Poslarlna plaćena u goiovu su. № Cena Dln 2 M. SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog „Sokolska prosveta" Llublfana, 1 lamsara 1033 Izlazi svakog- petka • Godišnja pretplata 50 Din в Uredništvo i uprava naiazi se u Učiteljsko] tiskari, Frančiškanska ulica 6, telefon kroj 2177 • Račun poštanske štedionice broj 12.943 e Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaj u »m God. IV Brof 1 ■■мшп Novogodišn ja poslanica svim JzratsRim đruštvima & četama Brodo/ Sešite! U teško doba, kada se ljuljaju temelji pravog gospodarskog iU vota, kada visoko zapljuskuju valovi socijalnog zla i kada takoder pošteni i sposobni radnik ne može da dobije skromne zarade, upučus jemo ovu poslanicu svima vama, koji se nalazite zbijeni pod sokolskim zastavama. Svima nama poznato je, da se tom teškom materijalnom pritisku i iscrpljenju pridružuju i opasne mogučnosti moralnog propas danja, a što je još veća nesreča od prve. U to teško doba uništavanja i presahnjivanja moralnih i materijalnih vrednota našega naroda i svega sveta svi smo svesni, da sokolsko bratstvo proživljuje najteže iskušenje. Zlatna srž sokolskog bratstva u ognju je, da se u njemu pokaže njegova dragocenost, ko ju ne mogu da unište olujine sveta. Brat neka pomaže bratu, sestra sestri, do najviše mere mogućnosti! Ta mera proteže se u širinu, u koju čovek, koji stoji izvan našega broja, ne može da pronikne, jer ju u stvarnom sokolskom bratstvu oličava največa skromnost pojedinaca i najveća požrtvovnost celine. Skroms nost i požrtvovnost rastu iz temelja poštenja, koje usmeruje naše puteve i sva naša nastajanja k neprekidnoj radinosti, moralnom životu i bratskom sužiču sviju sa svima. Sokolstvo je usredotočenje moralnog i fizičkog zdravlja svega jugoslovenskog naroda. I još više i dalje seže naša ispoved: Sokolstvo je usredotočenje moralnog i fizičkog zdravlja svega Slovenstva l To spoznati, to primiti u se i u toj svesti sta jati u službi naroda — to je delo i plod sokolskog uzgoja. Taj uzgoj zahvata sve veće krugove naroda, a što nam je dokazom, da su ti široki krugovi naroda zeljni takovog uzgoja, jer su sami od sebe osetili njegovu potrebu. Nikakva vanjska sila ne može da prisili čoveka, koji motri i prosuduje život izvan sebe, da bi se protiv svoje volje pridružio gibanju i tvor* Dosti sveta, koji ga okružuje. On mora da pronikne u život vanjskoga sveta, da spozna njegovu cenu, da ga doživi u sebi, te da mu se istom tada preda iz vlastite volje: tako postaje u široko j skupnosti saradnik njenih svrha, koje time i pospešuje, težeći s celinom istom cilju. Taj naš sokolski život neprestano je talasanje duha, intelekta, principa moralnosti, uopče duševnosti — talasanje u širinu, prema gore i prema dole, da se izravnava misaonost i čuvstvovanje stotina tisuća u ravninu državljanskih kreposti i čovečjih vrlina i da u realni život mnoštva prenosi načelo sokolske jednakosti. U tom načelu, kojemu viši i dublji značaj podaje sokolsko brats stvo, nestaju i gube se socijalne razlike, klasne podvojenosti i dru* štvene pregrade, i iz toga vrelca vlastitog prosudivanja i vlastitog ocenjivanja svakoga pojedinca, iz toga vrelca samosvesti i vlastite .vrednosti kipi lepota i snaga nacionalnog života kao celine, koja živi u takovoj slobodi, kakovu sama steče veličinom i potrebom svoga kulturnog i socijalnog pojmovanja, rekli bi, po žedi i gladi svoje duševnosti i svoje državljanske svesti. U tom našem sokolskom životu pripada svakome pojedincu ono mesto, koje sam odredi gledom na svoje dužnosti, koje ima kao čovek i državljanin prema celini, i u toj celini kao njen sastavni deo, i gledom na prava, koja mu ih priznaje izvršavanje dužnosti. Kako su pak dužnosti svima jednake: dužnosti kreposnog, nacionalnog i drs žavljanskog života, to su takoder svima jednaka i prava: udeo na svim tečevinama toga života: život u slobodi državljanina i čovekal Svemu tome i takcvome sokolskom životu, koji teži za uredes nošću, pravdom, poštenjem, skromnošču, čednošću, istinom i bratskom ljubavlju u svemu javnom i privatnom životu, koji s naporom sviju svojih snaga do skrajne požrtvovnosti i iscrpljenja nastoji da očuva i ojača moralno i fizičko zdravlje naroda, kao najjaču i najizdašniju njegovu otpornu i obranbenu moč, temelj je slobodna volja pojedinca u službi velike slovenske ideje i najvećeg idealizma s neklonivom verom u pobedu kreposti i viteštva nad materijalizmom i nemoralom. Svi dobri, plemeniti, bistrovidni i sa slovenskom misaonošču za* dojeni državljani u našem su taboru, ako još ne stvarno i aktivno, a ono bar sa simpatijama, mislima i srcem, odakle nije više daleko do našeg živog i radinog kruga. Na te računamo, s njima se ponosimo. Neprijatelja pak — pa bili ti bilo gde medu nama ili van naših granica —• ne bojimo se, jer je snaga ideje i idealizma jača i trajnija od neprijateljstva, zlobe i zavisti. Kada se pozivom na vernost u službi ideje i idealizma obračamo svim svojim pripadnicima, naglašujemo ujedno kao hitnu i neotklo* nivu potrebu, da u toj službi neklonivo i neustrašivo ustraju naročito ona brača, koja su bilo na kojigod način pozvana da na javnim i svim pogledima istaknutim mestima i položajima upravljaju i vode poslove pune odgovornosti nacionalnoga i državnoga života. Pod svaku cenu moramo mi optimiste, svi kao jedan, čuvati i braniti lepotu ideje, veličina idealizma, ravnu liniju Jugo-slovenstva i slovenske sokolske orijentacije! Primiče se vreme, kada če nam biti moguče da dovoljno izrazimo, vidno i javno pokažemo, otvoreno i iskreno, kako smo dozreli u svojem unutarnjem životu i kako visoko stoji naša pripravljenost u neprekidnom uzgojnom radu. Nalazimo se u jubilarnoj godini jugoslovenskog Sokolstva. Pre sedamdeset godina bilo je osnovano prvo sokolsko društvo u našoj otadžbini: Južni Sokol, danas Ljubljanski Sokol. U smislu zaključka naše zadnje glavne skupštine održače se u toku meseca juna u proslavu ovoga jubileja, u sedištu ovog matičnog društva, pokrajinski slet Saveza SKJ u Ljubljani, koji je inače obavezan za 8 župa (Celje, Karlovac, Kranj, Ljubljana, Maribor, Novo mesto, Varaždin i Zagreb), ali za koji se ipak pokazuje veliko zanimanje po svim ostalim župama, tako da če to biti velika sokolska, državna i nacionalna manifestacija, koja če biti tim značaje nija, jer očekujemo poset slovenske brače iz Saveza slovenskog Sokolstva. U uverenju, da čemo takoder i tom prilikom prebroditi sve teškoče vremena i prilika, pozivamo sav naš veliki sokolski rod, da se na taj slet pripravlja duhovno i telesno, da u punoj svesti i u neklonivom optimizmu od toga doba dalje pokročimo junačkim sokolskim ko* rakom k budučoj slavi i veličini naše otadžbine! U tom uverenju šaljemo svim sestrama i brači, naraštaju i deci, iskrene bratske pozdrave. ZDRAVO! Beograd, 1 januara 1933. Savess Sokola Kraljevine Jugoslavije Zalivala NJ. Vel. Kralja Savezu SKJ Savez SKJ primio je na ruke prvog saveznog potstarešine brata Ganila sledeču zahvalu Nj. Vel. Kralja: Gospodine. Njegovo Veličanstvo Kralj primio je sa zadovoljstvom toplu čestitku, koju ste izvoleli poslati o danu rodenja u ime Jugoslovenskog i Slovenskog Sokolstva i blagovoleo je narediti mi, da izjavim zahvalnost. Maršal Dvora, deneralštab. brigad, dene ral. Dimitrijevi ć. Prelazeci u 1933 Padaju mi na um sve one prome-ne i svi oni pokušaji, koji su nas u ovo 14 godina zajedničkoga života, kod izgradivanja naše zajedničke države, otadžbine i nacije, snalazili. Grešilo se — sad više, sad manjc, a i grešilo se teško — na mnogim stranama novoosnovane zajednicc. Svako je radio, tako reci, što je hteo. Bilo je slo-bode, gde je trebalo stege, a stezalo se, gde je trebalo popuštati. Večina, u inflaciji i deliriju oslobodenja, na-dala se i verovala, da če u slobodi pro-teči med i mleko, da če zloča postati krepošču, da če urlik svega što ne valja skrenuti narodni život i rad na ispravnu stažu, iako deca novog slo-bodnog života krenu stranputicom. Separatizam bio je zauzeo toliki mah, da jc brat u bratu gledao največeg dušmanina. Išlo se je tako daleko, da su s poslanickih klupa padali izrazi, koji se ne bi smeli reci ni najgorim robijašima. I došlo je ... Još i danas nalazimo dobričina i pokvarenjaka, koji veruju, da je sve to moralo da tako bude. Još i danas ti isti pokušavaju, nakon mnogih naj-gorčih iskustava, da sugeriraju potrebu vračanja na sve ono što jc bilo. Kao da je sve to več zaboravljeno! Ta ša-čica nezadovoljenih, povredenih i prepotentnih ambicija u državi i van nje sve uspehe prikazuju neuspesima i zlu-rado se vesele tim »neuspesima«, ve-rujuči, da je nadošao njihov momenat, kad če opet da sednu na narodnu gr-baču i da mu ponovo isišu veru u zdravil i lepu budučnost. Sokolstvo treba da bude na straži prema svim tim pojavama. Uz naš za- datak da jačamo i krepimo telo i du-šu, naš je isto toliko važan i svet za-datak da dajemo od sebe sve što je potrebno za suzbijanje svih tih nasr-taja, dolazili oni ma s koje strane — otvoreno ili pod krinkom. Naša če-tvrt-milijunska sokolska vojska raste, napreduje, iz dana u dan je složnija i jača, stoji i stajače večito spremna da stečeno brani svim svojim snagama, da svu svoju jakost pruži na obranu protiv tih i takvih nasrtaja. Nije retka pojava, da sc Sokolima grozi, da im se oduzima dnevna za-služba samo zato, jer su Sokoli. Sokoli su napadani s propovedaonica, za-branjuje im se posvečivanje sokolskih zastava. Sokolima u odori zabranjuje se pristup u crkvu. Svi ti napadi osta-če bez posledica, ako ostanemo čvrsti i nepokolebivi u našim sokolskim re-dovima i u našim sokolskim idealima. Napadaju nas iz busije i otvoreno. Dogada se da pojedinci budu i loše opisani kod svojih nadleštava samo zato jer su Sokoli. Oni slabiji postače možda malodušniji, oni pogodeni možda če i istupati iz naših redova. Zar da osianemo skrštenih ruku i pognutih leda? Sve je to upereno i usmereno protiv Jugoslovenstva, jer smo mi Sokoli oni koji dnevno ispovedamo Jugoslo-venstvo. To naše Jugoslovenstvo isti-čemo glasno i jasno svakom prigo-dom, kod svake naše priredbe. Naš se rad oseča svuda. Ne mirujemo nigde. Ušli smo i u najmanja sela. Svet veruje u našu ispravnost i dobronamernost. Naši redovi napreduju, po-staju brojniji. Taj naš posao smeta Srečna Л/<о>0<а godina f Svim našim saradnicima, pret-platnicima, oglasivačima i prija-teljima našega lista želimo srečnu ŽNovu godinui Uredništvo i uprava mračnjake u nji kao drugi pretsletski вд> 18 juna. Dan sokolske dece i naraštaja dne Juna. Medusletska takmičenja od 26 do i7 juna. Pozdravno veče u domu Sokolskog društva Ljubljana Tabor 27 juna. — Svečana skupština »Ljubljanskog« Sokola« dne 28 juna u 11 časova. Pokusi prostih vežaba na sletištu dne 28 juna pre podne. Prva javna vežba na sletištu dne 28 juna posle podne. Svečana akademija »Ljubljanskog Sokola« uveče 28 juna. Svečana povorka dne 29 juna u 9 časova; posle povorke svečano razvi-viče nove zastave »Ljubljanskog Sokola«, dara