Glavni odbor UJU pri ministru prosvete g, dr. Korošcu. Uži Glavni Udbor Udruženja Jugosiovenskog Učiteljstva posetio je 11. ov. meseca G. Miziisvra Prosvete radi preuaje rezolucije Ulavne Učiteljske Skupštine u Dubrovniku. G. Ministar je primio predstavnike jugosiovenskog uciteljstva u svom kabinetu (biio je 11 čianova uprave) i pošto je ponudio sve da sednu, zauzeo je i sam mesto za istim stoiom. Predsednik Udruženja predao mu je onda sve rezolucije učiteljske skupštine izjavivši, da zahtevi učiteljstva ubulivačeni u ovim rezolucijama sadrže na prvom mestu pitaaja nastave, zatim pitanja matenjalnog položaja učiteijstva i naposietku pitanja administrativno-pravne prirode. Ne moguči citirati celu sadržinu svih rezolucija, predsednik je saopštio i obrazložio najvažnije zahteve učiteljstva, isitičuči, da je osnovni princip svih učiteljskih zahteva jedinstvo osnovne nastave u celoj našoj Kraljevini, koje učiteij. smatra kao osnov duliovnog jedinstva narodnog u budučnosti. Radi toga učitelji na prvom mestu traže: jedinstvo prosvetnih zakona, jedinstvo nastavnog plana i programa za sve škole i jediiistvo školskih udžbenika. U tome smislu potrebno je da se odmali donese jedan zakon o narodnim školama za celu državu; da se i pre donošenja tog zakona pnstupi izradi jednog nastavnog plana i programa za sve osnovne i sve učiteljske škole u Kraljevini i da se sprovede jedinstvo školskih udžbenika. S tim u vezi učiteljstvo nalazi da bi trebalo pristupiti izmeni Zakona o opštoj upravi, kojim je škola stavljena pod neposredan upliv policijskih vlasti, a tako isto poštedeti učiteljstvo qd svih partijskih uticaja i intervencija. Da bi se ubrzao napredak osnovne nastave potrebno je posvetiti naročitu pažnju višem učiteljskom obrazovanju. Rešenje tog pitanja učitelji nalaze u osnivanju Pedagoškog Fakulteta, ili proširenju Viših Pedagoških Škola. Pomenuta je i eksperimentalna škola Dr. J. Turiča. Dalje je predsednik potsetio na prosvetni problem J. Srbije i istakao potrebu povečanja prosvetnog budžeta za krajeve u kojima je narodna prosveta zapuštena za vreme tudjinske uprave. U daljem govoru dodirnuto je pitanje školskog nadzora i istaknut zahtev da nadzorničku dužnost ne treba smatrati partiskom nego čisto stručnom. Da bi se učii-ile potrebne popravke potrebno je da se školski nadzornici postavljaju po predlogu Gl. Prosvetnog Saveta i da se njihov položaj popravi. U vezi ranijeg obečanja g. ministra, predsednik je potsetio na prilike u Sloveniji i želju, da se tamo ne vrše lične promene u partiskom smislu. Prelazeči na pitanja koja se tiču materijalnog stanja učitelja, označeni su kao glavni zahtevi: isplata razlike, plata, dodatak udatih učiteljica, popravka stanja penzionera i izjednačenje svih mesta u pogledu dodataka na skupoču. Od ostalih zahteva pomenuto je naročito, da treba popravljati sve nepravde učinjene članovima našeg Udruženja u Sloveniji i Hrvatskoj, povratiti odmah smenjene upravitelje i školske nadzornike a naročito prestati sa smenjivanjem školskih nadzornika u Sloveniji. Saslušavši pažljivo sve ove zahteve G. Ministar je odgovorio šta misli o svemu ovome. Rckao je: 1 ja sam istog liušljenja, da školu i piosvetnu struku uopšte treDa sačuvati ua partiskih ucicaja, a naročuo od partisKe iniervencije u pogieau postavijanja i razmešcaja učuelja i sKolskili nadzornika. laeaiao bi bilo ua u sveinu samo i jeuniu presuduju rad i kvaliiikacije, i po.reba uržavne siužbe. Potrebno je da sazre uverenje, da se u državnoj službi može iamo i jedino napredovati uspeliom u radu i savesnim vršenjem svoje dužnosti. Aii sve to u mnogome zavisi i od sainia učiteija. Partiska intervencija svela bi se na minimum kad je sami učitelji, kao i ostali, ne bi tražili. bvaki je ministar često posednut narodnim poslanicima, koji protežiraju pojcdine, a iza svakog od tih poslanika stoji po koji učitelj iii učiteljica, Koji su saini tu protekturu tražili. (Uvde je pnmečeno, da bi se ta protekcija smaajiia kad se na merodavaom mestu ne bi primala). 1 ime se u istini čine nepravde i aepraviaiosti i biio bi maogo Dolje i praveuatje, a i za mene i moje saradaike lakše kad bi se to izDegio i kad bi se odabiranje vršilo isključivo po kvalilikacijama. Odaosao podredenosti škole policijskim vlastima i ja delim isto mišljeaje sa vama i mislim, da veliki župan i sreski pogiavari treba da reprezentuju državnu vlast, ali da školski nadzoraici i oblasai tiispektori treba da opšte neposredno sa pretpostavljenim prosvetnim vlastima. Povodom vaše želje o osnivanju Pedagoškog Fakulteta, ja mislim da če se oaa ostvariti kroz Višu Pedagošku Školu i da če ona uskoro to i postati. Kad je primečeno, da je Prosvetni Savet doneo odluku, da se ta škola ne može smatrati da je u rangu fakulteta, G. Ministar je dodao, da mišljenje Gl. Prosvetnog Saveta ne aiora uvek biti obavezno za miaistra. un misli da Prosvetni Savet treba proširiti, da u njega treba da udu i prestavaici prosvete iz pokrajina i da bi tako orgaaizovan Savet mogao otpočeti rad na pitaajima koja se tiču prosvetne reforme cele zemlje. Najvažnije pitanje — donošenje jednog zakona o narodnim školama za celu zemlju, G. Ministar je dotakao tek na kraju svog govora. U tome pitanju rekao je, ja imam svoje mišljenje kao i vi vaše i mislim da ta mišljenja treba uzajamno poštovati. Ja aisam sam u Vladi. Tamo ima još ljudi, koji če prihvatiti vaše zahteve i ja se nadam da če se nači solucija tog pitanja, koja če vas zadovoljiti. Time je G. Ministar završio svoj govor i pozdravio se sa svima članovima Gl. Odbora pozivajuči ih da mu se uvek obrate kad za potrebao nadu. Pri rastanku članovi Glavnog Odbora ponovo su skreauli pažnju G. Ministru na zahteve učiteljstva povodom započetog smenjivanja školskih nadzornika u Sloveniji, na šta nisu dobili nikakvog pozitivnog odgovora! • Kao što se vidi G. Ministar je vrlo predusretljivo primio učiteljski Gl. Odbor, ali o glavnim linijama prosvetne politike, a to je o novom prosvetnom zakoaodavstvu i namerama njegovim u tom pogledu, mi ništa odredeno nismo saznali. Isto tako ništa odredeno nije rečeno ni o daljem radu personalnog odseka i promenama koje su započete da se vrše. »Nar. Prosveta«.