Ivan Zupanc / Dela 1 6^2001 •179-191 DEPOPULACIJA SJEVERNE HRVATSKE ISTRE Ivan Zupanc* Izvleček Članek se ukvarja z demografskim razvojem hrvaške Istre v obdobju 1948-1991. Poudarek je na problematiki depopulacije kot prevladujočemu pojavu. Posledica depopulacije je neugodna starostna sestava prebivalstva na večini državnega teritorija. Kot mogoča in realna perspektiva se kaže izumiranje posameznih območij. Ključne besede: depopulacija, Istra, emigracija DEPOPULATION OF NORTERN CROATIAN ISTRA Abstract This work deals with demographic development of the northern part of Croatian Istria in the period from 1948. to 1991. The main problem dealt in the article is depopulation as a dominant feature of this area. The direct consequence and indicator of depopulation is a bad age structure which prevails in the majority of this area. The extinction of particular settlements is a potential threat and imminent demographic perspective. Key words: depopulation, Istria, emigration prof. geografije, Kurelčeva 4, 10000 Zagreb, Hrvatska 179 Ivan Zupane /Dela 1 6-2001 • 1 79-1 91 Uvodne i metodološke napomene Prostor sjevernog dijela hrvatske Istre (u daljnjem tekstu sjeverne Istre) predstavlja pogranični pojas uz granicu s Republikom Slovenijom izmedu rijeka Dragonje i Mirne. Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli to je prostor bivših opčina Buje i Buzet (tradicionalni nazivi Bujština i Buzeština). Krajem 1992., tj. početkom 1997. godine područje je podijeljeno na 4 grada (Buje, Buzet, Novigrad i Umag) i 4 opčine (Brtonigla, Grožnjan, Lanišče i Oprtalj). Godine 1948. na ovom je prostoru živjelo 22,0 % stanovništva hrvatske Istre (isti prostor koji obuhvača županija Istarska, u daljnjem tekstu samo Istra), da bi danas (1991.) udio iznosio 15,3 %. Upravo radi točnog utvrdivanja poznate spoznaje o depopulaciji tzv. gornje Bujštine (danas je to prostor uglavnom opcina Grožnjan i Oprtalj) i Buzeštine (osobito krškog i brdovitog dijela Cičarije-opčine Lanišce) kao tipičnog uzorka unutrašnje Istre s jedne strane te procesa litoralizacije1 s druge, analiza je vršena na razini novih opčina/gradova i naselja. U radu je korišten naseljski skup prema popisima stanovništva uz malu korekciju, naime naselja Umag-Komunela i Umag te Buzet i Fontana koja su u popisima iskazivana kao samostalna, razmatrali smo kao cjelinu buduči da oni doista čine funkcionalnu cjelinu na što je uostalom več i upozoreno u literaturi (Bertič, I., 1997:23, Blaževič, I., 1994:544, Radica, T., 1980:165), a i službena statistika ih sada tako tretira (Imenik naselja RH, DZS, 1998, Zagreb). Dakle, analizirani naseljski skup ima 152 umjesto 154 (u meduvremenu je naseljski skup porastao na 164) naselja. Podaci su, gdje je to bilo potrebno i moguče, komparirani s cijelom Istrom. Ukupno kretanje stanovništva sjeverne Istre od 1948. do 1991. godine Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata obilježeno je najintenzivnijm promjenama demografske slike ovog prostora. Uzrok poražavajuče slike je i dalje egzodus tzv. optanata (o uzrocima vidjeti: Giuricin, L., 1986:51-52; Laušič, A., 1987:371-379; Miculian, A., 1991:112-114); naime 1951. potpisan je drugi 1 O toj pojavi I.Blaževič zaključuje: "Proces litoralizacije, jednostavnije rečeno okupljanje života i aktivnosti uz obalu mora, dobio je nove značajne impulse ekspanzijom istarskog turizma negdje od sredine sedamdesetih godina. Litoralizacija dobrim dijelom snaži na račun unutra{njih dijelova poluotoka u kojima nastaju sve veče demografske praznine" (1991:8-9). 