Nj. Vel. Kralja, na Kongresnom trgu; posle podne druga javna vežba na sletištu; uveče pučka svečanost na prostoru Ljubljanskog velesejma. izleti po Dravskoj banovini dne 30 juna. Ovaj raspored, za koji glavni slet-ski odbor pridržava pravo eventualne promene, ohjaviče se za pretsletske i sletske dane posve detaljno. «&» odeljenja. Načelništvo Saveza mišljenja je, da se promeni red takmičenja i da se dozvoli, da se društvena odeljc-nja.sastavljaju od više društava. U slučaju pobede, mač čuva ono društvo, koje je brojčano dalo najviše takmiča-ra za ovakvo odeljenje. Sto se tiče pokrajinskog sleta u Ljubljani, brat načelnik obrazlaže nje-govu organizaciju i iznosi, da su pred-\ideni pretsletski dani, medusletske utakmiee i glavni sletski dani. Brača češkoslovački Sokoli najavili su več, da če ovom sletu prisustvovati i da su iza-brali naročitu komisiju, koja če izradi-ti sve detalje za učestvovanje ČOS na samora sletu, a nema sumnje, da če se torne pozivu odazvati i ostali slovenski sokolski Savezi. Načelništvo Saveza je raspravljalo 0 reorganizaciji tehničkoga rada. Načelništvo je mišljenja, da se uredi kao u neku ruku tehničko nadzorstvo za dve ili više župa, a koje bi se bavilo sprovadanjem zajedničkog vaspitnog rada za svoje podređene župe. Za sada još nije donešen definitivan zaklju-čak, več sc odlučio, da se u toj stvari 1 po toni predmetu sazove anketa, koja bi o tome iinala da donese definitivan zaključak. U vezi održavanja savezne škole načelništvo je mišljenja, da je u pr-vom redu potrebno da se organizuju IX sedntea izvršnog odbora Saveza SKJ, održuna dne 20 decembra 1952 Brat Gangl upozoruje na okolnost, tla se približava vreme, kada se imadu održati godišnje skupštine sokolskih društava i četa. Dosledno dosadanjoj praksi trebalo bi i opet svim tim našim jedinicama da. se uputi jedna poslanica. Ta poslanica več je izradena i sprcmljena za štampu, pa moli da se ista prilivati i razašaljc svim jedinica-ma. — Pri m a se. Načelnik brat Miroslav Ambrožič izveštava, da je prošlog meseca prisu-stvovao sedniei Saveza slovenskog Sokolstva. Toni zgodom primio je nalog da u ime ČOS izrazi iskrenu i bratsku zahvalu jugpslovenskom Sokolstvu za učestvovanje na ovogodišnjem sveso-kolskom sletu u Pragu. Na sedniei se kao jednoj od glavnih tačaka rasprav- ljalo o redu takmičenja na svesokol-skim sletovima, pa se odlučilo, da se u buduče utakmiee, kojima prisustvuju uz Savez koji ih prireduje, još dva druga Saveza, ima smatrati sveslovenskom utakmicom. Zatim referiše o radu na-čtlništva Saveza SKJ te o zaključcima tchničkog odbora Saveza, a s osobitim obzirom na medusletske utakmiee, koje se imadu održati 1933 godine. Iste če započeti sa skijaškim utakmicama na Bohinju. Dosada su se za ove utak-mice javili brača Čehoslovaci, a svi su izgledi, da če im sudelovati i Poljaci i Rusi, tako da je van svake sumnje, da če ove utakmiee doista biti svesloven-ske. — Nadalje izveštava, da su vežbe za pokrajinski slct u Ljubljani dovršene i da če se objaviti u narednom broju »Sokola«. Radi se sada o prelaz-noj nagradi, o »Maču Kralja Aleksandra«. Želja je nekih župa, da se — u eilju kako bi učestvovalo što više na-tccatelja — dozvoli i nastup župskih Kao sletište izabralo se je letnje vežbalište Ljubljanskog Sokola, koje |eži na podnožju parka Tivoli. Izbor °fia prostora kao sletišta bio je posrečen ne samo radi krasnog ležaja, Več takoder i zbog bližine središta mesta. Pa takoder i za vežbačko članstvo °dgovara taj prostor, jer če ga nasadi Parka svojom senom braniti od sunča-žege. T, Sletište leži zapadno od grada Ljubljane u parku Tivoli. Na sever-®°j strani graniči s kupalištem »Iliri-i Ljubljanskim velesajmom, na jstočnoj državnom željeznicom Ljub-Jana-Rakek, na jugu i zapadu raspro-®tiru se pak nasadi parka Tivoli. Sletište obasiže 24.000 k v. m. bez »radskih cesta te se deli na vežbali-4аУл može najedanput da vežba vežbača. Oko sletišta je prostor za vežbanje na spravama s pojasom od 8 do 10 m širine. Zapadno od sletišta biče podig-nuta glavna tribina sa 2688 sedišta, s kraljevom ložom i 14 manjih loža. Lože če biti pokrivene te če imati posebne stepenice. U sredini pod tribi-nom projektiran je 10 m širok ulaz na vežbalište za nastup vežbača. Za otstup vežbača s vežbališta biče ure-dena dva izlaza pod tom tribinom sa 5 ir širine. Tribina je 96 m duga i 12.75 m široka. Iza sletišta na tribini biče postavljene lože, a nad ovima na-laziče se načelnički mostič. U pojasu za vežbanje na spravama, na severnoj, istočnoj i južno} strani biče podignuta tri reda klupa za 1300 gledalaca. Za ovim sedištima na južnoj strani projektovana je tribina za 6000 stajališta, a koja če biti 72 m duga i 15.12 široka. Na istočnoj strani predvideno je 2000 mesta za stajanje na terenu. U sredini stajališta biče podignut glaz-beni paviljon u obliku polukruga za 60 glazbenika. Na severnoj strani iza sedišta na klupama biče prostora za 3000 mesta za stajanje, iza kojih je predviden takoder i prostor za podignuče još jedne tribine, bude li to od potrebe. Ukupno su na sletištu projektovana tri ulaza, odnosno izlaza. Prvi ulaz leži na jugoistočnoj strani sletišta kod negdašnjeg kina Tivoli u pro-duženju Puharjeve ulice. Drugi ulaz je na zapadnoj strani izmedu južne i zapadne tribine do kojega se dolazi po Latermanovom drvoredu, a treči ulaz nalaziče se na severozapadnoj strani sletišta, kojemu če se prilaziti sa Celovške ceste po ulici kraj vele-sajma i kupališta Ilirija. Kod svakog • «•••• ulaza projektovano je po više pokritih blagajna. Ulazi biče ukrašeni s od-govarajučom arhitekturom i s visokim stu povirna. Na sletištu biče dovoljan broj zahoda i pisoara, a za okrepu pak nalaziče se na trima stranama sletišta posebni paviljoni. Predvideni su takoder i prostori za sletske otseke. kao takoder i prostori za prvu pomoč, vatro-gasce i za poštu. Ne treba naglasiti, da če se pobrinuti za pitku vodu, požarne hidrante i rasvetu. Čitavo sletište biče ogradeno s odgovarajučom ogradom, koja če se dovoljno ukrasiti sa zastavama i cve-čem, tako da če pružati celokupni pogled na sletski prostor prijatnu sliku. Za sabiranje i formiranje vežbača. kao takoder i za svlačionice, biče na raspolaganju prostor Ljubljanskog velesajma sa svim objektima. Vežbači če imati svoje svlačionice pod otvore-nim paviljonima objekta E i F te obje-kata F, E i Z. članice pak u objektu G, za naraštaj je predviden objekt J. U svlačionicama biče postavljene klu-pe i vešalice za odela. Za pohranu novca i dragocenosti urediče se pose-ban prostor; za umivanje vežbača pak biče uredena korita sa pipcima i nekoliko tuševa. Na prostoru Ljubljanskog velesajma biče vežbačima na raspolaganju 4 zahoda s pisoarima. Takoder če se pobrinuti da bude u do-voljnoj meri pitke vode. Formiranje vežbača biče na vele-sajamskoj cesti i na prostoru uz bivši Higijenski paviljon, odakle če odla-ziti na vežbalište pod glavnom zapad-nom tribinom. Za uzdržavanje reda na sletištu 1 velesajamskom prostoru starače se dovoljan broj redatelja. Da li ste več poručili za sokolsku decu SLIKOVNICE „SOfCOLiČEV DAN“ „DAN SOKOLIČICE" Ako još niste, učinite to odmah! Cena im je Din 1*50 po kom. i naručuju se kod J&lgosiovetfske sokolske matice — Ljubljana, Narodni dom i održe dobri župski prednjački tečaje vi, da se povodom održavanja ovih tečajeva vidi i ispita, gde su najbolje iavezne vaspitne sile. Tek nakon što se vide rezultati župskih prednjačkih točajeva, da se pristupi uređenju jedne uzorne savezne prednjačke škole. Ovo se ])itanje još proučava, a predvidena savezna prednjačka škola ima da se održi u jeseni naredne godine. Sto se tiče pripomoči za prednjačke tečajeve župa, mišljenja je, da bi trebalo ove podupreti. Brat Dura Paunkovič upozorava, da je potreba da se odmah podupru žu-pe glede tečajeva, i to da ih se podupre prema jačmi p oj edinih tečajeva iz sta-vaka, koje su budžetom predvidene. Načelnik brat Ambrožič jednako je za to da se sokolske župe podupru glede održavanja tečajeva, no da se razdeoba potrebnih potpora sprovede u sporazumu s načelništvoan Saveza. — Ovaj dodatak, kao i sam predlog pri-ma se u celosti. Zatim brat načelnik govori o Imenovanju, odnosno hiranju teliničkih odbora i načelništva župa i dioištava. Konačno izveštava, da su od Strane našega Saveza članovima nauelni-štva Saveza slovenskog Sokolstva uz njega još i brača Vojinovič, Jeras i Trček. Time je brat načelnik završio svoj izveštaj, koji se u celosti prima do znanja zajedno sa predlozima, koje je tekom referata izneo. Ekonom Saveza brat Branko Živ-kovič izveštava, da Sokolsko društvo Ljubljana I moli, da mu Savez kompenzira odredeni savezni porez za godinu 1931 u iznosu od Din 12.060 i za godinu 1932 u iznosu od Din 6.520 sa beska-matnim zajmom, koji mu je bio odre-den na glavnoj skupštini u Kragujevcu godine i927. — Udovoljava se. Sokolsko društvo u Kotoribi moli, da mu se otpiše porez za god. 1932. — Zaključuje se, da se toj molbi iz prisa-eipijelnih razloga ne može udovoljiti. Sokolska četa u Matejči (Sok. društva Kumanovo) javlja, da je želja nji-hovoga članstva, da navedena četa ne plača ozlednoga fonda i fonda za pot-pore, jer da članstvo nema potrebnih financijalmh sredstava. — Zaključuje se, da nijedno društvo niti četa ne može biiti izuzetak u propisima i obave-zama ozlednoga fonda, pa je dotična četa dužna da uplačuje sve doprinose, kako ozlednim tako i potpornim fon-dovima. Sokolsko društvo Ložnica moli da mu se oprosti uplata poreza za ovu go dinu. — Ovoj se molbi iz principijelnih razloga ne može udovoljiti. Sokolsko društvo Vinkovci žali sc | protiv odmerenja župskog doprinosa. — Pošto je iz samih akata, a naročito statističkih podataka vidljivo, da je župa kod odmerenja poreza u svakom pogledu postupila ispravno, to se žalba dru&tva Vinkovci odbija. Župa Mostar iznosi predlog, da bi u buduče Savez snosio troškove oko održavanja sednica zbora župskih načelnika. — Molba se ne usvaja s raz loga, jer je lakše da jedna župa snosi trošak za jedno ili dva lica, koje šaljc na sednice načelništva Saveza, nego li je to Savezu, koji bi morao snositi za 50 i više lica. Zaklada »Daksa«, fond za potporu porodica nastradalih jugoslovcnskih pomoraca, moli da joj se dodeli izves-na potpora. — Zaključuje se da se gle-dom na naročitu svrhu ovoga fonda istome podeli potpora od Din 200'—. Državna osnovna škola u Pavila-ma moli da ju se potpomogne novčano oko organizacije školskc kuhinje. — Molba se ne može uvažiti. Tvornica gramofonskih ploča u Novom Sadu moli, da joj se dozvoli da stavi u promet ploče s nazivom »Soko«. — Gledom na raniji zaključak, da se sokolsko ime i naziv nema upotreblja-vati u trgovačke i reklamne svrhe, zaključuje se, da se molba ne usvaja. Župa Tuzla upučuje akt Sokolske čete Čadaviea kojom moli novčanu po- moč ili pozajmicu za otkup zgrade za dom. — Molbi se ne može udovoljiti. Sokolsko društvo Križevci moli da mu se dade potpora u iznosu od Din 30.000’— u svrhu