Ocene, zapiski, poročila - Reviews, Notes, Reports
WELKER, Herbert Andreas, 2009: An overview of Wiegand's metalexicographic works. Dostopno na spletnem naslovu: http://www.let.unb.br/hawelker/Wiegand. pdf.
Herbert Ernst WIEGAND, 2000: Was eingentlich ist Fachlexikographie? Mit Hinweisen zum Verhältnis von sprachlichem und enzyklopädischem Wissen [1988]. Kleine Schriften. Eine Auswahl aus den Jahren 1970 bis 1999 in zwei Bänden. Band I: 1970-1988. Ur. Matthias Kammerer in Werner Wolski. Berlin, New York: Walter de Gruyter. 830-876.
Anja Benko
Univerza v Mariboru, Filozofska fakulteta anja.benko@gmail.com
LUKACS ISTVAN: A PASSIOHA-GYOMANYA HORVATIRODA-LOMBAN. Budapest: ELTE BTK Szlav Filologiai Tanszek, 2008. (Opera Slavica Budapestinensia. Litterae Slavicae).
Zadnjih se godina znatno povečavao broj knjiga na madarskom jeziku koje obraduju raznovrsne teme hrvatske književnosti. I nova knjiga Istvana Lukacsa pripada ovom toku. Ona se sastoji od osam poglavlja koja slijede tablica s najvažnijim podacima o tekstovima o muci Gospodinovoj, objavljivanje četiri teksta, kazalo imena i literatura.
Prvo poglavlje obavještava o tome (5-6) da se muka Gospodinova obradila u svim književnim žanrovima i u svim razdobljima. U skladu s dominirajučim filozofskim dogmama istaknuli su se ili kanonizirani dogadaji ili Marijina bol. Obradivanje je muke Gospodinove
prisutno od početka u povijesti hrvatske knjževnosti. Medu tekstovima koji pripadaju različitim žanrovima postoji formalna i tematska veza. Tema koju su obradili nepoznati autori kroz nekoliko stolječa dobila je na kraju svoje mjesto i u umjetničkom pjesništvu. Iz te panorame izlazi autorova želja da nacrta razvoj hrvatskih djela o muci Gospodinovoj i veze izmedu tekstova.
U početku drugog poglavlja (18-27) pojašnjavaju se osnovni pojmovi. Autor ističe pripadnost prvih djela o muci Gospodinovoj samostalnom i jedinstve-nom književnom razdoblju. Kratak sa-žetak stručne literature obavještava o temama kojima su se bavila dosadašnja istraživanja i spominje aspekte kojima nije posvečena pažnja. U istraživa-nju te tematike igrali su važnu ulogu i inozemni istraživači. Jedinu dosada objavljenu monografiju o crkvenim pri-kazanjima napisao je Talijan Francesco Saverio Perillo. Osim njega istaknuli su se i znanstvenici iz Madarske kao Laszlo Hadrovics, Andras Vizkelety, Istvan Lukacs koji su objavili i analizirali nepoznate tekstove.
Prvi je zadatak proučavanja teksto-va o muci Gospodinovoj odrediti žanr tekstova, uvjete njihova nastajanja i karakteristike njihova stihotorstva. Te činjenice su, naime, podloga daljnjih istraživanja.
Lukacs je svjestan poteškoče uvršta-vanja srednjovjekovnih djela u književne žanrove, jer klasifikacija se osniva na analizi klasičnih književnih razdoblja. Ali uspostavljanjem kronoloških veza izmedu tekstova omogučava se odre-divanje žanrovskih obilježja djela. To je moguče unatoč tome da su žanrovi srednjovjekovnog podrijetla obilježeni promjenljivošču. Buduči da ne postoji opče prihvačena žanrovska i tematska norma pri analizi važno je koncetrirati
— 159 —
Ocene, zapiski, poročila - Reviews, Notes, Reports
se na pojedine tekstove i uzeti u obzir ne samo Novi zavjet, nego i Stari zavjet koji sadržava tekstove mnogobrojnih književnih žanrova (19). Stalna obilježja žanra čine stroga ritmička struktura, istovjetnost tema i motiva, pomanjkanje dramske napetosti, stalni karakter lica, strukturalna obilježja koja su tipična u epskim djelima (22-27).