180 De populacija sjeverne hrvatske Istre sporazum o opcijama (Službeni list FNRJ, br. 1/1951 i 12/1951), a treči 1964. (ratificiran 1965.,Službeni list SFRJ-Medunarodni ugovori i drugi sporazumi (MUIDS), br. 8/1965). Iz dijela pod Zonom B iseljavanje je legalizirano Memorandumom o suglasnosti (točka 8.) potpisanim 5.10.1954. (Službeni list-MUlDS, br. 6/1954), no to ne znači da nije bilo iseljavanja jer osim opcijama i kasnije otpustom iz državljanstva iseljavalo se i ilegalno. Od 8.10.1953. do kraja kolovoza 1956. s tog je teritorija2 iseljeno 7.831 osoba (Trani, G., 1980:577). lako manje korištena, mogučnost iseljavanja putem otpusta iz jugoslavenskog državljanstva omogučena je zakonom o jugoslavenskom državljanstvu 1964. (Službeni list SFRJ, br. 38/1964) i Osimskim sporazumom od 10.11.1975. (stupio na snagu 11.3.1977., Službeni list SFRJ-Medunarodni ugovori, br. 1/1977). Prema podacima iz arhiva MUP-a koje je obradio V. Zerjavič, iz tadašnje opčine Buzet 1951. godine broj opcija iznosio je 191, a iz opčine Buje (nije jasno na koji se to dio odnosi jer navodi i podatak o 20.000 optanata iz Zone B) 6. Ako sada zbrojimo te podatke za cijeli prostor sjeverne Istre prema Zerjaviču broj iseljenih iznosi 22.483 (opcije iz 1948. i 1951., broj iseljenih iz hrvatskog dijela zone B i broj otpuštenih i iseljenih u Italiju do 1974. koji iznosi 441) (Zerjavič, V., 1993:642, 652-653). Tablica 1. Stanovništvo opčina/gradova sjeverne Istre 1948.-1991. opčina/grad 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. Brtonigla 2 892 1 869 1 958 1 523 1 446 1 398 Buje 7 985 5 759 5 340 4 374 4 957 5 421 Buzet 9 521 8 838 7 088 5 895 6 168 6 295 Grožnjan 3 475 2 344 1 861 1 078 914 854 Lanišče 3 235 2 698 1 715 927 624 621 Novigrad 2 313 1 743 2 094 2 398 2 619 3 270 Oprtali 3 803 3 186 2 220 1 500 1 255 1 109 Umag 7 127 6 900 7 558 8 162 9 936 12 348 Sjeverna Istra 40 351 33 337 29 834 25 857 27 919 31 316 Istra 183 340 175 094 176 838 175199 188 332 204 346 Sjeverna Istra/Istra ( %) 22,0 19,0 16,9 14,8 14,8 15,3 Izvor: od 1948.-1971. (2); za 1981. (5); za 1991. (6) 2 Podaci o izbjeglicama su objavljeni prema 5 područja (opčina): Umag 2.385, Buje 2.51 7, Brtonigla 967, Novigrad 1.342, Grožnjan 620 (Trani, G., 1980:577). 181 Ivan Zupane /Dela 1 6-2001 • 1 79-1 91 Osim iseljavanja u sklopu "istarskog egzodusa" kao uzroci depopulacije javljaju se odgodeni efekt ratnih gubitaka, naslijedena populacijsko-naseljska struktura (1948. 54,6 % naselja bilo je u veličinskom razredu od 0-200), koncentracija gospodarskog razvoja u opčinskim centrima, prometna izoliranost pojedinih naselja, proces litoralizacije, deagrarizacija3 i ruralni egzodus koji se nastavlja i isprepliče s "istarskim egzodusom" te negativni prirodni prirast. Razdoblje 1948.-1953.4 obilježeno je najvecim padom (17,4 %, u cijeloj Istri smanjenje iznosi 4,5 %) apsolutnog broja stanovnika sjeverne Istre od svih medupopisnih razdoblja. Pad se nastavlja i u iduča dva razdoblja dok istovremeno broj stanovnika Istre pretežno stagnira (tabl. 2). Od 1971. do 1991. sjeverna Istra bilježi veči porast od čitave Istre (doduše razlika je 1971.1981. samo 0,5 %). Ako usporedujemo prvi poslijeratni popis i posljednji (1991.) stanovništvo sjevernog dijela umanjeno je za 22,4 % dok se u Istri povečalo za 11,5 %. Tablica 2. Pokazatelj promjene (indeks) broja stanovnika od 1948.