uredenja letnjeg vež-bališta. — Molbi se ne može udovo-Ijiti. Župa Niš upučuje molbu Sokolske čete Salaš, kojom moli pomoč u svrhu dogradnje doma. — Molbi se ne može udovoljiti. Uprava Oficirskoga doma dostav-ja račun režijskih troškova oko orga-nizovanja Sokolske izložbe. — Zaključuje se da se isti ima podmiriti. Brat Živkovič upozoruje na pravilnik za naplatu dnevnica i troškova oko putovanja i izaslanja članova uprave Saveza tehničkih organa i nameštenika Saveza. Po pravilniku ima se za svaku godinu unapred odrediti višina dnevnica. Kako su doista materijalne prilike Saveza teške, to predlaže da se dnevnice snize. — Prima se. Pretsednik prosvetnog odbora brat dr. Belajčič izveštava, pored ostalog, da se po župama sve više održavaju tečaj e vi. Naročito su lepo zapaženi prosvetni točajevi u Vel. Bcčkereku, Nišu, Negotinu, Sušaku i Kragujevcu, a koji su se održavali prema odredenom planu. Nadalje se primečuje nastojanje u pojedinim župama da izdaju svoje žup-ske listove. S pohvalom valja istači župske listove župe Varaždin i Osijek, koji su dobro uredivani i nalaze se na zamernoj višini. Župa Celje takoder je odlueila da pokrene svoj list, a koji bi promieao potrebe župe. Savezni prosvetni odbor je mišljenja da se odobri izlaženje ovoga lista. Savezni prosvetni odbor u poslednje vreme dobiva čitav niz molba, ko-jima se traži da se otkupi izvestan broj knjiga, a koje nemaju nikakve veze sa Sokolstvom. Savezni prosvetni odbor je mišljenja, da i u tom pogledu treba sprovesti princip štednje, pa da se ne otkupljuju knjige, koje nemaju veze sa Sokolstvom ili harem praktične vrednosti za opšti prosvetni rad. Predlaže, da so u jednom primerku otkupe edicije »Književno# severa«, i da se iste preporučuje u listu. Jednako predlaže i za knjigu »Istorija vazduhoplov-stva« da se u jednom primerku poruči za saveznu biblioteku. Predlaže nadalje da se odobri ko-opcija brata dra. Aleksandra Tabako-viča u prosvetni odbor Saveza, a koji bi preuzco releradu za opšta kulturna i socijalna pitanja. — Prima se. Konačno brat dr. Belajčič iznosi, da je pretsednik prosetnog odbora bratske ČOS dao ideju za sastanak svih prosvetara postoječih slovenskih sokolskih Saveza. Moli da se u načelu odobri ovaj sastanak. — Prima se time, da se bratu dr. Belajčiču poverava da povede prethodne dogovore glede organizacije samoga sastanka. Pretsednik ozlednog fonda brat dr. M. Dragič podnaša izveštaj o poslovanju ozlednoga fonda, pa sc po njegovem predlogu zaključuje da se podele potpore iz navedenog fonda: Pavlu Tu-šeku, članu Sok. društva Hrastnik 210 Din; Robertu Cimermanu, članu Sok. dr. Zabukovje, 300 Din: Rudi Zagodi, članu Sok. dr. Brežice, 210 Din; nara-štajcu B. Mamičeku iz Sok. dr. Celje, 330 Din; Joži Plauštajneru iz Sok. dr. Sv. Juraj ob Juž. žel. 450 Din; Robertu Ivanu iz Sok. dr. Senovo 300 Din; Milošu Vastieu iz Sok. dr. Hrastnik 900 Din; Savi Dobroviču iz Sok. dr. Bclovar 450 Din; Andriji Marzočiču iz Sok. dr. Ždala 450 Din; Dragutinu Petrinjcu iz Sok. dr. Dubrava 600 Din; Stanku Pintariču iz Sok. čete Savica 450 Din; Bo-rislavu Kostieu iz Sok. dr. Beograd I 350 Din; Srbislavu Nikoliču iz Sok. dr. Ruma 450 Din; Dreni Nikolič iz Sok. dr. Ruma 210 Din; Krsti Zoričiču iz Sok. dr. Zemun 400 Din; Georgu Me-sarošu iz Sok. dr. Indija 750 Din; Justini Pust iz Sok. dr. Dol pri Hrastniku 1.200 Din; Marku Dučiču iz Sok. dr. Jošica-Duriči 300 Din; Bogdanu Matkoviču iz Sok. dr. Perast 250 Din; Bajkiču Milanu iz Sok. dr. Karlovac 140 Din; Kovačiču Božidaru iz Sok. dr. Metlika 900 Din; Ivanu Testenu iz Sok. dr. Radovljica 750 Din; Mavri Francu iz Sok. dr. Škofja Loka 140 Din; Valburgu Štrasu iz Sok. dr. Donji Logatec 210 Din; Francu Noču iz Sok. dr. Domžale 140 Din; Piškoru Joži iz Sok. dr. Ivančna Gorica 210 Din; Francu Smoleju iz Sok. dr. Kočevje 210 Din; Nahliku Maksu iz Sok. dr. Tabor 210 Din; Alojziju Klemenčiču iz Sok. dr. Tabor 210 Din; Augustu Fabiču iz Sok. dr. Tabor 900 Din; Ivanu Černeju iz Sok. dr. Polje 560 Din; Francu Gokjaru iz Sok. dr. Polje 140 Din; Zdravku Goljam iz Sok. dr. Polje 210 Din; Marijanu Švagelju iz Sok. dr. Zalog 1000 Din; Ervinu Vlodigu iz Sok. dr. Gu-štajna 140 Din; Juraju Klokočovniku iz Sok. dr. Konjice 280 Din; Leonu Štu-kelju iz Sok. dr. Maribor-matica 210 Din; Dušanu Poljancu iz Sok. dr. Maribor III 450 Din; Beli Norbertu iz Sok. dr. Maribor-matica 600 Din; Sevniku Srdjanu iz Sok. dr. Maribor 600 Din; Sonji Lavrenčič iz Sok. dr. Maribor 70 Din; Dvorniku Franji iz Sok. dr. Možice 210 Din; Branku Vadmalu iz Sok. dr. Murska Sobota 600 Din; Ignacu Krakoliniku iz Sok. dr. Muta Vuzenica 230 Din; Antonu Andricu iz Sok. dr. Muta Vuzenica 90 Din; Rudolfu Kraljcu Sok. dr. Ormoža 200 Din;, Francu (Srea rečno novo leto ! ŽJugoslovenska Sokolska Matica Ljubljana, ZNaroclni dom UČITELJSKA TISKARNA regietrovana zadruga z o m e J e n o zavezo Vjubljana, frančiškanska ulica e Srečno novo leto! PcSIOSOreSlO IZ Tomažu iz Sok. dr. Prevalje 380 Din; Franji Logoru iz Sok. dr. Slovenska Bistrica 960 Din; Hubertu Žerjavu iz Sok. dr. Središče ob Dravi 420 Din; Joži Veseljku iz Sok. dr. Središče ob Dravi 140 Din; Francu Leskovaru iz Sok. dr. Studenci 560 Din; Kocuvanu Eduardu iz Sok. dr. Sv. Benedikt 300 Din; Julijanu Gabercu iz Sok. dr. Veržeja 750 Din; SaviJDakiču iz Sok. dr. Bijenja ISO Din; Žakniču Dušanu iz Sok. dr. Blato 210 Din; Feti Merdžu iz Sok. dr. Čapljino 160 Din; Omeru Ta-noviču iz Sok. dr. Gacko 120 Din; Božidaru Sijeranu iz Sok. dr. Mostar 150 Din; Anki Prizaič iz Sok. dr. Vela Luka 700 Din; Kantar Padovanu iz Sok. dr. Vela Luka 300 Din; Voji Strlajiču iz Sok. dr. Mol 420 Din; Gruji Jakšiču iz Sok. dr. Mol 80 Din; Dušanu Stojniču iz Sok. dr. St. Bečej 140 Din; Adolfu Porenti iz Sok. dr. Novo Mesto 210 Din; Branku Repiču iz Sok. dr. Podr. Slatina 90 Din; Jelki Tepšič iz Sok. dr. Slav. Brod 120 Din; Dragi Milinoviču iz Sok. dr. Breza 210 Din; Karlu Dicu iz Sok. dr. Novo Sarajevo 200 Din; Rozi Berče iz Sok. dr. Darda 396 Din; Jakovu Jurjeviču iz Sok. dr. Komiža 280 Din; Boži Plcjiču iz Sok. dr. Omiš 900 Din; Mileni Ivančevič iz Sok. dr. Split 650 Din; Josipu Raj e vicu iz Sok. dr. Supetar 300 Din; Josipu Orliču iz Sok. dr. Aleksandrovo 1.50 Din; Bartulu Grašu iz Sok. dr. Pag 100 Din: Hazimu Avdibegoviču iz Sok. dr. Lukavac 460 Din; Josipu Horvatu iz Sok. dr. Čako-vac 280 Din; Dr. Oti Šantelu iz Sok. dr. Lepoglava 600 Din; Rudolfu Ajzeru iz Sok. dr. Jasenovo 104 Din; Marinku Valinu iz Sok. dr. Padej 600 Din; Jošku Šeleru iz Sok. dr. Rajhenburg 230 Din. — Prima se. Blagajnik brat Momčilo Branovač-ki podnaša izveštaj o poslovanju savezne blagajne u mesecu oktobru 1932 god. kao i pregled ostvarenih prihoda i rashoda Saveza za vreme od 1 janu-ara do 30 novembra 1932 god. — Oba izveštaja primaju se. Zatim statističar brat Verij Švaj-gar podnaša izveštaj o radu i poslovanju statističkog odeljenja. Izveštava, da je mala statistika za 1932 god. dovršena, nadalje da su završeni veliki statistički iskazi za god. 19_5, dok sc oodina 1930 završava, a za prošlu go-dinu sakupljeno je 1460 izveštaja dok nema izveštaja od 43 društva 14j četa. Glede katastarskog odel jen j a izveštava da se prošla godina dovršava, a sprema se materi j al za ovu godinu. Razdeoba novih katastralnih brojeva izvršiee se ovih dana. 1 opet se ukazuje potreba održanja zbora župskih statističara, a naročito gledom na donošenjc odlukc 0 naraštajskom katastru On drži, da bi najpodesnije vreme bilo da se ovaj zbor održi tekom meseca januaia. Konačno iznosi tačnu malu statistiku^ po datumu od 30 juna 1932 g. Izveštaj 1 predlog brata statističara prima se u celosti i odobrava da sc sazove zbor župskih statističara. Zatim brat Gangl povada reč o skupštinama društava, župa i Saveza. Praksa je dokazala, da je nemoguče da se držimo rokova predvidenih statutom, odnosno pravilima, pa predlaže da se uputi raspis društvima, da svoje skupštine imadu udesiti tako, da se sve društvene skupštine dovrše do polovice meseca februara, a jednako da se dozvoli i župama da mogu prema ukazanoj potrebi da prenesu svoje skupštine na mesec mart, ali sve župske skupštine imaju da budu dovršene do 15 marta. Sto se tiče izaslanja sa-veznih delegata na župske skupštine, zaključuje se, da če se delegati izaši-ljati, ali gledom na teške materijalne prilike Saveza ovo izaslanjc neka se udesi tako, da je to vezano sa manje troškova. . Prema torne i savezna skupstina ima da se održi meseca aprila, a kako u polovici meseca aprila dolaze uskrsni blagdani, to se zaključuje, da sc sa- vezna skupština ima održati 23 aprila 1933 g. Pošto se prema statutima pre glavne skupštine Saveza ima sastaviti plenum Savezne uprave, to se zaključuje, da se isti održi 19 marta 1933 godine, dok se svi izveštaj i saveznih funkcionara imaju dostaviti njemu najkasnije uključivo do 12 marta. — Prima se. Tajnik brat Brozovič po tome re-ferira o tekučim poslovima. Iznosi, kako je štampanje tabaka predavanja nastavnika vojničkog prednjačkog tečaja skopčano s velikim troškovima, koji su daleko veči nego bi bili da se ta sva predavanja redigovana sakupe i izdadu u jed naj naročitoj knjiži, koja bi dapače mogla da posluži i u neku ruku kao udžbenik za sokolske čete. — Zaključuje se u principu da se odobrava štampanje ovakve knjige, ali da se pre pristupa spremanja ruko-pisa zatraži mišljenje načelništva Saveza, odnosno prosvetnog odbora. Maršalat Dvora uputio je upravi Saveza akt, kojim istu izveštava da je Nj. Vel. Kralj blagovoleo primiti po-časnu plaketu Saveza i naredio, da se izjavi njegova zahvalnost na ovom odlikovanju. Brat Branko Živkovič, koji je bio delegatom uprave Saveza na osvečenju zastave Sokol, društva Varaždin, pod-nosi iserpiv izveštaj o samoj svečanosti, koja je bila jaka sokolska manifestacija i koja je pokazala da Sokolstvo u gradu Varaždinu lepo napreduje, zahvača sve više korena, a medu bra-čom vlada upravo u zoran sklad i pravo bratstvo, a to se jednakjp zapaža i u odnosu izmedu Sokolstva i širokih sloje va gradanstva. —- Ovaj se izveštaj sa zadovoljstvom prima do znanja. Pošto je time dnevni red sednice bio iscrpljen, to pretgedavajuči istu zaključuje s eestitkom za srečne božične blagdane; i. Nove godinu svima članovima savezne uprave. pokrajinski slet u Ljubljani i da je taj obavezan takoder i za Sokolsku župu Celje, ova se je kao disciplinovani član sokolske organizacije pokorila tome zaključku te če po svojim silama tome sletu i sudelovati. Nadalje je br. Smertnik upozorio na pomenutoj sednici i na postoječu križu, preporučivši, da ako se hoče da postigne veliki broj vežbača, koji bi do-šli na sokolski rad —- da slet ne bi bio samo sokolska parada — neka savezna uprava uznastoji da za taj slučaj ispo-sluje vežbačima besplatnu željezničku vožnju za dolazak na slet kao i za po-vratak s ovoga.. ŠIRITE SOK. GLASNIK Iz načelništva i te&ničlzog odbora Saveza S K. J Načelništvo Saveza SKJ uvažilo je naknadno dostavljene razloge te time opravdalo izostanak