Pošfarina plaćena u gotevu Cena Din g SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog „Solsolslca prosveta" Ljubljana, nraala ШЗЗ Izlazi svakog petka • Godišitja pretplata 50 Din ® Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljskoj iiskari, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177 ® Račun poštanske štedionice broj 12.943 ® Oglasi po ceniku e Rukopisi se ne vračaj u God. IV Brof 2Z Alik Italijanske delegacije n Ženevi na jugoslovensko Sokolstvo Čudaii zahtev da se jugoslovensko Sokolstvo uračuna u vojne efeklive — Nepojmljivo iz v-tanje Istine sa polltičkom tendencom ili puka neobaveštenost — S ja jan, dokumen« tovan odgovor jugoslovenske delegacije Jugoslovensko Sokolstvo opet j c uzeto na nišan. Ovoga puta to je uči-njeno s jedne strane, s koje, doduše, naše Sokolstvo ni do sada nije bilo nikada gledano s prijaznim okom, ali ipak ni s te strane ti napadaji barem nisu nosili otvoreni oficiozni karakter kako je to slučaj ovoga puta, kada je taj atak izvršen lično od visokih službenih i odgovornih pretstavnika jedne velike sile. Sto više, ovaj najnoviji napadaj na naše Sokolstvo izveden je s jednog mesta, s koga se to nije nikako moglo očekivati, jer za to nije bilo a niti uopče ima ma i najmanjeg stvar-nog povoda. Ton i način, na koji je ovoga puta bilo atakirano naše Sokolstvo i naša država, iznenadio je i same članove tog visokog tela, koje po svom čisto stručnom karakteru i radu, van svakih političkih primeša, ima da radi na jednoj teškoj i odgovornoj zadači u nastojanju da pomogne rešenju jednog toliko krupnog pitanja, koje da-nas interesuje sav svet i čije bi uspešno rešenje donelo olakšanje svim na-rodima ispačenog čovečanstva. Pri re-šavanju tog krupnog pitanja uzela je najpripravnije učešča i naša država, koja ulažc sve napore i daje najvidni-jeg dokaza, koliko joj na srcu leži i koliko joj je potreban trajan i ne po-mučen mir medu narodima. 1 umesto otvorenog priznanja, koje bi. naša na-®'ja zaslužila za ogromne napore i žr-”e. koje ona prinosi i čini za održa-nJe mira, ona se umesto toga stavlja večito na kušnju, tešku i mučnu, i to sa mnogih strana, sa kojih se eto hoče da se našu državu pretstavi i prikaže kao jednu zavojevaeku silu, silu skroz na skroz vojničku, militarističku, koja je opasnost za mir; sa tih strana hoče da se našu zemlju prikaže u najerni-jem svetlu, kao zemlju u kojoj nema mirnih, radinih, treznih, poštenih i pi-tomih ljudi koji imaju sve potrebe i težnje civilizovanog i kulturnog čove-ka več kao zemlju u kojoj sve što je živo misli, oseča i živi samo za oružje. Kao da smo mi doista zemlja, u kojoj krstare naoružane grupe, milicija, ju-rišni odredi, u kojoj se omladini do-vikuje i ukazuje da joj životni simbol ima da bude puška, koju jedino treba ljubiti, mitraljez, koji se mora oboža-vati, a i bodež, koji se ne sme zabora-viti!... Tako nas eto optužiše i sada »mi-roljubivi« u Ženevi u Komitetu za vojne efektive Konferencije za razoruža-nje, kada postaviše zahtev, da se u vojne efektive, vojne formacije, ura-čunaju Sokoli, Narodna odbrana, Or-juna, neke tobožc naše komitske organizacije i neke trojke... pa dalje Jadranska straža i Jugoslovcnska matica! Zaista čoveku zdravog razuma izgloda prosto neverovatno, da je je-dan visoki oficijelni pretstavnik jedne velike sile, njen »ekspert«, mogao da tako neinformisano iznese jedan takav predlog, za koji izjavljuje, da je »dokumentarno utvrđen«. Vajnih li do-kumenata jedne izveštajne službe! Kadi retke zanimljivosti samog predmeta i da on ostane zabeležen u sokolskim analima, mi čemo ovaj »do-gadaj« — da ga tako nazovemo —, i ako je u javnosti več dovoljno poznat, rekapitulirati i u našem listu. Dne 17 o. m. u sednici Komiteta za vojne efektive Konferencije za raz-oružanje u Ženevi italijanski delegati otvorili su pravu paljbu na jugoslovensko Sokolstvo, a što je i samim načinom kao i radi predmeta o kome je pala reč izazvalo medu svim drugim članovima Komiteta pravo iznenade-nje i čudenje, jer je eto italijanska delegacija odjednom u Jugoslaviji pro-našla neke nove, do sada nepoznate naoružane potajne formacije. U svojim govorima, naime, italijanski delegati zahtevali su da se uračuna u vojne efektive jugoslovenski Soko, stre-ljačke družine, neke »milicije«, neke ; komite i neke trojke, Narodna odbrana, Jadranska straža i Jugoslovcnska matica. U svojim govorima italijanski delegati osobito su se oštro oborili na jugoslovensko Sokolstvo, protiv koga su bili iznešeni, naravno, posvema lažni i netačni podaci. Na ovu italijansku neočekivanu fi-lipiku, koja je protiv jugoslovenskog Sokola upravo vrvila lažima, nctačno-stima, namernim i tendencioznim is-krivljivanjem istine i stvarnih činjeni-ca, odgovorio je sa sjajnom i razum-ljivom lakočom, ali i s največom ener-gičnošču naš delegat general g. Nenadovič uz pomoč i vazduhoplovnog pot-pukovnika g. Naumoviča. U svom upravo briljantnom i tako dokumentovanom odgovoru na italijanske »argumente« general g. Nena-dovič je uglavnom rekao: »Jugoslovenski Soko nije posledica rata, kao što je to slučaj sa izves-nim organizacijama u drugim zemljama, koje imaju prikrivene političke i vojničke ciljeve. Prva sokolska organizacija stvorena je u Pragu pre 70 go-dina, odakle je Sokolstvo prešlo i u našu zemlju, gde se je postepeno razvijalo u Hrvatskoj, Slovenaekoj i Dalmaciji i uvek bilo tolerisano od samih vlasti Austro-Ugarske Monarhije, kao ustanova koja nije ofenzivna u politič-kom pogledu i koja nema nikakav voj-nički karakter. U Srbiji Sokolstvo je osnovano na istim principima pre 53 godine. Njega je osnovao jedan slikar. koji je pre nekoliko godina umro u 99 godini starosti. Nakon što je general Josip Nena-dovič potanko izložio istorijat Sokolstva, za celo vreme slu.