-1991. opčina/grad 1953./ 1948. 1961./ 1953. 1971./ 1961. 1981./ 1971. 1991./ 1981. 1991./ 1948. Brtonigla 64,6 104,8 77,8 94,9 96,7 48,3 Buje 72,1 92,7 81,9 113,3 109,4 67,9 Buzet 92,8 80,2 83,2 104,6 102,1 66,1 Grožnjan 67,5 79,4 57,9 84,8 93,4 24,6 Lanišče 83,4 63,6 54,1 67,3 99,5 19,2 Novigrad 75,4 120,1 114,5 109,2 124,9 141,4 Oprtalj 83,8 69,7 67,6 83,7 88,4 29,2 Umag 96,8 109,5 108,0 121,7 124,3 173,3 Sjeverna Istra 82,6 89,5 86,7 108,0 112,2 77,6 Istra 95,5 101,0 99,1 107,5 108,5 111,5 Izvor: (2), (5), (6) prema podacima u tabl. 1 . 3 O obujmu deagrarizacije neka posvjedoče podaci o udjelu poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu sjeverne Istre. 1961. taj je udjel iznosio 54,9 % da bi 1991. pao na 6,6 %. Največ i pad je u opčini Lanišče (sa 77,0 % na 4,7 %), a najmanji u opčini Grožnjan (sa 76,4 % na 24,4 %) (Popis stanovništva 1961., Knjiga XV, Poljoprivredno stanovništvo, SZS; Beograd, 1966; Popis stanovništva1991., Poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti i spolu po naseljima, Dokumentacija 886, DZS, Zagreb, 1994.). 4 Za područje tadajnjih opčina Buje, Novigrad i Umag (u okviru granica kotara Buje 1948.) podaci se odnose na 25.4.1956. jer je tada izvrjena registracija stanovnijtva na tom području (Korenčič, M., 1979:11). U literaturi i popisnim publikacijama več je uvriježena godina 1 953. za taj prostor. 182 De populacija sjeverne hrvatske Istre Analizirajuci situaciju po opcinama/gradovima uočava se slijedece: u periodu 1948.-1953. svi gube apsolutni broj stanovnika. Gradovi Umag i Novigrad od 1953. konstantno bilježe porast stanovništva (najveci 1981.1991., gotovo 25 %) što je slučaj u gradovima Buje i Buzet tek od 1971. Opcine Grožnjan, Lanišce i Oprtalj od 1948. stalno bilježe pad. Može im se pridružiti i opcina Brtonigla koja jedino od 1953.-1961. bilježi porast. Do 1975. Umag i Novigrad su sjedišta istoimenih opcina pa se stoga brže razvijaju (uz naravno proces litoralizacije). Ako promatramo prostor gradova Umag i Novigrad bez njihovih sjedišta, onda bi pad stanovništva bio zabilježen jedino u razdoblju 1961.-1971. Najjače je izražena polarizacija 1991. kada u Umagu živi 62,5 % stanovništva administrativno-teritorijalne jednice grada, a u Novigradu 77,1 %. Na teritoriju gradova Buje i Buzet polarizacija u gradskim centrima iznosi 59,0 % i 29,5 % u 1991. (takoder najviše). Buzet je ostvario najveci indeks promjene udjela u stanovništvu područja grada/opcine u odnosu 1948.-1991., on iznosi 398,6 % (sa 7,4 % na 29,5 %). Slijede ga Umag sa 233,2 % i Buje sa 205,6 %. Najeksplozivniji rast Buzet je ostvario od 1971.-1981. kada se njegovo stanovništvo udvostručilo (indeks 204,2). Podaci po naseljima otkrivaju svu silinu depopulacije. Udio naselja koja depopuliraju se krece ovako: 1948.-1953. 87,5 %; 1953.-1961. 84,2 %; 1961.-1971. 91,4 %; 1971.-1981. 81,6 %; 1981.-1991. 61,8 %. Odmah se uočava da je najlošije razdoblje 1961.