KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 40 (3)
INDUSTRIJSKE SVOJINE
IZDAN 1. AVGUSTA 1925.
PATENTNI SPIS BROJ 3087.
D-r Friedrih VVeissenstein, hemičar, Beč.
Ležajni metali i postupak za njegovu izradu Prijava od 20. januara 1924.	Važi od 1. avgusta 1924.
Pravo prvenstva od 23. januara 1923. (Austrija)
Predstojeći izum ima za svrhu izradu le-žajnih metala ternarnog sistema kositra, antimona i olova, koji su kod sadržine kositra manje nego 60°/0 u pogledu čvrstoće ravni, na kositru bogatijim, legurama ove vrste, kako se obično upotrebljuju za visoka naprezanja svojstava čvrstoće i ne zaostaju znatno za ovima na plasticiteti.
Već učinjeno istraživanje termičkih ravnotežnih razmjera i metalografičko istraživanje ternarnog sistema kositra, antimona i olova, su do konstrukcije diagrama, prikazanog u crtežu (: Loebe, Zeitschritt tiir Metalurgije, 8. svezak, strana 7 :). Nadalje su Neyn i Bauer (: Verhandlungon des Vereines zur Befbr-derung des Gewerbefleisses 1914, dolistak :) istraživali na tvrdoću i udarnu čvrstoću legure ovog sistema, njihov sastav varirajući od 10 do 90% i pri tome pokazali, da kod ca. 22 do 55% kositra nastane depresija tvrdoće i udarne čvrstoće. Daljim istraživanjima bilo je utvrdjeno, da tačno na granici izmedju polja stanja II i III diagrama, prikazanog u crtežu nastupi nagli porast stiskajuće sposobnosti i ova na granici prema polju stanja IV postigne maksimum. Nadalje je pronadjeno, da depresija tvrdoće isto tako nastupi tik granica izmedju polja stanja II i III i nadalje svoj konac na granicama izmedju polja stanja III i IV. Bazjašnjenje ove donekle izne-nadjujuće situacije pružala je već od Heyn-a i Bauer-a utvrdjena činjenica, da sastavina u polju stanja III sadrži dva eutek-tika, od kojih se jedan sastoji od alfa —
mješavinskih kristala, usled čega je istovremeno razjašnjena takodje razmjerno visoka plastici-teta razmjepno na kositru siromašnih legura ovog polja stanja. Ovo razjašnjenje depresije čvrstoće, vezane na polje III, vodilo je onda do ideje za riješenje, da se kod upotrebe legura ovog — eutektika posjeđujućeg — polja stanja III kao osnovna supstanca za ležanje metale povise svojstva čvrstoće dodatkom metala, koji sa, u eutektici zastupanim, metalima, tvore čvrstu rastopinu.
Pri tome je bilo najprije teorički samo spoznato, da bi u eutektikum uvedeni metali morali imati izvrstan upliv na svojstva čvrstoće legura, bez da seje moglo dogledati, u kojem će smjeru izraziti se ovaj upliv. Kvalitativni pokusi potvrdili su pretpostavku i pokazali, da je ovaj upliv pozitivan na pr. kod žive, vismuta i kadmiuma t j. da povišuje čvrstoću. Kvantitativnim pokusima bile su po tome u-tvrdjene optimalne i maksimalne granice dodataka. Kod ovih sistematičkih istraživanja pokazalo se, da čvrstoću povećajući upliv ovih, u eutektikumu rastapajućih se, metala nastupi svejedno da li se upotrebljuju legure od Pb-Sn-Sb, Pb-Sn-Cu, Sn-Sb-Cu ili takodjer Pb-Sn-0u legure. Nasuprot tome na primjer ta-lium, koji isto tako sa metalima, zastupanim u eutekticumu, tvori čvrstu rastopinu, snižava tvrdoću legura. Pokuša li se povisiti tvrdoća rastopljenjem drugih metala u legurama navedene sastavine, to se nadje, da kod upotrebe svih drugih metala nego kositra, nastupi istovremeno takodje veoma znatni porast krtosti.
Din. 10.
Iznimku od ovoga čine upravo oni metali, koji sa metalima, zastupanim u eutekticumu ulaze u čvrstu rastopinu, dakle tvore homogene mješavinske kristale.