šan od svih pri-sutnih delegata ostalih država s največom pomnjom i zanimanjem, kojima je očevidno sokolska organizacija bila neverovatno tendenciozno prikazana od strane italijanskih delegata i od njihove propagande, on je dalje naro-čito podvukao, da je jasno, da je sokolska organizacija jedna stara ustanova koja nema nikakove vojne sme-rove, da Sokolstvo danas ima medu-narodni karakter, jer postoji i jedna zajednička unija svih Sokola svih onih država koje imaju slične organizacije, a koje se osnivaju na istim principima. Nadalje je g. Nenadovič istakao, da je Soko Kraljevine Jugoslavije i član Medunarodne gimnastičke federacije. U daljnjem izlaganju general g. Nenadovič objasnio je, da je reorganizacija Jugoslovenskog Sokolstva pro-vedena 5 decembra 1929 godine, ali da, to novo reorganizovano Sokolstvo počiva na istim principima kao ono bivše i da ta reorganizacija ima čisto unu-tarnji karakter. G. Nenadovič je zatim energično i s ubedljivim dokazima po-bio one tendenciozne delove govora italijanskog delegata, u kojima je ovaj hteo da prikaže, da Jugoslaviju sači-njavaju neki razni narodi. Tu je general g. Nenadovič osobito naglasio i istakao, da je opče poznato, da jugoslo-vensku naciju sačinjavaju Srbi, Hrvati i Slovenci, kao tri ogranka jednog tc istog korena, jedne tc iste rase, jednog te istog jezika i jedne te iste krvi, koji su u toku od više vekova živeli pod raznim istorijškim, političkim i kulturnim uslovima. Sasvim je razumljivo, rekao je g. Nenadovič, da se mlada Jugoslavija sada nalazi u jedilom sličnom periodu i da prolazi kroz slične faze svoga nacionalnog života kroz koje su prošle i druge evropske nacije u vremenu njihovog stva-ranja tokom poslednjeg stoleča. Kako je italijanski delegat tvrdio, da jugosolvenski Sokoli imaju za in-struktore oficire i podoficire, general g. Nenadovič najkategoričnije je izja-vio, da Soko u nikakvoj pa ni u naj-manjoj meri nije vojnička organizacija, te da nema nikakvo naoružanje, da nema nikakav tajni politički i vojnički cilj, te da ne dobija nikakvu vojničku ili predvojničku obuku. Gimnastički instruktori Sokola nisu, kako to inače tvrde italijanski delegati, oficiri, več su u glavnom učitelji, trgovci, zanatli-je, penzionisani činovnici pa čak i sami seljaei. Osim toga Soko u Jugosla viji potpada jedino pod nadležnost Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda i nema nikakove veze sa Minista.--stvom narodne odbrane. Naročito je na sve delegate upravo senzacionalno delovao deo završnog govora generala g. Nenadoviča, u kome je kazao: »Ako i pored svega ovoga postoji neko ko bi želeo da ubroji Sokole u vojničke efektive, bilo bi logično da sc tu ubroje i žene Sokolice, kao i deca i mladiči ispod 18 godina, pošto su svi organizovani na istim principima kao i odrasli Sokoli.« Na kraju svoga govora general g. Nenadovič izložio je i zvanične podatke o broju jugoslovenskog Sokola, iz-javivši, da celokupan broj Sokola iznosi 260.000, u koji je broj uzeto i 70.000 devojaka i žena Sokolica, a broj Sokola od 18 do 20 godina iznosi 24.793. Završujuči svoj govor general g. Nenadovič rekao je: »Ja sc nadam, da če ovaj iskreni i lojalni ekspoze od moje strane potpuno zadovoljiti uva-žene delegate koji se toliko interesuju za ovo pitanje.« Ovaj, iako improvizovani, ali toliko ubedljiv i krajnjc dokuinentovan odgovor bio je na koncu veoma toplo pozdravljen od večine delegata, nakon eega je na predlog pretsednika komiteta rešeno, da če sc ispitati sva dokumenta, na kojima vlade zasnivaju svoju argumcntaciju. Posle ovog napadaja na ovoj sednici komiteta italijanska delegacija izvršila je i u narednoj sednici ponovni napadaj, optužujuči jugoslovensku de-legaciju i vladu da nisu dale cačne podatke. I ako se je u komitetu radilo samo o vojnim efektivima, italijanska delegacija je i na ovoj ponovnoj sednici pokrenula pitanje jugoslovenskih društava kao što su Jadranska straža, Jugoslovcnska matica, a koje institucije nemaju apsolutno nikakove veze s orožjem pa prema tomc ni s razoru-žanjem. 1 na ovoj sednici Italijani su opet veoma žučno napadali Soko i ostala neka »ratnička« udruženja, a koja svaki zna da u nas ne postoje. U svojim tvrdnjama Italijani su se po-služili nekim svojim »podacima«, za koje su izjavili, da su to tobože zva-nični jugoslovenski podaci. Da se pro-sucli kakova je to autentičnost tih italijanskih podataka i u koliko su oni tačni i istiniti, vredno ih je i ovde zabeležiti onako kako su iznešeni od straie italijanske delegacije. «.! «>- Jugoslovenski Soko. Italijanska delegacija navela je, da Soko u vojni-čkoj predpripremi izvodi sledeči rad: da se vežba u gadanju s oružjem, u rukovanju s oružjem i municijom (s bombama i ručnim granatama), da vežba pešadijske vežbe s oružjem, da se vežba u vršenju ratne službe u vezi sa vežbama za održavanje veza, da se uči čitanju vojničkih karata, u izradi krokia i t. d. Za sva ova tvrdenja delegacija tvrdi, da je upotrebila podatke iz zvaničnih jugoslovenskih publikacija! Na osnovu ovakovih »zvaničnih« podataka italijanska delegacija tražila jc da se uračuna u efektive, dakle kao vojska, 235.000 Sokola, ura-čunavajuči tu i decu i žene. Srednji dnevni efektiv prema italijanskom proračunu trebao bi da iznosi 13.246 Sokola na aktivnoj vojnoj službi. Milicija. Italijanski delegat pukov-nik Diljioli navco je dalje, da je pod okriljem Sokola stvorena i jedna milicija, koju obučavaju žandarmerijski oficiri i oficiri graničnih trupa, tc da jc ova milicija formirana u čete i bataljone. Neke od ovili formacija, tvrdi pukovnik Diljioli, da postoje u Hrvatskoj, Slovenačkoj i Dalmaciji, a u ra- »Vojni efeKtivi« U Komitetu za vojne efektive na Konferenciji za razoružanje italijanski delegata postavili su zahtev, da se jugoslovenski Sokoli uračunaju u vojne efektive. SociffćdosttAt /it lt§ m % © % Ki * — Znanec: Gle, igle! Ta otkuda ti to zaboga, brate, ovde u Ženevi? Zar na letovanju i da se malo provedete. ali čemu ti taj tako nakikin- dureni drveni konj? . , .