-1971. kada 139 naselja bilježi pad apsolutnog broja stanovnika, a samo 13 ili 8,6 % bilježi porast. Prema jednoj anketi5 iz 1970. broj iseljenih iz tadašnje opcine Buzet od 1961. do 1970. iznosio je 1.925. Najveci dio iselio se u obalna istarska naselja (28,1 %), zatim u Sloveniju (uglavnom Slovensko primorje, 25,6 %), ostali dio Hrvatske (11,8 %) i u Italiju (uglavnom Trst, 11,3 %) (Baučic, I., 1970:64). Gotovo polovica (točnije 46,7 %) naselja bilježi gubitak stanovništva u svim medupopisnim razdobljima, a čak 90,8 % ili 138 ima manje stanovnika 1991. nego 1948. Od 14 naselja koja u tom razdoblju bilježe porast 9 ih je u uskom priobalnom pojasu, dva su gradski/opcinski centri (Buje i Buzet s prigradskim naseljem Sv.Martin) dok se Roč razvija kao lokalni centar (Malic, A., 1992:53). 5 Anketu su proveli studenti geografije iz Zagreba i Ljubljane od 25. do 29.5.1970. na području tadašnje opcine Buzet (danas grad Buzet, opcina Lanišce i dio opcine Oprtalj, op.I.Z.) (Baučic, I., 1970:52). 183 in c Q ^ in ïi Q <= 5 o CD-- 'S ^ Q O ~ Û4- < CD =3 Q =3 _!. N §.0 in D — 73 CD' Í g 3' o o — 3 CD en sr o 5. o CQ 73 CD" n =3 CD A~ Q O O ü. D =r. "ö —• < ^ CD Q s ^ a s S5 i o _g: A- Q CD* % S 00 -o I' o 22 CD ~~^P 1 D —' Q _ --O <—■ o _ T3 ' O -, in < S" 3 0 3 rv 01 0 ^ D- >0 o. c D ^P O .2. 73 m CD J. 57 §. i. o" 2. 3 CD N< o Ö" —i D C A" - 3 Q < OK CD O "ö û: d' Q D CD CQ O N< <" O —s o I CD C rv CD 3 O <3 CD 73 3 g" ? 2. D 73 CD Ü. O 3 u in g ~ Û4- P) CD U D 73 ^ û: D CD ai O 00 Q_ o, _ - „ O Q ^ £ Os Q, — O X CD o • =¡ CQ CD Q_ =3 Q 0 CQ oo __ O Ö" CD T^ -O _0. in CD ^o o" o" o^ D ca D " Q Q- — On Q_ Q CD Q_ Q D Q in CD_ "5' D Id' 07 Ö" Q_ ' . D —Í C in'< ris Ñ* N< 00 CD D C 0 0 in ID' - ¿0 O 0Ö a 0 D D Q in Q" 0 CQ" <_ g N< D ■ Q "5' 00 in Q' Q CD D ^ ^_^ 00 D CD CQ Q CN Q_ ~— —" 0 CÖ g^ A" <' Q 0 D "Ö n< CD ? D Q "a =5- Û 00 CD —* — — 0 1 Q Q_ —1 Q C D 00 3 Q "a o N Ï ® Q CQ D Q 0 3 t: 1 3 S CL. 00 =3 CQ =! -1 Q § 3 CD =3 O o 00 ►t I-! • I-! O G* ¡3 o ** I-! fî M- P to o o "a =!■• O 1 S n w o CD_ CD 5' Ql =5 CD Q s ^ Q q_ =r. O Q A" Q O 3 o CQ C ^ Q < Q CD A" De populacija sjeverne hrvatske Istre Tipovi opceg kretanja stanovništva6 Opce kretanje stanovništva stavlja u odnos prirodno i mehaničko kretanje . Primjenom ovog modela na razini opcina/gradova u razdoblju 1971.-1981. zamjecuje se dvojakost. Trend izumiranja (E4) obilježje je opcina gornje Bujštine, Lanišce i Brtonigla dok je u ostalim gradovima trend I, (ekspanzija imigracijom). Uglavnom isti trendovi nastavljeni su u zadnjem desetljecu (tabl. 4). Originalniji presjek daje analiza na razini naselja. Od 1971.-1981. 97 ili 63,8 % naselja je egzodusnog tipa (E1-E4) medu kojima dominiraju ona s trendom izumiranja (takvih je 43,4 % od svih naselja). Točno polovica tih naselja je na području grada Buzeta. Udio naselja tipa E4 pao je u zadnjem desetljecu na 40,1 %. Istovremeno, udio imigracijskih naselja porastao je s 24,3 % na 38,8 %. Zanimao nas je odnos prirodnog pada i emigracije u depopulaciji odnosno porastu broja stanovnika pojedinih naselja. Kod depopulacijskih naselja kojih je od 1971.-1981. 