muzikanta i 61 konj. Juli 1. Dodeljen u puk potporučnik Dragomir Milutinovič. Nastupilo dvomesečnu vežbu 24 djaka — bivši austro- ugarski kadetaspiranti. 14. Prevedeno u rezervu nakon otsluženja svog kadrovskog roka 318 vojnika. 24. Dodeljen u puk niži vojni kapelnik II. ki. Josip Majer. 31. Premešten iz puka u: 46. pešad. puk narednik Franjo Ozimic. Brojno stanje koncem meseca jula: 8 viših, 27 nižih oficira, 61 podoficir, 53 kaplara, 1325 redova, 45 muzikanta i 64 konja. August. 1. Dodeljen u puk iz 46. pešad. puka narednik Ferdo Ošlak i podnarednik Mane Bogič. 6. Premešten iz puka u: 39. pešad. puk poručnik Milan Zaklan. 7. Preveden u rezervu narednik Josip Kacalj. 31. Otpušteno iz puka nakon svršene vežbe 24 dijaka biv¬ ših Austro-ugarskih kadetaspiranta. Brojno stanje koncem meseca augusta: 8 viših, 26 nižih oficira, 57 podoficira, 61 kaplar, 1075 redova, 41 muzikant i 64 konja. September. 7. Preveden u rezervu podnarednik Konrad Rues. 16. Došlo u puk na otsluženje svog kadrovskog roka i to: 22 rekruta iz Karlovačkog vojnog okruga; 67 20 rekruta iz Požečkog vojno.? okruga; 30 « « Osiječkog vojnog okruga; 49 « « Štipskog vojnog okruga. Brojno stanje koncem meseca septembra: 8 viših, 26 niža oficira, 54 podoficira, 59 kaplara 1089 redova. 42 muzikanta i 64 konja. Oktober. 10. Prevedeno u rezervu nakon otsluženja svog kadrovsko? roka 57 vojnika. 15. Preveden u rezervu narednik Franjo Matjašič. 17. Premešten iz puka u: 40. pešad. puk narednik Franjo Žunko. 19. Premešten iz puka u: 31. pešad. puk kapetan II. ki. Josip Hočevar dosada- nji adjutant puka. Odredjen za adjutanta puka kapetan II. ki. Franjo Pre- protič. 23. Premešten iz puka u: 21. peš. puk poručnik Jernej Pavlič. 24. Unapredjen u čin kpt. I. ki. kapetani II. ki. Ivan Šarnbek i Janko Ahačič. 28. Preveden u rezervu podnarednik Franjo Muhič (kazne radi). 31. Preveden u rezervu narednik Vid Leskovšek. Brojno stanje koncem meseca oktobra: 8 viših, 26 niža oficira, 64 podoficira, 60 kaplara, 978 redova, 42 muzikanta i 64 konja. November. 2. Dodeljeni u puk iz I. Pešad. podoficirske škole kao svr- šeni pitomci podnarednici: Gjuro Neškovič. Stanko Lukič, Vladislav Životič, Ognjan Jakši 6 , i Svetislav Miloševič. 3. Dodeljen u puk poručnik Stjepan Miffek. 9. Premešten iz puka u: Bolnicu u Dubrovniku kontraktualni lekar II. ki. Dr. Leonid Zavadski. 62 Dodeljen u puk kontraktualni lekar I. ki. Dr. Dimitrije Veršinin. Premešten iz puka u: 30. pešad. puk potporučnik Dragutin Milutinovič. 31. pešad. puk poručnik Oskar Levak. 10. Dodeljen u puk poručnik Milan Vukadinovič. Odlikovan ordenom Belog Orla IV. stepena pukovnik Panta Draškič. Odlikovani Ordenom Belog Orla V. stepena majori Milan Smolčič i Mario Grizold. Odlikovani sa medaljoni za vojničke vrline: kapetan I. ki. Janko Ahačič, kapetan II. ki. Franjo Preprotie i potporučnik Radovan Vilotijevič. 17. Odlikovan sa Rumunskom Zvezdom V. stepena sa ma- čevima potpukovnik Dušan Petkovič. Dodeljen u puk iz 17. pešad. puka podnarednik Filip Josovič. 18. Dodeljeni u puk iz II. pešad. podoficirske škole kao svr- šeni pitomci podnarednici: Jovan Narančič, Mirko Njegovan, Zarije Boljevič, Franjo Vrbnjak i Nikola Sarič. 