-. . •— Sokolac: Pa, eto, dodosmo na konferenci ju za razoruž.anje! — Znanac: ???... Ta valjda, more, nečete tamo da priredite javan čas? , „ — Sokolac: To ne, ali idemo da im kažemo, što smo mi to Sokoli i da im pokažemo ovo naše oružje, jer nas ona j temo proglasi nekak vim vojnim efektivima, sta li. /LoVEK/Ko /oKoL/TKo Novi načelnik ČOS *4 Vj Br. dr. Miroslav Klinger, novi načelnik ČOS nakon otstupa načelnika br. Agatona Helera. Takmičenje članica II lupe u Brnu II župa u Brnu priredila je sredi-nom maja župska takmičenja za članice, koje su bile pripravljene prema no-vom načinu takmičenja. Takmičarke su naime bile podeljene prema svojoj sposobnosti u 4 razreda te su takmičile u nižem, srednjem i višem odeljenju a da pre toga nisu znale za takmičarske vežbe. Jedino one, koje su se bile prijavile za župsko prvenstvo, primile su vežbe ved pre takmičenja. Takmičenja za više odeljenje i za prvenstvo bila su u Brnu, a za niže i srednje odeljenje u Brnu, Slavkovu i Turžanima. Takmi-čenje za prvenstvo, koje je obuhvatalo ruče, doskočne krugove, visoku gredu, preskoke preko konja u šir i proste vežbe, imalo je 500 postizivih tačaka. Ovome takmičenju učestvovalo je 12 najboljih vežbačica župe; pobedila je s. Ružena Valova iz Brna sa 455 tačalka. U višem odeljenju takmičilo je 24 vež-bačiee, u srednjem 85 i u nižem 74. Takmičenje u višem odeljenju obuhvatalo je vežbe na ručama, na doskočnoj preoi, na krugovima u njihanju i preskoke preko konja u dužinu. Sokolski ofok u Češkim Budejovicama Sokolsko društvo u Češkim Bude-jovicama odmah iza prevrata kupilo je otočic, koji se nalazi sred Vltave u sa-mom mestu i nazvalo ga je Sokolski otok. Tamo je društvo uredilo veoma lepo vežbalište, a kasnije podiglo je tu i svoj sokolski dom. Več 1924 god. priredila je ČOS baš na tom Sokolskom otoku svoj pokrajinski slet, koji je uspeo u svaikom pogledu, a ujedno i pripomogao društvu da je ta j otok sa-vršeno uredilo za svoje svrhe. Danas ovo društvo ima tamo i krasan stadion, koji spada medu najlepše stadione u češkoslovačkom Sokolstvu. Sada društvo gradi usred krasnog gaja na tom otoku i največi sportski bazen za pli-vanje, kome neče biti ravna u svoj državi. Mačevanje u češkoslovačkom Sokolslvu U sokolskim društvima u Češikoslo-vačkoj mačevanje gajilo se je stalno samo u većim krajevima, dok manj a društva nisu nikada pristupila toj važ-noj i lepoj grani telesnog uzgoja. Iza rata pak zanimanje za mačevanje mnogo se je raširilo, ali kako je naglo poraslo tako je odjednom i ponovno spalo. Tek u ovim poslednjim godinama mačevanje je ponova uhvatilo širokog maha. Prema svemu izgleda, da če teh-niako vodstvo češkoslovačkog Sokolstva zavesti mačevanje kao redoviti predmet u prednjačkim školama, a cime če pripomoči da se ono još jače proširi. Otsada unapred vršiče se svake godine takoder i takmičenja u ma-čevanju; takmičari u ovoj grani biče podeljeni u tri razreda, a samo takmi-čenje vršiče se izmenično po raznim mestima. Sokolska radio - predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeče sokolsko radio-predavanje održava se: dne 2 juna sa temom: »O ulozi slovenačkog Sokolstva u borbi za na-cionalnu individualnost sa Nemcima i Italijanima«. Sokolska radio-predavanja održa-vaju se svakoga petka između 19 i 20 časova. PUCKA SOKOLSKA RADIO-PREDAVANJA Sledeče pučko sokolsko radio-predavanje održava se u nedelju dne 28 o. m. u 16 časova; predaje br. Miloš St. Stanojevič (Vel. Bečkerek): »Sokolski i narodni ideali«. Pučka sokolska radio-predavanja održavaju je svake druge nedelje. \ RADIO STANIČA LJUBLJANA Prenos glazbene pratnje za sletske vežbe s uputstvima: ponedeljkom: dne 29 o. m. i 12 juna, oba puta od 19.30 do 20 časova, prenos glazbe za vežbe muškog nara-štaja pod vodstvom br. Lojze Vrhovca; utorkom: dne 30 o. m., 6 juna i 13 juna, od 20 do 20.30 časova: prvi četvrt sata prenos glazbe za ženski na-raštaj pod vodstvom s. Tratarjeve, drugi četvrt časa prenos glazbe za članice pod vodstvom s. Barlove; subotom: dne 3, 10 i 17 juna, od 20 do 20.30 časova, prenos glazbene pratnje za proste vežbe članova pod vodstvom br. R. Rudolfa. Na ove radio-časove prenosa glazbe za sletske vežbe naročito upozora-vamo bratska načelništva da u to vreme za prostorije za vežbanje priskrbe radio-aparate L da s odnosnim odelje-njima budu spremna za iasvadanje slet-skih vežaba. — U tim časovima ujedno objavljivače se također i kratka uput-stva i sletske vesti. Dne 29 o. m. od 19 do 19.30 časova nastavak radio-predavanja br. dr. Rika Fuksa: »O Ljubljanskom Sokolu od ustanovljenja do svetskog rata«. Dne 2 juna, također od 19 do 19.30 časova držače predavanje zamenik sa-veznog načelnika br. J. Jeras. (Nastavak sa 1 strane) jonu Vardara da postoji 5000 milicio-nera, a na Sušaku pak 1 konjički vod milicije. Četnike ili komitadžije, pukovnik Diljioli definisao je na sledeči način: kormtadžije imaju cilj represiju pobu-na, i oni zavise neposredno od ministra vojske i mornarice te su organi-zovani u trojke i čete. Od ovih, tvrdi pukovnik Diljioli, da pošto j,e speci jal-ne formacije za ncku neposrednu hit-nu н potreb« u Skopi ju, Bitolju i Ohridu, te da njihovo brojno stanje ranoei 8000 ljudi, a koji broj da se stalno povečajta. Alpinci. Alpinska društva, tvrdi pukovnik Diljioli, da imaju naročiti značaj s razloga što jugoslovanska vojska neme do voljno uvežbartih planinskih trapa. Planinski šport da ima veliku važnost za predvojničku pripre-mu i za rezerve. Ovih da ima u STo-venačkoj 40.000, te italijanska delegacija predlaže, da se oni uračunaju u efektive kao redovna vojska, i pored toga što u tim društvima ima veliki broj žena i podmlatka. Orjuna. Iako je svakome poznato, da je Orpina službeno raspuštena još marta meseca 1929 godine. Italijani tvrde, da ona u stvari još postoji, i da u Jugoslaviji uzima aktivnog učešča u raznim svečanostima u svojim uniformama. Od formacije Orjune, Italijani tvrde, da sada postoje Savski bataljoni