Pripombe izvršilnega odbora UJU k načrtu zakona o narodnih šolah. Smoter šole. 1. Zadatak narodnih škola treba da bude odreden u smislu Ustava zemaljskog, da lone vaspitanjern omladine u duhu nacionalnog i državnog jedinstva i verske trpljivostf daju opštu osnovu za moralni i pnaktički život i dalje usavršavainje. Meščanske šole, učiteljišča, analfabetski in strok. tečaji. 2. Da se v zakonu o narodnim školama uvrste i gradanske škole a da se u nekoliko zakonom o nar. školama obuhvate i niže i više učiteljske škole kao zavodi za spremanje u5itelja. 3. Analfabetski te5ajevi ne spadaju u vrstu narodnih osnovnih škola. Njih treba da otvara Ministarstvo Prosvete po potrebi a i po privatnoj inicijativi da potpomaže kao sredstva za prosvečivanje širih narodnih masa u opšte. 4. Neka povereništva zastupaju gledišta da uz narodne škole mogu biti spojeni te5ajevi za stručno spremanje za razne profesije kao što su šegrtske škole o kojima treba da se stara Ministarstvo Prosvete i koje treba da su s va- spitnom svrhom. Vzdrževanje šol. 5. Narodne škole treba da podiže i da ih izdržava država, a dok ne nastane mogučnost za to država da ponraže podizanje školskih zgrada siromašnim opštinama, a da uredno izdržavanje škola i snabdevanje država garantuje time, što če finansijska uprava svakoga meseca isplacivati iz državnog budžeta '/^ za potrebne izdatke za školu gde je potreba na osnovu školskih odobrenih budžeta a te izdatke naplacivati naknadmo od opština. U projekt zakona treba uneti redakciju koja je po&tojala u predašnjem projektu po kojoj se predvida suma od 100 milijona din. za osnivanje Fonda za podizanje nar. škola. Školska obveznost. 6. Večina povereništva je za šestogodišnje obavezno školovanje a produžno da traje još dve uzastopne godine s olakšicama za seosku decu što bi mogla učiti u zimskim te5ajevima (novembar, decembar, januar i februar). Nastava u produžniim školaimai je više u selima po- ljoprivrednog obeležja, a u gradovima nosi obeležje lokalnih profesionalnih prilika. Nadaljevalne in ambulantne šole. 7. Za brdovite krajeve gde nije moguce obrazovati školske opštine predvideti putničke učitelje i aimbulantne škole. Takvim učiteljlma dodeljivati 2 najviše 3 škole u kojima če nastava trajatt najrtiBnje; 10 do 12 nedelja. Min. Prosv. propisuje naročito skracene programe za ove škole. Za svaku ovakvu školu država mora spremiti podesnu zgradu j stan za učitelje i opštinai mora se starati da mu se obezbedi hrana. Oddelek za osn. pouk v Glav. Prosv. Savetu. 8. Propise o uredenju nastave treba Ministarstvo Prosvete da izdaje po saslušanju Glavnog Prosvetnog Saveta u kome mora imati naročita sekcija za osnovnu nastavu u koju ulaze u5itelji po izboru kandidovani od učiteljskih organizacija. Učne knjige in monopoi istih. 9. Ministarstvo Prosvete ima se starati da se školski udžbenici, pomočne knjige za nastavu, i nastavna sredstva strogo pregledaju te da u njima nema šta protivu državnog i narodnog jedinstva, vere i morala i da su udešeni po pedagoškim zahtevima. Toga radi treba da postoji stalan odbor u Ministarstvu Prosvete od u5itelja i pedagoga s višom spremom. Udžbenici ne mogu biti monopolisani. Učne olajšave. 10. U mestima gde bi zbog terenskih prilika bilo zgodnije da se nastava drži do podne može se dopustiti da se nastava drži pola dana — samo do podne — po naročitom rasporedu i skračenom programu. Število učencev enega razreda. 11. Broj u5enika u nepodeljenoj školi ne treba da bude veči od 45. Gozdne šole in ferijalne kolonije. 12. Za maloletnu i bolešljivu decu predvideti osnivanje škola na vazduhu u sporazumu s Ministarstvom Narodnog Zdravlja i ferijalne kolonije. Notranja ureditev šol. 13. Uza škole treba da postoje obavezno ručne školske apoteke. knjižnice, zbirke, kupatila, da5ke kujne, vrtovi, bioskopi, i dr. ustanove. Narodne manjšine. 14. Nastava iz nacionalnih predmeta u školama gde se u5e deca nacionalnih manjina ima da se predaje na državnom jeziku. Oblastni šol. odbori v kulturnih centrih. 