21. PRVA PUKOVSKA »SLAVA« kao dan Uspomene na de¬ finitivno oslobodjenje Maribora od Nemaca na 21. novembra 1918. godine, kojeg je dana general Maj- ster sa šakom požrtvovnih i nacijonalno zadojenih oficira i vojnika preuzeo svu vojničku vlast u_svoje ruke (vidi stranu 9). 25. Dodeljen u puk iz 40. pešad. puka narednik Franjo Hertiš. Brojno stanje koncem meseca novembra: 8 viših, 27 nižih oficira, 67 podoficira, 54 kaplara, 934 redova, 42 muzikanta i 64 konja. December. 7. Dodeljen u puk potpukovnik Živojin Dukič kao koman¬ dant 1. bataljona i poručnik Vladimir Milosavljevič. 11. Umro u bolnici u Beogradu potporučnik Božidar Ču- brakovič. 13. Dodeljen u puk iz 18. pešad. puka narednik Anton Au- gustinovič. 63 14. Dodeljen u puk poručnik Ante Mihajlinovič (vratio se tada iz Ruskog robstva). 15. Dodeljen u puk iz Kraljeve Garde niži vojni kapelnik III. ki. Ferdo Hercog. 18. Prevedeno u rezervu nakon otsluženja svog kadrovskog roka 566 vojnika. 24. Premešten iz puka u: Vojnoj muzici u Karlovac niži vojni kapelnik II. ki. Josip Majer. 30. Stupilo u kadar za otsluženje svog roka 31 rekrut iz Osiječkog vojnog okruga. 31. Preveden u rezervu podnarednik Drago Frater. 9 viših, 27 niža oficira, 77 podoficira, 44 kaplara, 469 redova, 40 muzikanta i 58 konja. Brojno stanje koncem meseca decembra: 64 Raspored i sianje oficira Mariborskog peš. puka na 21. novembra 1918. god. Prilog broj 1 Štab puka Komandant: Potpukovnik Škabar August Adjutant: poručnik Guštin Julijan Na službi: kapetan Rajh Mirko kapetan Rakuša Ciril Blagajnik: por. Horvat Alojz Intendant: por. Dernovšek Julij Intendant: por. Peterčič Janko Pukovski lekar kapetan Dr. Rebula Artur Rukovaoc slagališta Poručnik Lindtner Leon Komandant major Grebenec Milan Adjutant potpor. Kefer Hinko 1. četa Poruč. Malenšek Jožef potpor. Mordej Franjo potpor. Cestnik Pero št. nared. Hanžekovič Ivan 2. četa Poruč. Bevk Martin potpor. Sabati Anton zastav. Porekar Vladimir nar. vod. Žerak Anton 3. četa Poruč, Paulič Jernej potpor. Malič Ulrih potpor. Dreo Ivan št. nar. Zaveršnik Maks 4. četa Poruč. Prah Jožef poruč. Groznik Jožef poruč. Korošec Slavko zast. Kaučič Jakob II. eG m Komandant major Vaupotič Edmund Adjutant poručnik Goršič 5. četa Poruč. Lukner Franjo potpor. Pinterič Jožef zast. Stibler Ivan št. nar. Ploh Anton 6. četa Poruč Zeilhofer Beno potpor. Zel Janko zast. Artič Franc št. nar. Špes Anton 7. četa kapetan Rosina Jožef potpor. Greif Franc potpor. Druškovič Franc št. nar. Lepuša Jožef 8. četa Poruč. Križ Otmar potpor. Vreča Anton št. nar. Kotnik Karol št. nar. Gselman Franc III. Komandant kapetan Plaskan Ferdo Adjutant potpor. Osterc Alojz 9. četa Poruč. Bezjak Adolf potpor. Haberman Franjo zastav. Kunej Vinko nar. vod. Savrič Franjo 10. četa Poruč. Gračner Ivan potpor. Košuta Viktor potpor. Kotnik Vilko št. nar. Draksler Ciril 11. četa Poruč. Jurko Stanko potpor. Knop Vojteh potpor. Šribar Jožef zast. Megla Ivan 12. četa Poruč. Rauter Miroslav potpor. Zaklan Milan potpor. Veseljko Ivan št. nar. Bedenik