u Zagrebu, Ljubljanski bataljon u Ljubljani Triglavski bataljon u Kra- nju i neki snarinski bataljon, za kojf ni sami, premda tako »dobro obave-šteni«, nisu znali da kažu gde postoji-Broj orjunaša u aktivnoj službi da prelazi 6000, pa je pukovnik Diljioli za-htevao da se i ovi orjunaši uračunaju u redovnu stajaču vojsku. Posle ovog ponovnog napada od strane italijanske delegacije naša je delegacija izjavila, da navedeni italijanski podaci ne odgovaraju istini. Tom prilikom je vazduhoplovni pot-pukovnik g. Branko Naumovič izjavio, da je spreraan da odmah pobije sve navedene italijanske podatke, što je i učimo, nepobitno utvrdivši u svom odgovoru netačnost svih italijanskih po-dataka i tvrdenja. U glavnom on je o torne rekao, da u Jugoslaviji postoji opča vojna obaveza tc da jugosloven-ska vojska nije ni ograničena u pogledu vojnog stanja i roka službe u kadru, pa prema tome jugoslovenska vlada nije ni imala potrebe da organizuje van vojske jednu predvojničku obu-ku, bilo obavcznu bilo dobrovoljnu u privatnim društvima i udruženjima. i to iz čisto praktičkog r logičkog razloga, koji je gore naveden. T kada je jugoslovenska delegacija u svome odgovoru u komitetu za efektive izjavila da u Jugoslaviji ne postoji predvojnička obuka ni druga koja obuka van vojske, ona to nije učinila da sakrije ne-što što je Jugoslaviji zabranjeno, jer joj to i nije zabranjeno, nego s razloga što takva obuka, koja odgovara kri-terijumu koji je usvojio komitet, u Jugoslaviji ne postoji. Italijanska de- legacija medutim pokušala je da unese politiku u vojnička pitanja i ona je namerno pomešala politička i tehnička pitanja. Ni jedna delegacija pa ni sam pukovnik g. Diljioli ne može ima-ti pretenzija da bolje poznaje unutraš-nju situaciju u Jugoslaviji i jugoslo-venske gimnastičke i sportske organizacije nego što ih poznaje sama jugoslovenska delegacija. Na kraju svog sjajno dokumentovanog govora pot-pukovnik gosp. Naumovič izrazio je spremnost da odmah odgovori i na svako daljnje eventualno postavljeno pitanje, što se međutim italijanski delegati nisu nipošto usudili, napustivši diskusij u i tražeči da se ob razu j e po toj stvari specijalna komisija, koja ima da ispita dokumente jedne i druge strane. Ovoj sednici prisustvovali su svi članovi italijanske delegacije u Žene- vi, njih 15 na broju, sa šefom delegacije markizom di Soranja. Na čelu naše delegacije bio je g. Konstantin Fo-tič, naš stalni delegat pri Društvu naroda. Daljnja rasprava o ovom predmetu kao i njen rezultat prati se u ženevskim diplomatskim krugovima s ne-običnim zanimanjem. Za danas samo smo registrovali ovaj dogadaj o Čudnom predlogu i za-htevu italijanske delegacije u komitetu za vojne efektive Konferencije za razoružanje u Ženevi, i — naročito u koliko se tiče našega Sokolstva — na ovo pitanje osvrnučemo se u nared-nom broju, jer baš visoki službeni i odgovorni pretstavnici jedne velike sile trebaju u ocenjivanju jedne druge države i nacije da se drže one: Fortis semper veritas! —čs.— Lužica u novo) buri Pisali smo več opširno o poslednjim progonima, koje nad Lu-žičkim Srbima vrše nemački na-cional-socijalisti, a sada time u vezi prenosimo i ovaj članak, za-pravo apel, uvaženog češkog publiciste brata Josefa Pate, koji su u jednom od poslednjih svojih brojeva objavili praški »Narodni Listy«. Nije ovo prva bura, koja je za-hvatila najmanji i nenaoružand slovenski narod, a nije ni poslednja. Ali ova sadanja pak od naročitog je značenja: po prvi put u lužičkoj istoriji bike je sada izvedeno bezobzirno nasilje nad mirnim državi j anima, po prvi put bile su sada sa strane policije zaposednute kulturne i privredne institucije Luži-čana, po prvi put bili su sada vodeči nacionalni tadnici zatvarani u budi-šinskom kulturnom centru — u luži-čkom »Srpskom narodnom domu«. Što se nije usudila da učini državna vlast ni za vreme svetskog rata, ni kada je hapšenjem lužičkog političara Arnošta Barte nakon svršetka rata učinjen prvi napadaj na LuzTEane, to se je eto desi-lo sada kada je započeo s narodnim preporodom Nemaca Hitler: sada je izveden promišljen napadaj direktno u srce slabog slovenskog plemena, koje ne sme i ne može nigde da traži zaštite i pomoči. Cilj ovog napadaja jasan je: onemogučiti za uvek bilo koji mirni nacionalni rad u slovenskom duhu, privesti poslednje slovenske ostatke u Nemačkoj u ogromno telo nemačko i time jedanput za uvek otstraniti sa sveta neprijatno pitanje lužičkih Srba. Ko je pazljivo pratio razvoj prilika u Nemačkoj, nije mogao da bude time iznenaden, jer su več davno pojedini glasovi nemačkih listova nago-veštali napadaj na slovensku Lužicu. Osobito pruska štampa neprijateljski je pratila rad gornjolužičkih patriota i javno izjavljivala, da su ovi ljudi pod policijskim nadzorom i da če im se pravovremeno stati na vrat. Ova je štampa jasno i otvoreno iznašala, da če se protiv vodečih Lužičana nastopiti radi njihovog rada u slovenskom duhu i radi njihovih veza s ostalim Slo-venima. Nemačke vlasti pazile su na rad ovih narodnih prvaka. S velikim negodovanjem i zlobom čitale su se vesti o uspehu Lužičana na praškom svesokolskom sletu. I sada tek može-mo da razumemo, zašto je izvršen popis sviju učesnika sleta iz Lužice na nemačkoj granici i zašto su bili vode uapšeni. Ovo je bez sumnje odlična taktika: zatvaraajem 'foda ima da se uplaše svi nacionalni elementi, koji rade n slovenskom duhu, a postavljanjem nemačko orijentisanih Lužičana na njihova mesta ima se pristupitl ponem-čivanju čitave Lužice, njenom pretva-гапјд u Nemce »slovenskog govora« i potpunom uništenju. Lužiški nacionalni radnici dobro su predvidali žalosni razvoj prilika. Več početkom. februara o. g. pisale su »Serbske Novine«, da je Lužica u opasnosti i da se na nju sprema nov nemački napadaj. I Lužica neče moči da se brani: »Akobudemo šuteli, — pisale su >-Serbskc Novine« — neka svako zna, da šutimo zbog toga, jer nam je zabranjeno da govorimo!