župa Maribor i Varaždin sa sednice načelništva šireg saveznog tehničkog odbora, održane dne 27 novembra 1932 pr. god. u Ljubljani. Glede pak izveštaja s te sednice, u kome je bilo spomenuto mišljenje o pokrajinskom sletu u Ljubljani od Strane br. J. Smertnika, starešine župe Celje, br. Smertnik poslao je sada tačan smisao njegovog govora na toj sednici o pomenutom pitanju, a koji glasi: Kada sc je porodila misao o pokrajinskom sletu u Ljubljani povodom 70 godišnjice Ljubljansko« Sokola, Sokolska župe Celje bila jc proti te nameravane priredbe i to s razloga, što je ima-la u svomc programu za god. 1933 svoj župski slet. Na poslednjem svojem župskom sletu 1930 god. župa jc pro-vela potpunu mobilizaciju svih društava, od čega se posle toga sleta pokazala velika korist. Pokrajinski slet, koji bi bio obavezan takoder i za Sokolsku župu Celje, ometao bi i prečio izvode-njc župskog programa. Kada je pak savezna skupština zaključila da se ima 1933 godine održati 30 godišnjica Gajreta. S Novom godinom ulazi Gajret u svoju 30 go-dišnjicu, za čiju sc svečanu proslavil u Sarajevu več vrše velike pripreme. Kolike su zasluge Gajretove za opči kulturni napredak muslimanskog dela našega naroda dobro je poznato našoj javnosti. Kako pada redoviti Gajretov dan svake godine na 6 septembar, na rodendan Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra, po svoj prilici če se i ova svečana proslava održati 6 sept. 1933. U okviru proslave biče otvorena i izložba, zapravo dve, i to jedna koja če prikazati zbirke znamenitih i skupocenih muslimanskih starina, koje imaju i značenje, a druga koja če prikazati pregled čitavog rada Gajreta. 75 godišnjica Marka Smolera. Lu-žički Srbi proslavili su na dan_21 dec. pr. g. na vidan i iskren način 75 godiš-njieu rodenja glavnog urednika »Serb-skih Novina« i narodnog buditelja Marka Smolera. Jubilarac rodio sc 21 decembra 1857 u čisto srpskom predgradu Budišina, koje se zove Židovo. U redakciji »Serbskih Novina« radi več preko 52 godine, a što ove novine znače za taj mali još preostali slovenski narod u nemačkom moru, vidi se po tome, što je nacionalna svest porasla i što se taj narod uspešno bori protiv nasilne germanizacije. Čestitkama njegovih zemljaka i prijatelja pridružujemo se i mi. 100 godišnjica rođenja ing. Gustava Eifela. Svi veči pariški i francuski listovi uopče setili su se na dan 15 decembra toplim člancima 100 godišnjice rođenja genijalnog inspiratora i graditelja največeg tornja na svetu, ing. Gustava Eifela, koji je izradio načrte i vodio gradnju čuvenog tornja u Parizu, koji je dobio po njemu ime. Proslava 70 godišnjice gen. Hodo-roviča u Pragu. Svi vodeči češkoslo-vački listovi setili su se 70 godišnjice bivšeg carskog generala Nikole A. Ho-doroviča, koji je kao zapovednik u Kijevu mnogo pripomogao stvaranju eeškoslovačkih legija i stekao uopče velikih zasluga za legionarski pokret u Rusiji, koji je mnogo pridoneo sti-canju slobode bratskom češkoslovač-kom narodu. Jubilarac danas živi u emigraciji u Pragu, u srcu drage mu brače Čehoslovaka. TYRŠEV KIPI UMETNIŠKO DELO! Višina kipa 21 cm Cena: 50 Din, s poštnino, zavojem in po povzetju 65 Din. Okras saki sokolski d orani in hiši. JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA LJUBLJANA Žujsa Cel/e SOKOLSKO DRUŠTVO CELJE Telovadna akademija. Sokolsko društvo Celje je v proslavo Uedinjenja priredilo v sredo 30. novembra telovadno akademijo, ki je vseskozi dobro uspela. Telovadci in telovadke so zastavili ves svoj trud in res, priznati moramo, da je bila ta akademija ena izmed najboljših v zadnjih letih. Zasluge za tako tcpo uspelo prireditev nosijo bratje Poljšak Rudolf, Prelog Miloš, Grobelnik Tone in sestre Gruden Mirka, L.ojk Mimi, Križ-manič Marjuei in Lužnik Zorana. Njihov trud je bi! s prireditvijo obilo poplačan. Prav posebno priznanje pa gre br. načelniku Poljšaku, ki je na ta večer doživel krst svoje nove telovadne kompozicije »Devetka« za moški naraščaj. Prav lepa in efektna točka in najprimernejša točka za moški naraščaj. Tudi br. Gorinšek se je na tem večeru odlikoval, saj je predvajal svoji dve najnovejši kompoziciji in sicer: godba k Večerovi »Ritmični gimnastiki« in k Poljšakovi »Devetki«. Brat Gorinšek kaže velik talent in obeta mnogo. Pred začetkom programa je spregovoril nekoliko besed starosta br. dr. Hrašovec, ki je poudarjal važnost Uedinjenja za nas Jugoslovene in sc spomnil žrtev, ki so padle v borbi za Ue-dinjenje. Nato se je dvignil zastor in na odru smo videli krasno živo sliko, ki je simbolično predstavljala 100 letnico Tyrševega rojstva. Godba ie zaigrala državno himno. Trgovsko-obrtni naraščaj je nastopil z vajami s ponik-ljanimi palicami. Fantom se je poznalo, da so bili prvič na odru, vendar se že poznajo pri njih, ki telovadijo šele kratek čas, uspehi pravilne sokolske vzgoje. Takoj nato so priskakljale naše mlade, življenja polne naraščajke na oder. Na gredi so članice pokazale dobre in precizno izvedene vaje. Višek pa so dosegle v skupni vaji na gredi, ki je bila izvršena zelo točno in skladno. Sledil je krst Poljšakove »Dcvetke«. V to svoje delo je položil vso svojo tehnično zmožnost in uspeh ni izostal. Vsa publika se je o tej točki zelo pohvalno izrazila in tudi strokovni kritiki so delo pohvalili. Br. načelniku čestitamo na uspehu in enako br. Gorišku, ki je ®*°®Jnponiral godbo k tem vajam. Mladi oečki so to točko izvedli brezhibno, lake rutine, take hrabrosti ni bilo opaziti pri nobeni drugi točki. Na bradlji 80 se pa naši favoriti kar najlepše odrezali, vendar so drugi dan, ko se je akademija ponavljala, vaje skoraj bolje izvedli, razen skupine. Briljirala sta pa vsekakor brata Grilec in Oblišar. Sledila je zopet sicer prav lepa, težka in dobro naštudirana točka »Ritmični ples«. Lepa sestava, a neokusne obleke. Člani so nastopili z »Dvanajstko«. Pri tej točki se je zopet pokazala Poljšakova šola. »Ritmična gimnastika« (žen. naraščaj), godba br. Goriška zelo dobra, polna melodije in skladna z vajami. Brhke naraščajke so to točko z lahkoto in eleganco izvedle. Ta točka je bila najlepša izmed točk ženskih oddelkov. Na drogu so zopet pokazali naši ljubljenci vrhunske vaje, za katere so bili nagrajeni z burnim ploskanjem. Seveda ni manjkalo ploskanja tudi pri ostalih točkah. Na drogu je tudi prva-čil br. Grilec. Pa tudi drugi niso prav nič zaostajali za njim. Višek večera je pa bila »Sedmorica« naraščajnikov. Najlepša točka večera, za kar nosi zasluge naš izborni prednjak br. Prelog. Lahko rečemo, da je ta tihi sokolski delavec skoro najboljši prednjak v društvu. Njegova zmožnost se je pokazala v tej točki. Najtežja točka, vendar, on se je je lotil z veliko ljubeznijo >n jo z dobrim materialom častno rešil. Majhna hiba je bila tu, to je kozaški ples, ki je bil nekoliko pretrdo izveden. »Sonata« je zelo ponesrečena stvar. Kontrasti enega dela z drugim, sploh te vaje niso ne za članice, ne za elane. Skoda,^ tako krasna muzika, pa tako ponesrečena telovadna skladba S tem pa ne kritiziramo izvedbe. Kajti br. Grobelnik, ki je to stvar naštudiral, jo je dobro izvežbal; za ritmične vaje nimamo v društvu boljšega prednjaka. Zadnja točka, vaje s kockami, pa ni spadala na konec programa. Vendar je bila točka zelo lepa, seveda tudi vzorno naštudirana in izvedena. Med odmori je pridno sviral polnoštevilen orkester celjske Železničarske godbe pod taktirko agilnega in požrtvovalnega kapelnika g. A. Petermana. Želimo, da nas Sokolsko društvo kmalu zopet razveseli s tako akademijo, k temu uspehu pa prav iz srca čestitamo. Ž.upa jKarlovac SOKOLSKO DRUŠTVO OGULIN Proslava rodendana Nj. Vel. Kralja Aleksandra I Sokolsko društvo u Ogulinu proslavilo je o ve godine rodendan Nj. Vel. Kralja na svečan način. Na sam dan 17 decembra prisustvovale su sve kategorije svečanom blagodarenju u katoličkoj i pravoslavnoj erkvi. Na večer priredilo je Sokolsko društvo svečanu proslavu u svim pro-storijama hotela »Plitvice«. Svečanost je otvorio starešina društva br. Bosnič Vlado kratkim pozdravnim govorom, nakon čega je otsvirana državna himna. Društveni prosvetar br. Priča Bogdan u podužem krasnom predavanju ocrtao je život i rad našeg uzvišenog Vladara. Predavanje je bilo uzbudlji-vc i ostavilo je naj lepši utisak na pri-sutne. Program ove svečanosti ulepšali su pevanjem narodnih pesama: brat Svetozar Kosanovič, učitelj iz Og. Hreljina, sestra Bojana Terzič i brat Zvonko Tamhina, učitelj iz Tounja. Sva trojica bila su nagradena frene-tičkim pljeskanjcm i oduševljenjem. Jednako lepo deklamirala je sestra Marija Pamič »Ziveo Kralj« od Vojislava Iliča. Posle programa razvila se veselica do zore. Župa Ljubljana SOKOLSKO DRUŠTVO GEROVO Proslava rođenđana Nj. Vel. Kralja Aleksandra U znak proslave rodendana Nj. Vel. Kralja priredilo je Sokolsko društvo Gerovo, u zajednici s mesnim do-brovoljnim vatrogasnim društvom na dan 16 decembra u 7 sati na večer, veličanstvenu bakljadu kroz mesto Gerovo. Sve ono, što živi i oseča za ovu državu, a to su svi naši svesni Gerov-ei, bili su toga časa na ulici, burno klicaj ući svome Kralju i domovini. Pro-zori na svima kučama u mestu bili su rasvetljeni do poslednjega a na skoro svim kučama vijale su se državne zastave. Pokraj obilatc rasvete, prozori kuča bili su iskičeni i državnim bojama - barjačičima. Sutradan, t. j. na rodendan Nj. Vel., našeg dragog i ljubljenog Kralja, otslužio je mesni župnik svečanu službu božju na kojoj su bili zastu-pani svi uredi i korporacije te gra-danstvo svih staleža u velikom broju, tako, da je crkva bila do poslednjega mesta puna. — Posle svečane službe božje, sazvao je načelnik mesta brat Juraj Čop svečanu sednicu opštinskog odbora, s koje je odaslan depešom pozdrav Nj. Vel. Kralju Aleksandru. Na svečanoj sednici uzeli su učešča pored potpunog broja opšt. odbora, pretstavnici svih nadleštva i korporacija, te Sokoli i vatrogasci u punom broju. Prisutni odbor. Sokole, vatrogasce i gradanstvo- pozdravio je lepim govorom načelnik mesta brat Čop Juraj istaknuvši značaj proslave današnjega dana. Posle govora načelnika mesta, pozdravio je prisutne načelnik Sokolskog društva brat Stevan Baič, poručujuči onima, ko ji rovare proti naše rodene grude, da se ljuto varaju, jer složna srca Sokola i svesnog jugoslovenskog naroda znače poštivati i ceniti one[ koji vode ovu države, boljoj budučno-sti. a to je naš Bogom dani Kralj. Oba govora bila su burno i dugo-trajno pozdravljena od vernog naroda s granice, koji budno pazi i stoji na braniku državnog i narodnog jedinstva. NOVA SOKOLSKA ČETA V FARI- VASI PRI KOČEVJU Dne 11. decembra t. 1. smo imeli pri nas ustanovni občni zbor novoustanovljene sokolske čete. Skupščino je otvoril br. Knol Janez, šolski upravitelj v rari-Vasi, na to pa je brat Eržen IZ UREDNIŠTVA Radi ograničenosti prostora nije nam nikako moguče da objavimo još Preostale izveštaje o proslavi 1 decembra, a koji su nam stigli i suviše kasno, ® su tako i izgubili na svojoj aktuelno-. *• Ti su