Dugo je vrijeme bilo opce mišljenje da su hrvatski tekstovi o muci Gos-podinovoj prevodenja ili kompilacije prevedenih radova. Recentna su istraži-vanja otkrila jaku povezanost tih djela. Lukacs ističe da tudi modeli i poticaji mogli su djelovati na dovoljno pripre-mljeno područje. To znači da su vec postojali duhovni okviri u Hrvata koji su bili povoljni za razvoj žanra (29). Osim toga autor upozorava i na to da ne smije zanemariti eventualne bizant-ske duhovno-kulturne utjecaje do 1054. g. (29-30) Što se tiče mogucih izvora tekstova o muci Gospodinovoj moraju se uzimati u obzir radovi sv. Anzelma (Dialogus beatae Mariae et Anselmi de passione Domini), sv. Bernarda (Liber de passione...), djela Matyasa Nyekia Vorosa i Pala Eszerhazya i još drugih autora (28-35).
Vecina je tekstova o muci Gospo-dinovoj napisana u obliku dvostruko-rimovanog osmerca. Prema Lukacsu dvanaesterac je zamijenio osmerac u fazi u kojoj je crkveno prikazanje izgubilo veze s pobožnim masama i postalo temom umjetničkog pjesniš-tva. To je značilo i preokret jer autori umjetničkog pjesništva su htjeli pru-žati književne doživljaje (37). Što se tiče podrijetla osmerca on potječe iz pohvalnih pjesama na latinskome (38). Autor monografije spominje da samo dvostrukorimovani osmerac je dobio svoj konačni oblik do kraja srednjeg vijeka (43).
Drugi dio knjige raspravlja o razvoju i proširenju tekstova o muci Gospodino -voj. U šestom poglavlju pod naslovom »Evolutivna transformacija tekstova o muci Gospodinovoj« Lukacs dolazi do slijedecih zaključaka: nedostaje još slo-jevitost tekstova o muci Gospodinovoj; mogu se još pojaviti nepoznati tekstovi; razlike su izmedu tekstova nepoznatih autora minimalne (46). Lukacs je po-malo skeptičan prema stavovima Niki-ce Kolumbica koji kaže da svi dosada poznati tekstovi potječu od savršnijeg prateksta. Lukacsev je pristup drugačiji: pretpostavlja da neki prijepisi su bolji od originala (48). Kolumbic razlikuje četiri faze u razvoju tekstova o muci Gospo-dinovoj: jednostavna lirsko-narativna pjesma, dijalogiziran plač, dramatiziran plač, razvijeno crkveno prikazanje. Lukacs predlaže da se i liturgijska drama uvrštava kao prvi stupanj u ovaj razvojni proces - argumentira s time da liturgijska drama na latinskom jeziku nastavlja se na hrvatskom jeziku. Ali dalja istraživanja moraju otkriti veze izmedu liturgijske drame i hrvatskih tekstova o muci Gospodinovoj (48).
U poglavlju nacrtava se razvoj tek-stova o muci Gospodinovoj, opisuju se liturgijska drama, jednostavne lirsko-narativne pjesme, dijalogizirani plačevi, dramatizirani plačevi i razvijena crkve-na prikazanja. Lukacs ističe da liturgijske drame na hrvatskom jeziku nisu se pretvorile u kompleksnije tekstove, nego su ostale u početnoj evolutivnoj fazi žanra (52).