« Dva meseca пакоп toga bile su »Serbske Novine« za kaznu privremeno obustav-ljene. Lužičanima istrgnut je jezik, da ne bi mogli dozivati u pomoč, što su im pogažena njihova prava. Novine bile su obnovljene, al‘i u n ovom smeru i u nemačko m duhu. Sokol bio je raspu-šten i nakon tog udarca sledio je kao grom i drugi: zaposednuče lužičkog »Srpskog narodnog doma«, hapšenjc osmoricc najvidenijih nacionalnih i kulturnih radnika, otpuštanje i bacanje iiz službe itj.ffcovih saradnika. Uapšeni Lužičanr biče preslušavam, biče pro-gonjeni, da im se tako onemoguči svaki daljnji rad. Možda čemo dočekati još i nove progone. Razumljivo je, da sav češkoslova-čki i jugoslovcnski narod pažljivo i s dubokom boli prati sudbinu lužičke brače u Nemačkoj. Oni su kroz nekoliko stoleča bili naši sudržavljani, oni su naša brača po krvi i sudbini. Proglas Društva prijatelja Lužicc bio je zbog toga svugde primljen sa puno razumevanja i odobravanja. Tom pozivu odazvale su se brojne kulturne institucije, odazvale su se i sve političke stranke u svojoj štampi. Takoder i iz Jugoslavije primarno toliko izraza simpatija, a takoder i iz Poljske. Več je bio prireden i prvi miting za očuvanje kulture lužičko-srpskog naroda, a najavljene su i daljnje javne skupštine po raznim krajevima. Interesantno je pratiti izjave raznih prijatelja Lužice; izjave onih posve trezvenih pa do onih koji traže represalije, od mirnih glasova pa do borbenih retoričkih fraza mitinških govornika. Sve če se te izjave otštampati u narednom dvostrukom broju »Lužičko-srpskog vesnika«. Ovo sve ogorčenje, svi ti izražaji simpatija umesni su i opravdani, jer nas iznenaduje, kako je u opšte moglo doči do persekucija lužičkih Srba. Nemci sami, naime, dobro znaju, da su Lužičani do krajnih granica lojalni gra-dani, da kod njih nema ni najmanjeg traga neke iredente. Lužičani rade samo na očuvanju svog jezika i narodnosti, i na očuvanju svoje kulture u okviru nemačke države. Za svoje privredne veze sa Slovenstvom, koje su, uostalom, i tako vrlo slabe, imali bi biti pre nagradeni nego kažnjavani, jer njima ojačavaju indirektno samu ne-mačku privredu. Odmah prilikom prvih napadaja na Lužičanc od strane juriš-nih trupa nacionalnih socijalista, sam ministar pravde u Pruskoj izjavio, da su Lužičani Sloveni i Arijci, što je ima- lo da znači, da ih se nema progoniti. Sam Hitler primio je ljubazno donjo-lužičku deputaciju (dao se još i fotografirati s grupom Blatjanka u narod-noj nošnji), a gornjolužički Hitlerovci u Žitavi izjavili su se za rniran život sa Lužičanima. I nakon svega ovoga ipak ovakav postupak prema Lužičanima ! Češkoslovački Nemci rado sebe uporeduju s Lužičanima i proglaša vaj u se još^ večim patnicima, a to je velik2 pogreška, učinjena hotimice iii pak iz neznanja. Češkoslovački Nemci imajrr uzorno uredeno školstvo, imadu svoje crkve, mogu u svim uredima da govore na svom jeziku, dok Lužičani петпа-ju ni jednu potpunu lužičku osnovni! školu, a da o srednjim ili visokim školama u opšte i ne govorimo. Njihove službo božje ograničavaju se, njihov jezik nije jednakopravan. Pri s ve mi: tomc još češkoslovački Nemci razvi-jaju antidržavnu agitaciju, imadu ire-dentistička udruženja u Nemačkoj i Austriji, dok Lužičani na nešto ovakc-vo nikad nisu ni pomislili! Zauzimamo se ponovno za braču Lužičanc, jer je to naša čovečanska i slovenska dužnost. Žalimo, što Sloveni sve do sada još nisu stvorih neku jaču celinu, jer bi se onda mogli da zauz-memo za Lužičanc kao svoju narodnu manjinu, kako se Nemci zauzimaju za svoje zcmljake u tudini. A ako je Nc-maoka preko svog kancelara Hitlera iajavila, da ne radi na germanizaciji negermana, onda je baš Lunica ona, koja može da optuži Nemačku da laže i da vara svetsku javnost. Na ovo tre balo bi pretstavnici slovenskih država da upozore Društvo naroda u Ženevi i da traže, da bude Nemačka prema svojim manjinama pravednija. Na ovo trebali bi da upozore čitav kulturni svet u smislu kako je to u ovfm našim izjavama. Želeo bi» da se svi prijatelji Lužice upoznaju s istorijom i prilikama Lužičana. Naše Udruženje prijatelja Lužice dače im na raspologanje sve informacije u svom organu i u svojim edicijama. Obračam se pre svega na omla-dinu. da se pozabavi študijem lužičkog. pitanja, da bi mogla kasnije na temelju stečenog znanja da poradi na korist Lužičana. Potrebno je da baš omladma dobro upozna ovu slovensku braču, či-ja je sudbina veoma poučna i koja )c opomenom i našem narodu i čitavom Slovenstvu. Josef Pita. V Sušak! II sM Sokolstva sia Jadranu VIII slet Sokolske župe Sušak-Rijeka u Sušaku dne 4 15 juna o. g. Kako je več javljeno, dne 4 i 5 juna o. g., na Duhove, održava sc u Sušaku slet Sokolstva jadranskih župa, t. j. župa: Sušak-Rijeka, Šibenik-Zadar i Split. Pripreme za ovaj slet privode sc več svome kraju i prema njima vidi se, da je zanimanje Sokolstva i sve naše javnosti, pogotovo svih primorskih te drugih susednih pa i udaljenih kra-jeva, upravo ogromno. Praznici Duhova pogotovo če omogučiti velikom mnoštvu Sokola i ostalih učesnika da se tih vedrih i radosnih dana nadu na obalama našeg sinjcg mora, sunčanog i plavog Jadrana. Tih dana u sokolski Sušak biče uprte oči i s one druge strane neprirodno postavljene barij ere, koja deli braču od brače, otkuda če sc pritajeno i tiho vinuti topli pozdrav slobodnoj brači... Ali tih dana s one iste strane padače na Sušak i pogledi mrki i zavidni, koji s nepritajenom strepnjom gledaju na jugoslovenskc Sokolstvo kao na novu silu nacije, šilu koja se budi, punu idealizma i poleta uvek spremnu da brani gnezdo svoje Stoga tim mrkim pogledima pokažite, bračo i sestre, svojim što večim i mno-gobrojnijim učeščem na tome sletu, da ste zaista vredni svake zavisti...! U Sušak! Zdravo! SLETSKA UPUTSTVA 1) Legitimacije za vožnju: 1) Rcšenjem Ministarstva_ saobra-čaja odobrena je za slet u Sušaku po-vlastica vožnje na državnim zek™ica' ma: za vežbače besplatna, a za ostale učesnike sleta. 