124, u 72 ili 58,1 % (tip E 4) zajednički djeluju negativan migracijski saldo i prirodni pad. Pri tom je važniju ulogu imao negativan migracijski saldo jer je odredivao i depopulaciju i njen intenzitet u 65,3 % naselja. U 29,8 % ili 37 naselja intenzitet i predznak pod dominacijom je prirodnog pada. Od 27 naselja koja u tom periodu bilježe porast u njih 22 ga generira imigracija jer je veca od pozitivnog ili negativnog prirodnog prirasta. Posljednje desetljece bilježi smanjenje utjecaja negativnog migracijskog salda (53,3 % naselja) i relativno povečava udjel prirodnog pada u depopulaciji (38,3 % naselja). Porastao je udjel zajedničkog djelovanja ovih čimbenika. Sada je on prisutan u 64,9 % naselja. Pozitivan migracijski saldo dominira i u ovom desetljecu kod naselja kojima raste broj stanovnika (takvih je 40 ili 72,7 %) jer je veci od prirodnog/nultog prirasta, a u 31 naselju anulira utjecaj prirodnog pada. 6 M.Friganovic izdvaja osam tipova opceg kretanja stanovništva: četiri egzodusna tipa od E] do E4 koji imaju negativnu migracijsku bilancu, ali različitog intenziteta i četiri imigracijska tipa od I1 do I4 koji imaju pozitivnu migracijsku bilancu (opširnije vidjeti Friganovic, M.,1990:102). 185 Ivan Zupane /Dela 1 6-2001 • 1 79-1 91 Tablica 4. Opce kretanje stanovništva sjeverne Istre od 1 971.-1991. 1971.-1981. 1981.-1991. opcina/grad prirodni prirast/pad ukupno kretanje tip OKS-a prirodni prirast/pad ukupno kretanje tip OKS-a Brtonigla -25 -77 E4 5 -48 E3 Buje 128 583 I1 277 464 l1 Buzet 110 273 I1 44 127 l1 Grožnjan -59 -164 E4 -56 -60 E4 Lanišce -152 -303 E4 -166 -3 l4 Novigrad 187 221 I1 66 651 l1 Oprtalj -118 -245 E4 -100 -146 E4 Umag 605 1 774 I1 619 2 412 l1 Sjeverna Istra* 679 2 062 I1 681 3 397 l1 Istra 8 972 13 133 I1 6 041 16 014 l1 * razlika do ukupno odnosi se na prirodni prirast/pad u inozemstvu Izvor: isti kao i za Tablicu 3. Da zaključimo, u posljednja dva desetljeca depopulacija je uzrokovana prvenstveno pod utjecajem emigracije, a potom i negativnog prirodnog prirasta. U zadnjem desetljecu porast udjela prirodne depopulacije uzrokovan je procesom starenja stanovništva (vidjeti iduce poglavlje) do te mjere da "više nema tko iseliti" (poznato je da iseljava uglavnom mlade stanovništvo u dobi od 20-39 godina). Prostor obuhvacen tim procesom ušao je u fazu izumiranja (usporediti Wertheimer-Baletic, A., 1999:273). Starenje stanovništva Osim vanjskih faktora (rat, prirodne katastrofe i drugi) na dobnu strukturu utječu prirodni prirast/pad i migracijska kretanja. Proces starenja stanovništva pokazatelj je i posljedica depopulacije nekog prostora. Za analizu starosne strukture koristili smo indeks starosti7 koji stavlja u odnos stanovništvo starije 7 Za neka naselja zbog izuzetno malih brojeva Xs je pretjerano visok npr.: Račja Vas 1.133,3 (3/34), Kropinjak 1 .000 (1/10), Krkuž 1 .000 (1/10), Prapoce 675 (4/27), itd. lako se kod takvih slucajeva gubi smisao izračunavanja indeksa, ipak smo ga odredili. Naselja Benčici, Blatna Vas, Brgudac, Dane, Klenovščak, Podkuk i Trstenik nemaju stanovnike u skupini 0-19 (1991.) pa smi ih takoder uvrstili u tip izrazito duboka starost. U istoj godini naselje Vrnjak nema stanovnike u skupinama <20 i >59 pa na slici 2. nije označeno šrafurom. 186 De populacija sjeverne hrvatske Istre od 59 i mlade od 20 godina. Upotrijebljena je kombinirana klasifikacija prema Nejašmič, I. (1991:175) koja izdvaja šest tipova stanovništva po dobnom sastavu. Tablica 5. Indeks starosti* stanovništva sjeverne Istre 1961. i 1991. 1961. 