KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (1). PATENTNI SPIS INDUSTR1SKE SVOJINE IZDAN 1 OKTOBRA 1940 BR. 16135 C. Lorenz Aktiengesellschaft Berlin - Tempelhof, Nemačka. Postupak za odvajanje znakova za siehronkovanje od znakova slike naročito na prijemnoj strani postrojenja za televiziono pronošenje, koja rade po postupku sinhronizovanja pomoću praznina. Prijava od 5 avgusta 1938. Važi od 1 januara 1940. Naznačeno pravo prvenstva od 5 avgusta 1937 (Nemačka) O vaj se proinadazak odnosi, prvenstveno na postrojenja za televiziono^ prenošenje, kod kojih se impulsi za sinhronizovanje daju na jednoj strani od jedne određene mirne vrednosti a impulsi slike na drugoj strani od iste mirne vrednosti. Takvi se postupci uopšte označavaju kao postupoi za sinhronilzovanje pomoću praznina. Na prijemnoj straiji televizionih postrojenja postoji kao što je poznato zadatak, da se impulsi za sinhronizovanje odvoje od vrednosti jasnosti, jer znači za sinhronizovanje moraju biti 'upućivani u kanal za sinhronizovanje, da bi se ovde upravljali prekretni aparati. Pri tome je potrebno da impulsi za sinhronizovanje budu jasno odsecani i da budu što je moguće više slobodni od o-stataka impulsa slike. Za rešenje ovog zadatka do sada su u-potrebljavane tropolne cevi ili cevi sa više rešetaka, koje su dobijale takav predna-pon, da mirna vrednost modulacije upravo još ne dopušta nikakvu anodnu struju u cevi za odvajanje, dok sam impuls za sin-hronizovanje izvodi tok anodne struje. O-vi postupci rade po sebi zadovoljavajući. Bliže razmišljanje o vezama između odnosa u kanalu slike i kanalu za sinhronizovanje pokazuje ipak, da se kod dosadašnjih vezivanja vrši neracionalan utrošak, koji nije bezuslovno potreban. Za upravljanje Brau-nove eevi u kakvom televizionom prijemniku potrebuje se kao što je poznato temeni napon od približno 15 V. Napon za sinhronizovanje, koji je potreban za upravljanje prekretnih aparata, iznosi oko 8 V. Stoga nije potrebno da se u kanalu za sinhronizovanje preduzme pojačanje impulsa za sinhronizovanje, kao što se to vršilo pomoću dosadašnjih cevi za odvajanje. Šta više je dovoljno, ako uređaj za odvajanje radi potpuno bez ikakvog pojačanja i ako se upotrebe uključni elementi koji ne potrebuju nikakve strane izvore napona, kao n. pr. dvopolne cevi. Da bi se ovaj cilj postigao, ovim se pronalaskom predlaže, da se modulacija koja se sastoji iz znakova slike i znakova za sinhronizovanje dovodi usmerivaču preko kakvoga člana koji je propustljiv samo za naizmeničnu struju, i koji dobija pred-napon koji je zavisan od srednje jasnosti slike. Pronalazak je u sledečem objašnjen, korak po korak, pomoću slika. Na sl. 1 je sa 10 označen kalem pojasnog filtra koji može ležati u jednom od poslednjih stupnjeva međuifrekventnog prijemnika slike i koji napaja ulazno kolo li cevi 12. Ova cev može n. pr. raditi kao anodni usmeri-vač tako da u anodnom otporu ove cevi postoji otpremna modulacija, kao što je to pokazano na si. la. Pri tome su ispod linije a mirnih vrednosti nalazeći se znakovi, kao što je poznato, imuplsi za sinhronizo-vanje a iznad nalazeći se znakovi vrednosti jasnosti. Na anodni otpor ove cevi je sad preko kondenzatora 5 priključen četvoro- Din 20.— polni član sa ulaznim priključcima 1, 2 i izlaznim priključcima 3 i 4, koji. vode ka prekretnim aparatima. Ovaj se član može najpre sastojati samo iz jednog otpora 6. Na priključcima 3 i 4 javljajući se napon imaće tada oblik iz slike lb, pošto je kondenzator 5 propustljiv samo za naizmenič-nu struju. Impulsi za sinbronizovanje se dakle sada nalaze ispod nulte linije, a impulsi slike se najvećim delom nalaze iznad ove nulte linije. Ako se sada prema si. 2 kakav usmerivač 22 sa otporom veže n. pr. na red to mora uspeti da se vnhovi koji se nalaze iznad nulte linije na slici lb odseku, tako da samo još preosftaju impulsi za sinhroni,zovanje prema si. 2a, koji pak još imaju ostatke impulsa slike. Ova se nezgoda može najpre ublažiti time, što se usme-rivaču dodeljuje kakav konstantan predna-pon prema si. 3 n. pr. pomoću baterije 25. Pri ispravnom dodeljivanju polova predna-ponu dolbijaju se tada impulsi za .sinhroni-zovanje, koji kao što pokazuje si, 3a imaju istina manji ostatak impulsa slike, ali uprkos tome još nisu upotrebljivi za tečno