2) Rcšenjem Jadranske plovidbe d. d. u Sušaku - Okrožnica br. 887 -odobrena je povtastka vožnje na redo-vitim parobrodima istog društva. 66/o članovima(icama) sokolskih drustava i četa, 75% od normalne tarife za nara-štaj i decw, a 50% ostaUm uccsmcima. Legitimacije za vožnja stoje 1 dinar po komadu, a dostavite sc onolik broj koliko ih jedinice zatraae u popisu. Sve Iegitimcaije za vožnju želcz-nicom biče crvenc boje ira sokolske pripadnike kao i za ostale učesnike. Samo oni vežbači, koji se obvezuju vež bati na sletu, a doSazc železnicam, imace legi-timaciju plavc boje. Za vožnju parobrodima Jadranske plovidbe povlasticu od 50% popusta imaee uče stiki skta koji nisu sokolski pripadnici, a legitimacije bicc im .ielc hoje; za sokolske pripadnike čc legitimacije biče CTvene boje. Legitimacije važe za dolazak od 1 j uma do 5 juna, a'za povratak do 15 juma. Da se učcsnici sleta mogu okoristiti ovira polakšicama potrebno je da budu u posedu sletske legitimacije ve0 na po-lasku iz svojih mesta. Zato čc svako društvo ispuniti svojim članovima legitimacije i upozoriti ih, da se strogo drze i ravnaju prema uputama naznačenim na samoj legitimaciji. Voznu kartu za polazak i povratak imadu ucesnici da nabave na polaznoj stanici i da ju za-drže kod sebe za povratak. II) Vidiranje sletskih legitimacija: Sa strane delegata sletskog odbora biče iskaznice vidirane za vožnju, stoga: a) svaki učesnik ili delegat pojedi-nog društva (čete) za celo društvo (če-tu) mora potvrditi u sletslkoj kaneelariji sletske legitimacije za vožnjti, jer ina-če pogodnost ne važi za povratak; b) legitimacije za besplatnu vožnju železnicom biče vidirane na vežbaustu, i to nakon osvedotočenja da je posed-nik te legitimacije faktično i vežbao: c) u nijednom slučaju neče se vidi-rati legitimacije, ako posednik iste nc bude mogao dokazati da je prisustvo-vao župskoj vežbi ili župskoj akade-meji, i to sa kuponom ulaznice i posc-dom sletske značke. III) Skupna prehrana i skupna bes-platna nastanba: Svakome bratskom društvu i četi biče odredeno mesto za Skupnu nastan-bu i za prehranu njegovih članova, pa čc svaki učesnik slušati narcdenjc koje če u tom pogle(lu od dotičnih funkcio-nara dobiti i sa svojim postupkom do-prmeti da se može održati red. Pravo na uživanje skupne prehrane i skupne besplatne nastanbe daje jedino sletska značka. Zajednieka prehrana: Zajednička prehrana biče saacšte-na u restauraciji Sokolskog doma. Obroči sastojače se od zajutarka ieaj sa kruhom), ručka (juha, varivo, hws« i kruh), a stajače 20 dinara po. osobi. Predbeležbe na ovu prehranu iraa du dostaviti društva najkasnije do 1 > o. m., a spisak prijavljenih i pripadaj tiču svotu imadu dostaviti bezuvetno do 30 o. m., jer u protivnom slučaju neće se uzimati prijave u obzir. Zajednička besplatna nastanba: Zajednička besplatna nastanba biče smeštena po raznim školama i u Fe-rijalnoj nastanbi u Martinščici, i to u posebnim zgradama za muške a u posebnim za ženske, na koju imadu pravo posedniei sletske značke. Za zajednička prenočišta članstvo treba da ponese sobom pokrivaee. IV) Privatna nastanba i prehrana: Za one učesnike koji ne rerlektira-ju na skupnu nastanbu i prehranu daju se ove upute: a) Da se odmah nakon dolaska u Sušak prijave u sletskoj kaneelariji kod pročelnika za nastanbu, koji če im odrediti prenočište. Razume se, da prvenstvo na privatnu nastanbu imaju učes-nici koji če biti več unapred prijavljeni po bratskim društvima i četama. b) Privatnu prehranu moči če učes-niei dobiti u svim privatnim restaura-cijama i gostionama uz umerene cene lc,a i piča, po cenama koje če biti izlo- žcnc u svakom lokalu a prethodno vi-dirane po sletskom odboru. Pravo na primitak rezerviranih privatnih prenočišta kao i pravo na sniže-ne cene u lokalima imače samo oni učesnici, koji če biti u posedu sletske značke. V) Sletske značke: Sletska značka stoji 10 dinara po komadu, a obvezatna je za sve učesni-kc: za članstvo, naraštaj i decu a tako i za nečlanove. Jedino sa sletskom zna-čkom ueesnilk imače pravo na zajedni-čku nastanbu i prehranu, na pogodov-ne cene u restauracijama i na rezervirano privatno prenočište. Sletski odbor. Sokolska ulica u Sttšaku Gradsko zastupstvo u Sušaku od-lučilo je da se dosadašnja Zvonimi-rova ulica nazove ulicom dr. Miroslava Tirša, a sadašnji Regentov trg, Sokolski trg. Time je zastupstvo grada Su-šaka dalo lepo priznanje velikoj so-kolskoj ideji i njenome tvorcu. I POKRAJINSKI SLET SAVEZA S KI U LJUBLJANI 1933 1 prelsletski dan — dan djašlva dne 5 }una o. g. Raspored : 1) Nastup svih odeljenja na sle-tištu. Nagovor. Bože pravde. Defile kolona pred glavnom tri-binom. 2) Đaci nižih odeljenja: vežbe sa zastavicama, 3) Đaci nižih odeljenja: proste vežbe. 4) Đaci i dakinje viših odeljenja: vežbe na spravama i laka atletika. 5) Đaci nižih odeljenja: telovež-bačke igre. 6) Takmičenje daka i dakinja u odbojei za dar. 7) Đakinje višeg odeljenja: proste Vežbe. 8) Dači viših odeljenja: proste vežbe. Poectak u 15.30 časova. Ulaznc cene: sedišta na glavnoj tribuni, južni 0: Po 30, 25, 20, 15 i 10 Din; sedišta na glavnoj tribuni, severni dto: po 30, 25,'20, 15 i 10 Din; na južnoj tribuni po 15 Din;__ na severnoj tribuni po 10 Din; sedišta pred glazbenim paviljonom Po 10 Din; mesta za stajanje 5 Din, dači 2 Din. Ulaznice dobiju se - u sletskoj pisarni u Narodnom domu i na blagajnama. na sletištu. Upozorenje bralskim jedinicama! Upozoruju se bratske jediniee da Pii doznačivanju novca sletskom odboru — financijsko-gospodarskom ot-seku — uvek tačno ujedno označe, u koju svrhu doznačuju novac, a ako je za hranil, da naznaee za koliko lica i sa koji sletski dan. Češkoslovački narašiaj na sletu Pokrajinskom sletu u Ljubljani učestvovače i naraštaj ČOS u broju od 400 lica. Češkoslovački naraštaj stiže u Ljubljanu 17 juna uveče. U nedelju 18 juna biče