1991. opčina/ grad P<20 P>59 Xs Tip P<20 P>59 Xs Tip Indeks 1991 1961 Brtonigla 656 275 41,9 STA 334 285 85,3 DST 203,6 Buje 1 742 744 42,7 STA 1 526 905 59,3 DST 138,9 Buzet 2 337 1 101 47,1 ST 1 667 1 265 75,9 DST 161,1 Grožnjan 609 310 50,9 ST 178 240 134,8 ISDT 264,8 Lanišče 514 355 69,1 DST 90 252 280,0 ISDT 405,2 Novigrad 797 186 23,3 NST 848 481 56,7 DST 243,3 Oprtalj 708 385 54,4 ST 244 318 130,3 ISDT 239,5 Umag 2 622 785 29,9 NST 3 341 1 755 52,5 ST 175,6 Sjeverna Istra 9 985 4 141 41,5 STA 8 228 5 501 66,9 DST 161,2 Istra 60167 21278 35,4 STA 52783 35551 67,4 DST 190,4 * Xs = P>59/P<20x100; ST — starost, STA-starenje, DST- duboka starost, PST-na pragu staranja, IDST-izrazito duboka staroist, NST-na pragu starenja Izvor: (3) i (7) Primjenom ove tipizacije na razini opčina/gradova uočava se več 1961. nepovoljna struktura (tabl. 5). Relativno bolja struktura bila je u gradu Novigradu (na pragu starenja) koji je u okviru Istre bio na drugom mjestu iza grada Labina (usporedba na razini današnjih opčina/gradova). Več je tada opčina Lanišče bila nepovoljno pozicionirana u Istri (36. mjesto od 38). Pri dnu su i opčine Oprtalj (32.) i Grožnjan (31.). Trideset godina kasnije ove opčine imaju najlošiju starosnu strukturu u cijeloj Istri (nalaze se na samom dnu, ovim redom: Lanišče, Grožnjan, Oprtalj). Pritom opčina Lanišče ima drugi največi indeks promjene indeksa starosti (1991./1961.) koji iznosi 187 Ivan Zupane /Dela 1 6-2001 • 1 79-1 91 405,2 % (tabl. 5). Veci indeks ima samo opcina Motovun (409,3 %). Najpovoljnija situacija je u gradu Umagu (3. mjesto iza Vrsara i Poreča). Podaci za naselja pokazuju da je 1961. samo 12 ili 7,9 % naselja tipa izrazito duboka starost. Tipu duboka starost pripadalo je 58 naselja što zajedno s prethodnim tipom iznosi 46,0 % naselja. Mladost stanovništva bilo je obilježje samo sedam naselja. Zadnjim popisom ustanovljeno je da nema naselja na sjeveru Istre koje pripada tipu mladost. Udio naselja s izrazito dubokom starosti porastao je na 58,6 % (89). Ako taj broj pridružimo kategoriji duboka starost on sada iznosi 126 ili 82,9 % naselja. Naselja slabe demografske perspektive Popisom 1991. utvrdeno je jedno naselje bez stalnih stanovnika. To je naselje Kotli. S obzirom na tendenciju demografskog razvoja, misleci na zamah depopulacije, bilo je zanimljivo izraditi projekciju koja ce naselja izumrijeti u doglednoj buducnosti (otprilike do 2020.) i time postati "mrtva sela". Buduci da su parametri samo demografski svjesni smo nedostatka ovakvog "kabinetskog istraživanja". Kriteriji su bili slijedeci: 1. Veličina naselja 1991.<30 2. 2. U razdoblju 1961.-1981. smanjenje broja stanovnika 50 % i više (to je natprosječno smanjenje jer za ukupni depopulacijski skup sjeverne Istre ono iznosi 38,1 %) 3. U razdoblju 1981.-1991. smanjenje broja stanovnika 20 % i više (za ukupni depopulacijski naseljski skup sjeverne Istre iznosi 14,8 %) 4. Prirodni pad u razdoblju 1981.-1991. 5. Udio mladih (0-19)< 15 % ili ako ih uopce nema Napomena: za patuljasta naselja (do 15 stanovnika) dopustili smo da jedan kriterij ne zadovoljavaju (takvih je tri), a za naselja s više od 15 stanovnika (ali naravno do 30) "olabavili" smo jedan kriterij ako u posljednja dva desetljeca (1971.-1981. i 1981.-1991.) imaju tip opceg kretanja stanovništva E4 (izumiranje) (takva su dva). Upotrebom ovog modela prepoznali smo 16 naselja "crne" demografske perspektive. To su rubna naselja ovog prostora. U opcini Lanišce: Brgudac, Dane, Jelovice, Klenovšcak, Kropinjak, Rašpor i Trstenik; u gradu Buzet: Benčici, Blatna Vas, Podkuk, Seljaci; u gradu Buje: Brdo, Brič, Kucibreg i Lozari te Vrnjak u opcini Grožnjan. 