Franjo cG S O. s o ■s TJ O o. o n. Tehniška četa Poručnik Hameršak Janko potpor. Perger št. nar. Aleksič Franjo št. nar. Fras Matijaš Telefonski vod Poručnik Štuhec Franjo Mitraljesko odelenje m c c/l o a •£-* o o Ig Q II. Dopunska četa kapetan Dic Vaclav poruč. Rozman Ludvig potpor. Korošec Rudolf št. nar. Črešnar Anton št. nar. Kumer Gustav Stanje i razpored oficira Mariborskog peš. puka na dan 23. maja 1919. godine pre početka II. koruške ofanzive. Prilog broj 3. Štab puka Komandant: Potpukovnik Škabar August A Adjutant: Poručnik Guštin Julius A Na službi: major Jurkovič Franjo A kapetan Rajh Mirko A potporučnik Osterc Alojz R Blagaj nički ured Poručnik Šijanec Alojz A potporuč. Majer Anton R Provijantura Poručnik Dernovšek Julij R potporuč. Peterčič Janko R zastavnik Bezjak Franjo R Nadzornik oružja u puku Poručnik Kavčič Ivan R Lekar: por. Dr. Toplak Fr. R Veterinar: zast. Večej Adal- bert R Komandant: major Grebenec Milan R Adjutant: potporuč. Prah Jo¬ žef A Komesar: št. nared. Hanže- kovič Ivan A 1. četa Kapet. Krumenaker Drago A poruč Zeilhofer Oto R potpor. Pohar Maks R potpor. Mordej Franjo R potpor. Kefer Hinko R št. nar Obed Ivan A 2. četa Poruč. Bevk Martin R poruč. Juvančič Ljudevit R potpor. Poje Anton R potpor. Veres Viktor R potpor. Žagar Jože R nar. vod. Žerak Anton A št. nar. Banovšek Leopold A 3. četa kapet. Dic Vaclav A poruč. Paulič Jernej R potpor. Dreo Ivan R potpor. Vokač Jože R potpor. Malič Ulrih R zast. Zupančič Jože R št. nar. Zaveršnik Maks A 4. četa kapet. Grisold Mario A potpor. Groznik Jože R potpor. Peterčič Franjo R potpor. Dr. Kovačič Maks R rt m Komandant: major Vaupotič Eduard A Adjutant: por. Goršič Ivan R Komesar : št. nared. Jezernik Jožef A Lekar: poruč. Dr. De Gleria R 5. četa Poruč Hameršak Janko R potpor. Pinterič Jožef R zast. Megla Milan R št. nar. Pukšič Vinko A št. nar. Aleksič Franjo A 6. četa Poruč. Zeilhofer Beno R potpor. Kokajl Rikard A potpor. Farkaš Franjo R zast. Srienc Ivan R št. nar. Ošlak Ferdo A št. nar. Pustišek Ivan A 7. četa Kapet Rosina Jože A potpor. Druškovič Franjo R potpor. Ručigaj Jože R zast Štibler Ivo R št. nar. Lepuša Jože A 8. četa Kapet. Dekleva Stanko A poruč Križ Otmar. A potpor. Polak Franjo R III. Komandant: kapetan Plaskan Ferdo A Adjutant: potpor. Veselko Ivan R Komesar: št. nar. Somaja Martin A 9. četa Kapet. Rakuša Ciril A poruč Bezjak Adolf R potpor. Horvat Franjo R potpor. Stergar Ivan R nar. vod. Savrič Franjo A št. nar. Fras Matija A št. nar. Kotnik Karol A 10. četa Kapet. Rakuša Metod A poruč. Gračnar Ivan R potpor. Kotnik Vilko R potpor. Cestnik Pero R nar. vod. Sadek Ivan A št nar. Draksler Ciril A 11. četa Poruč. Jurko Stanko R potpor. Knop Vojteh R potpor. Sribar Jože A zast. Finžger Franc A št. nar. Kirer Franc 12. četa Poruč. Rauter Mirko R poruč. Mlakar Aleksa R poruč. Savelj Anton R poruč. Zaklan Milan A rt s D. O ■O rt -a o n. o c -o v Tehnička četa Poruč. Lindtner Leo A potpor. Korošec Slavko R potpor. Lovrec Franio R nar. vod. Strelec Jožef A nar vod v Pogrujc Jožef A št. nar. Črešnar Anton A Telefonski vod Poruč. Štuhec Franjo