ujutru najpre pokusi, po sle toga povorka; posle podne nastu- IITUACUA 1-2000 piče češkoslovački naraštaj na javnoj vežbi. Muški naraštaj izvodiče proste vežbe s palicama, a ženski naraštaj proste vežbe s vencima. Posle sleta ot-putovače češkoslovački naraštaj na izlet u Bohinj, otkuda se vrača 20 juna u Prag. Istorijska Iraka Ljubljanskog Sokola U izložbi trgovine I. Kete u Ljubljani izložena je istorijska traka, koju je dobio Ljubljanski Sokol 19 maja g. 1869 na narodnom taboru u Viž-marju. Pomenuta traka dokazuje usku vezu Sokolstva s narodom u burnim danima naše prošlosti. Odgodjena sokolska proslava u Ravanici Uprava Sokolske župe Novi Sad zaključila je, da se proslava i priredba, koja sc je trebala održati na Vidovdan o. g. u manastiru Ravanici, odgodi za 1934 godinu s obzirom na savezni pokrajinski slet i medusletske utakmiee u Ljubljani, koji pada u isto vreme i na kojem če brojno učestvovati sve župe pa i novosadska sa svim svojim najboljim vežbačima, utakmičarima i 61anovima. S toga je nemogifče ove go-dine izvesti priredbu u Ravanici bez štetnih posledica po samu stvar. Zbog kratkoče vremena nemoguče je gornju priredbu organizovati kako je to bilo zamišljeno, da bi ova dostojno uspela. Najzad, pada sama 30-godišnjica od osnivanja Sokolskog društva Sremski Karlovci u 1934 godini, pa se stoga proslava odgada, jer če se do 1934 g. moči sve dobro organizovati, da proslava uspe što vcjjičanstvenije. IZ UREDNIŠTVA Kako je u četvrtak 25 o. m. bio praznik ovaj broj našega lista morao je da izide jedan dan kasnije, naime umesto u petak u subotu. »Sokolska prosveta«. — Majski broj,»Sokolske prosvete« radi nepredvidenih tehničko - štamparskih razloga nije mogao da bude priložen ovom broju »Sokolskog glasnika«, več če se priložiti u narednom, koji izlazi u petak dne 2 juna. Molimo da se uvaži. Iz, načel niši v a i tefiničteog odhora Savessa SKJ Iz sednice saveznog TO od 11 maja 1933 Brat Mulaček izvestio je, da se sokolska konjiča pripravlja za nastup na javnoj vežbi od 28 juna, kada če na-stupiti u četiri posebne tačke. Nastupi-čc jahački otseci Čakovec, Ljubljana, Maribor i Varaždin. Za priprave za javni nastup vojake dne 18 juna te za priprave za tak-mičenja kao i za sama takmičenja po-brinuče se vodstvo vojske. Na javnom nastupu uzeče učešča takoder i odelje-nje koturaša. Izveštaj o glavnoj skupštini Saveza podao je savezni načelnik brat Ambrožič. Za nastup daštva dne 5 juna priba-viče potrebne sprave i izvršiti priprave br. Rudolf Rudolf. •Naredna sednica saveznog načel-ništva, na koju je pozvan takoder i ce-lokupan savezni T. O., održače se dne 27 maja u 15 časova u Ljubljani, u pro-storijama saveznog načelništva. Program za prenos vežbanja prostih vežaba preko radia sastaviče br. Rudolf Rudolf. Sednica od 23 maja. Savezni načelnik br. Ambrožič po-zvao je članice saveznog T. O. da na narednoj sednici saveznog načelništva, koja če se održati 27 o. m., predlože još nekoliko novih članica u T. O., jer su u istome do sada članice premalo za-stupane. Izvestio je nadalje, da je za 27 o. m. naveče sazvao takoder i sastanak načelništva sa saveznim T. O. i sa svim pročelnicima otseka sletskog odbora radi važnog zajedničkog dogovora. — Prijave za prvih pet župa iskazuju da če sletu učestvovati okruglo 5000 članstva, od toga 2000 vežbača i oko 1000 vežbačica za proste vežbe. To su prijave župa za koje sudelovanje na sletu nije obavezno. Sudeči po tim prijavama, učešče na sletu biče upravo ogromno. To ie u istinu lep dokaz kako naše Sokolstvo stalno napreduje, a što se osobito opaža u južnim krajevi-ma naše domovine. Nakon što prijave budu zaključene morače sav tehnički aparat da zaseda permanentno, a i sed-nice saveznog T. O. morače se održa-vati više puta na tedan, kasnije pred sam slet čak i redovito svakoga dana, našto je savezni načelnik osobito upo-zorio sve članove saveznog T. O., po-zvavši ih da podvostruče svoj rad. Savezni načelnik ic nadalje izvestio, da pored članstva, koje čc na sletu nastu-piti iz svih krajeva države u glavnim sletskim danima i pored naraštaja koji če na sletu nastupti iz onih župa za koje je slet obavezan za naraštajski dan imače besplatnu vožnju takoder i naraštaj i iz svih ostalih župa, i ako ne bude nastupio na javnoj vežbi. Pri koncu sodnice bili su odredeni pojedini članovi i članice saveznog T. O., koji če posetiti ovogodišnje javne nastupe župa i okružja u svrhu pregle-ga prostih vežaba. Ix ielovežbačkog svata џмттгмтмттт 30 GODIŠNJICA RADA JOSIPA BUREŠA U Sofiji sprema posebni odbor, kojem stoji na čelu gradonačelnik Sofije dr. Orošakov, proslavil 35 godiš-njice rada Josipa Bureša, sadašnjeg načelnika bugarskih Junaka. Josip Bu-геД, poreklom Ceh, rodio se u Sofiji 1883 godine. Od godine 1905—1908 bio je na radu u Pragu, gde je aktivno radio u češkom Sokolstvu, te je za to vreme apsolvirao i prednjačku školu ČOS. Član sofijskog Junaka bio je več JOKOM K-l *A1STA^N1 pav i l)cn GLAVNA TRIBUNA ZL.E-TN1 PROSTOR 1. POK.&A] J N SKL. C A ZLETA SKJ K6»AUttČfc O Vidovdanski svečani 2>ro/ »Sokolskog glasnika« sa prilogom „Sokolsko selo", iziti če več 23 juna, da bi ga tako svi pretplatnici dobili na vreme. Rukopise za taj broj, kao i za prilog „Sokolsko selo", treba poslati uredništvu najdalje do JS juna, a oglase upravi lista najdalje do 19 juna. Uredništvo i uprava. Položaj slelišla 1 pokrajin-skog slela Saveza SKJ u Ljubljani od godine 1898. Po odlasku iz Praga bio je namešten kao učitelj gimnastike u bugarskoj gimnaziji u tada još tur-skom Skoplju, gde je osnovao društvo Junak na. sokolskim principima. Ovo je društvo bilo najbolja jedinica bu-garskog Junaka, koje je nastupilo .takoder i na svcsokolskom sletu u Pragu 1912 godine. Posle rata naselio se u Sofiji, gde se posvetio potpuno radu u Junaku, gde uživa velik ugled. Bio je medu osnivačima lista »Glavatar«, a još je i danas njegovim urednikom. HEBERTGV TELOVEŽBAČKI