15. Sastav školskih odbora u Beogradu. Zagrebu, Lmbljan.. Sarajevu, Subotici i Skoplju treba da budu drugojačiji no u ostalim opštinama. Ločitev šol. uprave od politične. 16. Škola m,ora biti potpuno odvojena od zavisnosti političkih vlasti. Učiteljska izobrazba. 17. Za učitelje mogu biti postavljena samo kvalifikovana lica. Učiteljske škole treba podiči na stupanj Učiteljskih Akademija, a učenje u njima povisiti u nižem tečaju na 5 godina. U5iteljska matura da bude ravna gimnazijsko. i da s tom maturom ucitelj može biti primljen za redovnog slušaoca na Univerzitetu za pedagošku grupu. Pedagoška odeljenja se ukidaju. Učiteljska stanovanja. 18. U prinadležnosti u5iteljeve treba predvideti i stan u školskoj zgradi po propisu (najmanje 3 sobe i ostale prinadležnosti) drva za ogrev i 10 ari dobrog zemljišta za baštu (u selu), ili nov5anu naknadu ako to nema sve u naturi i to za svaki objekt posebice a po rešenju odbora petorice od kojih dvojicu bira u5itelj-ca, dvojicu gradana bira opšt. odbor a predsednika imenuje sreska policijska vlast. Protivu rešenja toga odbora ima prava žaliti se u roku od 15 dana nezadovoljna strana Obl. Šk. Odboru, čije je rešenje izvršno. Ocenjevanje. 19. U5iteljev rad konduitiše se a ocenjivanje po projektu treba da otpadne. Nadzorniki in upravitelji. 20. Školski nadzor je stalan i instruktivan. Upnaviitelje i upraviteljice osnovmih škola u školama gde ima više od 10 nastavnika bira nastavtii5ko veče. Ono kandiduje 2 kandidata koje dostavlja sreski nadzornik oblasnom na potvrdu jednoga od njih sa svojim predlogom. Gde je manje od 10 nastavnika predlaže sreski nadzornik oblasnom nadzorniku na potvrdu jednoga od starijih i boljih nastavnika, i time dobija položaj. Upravitelj koji ima više od 10 nastavnika oslob-den je rada u raziredu a nema naročiti dodatak, sem dodatka na položaj i stan i drva u školi. Nadzornici su sreski i oblasni. Oni treba da budu iz učit. reda i imaju pored plate i ostalog kao god i učitelji, prava na stan i drva u mestu u kome žive. Njihovi položaji treba da budu stalni. Njihove kvalifikacije treba da budu ove. Školski nadzornik treba da je svršio učiteljsku školu i bio učitelj u osnovnoj ili gradanskoj školi najmanje 10 godina s vrlo dobrim uspehom i da je položio nadzornički ispit, ili da je svršio Višu Pedag. Školu odn. pedagoški fakultet i bio najmanje 7 godina učitelj. Za prve školske nadzornike mogu se postaviti i učitelji-ce koji su svršili učit. školu i bili učitelji najmanje 15 god. a odlikovali se radom na pedagoškoj književnosti ili na drugom kulturnom polju. Za oblasnog nadzornika može biti postavljeno lice koje je bilo najmanje 3 godine kao valjan sreski škol. nadzornik. Učit. mešč. šoi. 21. Uoitelji gradanskih škola koji nisu svršili Višu ped. školu moraju polagati stručan ispit iz one struke predmeta koju žele predavati. Njihova je plata sa prinadležnostima veča za 33% od plate obi5nih nSitelja. Disciplinarno sodišce. 22. Za nastavnike koji se teže ogreše o školske i ntastavničke dužnosti treba ustanoviti Drsciplinski Sud u Mln. P-rosvete koji če se zvati Učiteljska porota, prema ranijem projektu zak. o nar. školama. Službena doba. 23. Rok u5iteljske službe treba da bude kao i nastavnika srednjih škola. Po odsluženju roka službovanja učitelj se stavlja u penziju sa svima prinadležnostimfl po ČinovniSkom Zakonu u koje se računa i 15% dodatka. Razpis služb. 24. Stečaj za popunjavanje upražnjenih učitelj. mesta treba da je oblasni i centralni; oblasni za popunjavanje upražnjenih učiteljskih mesta u doti5noj oblasti a centralni za popunjavanje mesta koja ostanu upražnjena posle oblasnog ste5aja za Beograd. Učitelji treba da imaju prava javljati se na ste5aj posle 3 godine i ne mogu tražiti drugo mesto ste5ajem dok ne provedu bar 3 godine u mestu koje su tražili s izuzetkom izvanrednih prilika koje ima da utvrdi centralna komisija. Prehodne dolocbe in specijalne pripombe. 25. Prelazna naredenja i specijalne primedbe kod pojedinih 51anova saopštice izabran delegat usmeno pri pretresu pojedinih 51anova.