188 De populacija sjeverne hrvatske Istre Zaključak Nakon drugog svjetskog rata ukupan prostor zahvacen je snažnom depopulacijom koja traje do 1971., unatoč činjenici da priobalni prostor (gradovi Novigrad i Umag) konstantno bilježi porast vec od 1953. U razdoblju 1961.-1971. čak je 91,4 % ili 139 naselja depopuliralo. Usporedba početka (1948.) i kraja (1991.) analiziranog poslijeratnog razdoblja otkriva da je u 138 ili 90,8 % naselja smanjen broj stanovnika, a da gotovo polovica naselja (46,7 %) bilježi pad u svim medupopisnim razdobljima od 1948. do 1991. Proces depopulacije smanjen je u razdoblju 1971.-1981. na 81,6 % naselja i osobito od 1981. do 1991. (61,8 %), ali u depopulaciji naselja raste relativan udio prirodnog pada, a smanjuje se udjel emigracije, uz starenje stanovništva što znači da je depopulacija ušla u posljednju fazu; fazu izumiranja stanovništva. Izravna posljedica i pokazatelj depopulacije jest starenje stanovništva. Zadnji popis iz 1991. ustanovio je da čak 82,9 % naselja ima duboko staro ili izrazito duboko staro stanovništvo. Može se pretpostaviti da ce depopulacija sve manje biti uzrokovana emigracijom; glavnim uzrokom nakon drugog svjetskog rata do danas (1991.), a sve više prirodnim padom uz istovremeno daljnje starenje stanovništva. Mnoga ce se naselja ugasiti (prepoznali smo ih 16) i time postati puki geografski pojmovi kao što se to u meduvremenu dogodilo s naseljem Vrnjak8. Literatura i izvori Baučic, Ivo (1970): Suvremena demografska kretanja u Buzeštini i njihove gospodarske posljedice, Istarski mozaik, br. 5-6, str. 51-67. Bertic, Ivan (1997): Istra-geografska obilježja, Geografski horizont, br. 2, str. 11-34. Blaževic, Ivan (1991): Demografske značajke Istre, Gospodarstvo Istre, br. 4, str. 7-15. Blaževic, Ivan (1994): Demografski aspekt urbanih središta Istarske Zupanije, Zbornik radova znanstvenog skupa "Susreti na dragom kamenu", sv. 19, str. 541-552. 8 Terenskim obilaskom 13.8.1994. i 4.4.1999. utvrdili smo da je naselje Vrnjak bez stalnih stanovnika. Postalo je "mrtvo selo". 189 Ivan Zupane /Dela 1 6-2001 • 1 79-1 91 Friganovic, Mladen (1990): Demogeografija: stanovništvo svijeta, Zagreb, Školska knjiga. Giuricin, Luciano (1986): Bez sustezanja o "povijesti jednog iseljavanja" (prev. Mario Barak), Dometi, br.4, str. 47-56. Korenčic, Mirko (1979): Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb, JAZU (Djela JAZU, knj. 54). Laušic, Ante (1987): Uzroci i oblici iseljavanja iz Istre nakon drugog svjetskog rata, Zapošljavanje i udruženi rad, br. 3, str. 369-387. Malic, Adolf (1992): Centralne funkcije naselja unutrašnje Istre, Acta geografica Croatica, vol. 27, str.49-57. Miculian, Antonio (1991): Historiografija i publicistika o egzodusu: kritička opažanja, Pazinski memorijal, sv. 22, str. 109-119. Nejašmic, Ivica (1991): Depopulacija u Hrvatskoj: korijeni, stanje, izgledi, Zagreb, Institut za migracije i narodnosti, Globus Radica, Tonko (1980): Prilog demografskoj valorizaciji naselja u prostornom planiranju i uredenju na primjeru Istre, u: Spomen zbornik proslave 30. obljetnice Geografskog društva Hrvatske, Zagreb, GDH, str. 161-172. Trani, Germano (1980): Problemi di quantificazione del fenomeno dellQ esodo, u: Storia di unesodo (grupa autora), Trieste, Istituto regionale per la storia del movimento di liberazione nel Friuli-Venezia Giulia, str. 