izveštaji od Sok. dr. Bos. Pe-rovac (ž. B. Luka), Sok. dr. Pitomača, ^ok. čete Detkovac (ž. Bjelovar), Sok. dr. Deliblato, Sok. dr. Crepaja, Sok. dr. Beograd VII, Sok. čete Kuzmin. Sok. dr. Beograd IV, Sok. dr. Nikinci, Sok. dr. Obrenovac, Sok. dr. Debeljača, Sok. ceta Nočaj, Sok. dr. Sr. Mitroviča, Sok. M1 c '7°-, Sok‘ dr' Pančevo (ž. Beograd) Sok dr. Ada (ž. N Sad), Sok. društva Sarajevo Novo Sarajevo i Vratnik, Sok. dr. Fojnica j Sok. dr Bugojno (ž. Sarajevo), Sok. dr. Aleksandrovo (ž. Sušak-Rijeka). Sok. dr. Kreka (ž. Tuzla), Sok. dr. Vršac (ž. Vel. Beč-kerek), Sok. dr. Zagreb H, Sok. dr. Čazma, Sok. dr. Sisak (ž. Zagreb). — Molimo da se ovo uvaži, jer je zaista objavljivanje toliko zaostalih izveštaja samo na štetu ostalog gradiva. — Ostale izveštaje donećemo u narednom broju. France, šolski upravitelj v Banjaloki lepo predaval o »Sokolski ideji«. Po predavanju so bile volitve četne uprave. V odbor so bili izvoljeni: br. Maje-tič Leo za starosto br. Baucer Karol za podstarosto, br. Papež za načelnika, s. Orač Olga za načelnico, br. Knol Janez za prosvetarja, br. Klarič Jože za blagajnika, s. Smrdelj Frančiška za tajnico, revizorja pa: br. Jakšič Martin, Bojc France. Sledilo je vpisovanje novih članov ter članic ter sta se določili vpisnina in članarina za člane, naraščaj in deco. Novi sokolski postojanki ob Kolpi želimo obilo uspeha. — Zdravo! Župa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO HOČE Naše društvo je priredilo dne 17. decembra t. 1. skupno s Hoško šolo in bratsko Razvanjsko četo v svojem domu proslavo kraljevega rojstnega dne, združeno s proslavo Uedinjenja. Vršila se je proslava v nabito polni dvorani ter uspela nad vse pričakovanje lepo. Poleg članov ter učiteljstva je prisostvovalo proslavi mnogo občinstva ter vsa šolska deca iz Hoč in Reke. V otvoritvenem govoru je br. Flis očrtal pomen balkanske vojne ter važnost 1. decembra, nato pa poudaril zasluge, ki si jih je pri vsem pridobil slavljenec, Nj. Vel. kralj Aleksander I. Sledila je zaprisega novih članov ter običajne prevedbe, nakar je brat Sija-nec nazdravil starosti JSS, Nj. Vis. prestolonasledniku Petru. Razen nekaj dobro izvedenih pevskih točk in deklamacij, je uprizorila nato sokolska in šolska deca pod spretnim vodstvom sestre Apihove še gledališki prizor »Uedinjenje«, ki je očaral in navdušil vse navzoče ter moramo zaradi tega sestri Apihovi čestitati. Proslava je bila s tem zaključena, bila je sad bratskega sodelovanja med Hoškim in Razvanjskim Sokolom ter Hoško šolo. Ž.upa Mostar SOKOLSKA ČETA JABLANICA Svečano razvijanje zastave Naša mlada četa odmah nakon osnutka razvila je živu akciju oko pro-vadanja sokolskih načela u delo, tako da se danas vidno oseča četno posto-janje u Jablanici i okolici. Za pohva-lan njen rad i za potstrek za uspešan i plodonosan rad u buduče, naš narodni poslanik uvaženi br. Šalih Baljič je da-rovao ovoj našoj četi zastavu i sam joj kumovao. Da bi razvijanje zastave bilo što svečanije uprava čete je odredila da se to obavi na dan rodendana Nj. Vel. kralja Aleksandra I. Svečanost je počela 17 o. m. u 10 sati pre podne svečanom sednicom Sokolske čete, gde je održan govor o značaju dana. U 12.30 bio je doček go-stiju i pretstavnika matičnog društva iz Konjiča. Na stanici se ova ogromna masa naroda svrstala u povorku i kre-nula s muzikom kroz Jablanicu u dža-miju. Tu je govorio imam Malovič i H. Hadžič. Iz džamije je narod takoder s glasbom na čelu otišao ponovo na Staniču da dočeka delegata br. župe iz Mostara, na čelu sa br. Čedom Miličem, i okružnog inspektora g. dr. Zduniča. U 3 sata po podne obavljeno je svečano razvijanje nove zastave, koje je otpočelo govorom br. starešine župe Čede Miliča. Nakon toga je govorio kum g. Šalih Baljič i predao je zastavu br. starešini čete, koji je uz nekoliko biranih reči predaje barjaktaru. Iza toga je odvežbano nekoliko vežbi, pa je zastava, pračena masom sveta, odne-šena u sokolsku vežbaonu. U 5 sati na večer bila je svečana povorka kroz iluminiranu Jablanicu, što je bilo naročito svečano i dirljivo. U 8.30 sati počela je zabava s lepim programom gde su sve tačke odisale jugo-slovenskim i sokolskim duhom. Uspeh zabave je rekordan u svakom pogledu. H. Z. /upa ms . SOKOLSKA ČETA U SALAŠU Proslava rodendana Nj. Vel. Kralja Rodendan Nj. Vel. Kralja proslavljen je u Salašu vrlo svečano. Pre podne održano je blagodare-nje u ovdašnjoj crkvi, na kome je slu-žio paroh Cekič Todor, koji je održao vrlo lep govor, veličajuči zasluge Nj. Vel. Kralja kao državnika i vojnika. Na blagodarenju su bili svi pretstavnici mesnih vlasti, Uveče je priredena vrlo uspela društvena zabava na kojoj je podmla-dak izveo nekoliko tačaka. Članovi su odigrali s uspehom šalu u 1 činu. »Gospoda Administracija«. Pored otpeva-ne državne himne, mladi Soko Nikola Amaič deklamovao je pesmieu »Kraljev rodendan« od br. M. Adamoviča. Mladi naraštajac Marinovič Vučko recitirao je »Kajmakčalan«. Posle završenog programa nastalo je veselje. Vredno je naročito istači lepu paž-nju ko ju jc uvek pa i u ovoj prilici pokazalo rudarsko preduzeče »Glogovi-ca« u obilatnim prilozima. Čisti prinos namenjen je dovršenju sokolskog doma u Salašu. — H. A. Ž.upa Novi Sađ SOKOLSKO DRUŠTVO ST. I NOVI VRBAS 17 decembra o. g. bio je zaista stvaran. Velika školska dvorana u St. Vrbasu bila je prepuna seljaka, koji su došli da čuju nacionalne pesme, koje su pevali 70 pevača-ica, organizova-nih Sokola, sokolskih društava okružja vrbaškog. U N. Vrbasu bila je poseta manja, ali je i ovde uspeh bio lep i dostojanstven. Odziv publike i požrtvovni rad pevača-ica ovoga sokolskog koncerta dokazom je, da je sokolska misao u ovome okružju u napretku. Sada su naučene horske pesme s kojima ec se širiti propaganda za Sokolstvo kao do-puna tehničkom radu. Novčanu pripomoč za ovu priredbi! i za daljne izlete dale su sledeče op-štinc: po 200 dinara N. Vrbas, po 100 dinara Kula, Pašičevo i Pribičevičevo, po 50 dinara Crvenka. Prema sporazumu sa Sokolskim društvom u Kucuri održače se druga sokolska akademija — koncerat čla-nova-ica sokolskih društava okružja vrbaškog 14 I 1933 godine u Kucuri. Za ovu sokolsku manifestaciju vlada u Kucuri veliko interesovanje i več su vredni i agilni Sokoli Rusini na čelu sa svojim bratom Satcršinom Marinkovičem, učinili sve pripreme da ovaj koncerat ni malo ne zaostane s uspehom iza održanog koncerta u St. i N. Vrba-su. Za goste pevače (-ice) sa strane več je učinjen raspored po privatnim kučama za gostoprimstvo. Jesam 1! poslao pretplalu O za sokolske lislove z ŽAspa Sarajevo SOKOLSKO DRUŠTVO FOČA Osnivanje prve sokolske čete u srezu fočanskom Ovih dana osnovana je prva sokolska četa u srezu fočanskom — naj-starijeg sokolskog društva u celoj Bosni i Hercegovini. Organizacija čete izvršena jc u prisustvu izaslanika društva iz Foče brače: Spase Zečeviča, načelnika i Ibrahima Granova, prednjaka. U upravu čete izabrani su: za starešinu brat Vukan Stankovič, za za-menika starešine brat Janko Janjič, za načelnika i tajnika brat Jovan Vlahovič, za blagajnika sestra Stojanka Vlahovič i za revizore brat Uroš Stankovič i Lazar Matovič. U četi su obrazo-vana odefjenja sokolske dece i šokol-skog naraštaja koja če zajedno vežba-ti. Broj upisanih penje se do 50. — J. V. SOKOLSKO DRUŠTVO FOJNICA k/K Proslava 17 decembra Kao dan radosti i narodnog veselja, proslavljen jc na dostojan način 17 deeembar, rodendan Nj. Vel. Kralja. U proslavi su uzeli učešča svi gra-dani Fojnicc. a naročito Sokolsko društvo. Svečanost je obavljena ovim redom: U 8X> sati bio je zajednički pohod Sokola i sokolskog podmlatka u rimo-kat. crkvu, gde jc izvršeno blagosluže-njc, a u 9 sati u gradskoj džamiji. U 10 sati bila je svečana sednica Opštine fojničke, kojoj su prisustvovali svi Sokoli, odakle je upučena srdačna čestitka Nj. V. Kralju Aleksandru I uz patriotski govor načelnika opštine i brata Bojislava Gajiča. Tom prilikom obavljeno je u svečano proglašenje Tirše-vom ulicom dosadašnje Banjške, koja se je imala proglasiti prilikom proslave stogodišnjice dr. Miroslava Tirša, ali radi nekih tchničkih poteškoča to je ostalo sve do 17 decembra. Toga dana sakupilo se mnoštvo sveta sa svim članovima Sokola, pretstavnicima vlasti i društava na uglu imenovane ulice, gde je na jednom v id nam mestu bila postavljena ploča Tirševa ulica pokri-vena zastavom. Tom prigodom održao je svečani govor prosvetar brat Ralje-vič, koji je oduševljeno popračen s trokratnim klicanjem: »Slava dr. Miroslavu Tiršu«. Odmah posle toga obavljena su pri-manja čestitaka u Sreskom načelstvu. U 11 % sati svi su korporativno došli na svečanu sokolsku akademiju, koja je obavljena u Osnovnoj školi. Sokoli vežbači izveli su u dve grupe tri proste vežbe. Tako isto i sokolski podmladak 8 ženske i 10 muške dece dali su tri vežbe. Vežbe članova i sokolskog podmlatka uspele su na sveopče zadovoljstvo, a tom prigodom održao je patriotski govor brat Bjelobrk o značaju ovog slavnog dana, a školska deca iz-vela su nekoliko deklamacija. Navcčcr u 5 sati bila je iluminira-na povorka Sokola i svih gradana kroz osvetljene gradske ulice sa sokolskom glazbom na čelu, kličuči Kralju i Kra-ljcvskom Domu. Povorka se zaustavila pred Opštinom, gde jc brat potstaro-sta Riko Vričko održao prigodni govor, koji je popračen burnim klicanjem: »Živilo Njegovo Veličanstvo Kralj«, »Živela kraljevina Jugoslavija«. Na to CIKORIIA je odgovorio i zahvalio načelnik opštine brat Salihagič, nakon čega je opet nastalo još bumije klicanje Kralju i Kraljevskem Domu. Konac svečanosti završen je sokolskim selom u sokolani, koje je u mo-ralnom i materijalnom pogledu uspelo. Ž.upa Split SOKOLSKO DRUŠTVO DUGI RAT Proslava Kraljevog rodendana Ranim jutrom osvanulo je celo mesto u zastavama. Lep sunčan dan uveličao je ovaj svečani dan. U 8 sati ujutro održan je sastanak svih kategorija članstva odakle se korporativno uputilo u crkvu. Po završenom crkvc-nom obredu uputiii su se svi članovi ponovno u svečano ukrašenu dvoranu, gde je brat Pravdoslav Čulum održao prigodno predavanje, prekidano ovacijama i poMicrma Kralju i Otadžbini. Jutarnji program bio je završen pevanjem državne himne i »Oj Sloveni«. U večer u 20 sati održana jc akademija s plesom. Sve su tačke bile izvedene vrlo dobro, a napose treba pohvaliti muški podmladak, koji je precizno odvežbao vežbe s batinama, dok je kod publike nastao urnebes odobravanja. .