Praktički dolaze u obzir za osnovnu sup-stancu prije svega slijedeće granice sastavina: kostar 15—55°/o, antimon 12—20%, ostatak olovo. Pokus je pokazao, da živa i vismut u množinama od 0.1—3% povišuje Brinell- ov broj tvrdoće takovih mekih legura za 0.3 do 4° i podižu specifičnu tlačnu čvrstoću za 25 do 150 krg. na sm2. Kađmium povišuje tvrdoću pri količini od 0.1—2% za 1.6 do 12% Brinell-a i tlačnu čvrstoću za 90—450 kgr. na sm2 t. j. u maksimumu ca. 30%. Kadmi-um se dakle u prvom redu usposobljuje kao izvrsno srestvo za prevođenja naznačenih o-snovnih supstanca u ležajne metale; malim dodacima kađmiuma uspije tako popraviti tvrdoću i thsčna svojstva, da legure sa srednojm sadržinom kositra postanu ravne legurama sa visokom sadržinom kositra. Maksimum poboljšanja nastane nadomeštenjem 5% sadržine olova po kađmiumu. Takodje mješavine vi-smuta i kađmiuma mogu se u smislu izuma .upotrebiti unutar istih granica sastavina za izradu ležajnih metala.
Dodatak malih množina bakra sprečava na poznati način tvorenje rešetke istaljene lako rastopljenih substanca i doprinosi nešto k povišenju tvrdoće i tlačne čvrstoće.
Izvedbeni premjeri:
1.	Legura sadržeća 40% kositra, 4.2o/0 bakra, 15% antimona i 39.8 olova pokazuje tvrdoću od 26.4° Brinell-a i tlačnu čvrstoću od 1.480 kgr. sm2. Ako se jedan procenat olova nadomesti kađmiumom, to narasti tvrdoća na 33.6° Brinell-a i tlačna čvrstoća na 1920 kgr. sm2.
2.	Ako se kod gornje legure kađmium nadomjesti vismutom, to iznaša tvrdoća 29.5° Brinell-a i tlačna čvrstoća 1600 kgr. na sm2.
Jednolično sastavljena legura, koja sadrži mesto vismuta živu, pokazuje tvrdoću od 30° Brinell-a i tlačnu čvrstoću od 1640 kgr. na sm2.
3.	Legura, sadržeća 30.0% kositra, 3.5% bakra, 16.0% antimona i 50.5% olova pokazuje tvrdoću od 26° Brinell-a i specifičnu tlačnu čvrstoću od 1440 kgr. Ako se 1% olova nadomjesti na 0.5% kađmiuma i 0.5% vismuta, to se drži tvrdoća na 30° Brinell-a i tlačna čvrstoća na 1680 kgr. na sm2.
PATENTNI ZAHTIJEVI:
1.	Postupak za izradu ležajnih metala ter-narnog sistema kositra, antimona i olova (sa ili bez dodatka bakra), naznačen time, što se kod upotrebe legura od polja stanja III, po-sjeđujućeg dva eutektika, kao osnovna supstanca, povišuje svojstva čvrstoće dodatkom metala, koji sačinjavaju čvrstu rastopinu sa metalima, zastupanim u eutektikimu.
2.	Oblik izvedbe postupka po zahtevu 1, naznačen time, da se u mekanoj osnovnoj supstanci u svrhu povišenja tvrdoće i tlačne čvrstoće pridoda živa, vismut ili kađmium.
3.	Ležajni metal, naznačen time, što se sastoji od 15—55% kositra, 13—-20% antimona, 0.1—3% vismuta ili žive i 22—73% olova sa ili bez dodatka bakra.
4.	Ležajni metal, naznačen time, što se sastoji od 15—55% kositra, 12—20% antimona, 0.1—2% kađmiuma i 23—73% olova sa ili bez dodatka karba.
5.	Ležajni metal, naznačen tima, što se sastoji se od 15—55% kositra. 12—20% antimona, i 25—73% olova pri nadomeštanju 5 percenta olovne sadržine po kađmiumu sa ili bez dodatka bakra.
6.	Ležajni metal, naznačen time, što se sastoji eđ 15—55% kositra, 12—2q% antimona, 0.1—3% mješavine od vismuta i kad-miuma i 22—73% olova sa ili bez dodatka bakra.
/Idpatent brof3087,
Jv'____