565-577. Wertheimer-Baletic, Alica (1999): Stanovništvo i razvoj, Zagreb, Mate d.o.o. Žerjavic, Vladimir (1993): Doseljavanja i iseljavanja s područja Istre, Rijeke i Zadra u razdoblju 1910-1 971., Društvena istraživanja, br. 4-5, str. 631 -656. Imenik naselja Republike Hrvatske, Zagreb, DZS, 1998. Korenčic, Mirko (1979): Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb, JAZU (Djela JAZU, knjiga 54) Popis stanovništva 1961., knjiga XI, Pol i starost, SZS, Beograd,1965. Popis stanovništva 1961., knjiga XV, Poljoprivredno stanovništvo, SZS, Beograd 1966. Popis stanovništva, domacinstava i stanova 1981., Stanovništvo po naseljima, opcinama i zajednicama opcina, Dok. 553, RZS SRH, Zagreb, 1984. Popis stanovništva 1991., Stanovništvo prema narodnosti po naseljima, Dokumentacija 881, DZS, Zagreb, 1992. Popis stanovništva 1991., Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima, Dokumentacija 882, DZS, Zagreb, 1994. Popis stanovništva 1991., Poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti i spolu po naseljima, Dokumentacija 886, DZS, Zagreb, 1994. 190 De populacija sjeverne hrvatske Istre Službeni list FNRJ, br. 1 /1951 i 12/1951 Službeni list FNRJ-MUIDS, br. 6/1954 Službeni list SFRJ, br. 38/1964 Službeni list SFRJ-MUIDS, br. 8/1965 Službeni list SFRJ-MU, br. 1/1977 Tabele rodeni i umrli po naseljima od 1964-1991, RZS SRH, Zagreb DEPOPULATION OF NORTERN CROATIAN ISTRA Summary The aim of the article is to evaluate the demographic development of northern part of Croatian Istria and stating the intensity and the spreading of depopulation and its consequences. After the World War II the whole area has been under a widespread depopulation which ended in 1971. The share of settlements which have undergone depopulation is: 1948.-1953. 87,5 %; 1953.-1961. 84,2 %; 1961.-1971. 91,4 %; 1971.-1981. 81,6 %; 1981.-1 991. 61,8 %. Nearly the majority (46,7 %) of settlements loses its inhabitants in all the periods between the censuses. During depopulation of the settlements, the relative number of negative population growth increases, while the percentage of emigration decreases along with the ageing of the population which means that depopulation has reached the phase of the population dying out. Disarranged age structure appears as the direct consequence and an indicator of depopulation. The last census from 1991. shows that 82,9 % of the settlements belongs to the category of extremly very old or very old population. It is assumed that depopulation will be caused by emigration to a much lesser extent, which was the main cause of depopulation since the end of the World War II, and much more by negative population growth along with the further ageing of the inhabitants. Many settlements will die out (we have recognized 1 6) and therefore become solely geographical terms. 191 Ivan Zupanc / Dela 1 6^2001 •179-191 Sl.4: Flišni (lapornati) svet med apnenčastimi luskami je zaradi slabše erozijske odpornosti znižan. Nastala so fluviokraška podolja, ki jim domačini pravijo »vale«. Ene spominjajo na suhe doline, druge, kot npr. Movraška vala na sliki, pa na kraška polja. Podolja so bila zaradi ugodnejših talnih razmer in izvirov, ki prihajajo na dan na stiku apnenca in fliša, ugodna za poselitev, zato so v njih nastale praktično vse vasi na prehodu kraškega v flišni del Slovenske Istre. (foto: D.Ogrin) 192