— Vežbe su pratili na klavir i violinu br. Catara Mile i P. Čulum. — Po svršenoj akademiji nastavljeno je s plesom. Ž.upa Sušak - Jži/ekc* SOKOLSKO DRUŠTVO KASTAV Proslava rodendana Nj. VeL Kralja Aleksandra I. Kao što je bio svečano proslavljen 1 deeembar, dan našega Ujedinje-nja, tako je bio svečano proslavljen i 44 rodendan našega uzvišenoga Vladara Nj. Vel. Kralja Aleksandra 1. Uoči svečanoga dana priredilo jc gradanstvo sjajnu rasvetu, bakljadu, bengalsku vatru i vatromet, Neumorna glazba društva »Graničar« iz Spinčiči, koja uvek požrtvovno sude-luje kod svih narodnih i kulturnih svečanosti, priredila je i ovog puta koncerat na Šetalištu Kralja Petra I pred spomenikom, gde je Sokolstvo i gradanstvo priredilo manifestacije svome junačkome Kralju. Na sam rodendan osvanuo je Ka-stav sav u zastavama. Svečanom blagodarenju u crkvi u 9 sati prisustvovali su pretstavnici vojske, državnih i samoupravnih vlasti, školska mladež sa svojim nastavnicima, zatim pret-stavnici kulturnih i nacionalnih^ društava na čelu sa Sokolskim društvom i glazbom »Graničar« iz Spinčiči. Iza blagodarenja pošla je povorka Sokolstva i gradanstva na šetalište pred spomenik Kralja Petra I i tu jc glazba »Graničar« iz Spinčiči otsvirala nekoliko komada. U isto vreme bilo je svečano primanje i čestitanje kod sre-skog načelnika. Iza toga uputilo se Sokolstvo i glazba u »Narodni dom«, gde je Podmladak Crvenog krsta osnovne školc u Kastvu priredio običajnu go-dišnju proslavu za mladež sviju škola Kastva. Krasan i oduševljen pozdrav Nj. Vel. Kralju izrekla je mala devojčica Ćikovič Sekana. Pred dupkom punom dvoranom školske mladeži prikazivali su mali krstaši »Snjeguljicu«, dečji igrokaz sa pevanjem. Iza ove priredbe razvilo se u domu i pred domom pravo narodno veselje. Zasluga za lep uspeh ovoga veselja imadu članovi odbora našega Sokolskog društva na čelu sa starešinom br. Karla-varisom, a ne manj c i glazba »Graničar« iz Spinčiči, koja je i dala maha ovome veselju. (Kao što je svečano proslavljen rodendan našega Kralja u Kastvu tako je proslavljen u Zametu, Sv. Mateju i ostalim mestima Kastavštine.) SOKOLSKO DRUŠTVO PAG Proslava rodendana Nj. Vel. Kralja. Na vrlo svečan način proslavilo je ovo društvo rodendan Nj. Vel, Kralja Aleksandra. \ • izložba Učiteljske knjigarne na kraljev : rojstni đan 27. decembra 1932. ф : Vsem svojim odjemalcem iz sokolskih krogov: i Zdravo leto 1933! 1 Učitelj sita Knjigarna v Ljubljani \ in podružnica v Mariboru Več ranom zorom, gruvanjem mu-žara objavljena je svečanost dana. či-tav grad bio je u moru jugoslovenskih zastava, koje su ponosno vijorile na domovina rodoljubnih i čestitih Pa-žana. Naše društvo prisustvovalo je bla-godarenju, Iza blagodarenja formirala se veličanstvena povorka sa zastavom i Sokolima na čelu, kličuči Nj. Vel. Kralju. Iza povorke vračilo se Sokolstvo i ostalo mnogobrojno gradanstvo u svečano urešenu sokolsku dvoranu, gde je prisutne zanosnim govorom po-zdravio starešina društva brat Grgo Rumora i dao reč bratu Nikoli Peroviču, koji je u svom predavanju izneo život i zaslužni rad Nj. Vel. Kralja za narod i državu. Predavanje je bilo popračeno ponovnim oduševljenim klicanjem uzvjšenom Vladaru, Dinastiji, Prestolonasledniku Petru i Kraljevini Jugoslaviji, iza čega su svi prisutni otpevali državnu himnu. Naveče priredilo je društvo zaba-vu s plesom. Uspehom ove proslave toliko su naši Sokoli bili razdragani da su te večeri dali još jači polet za buduči rad. J. P. U. Župa Šibenik - Zadar SOKOLSKO DRUŠTVO PAŠMAN Proslava Kraljevog rodendana Rodendan Nj. Vel. Kralja proslavljen je u našem mestu ove godinc naročito svečano. U 9.30 časova formirala sc velebna povorka sa Sokolima na čelu, te je krenula iz sokolane u crkvu gde je brat Don Marko Cvitanovič ot-pevao svečanu službu božju preko koje je Sokol održao počasnu stražu. Posle obreda povorka se povratila u sokola-nu gde je prepodnevna svečanost za-počela s predavanjem brata I. Vigato. Nato je sokolski podmladak sa oseča-jem deklamovao nekoliko rodoljubnih pesama, a iza toga uzima reč brat načelnik Dragomir Magič, koji je u svom vruče nacionalnom govoru prikazao žrtve i zasluge Nj. Vel. Kralja za svu naciju, a napose za Sokolstvo kao i po-verenje prema Sokolu i ljubav kojom prati njegov razvoj. Završio je govor uz poklikc Kralju i Jugoslaviji uz burno odobravanje sa Strane publike. Naveče je društvo u 18 časova priredilo svečanu akademiju, koja je za-počela s pevanjem državne himne, a nato su sledile deklamacije u slavu rodendana Nj. Vel. Kralja. Zatim je bio prikazivan pozorišni komad: »Proboj solunskog fronta«, koji je ostavio oso-biti utisak na prisutne. Izmcdu pojedi-nih točaka svirao je tamburaški zbor. Iza akademije povorka je krenula na obalu, koja je bila, svečano ilutnini-rana. Za vreme rasvete pucali su mu- žari, s crkvenog tornja zvona su slavila sve dotle dok su se zbivale velike manifestacije po celom mestu uz burne poklike Kralju i Jugoslaviji. SOKOLSKA ČETA ZABLAĆE Proslava 17 decembra Sokolska četa u Zablaču najsve-čanije je proslavila rodendan Nj. Vel. Kralja Aleksandra. Nakon blagodarenja — duga povorka sa spkolskom zastavom na čelu krenula je da manifestuje veliki dan — kroz svoje jugoslovensko seld. — Iz stotine grla ljudi, dece i žena širila se oduševljena jugoslovenska pesma i gromko, zanosno klicalo »Živio Kralj!« Prepodnevna svečanost završena je državnem himnom. U 16 i po časova počela je večernja proslava u prosto-rijama Sokola. Sokolska dvorana bila je ispunje-na kitama zelenila, cveča, ruža i zastavica, a pozornica ukrašena slikama Nj. Vel. Kralja, Vladarskog doma, jugoslovenskih velikana. Slike ovenčane vencima punim jugoslovenskih zastavica i ružama. Ulazna vrata bila su uokvirena sa zelenim vencem, a na vrhu je ^slika Nj. Vel. Kralja Aleksandra u cveču, zastavicama, ružama. Pred punOm dvoranom posetnika otvo-rio je svečanost br. prosvetar, uprav, osnovne škole Vlada Ćolovič u lepom govoru, u kojem je govorio o životu i radu našeg Kralja. Hor je otpevao drž. himnu, a sokolska dcca nastavila su deklamacijama probranih jugoslovenskih pesmica, govorima, horskim pevanjem i t. d. Deca izvela su pretstavu »Radio 'koncert« na veliko oduševljenje gle-dalaca. Hor dece otpevao je sokolsku himnu. — Svečanost je završena drž. himnom i govorom br. staroste. Župa Tuzla SEDNICA ZBORA DRUŠTVENIH NAČELNIKA Sokolsko društvo Tuzla otvorilo je dne 17 decembra svoj novo sagradeni dom. Prva sokolska sednica u tom domu bila je zbora društvenih načelnika i to 18 decembra od 9 do 12 i od 14 do 19 sati. Sednica je bila posečena od 5/i društava. Nisu bila zastupana društva: Bos. Brod, Cračanica, Kladanj, Maglaj, Srebrnica, Modriča i Zavido-viči. Jedino se ispričalo društvo Bos. Brod, a ostalih 6 je i inače vrlo neu-redno u izvršavanju svojih dužnosti, a mahom su to malena i slaba društva. Načelnik župe je podneo izveštaj o tehničkom radu u župi tokom 1932. Taj rad se kretao u glavnim črtama ovako: 1) Održano je 15 sednica tehničkih organa, delovodnik načelništva broji 900 brojeva. Preko polovice društava slalo je prepise zapisnika svojih sedni-ea prednj. zborova. Društva su bila dasta neuredna u najavljivanju svojih javnih nastupa. Mesečni izveštaji su slani dosta uredno. Neuredni su u torne jedino: Kladanj, Maglaj, Modriča i Cračanica. Usled nerada likvidirana su ove godinc 2 društva i 2 čete. Me-dutim osnovano je 1 društvo i 16 četa, od kojih je to društvo i 8 četa još na 6 mesečnoj pokusnoj dobi. Na predlog načelništva uvela je uprava župe za svaku novoosnovanu jedinicu 6 mese-čnu pokusnu dobu, kao sredstvo pro-tiv osnivanja jedinica bez ikakvog izgloda na mogučnost njihovog rada i op-stanka. 2) Načelništvo je organizovalo četiri tečaja (tri za vode sokolskih četa i jedan lakoatlctski) s ukupno 28 dana trajanja, koje je pohadalo 65 članova i 7 članica iz 36 jedinica (četa i društava). Župski prednjački tečaj nije još održan, ali če se isti održati još u radnoj godini 1932. Za njega su društva več prijavila oko 40 tečajaca. 3) Na sletu u Pragu sudelovali smo sa: 61 vežbačem, 11 vežbačica, 30 nevežba-ča j 6 nevežbačica. Ukupno 108. Disciplina naših učesnika bila je odlična. Svi vežbači nastupili su u prostim vež-bama. Jedan član se takmičio u skoku u visinu i postigao 3 mesto. 4) Održana su župska takmičenja u: lakoj atletici, odbojci i plivanju. Sudelovalo 60 tak-mičara — članova i člahica. Kad prire-dujemo takmičenja na spravama — imamo veči broj takmičara, i ako su ta takmičenja u nas uvedena tek 1928. To znači da je članstvo brzo zavolelo sprave. Ima društava, koja nikada na takmičenja ne dolaze bilo da su ona lakoatletska ili na spravama, bilo da su uslovi laki i svima pristupačni, bilo da su teški. — Pobedničke vrste članova, muškog i ženskog naraštaja u odbojci poslali smo u Sarajevo na pokrajinska takmičenja. Tamo su članovi i ženski naraštaj pobedili ostale župe. To nas stoji mnogo materijalnih žrta-va, pa čemo u buduče morati od toga odustati. 5) Takmičenje četa održano je u tri okruga. Napredak prema 1931 je znatan. Broj takmičara u 1931 bio je 53 iz 9 četa, a u 1932 — 120 iz 20 četa. Kvaliteta takmičara se mnogo popravila. 6) Ovc je godine polagalo društveni prednjački ispit 3 člana i 3 članice, a župski 11 članova i 3 članice. Broj’ prednjaka u župi je naglo pora-stao, te sada broji 22 prednjaka i 3 prednjačicc, koji se nalaze u 9 društava, a 13 društava su .uopče bez kvalifi-kovanih prednjaka. 7) Smučarstvo u našoj župi je još u početnom razvoju ali se ipak primečujc napredak i inte-resovanje za tu telovežbenu granu. U ovoj godini gojili su smučarstvo 3 društva. 8) Načelnik župe i zamenik obišli su lično polovicu društava i pregledali rad. Dalji tok sednice prošao je u vrlo iserpnoj i stvarnoj debati o prilikama u svakom pojedinom društvu i o programu rada za 1933 godinu, te su do-nešeni sledeči zaključci: 1) Sva društva treba da još tokom ove zime održc 50 ili 60 časovne večer-nje prednj. tečajeve po programu načelništva župe i da nastoje da što veči broj članstva položi društveni odnosno župski prednjački ispit. 2) Župa da održi: VI župski prednj. tečaj, lakoat-letski tečaj, tečaj za vodstvo dece i po mogučnosti za smučanje. 3) Dne 10 i 11 juna da se održi župski slets takmi-čenjima članstva i naraštaja. Tom pri-likom da se održi i župska akademija za koju če društva pripremiti ponaj-boljc tačke. 4) Članovi da sc takmiče po propisima Saveza za 1933 i to u srednjem odeljenju (ujedno za Kralje-vu zastavu), nižem odeljenju a) i b) i u lakoatletskom 6 — boju. U srednjem odeljenju ispušta se plivanje. — članice da se takmiče po istim propisima u srednjem i nižem odeljenju i u 4 — boju. — Muški i ženski naraštaj da se takmiči po propisima naše župe za 1932, jer ta takmičenja još nisu održana, a za naraštaj su vrlo prikladna. Vrstu za takmičenje sačinjava 5 vež-bača-ica i 1 do 2 zamenika. 5) Župa neka raspiše natečaj za sastav prostih vežbi za mušku i žensku decu, koje če biti obavezne za društva u 1933. Rok natečaja 10 II 1933. Vežbc za stariju braču uzeti one, koje Savcz propiše za ljubljanski slet. 6) Da bi se olakšala saradnja pojedinih društava naročito prilikom javnih nastupa ustanovljuju se 4 okruga, i biraju se za okružne na-čelnikc-cc: a) br. Sckeli i s. Andelič za: Tcslič, Tcšanj. Žepčc, Zavidoviči, Maglaj, Doboj, Derventa i Bos. Brod; b) br. Tufekčič i s. Moge za: Dizlu, Kreku, Bukinjc, Lukavac, Gračanicu i Kladanj; c) br. Zrelec i s. Venos za: Brčko, Bijcljinu, Ugljenik, Bos. Šamac, Gradačac i Modriču; d) br. Miloševič i s. Despotovič za: Zvornik, Srebreni-cu (Vlasenicu, Ljuboviju — u osnutku). 