sinbronizovanje. iPronalaskom se sada našlo, da prednapon usmerivača nesme biti konstantan već mora biti promenljiv i to mora zavisiti od srednje jasnosti slike. Jedno vezivanje za proizvođenje takvog prednapona koji se koleba sa srednjom jasnosti slike pokazano je na si. 4. Usmerivač 22 i otpor 6 ovog vezivanja podudara se sa dosadašnjim elementima iz slike 3. Priključcima 1 i 2 se demodulisani napon dovodi od sekundarnog namotaja kakvog transformatora, koji će se napajati od primarnog namotaja 26. Namotaj napaja i jedan drugi sekundarni namotaj!, koji je tako motan, da se polariteti priključ-nika 28 i 1 odnosno 27 i 2 podudaraju. O-vaj drugi sekundarni namotaj napaja sad kakav usmerivač 29, koji je tako- vezan da on od mešavine koja je pokazana na si. lb propušta gornje vrhove a ispod nulte linije nalazeće se znake odseca. Na kombinaciji 30 iz kondenzatora i otpora postaje prema tome opadanje napona, koje je zavisno od srednje jasnosti slike. Vremenska konstanta člana otpor — kapacitet leži pri tome u veličini trajanja jednog reda. Ovaj napon stupa sad na mesto konstantnog prednapona baterije 25 na si. 3. Na priključcima 4 i 5 se sad javljaju jasno odse-ćeni impulsi za sinbronizovanje. Jedno izmanjeno vezivanje za usmerivač pokazuje principijelno prikazivan je na dići 5. Ova se razlikuje od si. 2 u suštini ume, što je usmerivač obratno vezan, t. j. on u ovom vezivanju pretstavlja zapreku sa polutalas, koji sadrži imulse za sinhro-(iizovanje, a za drugi polutalas kratku ve- zu. Od namotaja 26, koji je protican de-modulisanom mešavinom kao što je pokazano na si. la ili lb, napaja se induktivno namotaj 31. Na priključcima ovog namotaja leži usmerivač 32, a jednovremeno se na priključcima 7 i 8 ovoga namotaja oduzimaju znaci za sinbronizovanje, koji su naravno još opterećeni znacima sadržine slike. Ovi priključci odgovaraj'u dakle priključcima 3 i 4 si. 2. SI. 6 pokazuje vezivanje baterije 33 prednapona, koja leži na red sa namotajem 31 i usmerivačem 32. Ovaj se prednapon sad prema si. 7 zamenjuje prednaponom koji se koleba sa srednjom jasnošću slike. Ovaj se prednapon na poznat način proizvodi drugim sekundarnim namotajem 34, koji leži na red sa usmerivačem 35 i otporno-kapacitetnim članom 36. Ovaj član dolazi na mestO' baterije 33 na si. 6. SI. 4 i 7 su prema tome dva konačna vezivanja koja daju željeni rezultat. U oba vezivanja se potrebuju dva usmerivača. Ovo ipak neisključuje, da se promenljivi prednapon za glavni usmerivač nebi mogao proizvoditi na proizvoljan dnugi način. Pokazalo se kao celistiodno, da se pri upotrebi cevnih usmerivača oba usmerivača prema si. 4 ili 7 udruže u jedan zajednički vakuumski sud 37. Na pr. može se vezivanje prema si. 4 ostvariti sa jednom takvom cevi, kao što to si. 8 pokazuje, koja se u ostalom potpuno podudara sa si. 4. Isto se tako može menjati vezivanje po- si. 7 prema si. 9. Patentni zahtevi: 1. Postupak za odvajanje znakova za sinbronizovanje od znakova slike prvenstveno na prijemnoj strani postrojenja za televiziono prenošenje, koja rade po postupku sinhronizovanja pomoću praznina, naznačen time, što se demodulisana meša-vina iz impulsa slike i impulsa za sinhroiii-zovanje dovodi kakvom usmerivaču preko kakvog propustljivog člana za naizme-ničnu struju (kondenzator, transformator), koji usmerivač ima prednapon koji se koleba sa srednjom jasnošću slike. 2. Postupak zo zahtevu 1, naznačen time, što se srednja jasnost slike proizvodi drugim usmerivačem, kojem se isto tako dovodi mešavina iz impulsa slike i impulsa za sinbronizovanje preko kakvog člana (kondenzator, transformator), koji je propustljiv samo za naizmenionu struju. 3. Postupak po zahtevu 2, naznačen time, što ovaj usmerivač radi na kombinaciju otpor - kapacitet, čije opadanje napona služi kao prednapon za usmerivač po-menut u zahtevu 1 i što se vremenska kon- stanta ove kombinacije nalazi u veličini jednoga reda. 4. Postupak po zahtev u 1 do 3, naznačen time, što su oba usmerivača dvopolne cevi. 5. Postupak po zahtevu 1 do 4, naznačen time, što su obe ventilne putanje sme-štene u jednom zajedničkom vakuumskem sudu. ■ • |.j 51! kr^TT-rr-r- . , * ■ . SSS Tig. 'la Fig . lb Fig, 1 2^22! 1 ' 1 A Fig. 2 a fo 20 22 fi i 1 7 v {/ i- i / //, V j/ s/. Fig. 3a f & 2o -t#—iR 22 25 Fig. 3 Ad pat. br. 16135 S 7 JVgr. 3