R potpor. Rauter Vinko R I. etapna četa Poruč. Tribnik Karl R poruč. Muršec Ivan R potpor. Trinkaus Ivan R nar. vod. Emeršič Janko A št. nar. Horvat Franc A II. etapna četa Poruč. Malenšek Jože R Poruč. Osterc Anton R potpor. Mejovšek Rado R zast. Porekar Vlado R nar. vod. Filipič Ivan A III. etapna četa Poruč. Polak Rudolf R poruč. Cilenšek Pankracij R poruč. Slavec Ivan R št. nar. Kumer Gustav A Dopunski bataljon Komandant: kaoetan Dolar Anton R Dodeljeni: kapetan v Šel Hinko R poruč. Železnik Oroslav R poruč. Fridl Franc R potpor. Skvarča Ciril R potpor. Hribernik Karl R Blagajniški ured dopunskog bataljona Kapetan Pupis Ivan A poruč. Laznička Dragutin A potpor. Pečar Ivan R Pukovsko slagalište Kapet. Ašman rec. Jadran Valentin A potpor. Rauter Stanko R Napomena: Oznaka A znači aktivni oficir Oznaka R znači rezervni oficir Stanje i raspored oficira i podoficira 45. peš. puka nakon završene demobilizacije na 5. maja 1920. Prilog broj 5. Komandant puka: potpukovnik Škabar Avgust Pomočnik: potpukovnik Vidmar Herman Adjutant: poručnik Guštin Julij Oficir na službi! poruč. Zeilhofer Beno Intendant: kapet. II ki. Rakuša Ciril Blagajnik: poručnik Sijanec Alojz Rukovaoc: poručnik Lupšina Andrej Pukovski lekar: Dr. Mulej Potkivač: vet. pom. II. ki. Pečar Josip Puk. trubač: narednik Vidovič Jakob Pisari kod puka : nar. Kaffon Karl Matjašič Franjo Bende Roman „ „ „ blagaj. Karba Franjo „ „ „ intend. Fras Matjaš Podoficir za telef. vod: Fideršek Janko Na službi kod koruškog obmejnog poveljstva: kapetan I. ki. Rajh Mirko. kapetan II. ki. Rosina Joško. Na bolovanju : kapetan I. ki. Kožar Albin. Prilog- broj 6 45. pešad. puka na Raspored oficira 15. novembra 1920. god. Štab puka Komandant puka : Pukovnik Panta M. Draškič Pomočnik: potpukovnik August Škabar Adjutant: kapetan II. ki. Julij Guštin Na službi: potporučnik Ignacij Tolič Intendant: kap.I. ki. CirilRakuša Blag.: Adm. potp. Gjuro Gasparič Pukov. lekar : Sanit. potpor. Dr. Karl Mulej Komand: major Milan Grebenec 1. četa kom.: kap. I. ki. Albin Kožar 2. četa Kem.: kap. I. ki. Milisav Bojič 3. četa Kom.: kap. I. ki. Vaclav Dic poruč. Božidar Mitrovič 4. četa Kom.: kap I. ki. Rudolf Ukmar potpor. Ljuba Broz II. rt m Kom.: major Dušan Petkovič 1. četa kom.: kap. II. ki. Ivan Sarnbek potpor. Drago Milutinovič 2. četa koip.: kap.I. ki Drago Novakovič potpor. Alojz Savšek 3. četa kom.: poruč. Janko Hameršak 4. četa kom. : major Mirko Martinčič poruč. Beno Zeilhofer III. kom.: potpuk. Milutin Stefanovič 1. četa kom.: kap. II. ki. Josip Hočevar 2. četa ko n.: kap. II. ki. Janko Ahačič potpor. Anton Berlot 3. četa kom. : poručnik Jernej Paulič poručnik Martin Bevk 4. četa kom.: kap. II. ki. Agenor Roki poruč. Jovan Mijič potpor. Anton Sprac rt -M 3 O. O _0 rt -a o a c ■a o o. Mitraljesko odelenje komandir: major Maiio Grisold poručnik Edvard Povalej potporuč. Milan Zaklan Niži vo Vojna muzika ni kapelnik III. ki. Ferdo Hercog Na bolovanju: kapetan II. ki. Miloš Gnus Pukovsko slagalište Rukovaoc major Albert Zencovich Prilog broj 7. Stanje i raspored oficira 45. peš. puka na 1. januara 1921. god.