7) Takmičenje četa ima sc održati po okruzima kao i 1932. Grane takmičenja ostaju iste, samo če se kugla bacati s obe ruke, pa če za 12 m biti 0, za 14 m 5 tačaka, 15 m 10 tačaka. 8) Ljubljanski slet nije za našu župu obave-zan, ali čemo nastojati da ga posetimo u što večem broju i da postavimo vrste za takmičenje. 9) Skrcnuti pažnju dru- štvima o načinu biranja načelnika i načelnice s obzirom na prednjačke kvalifikacije, a uprava župe da ne potvrdi izbor, koji ne bi bio s time u saglasno-sti. 10) Svi društveni načelnici moraju poslati prepis svog godišnjeg izveštaja i program društvenog rada za 1933 na-čelništvu župe. Ing. K-č. Zupa Varaždin PROSLAVA 30-GODIŠNJICE SO-KOLSKOG DRUŠTVA VARAŽDIN Svečana akademija. — Razviče barjaka, kome kumuje Njeg. Vel. Kralj. — Izložba. U petak 16 decembra 1932 g. za-počele su svečanosti tridesetgodišnjice Sokolskog društva Varaždin vanredno uspelom akademijom. Kazalište bilo je do poslednjeg mesta rasprodano, a medu gledaocima bio je i lep broj Seljaka, pripadnika okolišnih četa. Pored ostalih pretstavnika građanskih i vojnih vlasti prisustvovali su akademiji izaslanik Njeg. Vel. Kralja, brigadni deneral, brat Milenko S. Miljkovič, izaslanik gosp. Ministra za fizičko vaspi-tanje naroda i zastopnik bana, okružni inšpektor brat dr. Vilko Pfeifer, za-stupnik komandanta armije, pukovnik brat Milorad Sekulič, zastupnik komandanta divizije, pukovnik brat Vojislav Bnubaširevič, izaslanik Saveza SKJ, br. Branko Živkovič, pretstavnik zagreba-čke župe, brat Adolf Štefan te starešina varaždinske župe, brat Mladen Bel-čič. Prigodno slovo održao je osnivač predratnog »Hrvatskog Sokola«, zamenik župskog načelnika, brat Lacko Zima, koji je u kratkom, ali vrlo intere-santnom govoru ocrtao rad društva kroz trideset godina, u glavnom s teh-ničke Strane, spomenuvši sve bivše načelnike i jače sokolske radenike na tch-ničkom polju društva. Njegov govor prihvačen je burnim klicanjem Njeg. Vel. Kralju i Prestolonasledniku, a društvena glazba, pod ravnanjem brata Vančka, otsvirala je himnu. Pojedine kategorije nastupile su u 11 raznih, vrlo dobro odvežbanih tačaka. Njihova izvedba bila je odlična tako, da se ova akademija može ubrojiti medu najbolje što su ikada u Varaždinu održane. Muška deca nastupila su u Kovačič-Roginovoj vežbi obručima, koja je izvedena skladno, a sam sastav vrlo dobro pristaje deci u toj dobi. Zenska deca odigrala su vežbu Plehatove »Lutke« veoma dražesno. Mladi muški naraštaj nastupio je u dobro izvedenoj vežbi Planičke sedmorica, a mladi ženski naraštaj u efektnoj vežbi »Mladost-radost«. Stariji muški naraštaj izveo je vrlo dobro Erbenovu »Šestoricu«, u ko-joj su svojim mladim i elastičnim tele-sima prikazali niz savršenih stavova. Stariji ženski naraštaj nastupio je u Suligoj-Braggovoj »Serenadi«. Izvedba te simboličke vežbe kao i izvedba »Bar-karole« od Kopfikove-Čajkovskoga, vanredno su se svidele gledaocima, koji su odlične vežbe članica i naraštajki oduševljeno aklamovali. Članovi nastupili su u Šuligoj-Roginovoj vežbi kockama. Kompozicija same vežbe i savr-šena izvedba najbolje vrste članova učinila je jak utisak na gledaoce. Mnogo se je svidao i nastup scoske čete Vidovec sa slikovitim vežbama u narodnim nošnjama. Akademija je završena izvedba najbolje vrste članova ma. Pojedine vrste uvežbali su i pred-vodili brača Z. Šuligoj, J. Kovačič i E. Jandrašič te sestre M. Stech i E. Smrekar, a izvedbu su na klaviru pratili brača D. Stech, Rogin, Vanderer i Jurjevič te sestra Gerčan. Na Kraljev rodendan, 17 decembra, održana je proslava razvida novog društvenog barjaka, kome je kumovao Nj. Vel. Kralj i predaja starog društvenog barjaka naraštaju. U velikoj koncert-noj dvorani gradskog kazališta, koja je bila prepuna gradanstva i seljaštva. Toliki broj ta dvorana nikada nije pri-mila. Iza podija držano je dvanaest društvenih i četnih barjaka, a medu njima i stari barjak bratskog društva u Ljutomeru s kojim društvom vežu domače društvo tradicionalne veze za-jedničkih borbi još iz predratnih vremena. Uz več spomenute izaslanike i pretstavnikc našli su se ovde i bivši starešina društva, brača Vinko Podgaj-ski, dr. Stjepan Stankovič i M. Belčič, bivši načelnici brača Viktor Šuligoj, dr. Oto Šantel i Joža Stare, te osnivači i najstariji članovi, brača Lacko Zima, dr. Kriglovič, sestra Ljuba Stankovič i drugi. Od vanjskih društava zastupao je brat dr. Stanjko ljutomersko društvo, brat Zadravec društvo iz Središča ob Dravi, a došli su i brojni Sokoli iz Preloga, Ivanca, Lepoglave, Ludbrc-ga Var. Toplica te društvenih četa. Sama proslava nadmašila je sva očekiva-nja i jasan je dokaz koliko gradanstvo i seljaštvo simpatizira i saradujc sa svojim Sokolom. Čitavo vreme vladalo je ozbiljno uzbudenjc dok nije od zgode do zgode u celoj dvorani i na galerijama pravalilo burno odobravanje i klicanje. Ovako lepe, uspele i odušev-ljene manifestacije nije Varaždin več dugo doživeo pa je sva podzemna kampanja stalnih protivnika Sokolstva, a i nekolicine bivše brače, doživela potpu-ni poraz. Nakon sokolskoga marša uzeo je reč starešina domačeg društva, brat Stjepan Novakovič, koji je pozdravio zastupnika Njeg. Vel. Kralja i sve prisutne te održao jak i značajan govor naglasivši naročito kako Sokolstvo u Varaždinu neče nikada otstupiti od načela: Jedan narod, jedna država, jedno Sokolstvo te da če Sokoli i pod novom zastavom, kojoj kumuje uzvišeni Vladar, kročiti ravnim i stalnim putem. Kraj govora brata Novakoviča bio j.-e dugotrajno pozdravljen, a glazba je otsvirala himnu. Zatim su odoslani brzojavni pozdravi Njeg. Vel. Kralju, Sa-veznom starešini Prestolonasledniku Petru, ministru dru Hanžeku i banu dru Peroviču. Posle toga govorio je opširno i is-crpno o društevnom radu kroz minulih trideset godina društveni prosvetar, br. Milan Kaman, iznesavši više značajnih momenata iz bogatog rada društva. Deneral Miljkovič razvio je nato novi barjak, koji je prema načrtu prof. Kralja — Medimurca izradila Varaždinka, gda Hržič, i privezao na istu Kraljevu traku. S lepim govorom predao je barjak starešini, bratu Novakoviču. Nastalo je urnebesno klicanje, našto je brat Novakovič predao barjak društve-nom barjaktaru, bratu Stjepanu lpši, koji se je zavetovao, da taj barjak nikada neče napustiti. Iza kako je stari društveni barjak predan naraštaju na ruke brata Kocijana, izljubili su se svi barjaci, a Hrvat-sko pjevačko društvo Vjenac otpevalo je, pod ravnanjem gosp. Persolija, pesmu »Iz bratskog zagrljaja«. Jubi-larnom društvu čestitali su prigodnim govorom delegat Saveza, brat Živkovič, pretstavnik zagrebačke župe brat Štefan i starešina ljutomerskog Sokola brat dr. Marko Stanjko privezavši na barjak lepu vrpcu. U ime Sokolske župe Varaždin predao je starešina župe, brat Belčič, barjaku traku i pozvao pripadnike društva, da ovaj novi barjak, kome kumuje Vladar naše krvi i naroda, a koji barjak je posvečen visokim mislima osnivača Sokolstva — Tir-ša — drže uvek visoko i neokaljeno tc pod njim i dalje unosc u narod uzviše-ne sokolske ideale. Nakon pevanja »Vjenca« uz pratnju vojnog orkestra, govorio je i nestor varaždinskih Sokola, brat dr. Stankovič, kojega govor je oduševljeno primljen. Time je završena ova velebna svečanost, a pred kazali-štem održali su brojni Sokoli, predvo-deni s četrnaet barjaka i dve glazbe, mimohod Na zajedničkom ručku održano je takoder više značajnih govora Sokola, pretstavnika vlasti, građanskih društava i pretstavnika seoskih četa. Posle podne otvorena je u sokolani govorima potstarešine društva, brata dra Zvonimira Milčetiča i denerala, brata Miljkoviča, sokolska izložba, koja je svojom veličinom i sadržajem ugodno iznenadila. Sokolsko društvo Lepogla-va uredilo je zbirkom brata dra Šan-tela vrlo bogato odeljenje. Nastavlja se odeljenjima »Varaždinski Sokol« od 1877—1885, predratni »Hrvatski Sokol«, »Sokolsko društvo u Varaždinu« od 1919 do 1929 i »Sokolsko društvo Varaždin« od 1930 g. dalje. Izložene su nebrojene fotografije, plakati, slike, diplome, albumi, knjige, nekoliko zbirki značaka tc retko bogati društveni arhiv iz kojega se vidi sav teški rad i borba društva od 1902 pa sve do da-nas. Posebna su odcljenja Sokolske župe Varaždin s uočljivim prikazom razvoja župe, velika karta župe, koja je posuta zastavicama, koje prikazuju sc-damdeset jedinica župe na severnom kraju naše otadžbine. Zatim odeljenje Slovensko Sokolstvo, sokolska štampa, te higijena i Sokolstvo, koje potonje je uredio ovdašnji Dom narodnog zdrav-lja. Na pročelju izložen je Kraljev vc-nac, prclazni dar Njeg. Vel. Kralja naj-boljoj četi župe (1932 : Macinec) te brojni barjaci kao i velika ploča sa zlatnini čavličima za novi barjak. Iz-loženo je i novo župsko lutkarsko po-zorište koje je pobudilo znatan interes. Vredno je spomenuti, da je sestra Ljuba Stankovič izložila kitu cveča sa trakovima, koju je u zastupstvu kume dobila 1904 godine prigodom razviča prvog barjaka. te svoje brojne značke, zemlju sa Kosova, slike sa pohoda u Pariz i t. d. Izložbo su posetili brojni Sokoli, veliki broj gradanstva te sve škole i vojnici. I s tom uspelom izlož-bom dokumentiralo je Sokolsko društvo Varaždin svoj 30godišnji nepreki-dni i plodonosni rad. Naveče održan je u velikoj dvorani gradskog kazališta ples, koji je takoder bio vrlo dobro posečen. Veliki uspeh, koje je društvo pokazalo i prigodom svog jubileja neka mu bude potstrekom i za daljnji tako lep i uspešan rad. SOKOLSKA ČETA PODTUREN Sokolska četa Podturcn priredila je u čast rodendana Nj. Vel. Kralja Aleksandra 1 akademiju sa sledečim programom: 1) Proslov, govorio br. prosvetar; 2) Vežbe muške i ženske dece; 3) Vežbe naraštaja; 4) Badnja noč; igrokaz u 3 čina; 5) N j. Vel. Kralju Aleksandru I deklamacija; 6) Živa slika. Sve tačke bile su izvedene odlično, pa če se morati na mnogobrojni zahtev priredba ponoviti. Župa Zagreb SOKOLSKA DRUŠTVO KUTINA Proslava Kraljevog rođenđana Mesto Kutina proslavilo je dostojno rođendan našega Vladara Kralja Aleksandra Prvoga. Sokolsko društvo priredilo je taj dan čajanku s predavanjem u dvorani svoga Sokolskog doma, kojoj je prisustvovalo članstvo i ostalo gradanstvo mesta Kutine i okolice. Vrlo interesantno i poučno predavanje održao je brat Ante Puk, starešina suda u Kutini o narodnom ujedi-njenju s pravnog gledišta, gde je iscr-pivo prikazao važne pravne momente u no vi jo j historiji našeg narodnog uje-dinjenja. Kroz čitavo predavanje glori-hkovao je lik našega Vladara i njegovu ulogu, kao prvog neimara Jugoslavije. Zatim je održao brat prosvetar dr. Drago Damaška propagandno predavanje za sokolsku štampu, istaknuvši važnost štampe uopče, a napose vrednost sokolske štampe u pogledu nacional-nom i didaktičkom uzevši u obzir da je sokolska štampa i jedna od najjefti-nijih. Prisutni su obojicu predavača nagradili aplauzom. Iza predavanja razvila se animirana zabava s plesom