Lirsko-narativni plačevi obraduju dvije teme, Isusovo raspece i Marijinu tugu, odnosno Isusovo skidanje s križa i njegov pogreb. Ocjena jednog djela pod naslovom »Cantilena pro sabatho« (kojim su se bavili Laszlo Hadrovics i Andras Vizkelety) u hrvatskoj stručnoj litaraturi s pravom izaziva Lukacsevo
- 160 --Slavia Centralis 1/2011
Ocene, zapiski, poročila - Reviews, Notes, Reports
iznenadenje. Dunja Fališevac koja se pozitivno izrazila o djelu, ipak smanjuje vrijednost teksta u svojim zakjučcima. Rauzmljiva je Lukacseva reakcija ko-ju valja doslovno citirati. »Poznato je da su vecinu tekstova stare hrvatske književnosti našli hrvatski istraživa-či. Sve činjenice dokazuju da tekstove koje su otkrili inozemni znanstvenici prati neobično, umjereno 'oduševljenje'. Marijin plač na kajkavskome koji sam predstavio i koji je prvi duži tekst u stihovima kajkavske regionalne književnosti i zbog toga ima iznimno veliku vrijednost još nije dobio svoje zasluženo mjesto u povijesti kajkavske književnosti« (55). U ovom poglavlju autor pokušava dokazati poredbom različitih odlomaka tekstova genetsku vezu iz-medu pjesme »Pesan ot muki Hristovi« i Piciceva plača (56-57). Teško je sve navedene dokaze prihvatiti u cjelini. Dok izrazi o trudnoci od devet mjeseci nedvojbeno dokazuju vezu izmedu tekstova, navještenje je poznato iz Biblije (Lk 1, 26-33). Zbog toga ovaj motiv prema mom mišljenju ne dokazuje vezu izmedu tekstova.
Na ostalim stranicama šestog poglav-lja nacrtava se razvoj vrsta djela o muci Gospodinovoj.
Sljedece (7.) poglavlje prati proši-renje tekstova na hrvatskom prostoru. Kratak povijesni i kulturno-povijesni uvod bogat podacima služi kao osnova za bolje razumijevanje sadržaja poglav-lja. Autorov je postupak isti pri predstavljanju tekstova: opisuju se radnja, lica, jezično-stilistička obilježja djela, karakteristike stihova i veze izmedu tekstova. Devet je djela detaljno analizirano, četiri teksta su objavljena u cjelini. Pri analizama tekstova Lukacs izražava mnogobrojne važne napome-ne. Rekonstruira npr. pomocu kajkav-skog teksta radnju nekih nedostajucih
stihova u Plaču Marijinu tvrdeci da je Marija dovedena pred Kaifu i ne pred Pilata. Utvrduje da je broj nedostajucih stihova na jednom mjestu teksta veci nego se to prije mislilo (100). Filološ-kim bravurom uspije protumačiti jedan teško razmuljiv stih (br. 426: palicamju Jesse biti) u plaču Knezajica. Knezajic je zamijenio glagol jaše 'počaše' s vla-stitom imenicom Jesse u madarskom izrazu Jesse vesszeje 'Jeseva palica'. Knezajic je bio podložen madarskom utjecaju za vrijeme njegovog boravka u gradu Gyongyosu (119-126). U zadnjem dijelu poglavlja opisuju se djela četiriju slavonskih pjesnika. Ovaj dio povezuje se tematski sa slijedecim (8.) poglavljem u kojem se analizira pet tekstova umjetničkog pjesništva. Autori tih djela su Marko Marulic, Šimun Greblo, Mavro Vetranovic, Matija Divkovic, Petar Kneževic.
Vec je spomenuto da se u dodatku objavljeni slijedeci tekstovi: Šimun Klimantovic: »Počenjet plač Bl[a]ž[e]-ne D[i]ve M[a]rije po Ivani van'j[e]listi«; »Muka Spasitelja našega«; Andreas Knezaich: »Planctus Beatae Virgini Mariae de Passione Dni Nostri«; Petar Kneževic: »Muka Gospodina našega Isukrsta i Plač Matere njegove«.
Monografija Istvana Lukacsa izvorno je znanstveno djelo koje detaljno prikazuje povijest i razvoj žanrova o muci Gospodinovoj, njihove veze i sadržava mnogobrojne samostalne važne tvrd-nje koje mogu biti poticajne za daljnja istraživanja ove doista kapitalne teme hrvatske književnosti.
Istvan Vig
Eotvos Lorand Tudomanyegyetem vigistvan@yahoo.com
— 161 —