do kasno u noč. Dr. D. D. SOKOLSKO DRUŠTVO LIPIK Sokolsko društvo a i samo mesto Lipik svečano je proslavilo rodendan Njeg. Vel. Kralja Aleksandra I. Več uoči samog dana lepršale su se zastave, kako na javnim tako i na privatnim zgradama. Sokolsko društvo zajednički s Dobrovoljnim vatrogas-nim društvom, na čelu s vatrogasnom glazbom, priredilo je ophod kroz mesto, koje je davalo svečan izgled. Sutradan t. j. 17 decembra u 20 i po sati u velikoj dvorani kupališnog hotela priredena je svečana sokolska akademija s biranim programom, koja se sastojala iz osam tačaka. Nastupile su sve kategorije osim članova, mesto kojih su nastupili članovi društva Pa-krac. Društveni pevački muški zbor ot-pevao je s mnogo volje dve pesme, ostalih pet tehničkih točaka izvele su skladno i savesno kategorije dece, na-raštaja i članica, kojima je mnogo vremena i truda posvečivao društveni načelnik brat M. Simič. Obzirom na kratko vreme od kako društvo postoji, može se reči da je moralni uspeh priredbe potpuno zado-voljavajuči. A. M. »BO m 3 a 1 m m 3 Ж © © m s X Č (Л (3 0 4) (Л o TJ OJ o: j _ 0 0 0 . X X X 3 o o o (0 (0 0) 2 'ralu-© m žadovollno 8Ш¥0 leto želi vsem svojim gostom in prijateljem H o f e I ».Belle жше« £ j uh lj a n a J>. ŠterR mi a.2nc ■■■aasvssB ввннаввмввкав вввввввввввввваввввввввввввиввввввввввввввввввввв> Srečnu Novu go&imu čestižaju članstvu, narašiafu i đeci: Savez kraljevine , Sokola Jugoslavije Sokolska župa Banja Cuka Sokolska župa Beograd • Sokolska župa Bjelovar Sokolska župa Celje w Sokolska župa Kragujevac Sokolska župa Kranj Sokolska župa Cjubljana Sokolska župa Maribor Sokolska župa Cetinje Sokolska župa Karlovac Sokolska župa Mostar Sokolska župa Niš Sokolska župa Novi Sad Sokolska župa Novo mesto Sokolska župa Osijek Sokolska župa Pariš ■” Sokolska župa Sarajevo . Sokolska župa Skoplje Sokolska župa Split Sokolska župa Sušak - Шјека Sokolska župa Šibenik - Zadar Sokolska župa Tuzla jill Uredništvi o i uprava snika, Sokolske ola, Sokoliča i radosti Sokolska župa ■ Užice Sokolska župa Varaždin Sokolska župa Vel. Becker ek Sokolska župa Zagreb Sokolskog gla prosvete, Sok Naše Vse ČESAR SI ŽELITE is siroZzovne literature V POGLEDU NAJNOVEJŠIH ZNANSTVENIH PRIDOBITEV IN DOGNANJ is. leposlovja, znanosti In umetnosti v sef} panog DOMAČEGA IN VSEGA INOZEMSKEGA KULTURNEGA SVETA d o I) 1 f e TAKOJ PO ZAHTEVI CENIKOV IN PROSPEKTOV IN PO NAROČILU v UčitelfsMi Tunjicami TELEFON 33-97 Г/иМ/ада TELEFON 33-97 FrančiškansKa ulica 6 Svoj bradi i sestrama šeli sretnu 9lovu godinu tvrtka Brarlo Palčic Zagreb Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicu I. eveska: E. Gangl: 0 sokolski idejL f INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN Branko Paliii jtegreh^Kraijjc^ Dobavitelj Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Naslov za brzojavke: „Trikotaža* Zagreb ♦ Telefon interurban štev. 26-77 Izvršujem vse vrste sokolskih potrebščin za javni in zletni nastop vseh oddelkov našega članstva in to točno po predpisih Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. Slike v originalnih barvah predpisanih krojev se nahajajo v knjigi „Organizacija Saveza SKJ“. Zahtevajte cenike in prospekte. — Cene jako --------- zmerne. — Za točno in solidno izdelavo jamčim. ————— В0ШШШ m №1 SfflEi Sever & Komp. Ljubljana П. III. IV. V. VI. vn. VIII. VIII. a IX. n 99 99 99 99 Ing. Lado Bevc« Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyrš: Naš za da tak, smer 1 cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan Oražen. Dr. Miroslav Tyršs Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. Jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. (Sloven. tekst ) Isto. (Srpsko - hrvatski tekst.) Dr. Niko Mrvoš: Pogledi i misli dr. Miroslava Tyrša. Svaka sveska stoji 3 Din PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din Franjo Mačus: ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Franjo Malin: Praktički udžbenik češkog Jezika. U kartonu 15 Din Dr. Viktor Novak: SVESL0VENSKA MISA0 U kartonu 9 Din Miroslav Ambrožič: METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din Franjo Malin: ČEH0SL0VACI I ČEH0SL0VAČKA U kartonu 15 Din 3ugoslovenska Sokolska ŽMatica JEjubljana, ^Narodni dom telefon 25-43 / 3(ačun Doštanske štedionice Xj ubij a na 13.831 m m Zahvaljujemo se svojim odjemalcem Vrsta 7042 Tople copate iz volnene tkanine z močnim podplatom in toplimi vložki obvarujejo Vaše otroke pred pre> hlajenjem. Vrsta 2851 <05 čeveljčki iz laka ali rjavega boksa za naše najmlajše odjemalce. Vel. 19*26 Din 35-—, vel. 27.34 Din 49—, vel. 35.38 Din 69-—. 35 Vrsta 3661.00 Otročičkom za zimo visoki čeveljčki iz rjavega boksa s podplatom iz kru. pona. Vel. 19.26. 59 Vrsta 9891.60 Nepremočljivi otroški škornji iz la. kiranega gumija, v katerih otrok lahko nodi tudi po največjem nalivu in blatu. Vel. 19.26 Din 59—, 27.34 Din 79-—, 35.38 Din 99-—, moški za štrapac Din 129-—, lakirani Din 149-—. OTROŠKE NOGAVICE: Fine iz sukanca vel. 2-4 Din 8'— vel.5-8 Din 10—, 9-12 Din 12‘— za zaupanje, ki so nam ga izkazali skozi vse leto, pri nakupu naše obutve, svojim dobaviteljem za točno in dobro preskrbo, svojim sotrudnikom kot tudi sotrudnikom naših dobaviteljev za požrtvovalno in vztrajno delo na skupnem cilju: Čim boljšo obutev za čim nižjo ceno Naše prizadevanje bo, da tudi v novem letu nudimo svojim odjemalcem za manj denarja še več službe a svojim sodelavcem še več zaslužka Vrsta 242 Lahki čeveljčki za telovadbo iz moč. nega črnega boksa s krom.podpla. tom. — Zenski Din 35’—, moški Din 39—. 69 Vrsta 5662.00 Otroški čevlji fleksibl iz finega boksa s podplatom iz krupona. Vel. 27.34 Din 69—. 89 Vrsta 2945.11 Okusni čevlji iz rjavega ali črnega boksa. Neobhodno potrebni vsaki gospodinji za nedeljo in praznik. Isti iz najboljšega laka za Din 99’—. Vrsta 1315.03 Okusni salonski čeveljčki iz finega baržu. na ali satena. Vsaka praktična dama mora imeti ta čeveljček v svoji garderobi. Pri. merni za nošnjo v snežkah. 59 Vrsta 1845.03 Udoben čeveljček iz baržuna za urad in trgovino. Ravnotako iz satena za isto ceno. čeveljčki iz satena se lahko nosijo v snežkah. Vrsta 1865.01 V naših snežkah lahko nosite tudi sredi zime lahke, udobne in elegantne čevlje iz satena ali baržuna. Oba para čevljev Vas staneta skupaj samo Din 128—. DIN Vrsta 9805.07 Ta čeveljček iz finega laka daje Vašim nožicam lepo linijo in posebno eleganco. Neobhodno potreben za ples in družbo. ŽENSKE NOGAVICE: Močne maco Din 9’—, debele volnene Din 12‘—, fini flor Din 15 , najfinejsi flor Din 19’—, svilene Din 25'—, tople volnene Din 29‘— Vrsta 7047 Po dnevnem naporu se boste najbolje po. čutili v teh udobnih domačih čevljih iz tople tkanine. 49 Vrsta 9817.61 Ta lahka galoša iz najboljšega gumija ob. varuje Vam čevelj, obdrži nogo suho in toplo tudi v največjem blatu. Vrsta 1937.22 Trpežni čevlji iz črnega ali rjavega boksa z nepremočljivim gumijastim podplatom. Primerni za vsakega, ki zahteva predvsem trpežnost čevljev. 99 Vrsta 3967.22 Udobni čevlji iz črnega boksa z neraz. trgljivim gumijastim podplatom. Zelo pri. merni za tiste, ki so s svojim delom pri. siljeni, da mnogo hodijo. Vrsta 1977.22 Visoki čevlji iz dobrega črnega boksa s prožnim gumijastim podplatom. Posebno trpežni in vendar elegantni. Najzgodni^^jar za Božic i Novu godinu zimsko-športske potrepštine Pružam Vam mogučnost nabave sve-ukupne opreme uz najpovoljnije cijene PRVA 3UGOSLAVENSKA INDUSTRIJA ŠPORTSKIH POTREPŠTINA M. DRUCKER ♦ ZAGREB, ILIČA 39 KR. DVORSKI DOBAVLJAĆ Zatražite opširne besplatne cjenikel SMUČI - DRSALKE in druge potrebščine si izberete najbolje pri tvrdki Him-KE MU L LJUBLJANA, MIKLOŠIČEVA CESTA 30 Sušak Na najlepsem položaju. O tvor en čitavu godinu Cijene u m j e r e n e. Kupalište besplatno. CENIKI BREZPLAČNO NA RAZPOLAGO! Sokolska društva pri skupnem naročilu popusti Milan FUrst - Sušak trgovina željeza i željezne robe preporuča se braći Sokolima i želi Sreinu Novu Godinu ! Prva Sušačka Praona IVKA MOŽE Sušak - Podružnica Kosovska ulica 2 Preporuča se braći Sokolima i želi Sreinu Novu Godinu! »SnAmen-MinCe« najbolje i jevtino izradjuje - Р ====== MIRKO ŠMAT. graver za osvečenje sokolske zastave Beograd, Terazije 1 1Ш11Ш11Ш11Ш11Ш11Ш11111111111ШШШ1111111111Ш1111111Ш1-------------- jf R TVORNO TELOVE2BENIH I SPORTSKIH SPRAVA IORAŽEM • RIBNICA NA DOLENJSKEM DRAVSKA BANOVINA najteiidmjk KUMMI&fM>EU HtfgllAlUftMHMtMOVAli 'vin mSSSSSSSS Dobavliač Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije, Ministarstva vojske i mornarice, svih šleola te ostalih prosvetnih ustanova u kraljevini Jugoslaviji. Izradujemo sve telovežbene sprave, kao američke salonske preče, ruče raznih veličina, telovežbene konje, kozliće, stole, garniture za skakanje, strunjače, garniture salonskih karika, mehanične garniture američkih karika s valjkom na pasove, švedsko sprave ribstole, Švedske borne, sedlo za borne, pružne mostiče na pera mostiče za juriš te druae manje sprave, kao diskose, kopija, čunleve, kuale bučice, i sportska kladiva, stalke i mreže za odbojku, lopte sa zamkom, medicinske lopte i sportske lukove, kao i kompl. smuči (Sky), police za smuči i sve potrepStine. - Gornje sprave možemo dobaviti odmah so skladišta po primitku narudžbe. Stabilne sprave, konstrukcije lestavo, sprave za penjanje, kolotrke te armatur*? za pohranu manjih spravo, kao i konstrukcije zc letnje vežbalište najmodernijih »istemo i sprave prema posebnim željama dobavljamo u najkrače vreme po primitku potrebnih podataka za izvedbu tih spravo. Obnavljamo stare sprav?. Izvedba najmodernija. Izrada solidna. Cene ume-rene llustrovani katalog besplatno. Najbolje prlznonja mnogih državnih zavoda, i Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije prllikom opreme sokolskog stadiona za r, J-j — O s n - - - - - j « — « o o i Svesokolski slet u Bcogrodu lovano godine 1881 ŽELITE ŠALICU ODLIČNE K_A_V_E? KUŠAJTE NENADMAŠIVU I SVUDA TRAŽENU RAMIKU KAVU! Tražite besplatne ejenike od tt. VELEPRŽIONA MARIO MIKULIČIĆ - RABIČ - SUŠAK Uvoz najfinijih vrsta kave i čaja Stjepan Trenčeni * staklar Sušak, Račkoga ul. 14 Preporuča se braći Sokolima i želi Sretnu Novu Godinu! TEOD. KORN POLJANSKA CESTA ŠT. 8 LJUBLJANA PREJE HENRIK KORN * (USTANOVLJENA LETA 1B52.1 Krovec, stavbni, galanterijski in okrasni klepar. Instalacija vodovodov. Naprava strelovodov. Kopa-liščne in klosetne naprave in centralne kurjave. Trgovina sokolskih potrepština i krojačka dvorana Grga Horvatek Soli. ktili. Jugoslavije ZAGREB - FRANKOPANSKA ULICA 9 izradjujem sve vrste propisanih sokolskih svečanih i vježbačkih odijela, za sve kategorije muško i žensko članstvo. Prodaja svih sokolskih potrepština uz vrlo umjerene cijene. — Robu razašiljem pouzečem. — Vanjskim društvima obavljam brzu otpremu. Maje Savez Sokola kraljevi« JusoSlavlje (E. G,,™*!) . Glavni I odgovorni urednik Stjepan Čelar . Ureduje Red.kdj.kl otaek. Tlaka IKitelj.ka tiskarna (pretstavnik France Štrukelj); »vi n Ljubljani