SUSTAV U ITALIJI Daniel Strol, glavni urednik fran-cuskog lista »Education phisique« (Pi-zički uzgoj), završio je pre nekoliko nedelja studijsko putovanje po Italiji, gde je proučavao stanje telesnog uz-goja. O tom putovanju napisao je odu-ži članak, u kojem s mnogo laskavosti raspravlja o silnom napretku telesnog uzgoja u Italiji, te o Forumu Musolini, koji smatra za najmodernije vežbali-šte sa svim mogučim spravama i ure-denjima. Primetio je, da se u Italiji sve više širi Herbertov telovežbački su-stav, koji je prema njegovom mišljenju kadar da se proširi i u šire slojeve naroda. ZAVOD ZA TELESNI UZGOJ U FRANCUSKOJ Državni potsekretar za fizički uzgoj g. Dikoz izjavio je ovih dana, da če se u najkrače vreme u Parizu osnovati zavod za telesni uzgoj, kojemu če biti zadača odgoj profesora i učitelja gimnastike, kako bi se u tom .pogledu mogao da dobije štc spremniji kadar mladih nastavnika gimnastike. MEĐUNARODNI KONGRES ZA ZAŠTITU DECE O ZNAČENJU TELESNOG UZGOJA Početkom jula zasedače u Parizu medunarodni kongres za zaštitu deee. Treča i četvrta sekcija baviče se op-širnc s pitanjem telesnog uzgoja deee za vreme polaženja školc, kao i nakon svršetka osnovne obuke. Raspravljače se naročilo pitanje uvodenja lekarskog pregleda decc i škola, te o uvodenju zdravstvenih listina za svako dete. Program četvrte sekcije, koja če se ba-viti fizičkim uzgojem deee od 14 do 18 godina, još je opširniji, jer če sc ba-viti i pitanjem telesnog uzgoja i one deee, koja napuštaju školu. U tom pogledu raspravljače sc o predlogu, prema kojemu bi bila omladina obavezna da i nadalje vežba i da se i kod gimna-stičkih i sportskih organizacija uvede obavezan lekarski pregled vežbača. Iz navedenoga se vidi, koliko pažnje po-svečaju pedagozi telesnom uzgoju. Vanredan uspeh izložbe Ivana Mc-štroviča u Pragu. Več smo izvestili, da se sprema u Pragu izložba radova na-šeg najjačeg kipa ra Ivana Mcštroviča. Protektorat nad izložbom preuZeo je sam pretsednik republike brat dr. Toma Masarik, lični prijatelj našeg geni-jalnog kipara. Otvorenju izložbe, koja je priređena u tek restauriranom let- njem gradiču Bclvederu, prisustvovala je duhovna elita Praga s pretstavnicima vlasti, diplomafcije i raznih korporacija na čelu. Pozdravni govor održao je mi-nistar dr. K. Krofta, koji je u odušev-Ijenim rečima prikazao veličinu Meštro-vičevu, kao genija jugoslovenskog naroda i kao jednog od največih i naj-jačih kipara savremenog doba. Govorio je nadalje i naš poslanik dr. Grizogo-no, koji je podvukao važnost ove izložbe u pravcu što užih kulturnih veza obiju naroda. Sva češkoslovačka štam-pa sa superlativima piše o izloženim radovima i stavlja našeg majstora u reti največih kipara sveta u opšte. Sve ilustrovanc novine pune su snimaka pojedinih izloženih kipova od kojih su neki namešteni i u samom Belveder-f:kom parku vsn zgrade. Kongres Pen klubova u Dubrovniku. Jednom kračom noticom več smo javili, da če sc ove godine održati u Dubrovniku XI kongres Pen klubova. Sada jc odredeno i tačno vreme kongresa, koji če se održavati u danima od 25 do 28 maja o. g. Prijavljenih jc več sikoro 400 delegata iz 24 zemalja. Pri-likom kongresa izdače naša poštanska uprava i posebne marke. Kongres će otvoriti pretsednik beogradskog centra dr. Svetislav Stefanovič, koji je ujedno i pretsednik pripremnog odbora. Naredili kongres održače se u Edinburgu 1934 godine. 50 godišnjica smrti slovačkog pesnika Sama Halupke. Dne 19 maja na-vršilo se 50 godina od smrti Sama Halupke, značajnog slovačkog pesnika starije generacije i narodnog buditelja. Rodio se u Gornjoj Lchoti, malom naselju, kojemu je ostao veran sikroz sav život i gde je i umro. Bio je s i s potrebnim efektom. Uspeh kako moralni, tako i materijalni nije izo-stao. tupa MS SOKOLSKO DRUŠTVO TEKIJA Ovdašnjc Sokolsko društvo proslavilo je 14 maja t. g. na veličanstvu) način stogpdišrtjieu oslobodenja Ti-močke Krajine. Po svršenom blagodarenju u ovoj crkvi povorka gradana sa sokolskim društvom i livijom krenula jc kroz tokijske ulice do spomenika Koče An* dclinoviča, ko ji je, posle ogorčene borbe s Turcima, uhvačen i sa 60 dru* gova pribi.jcn na kolač kod Tekije. Posle uobičajene molitve prosvetar Sokolskog društva br. Života Mihajlovič, sveštenik, održao je interesantno predavanje o nacionalnoj istoriji Timočke Krajine. Po podne su Sokoli izvodili sokolske vežbe od 3 časova, a zatim je nastalo narodno veselje. S oviin je proslava završena. SOKOLSKA ČETA SALAŠ 14 maja t. g. na dostojen način proslavljena je stogodišnjica oslobodenja Timočke Krajine. Posle blagodarenja u crkvi, na kome je govorio u ime crkve o proslavi paroh Cckie Todor, svi su se prisutni uputili u osnovnu školu, gde je održana svečanost. Svečanost je otvorio prigodnim govorom pretsednik odbora za proslavu, koji je prisutnima pred-ložio da se uputi pozdravni telegram Nj. Vel. Kralju, što su prisutni uz burne ovacije Kralju i Kraljevskom domu, prihvatili. Zatim jc br. Borivojc Antič, učitelj, održao vrlo lepo predavanje o oslobodenju Timočke Krajine. Predavač je naveo previsoko paž-nju, koju je današnjem slavlju ukazan Nj. Vel. Kralj, koji jc se primio pokroviteljstva, a prvi učinio i jedan plemeniti gest odredivši svoja dva prvo- Искл>учивоориг.енглески штофови — БЕОГРАД, KH. МИХАЈЛОВА УЛ. 22 253—Т ______ пиии—■—nmiifilii1 m hi i imaš; klasna <»rla — jednog pastuha i jcdnog bika, da se kao njegov dar odrede najboljim odgajivačima stoke. Pošlo podne je sokolska četa izvela proste vežbe s članovima i decom. Rad je Sokola izvanredno uspeo. Dok su članovi izvodili sletske vežbe, deca su vežbala s venčidima i zastavicama. Zatim su članovi izveli i ostale tačke, koje su u programu za takmi-čcnja za zastavu, koju daje najboljoj četi Sokolsko društvo Negotin. Tak-mičenja za zastavu izvršiče se 21 t. m. u Negotinu. Posle ovoga nastalo je narodno veselje. B. S. Župa Novo mesto SEJA Ž.T.O. Zadnjo soboto se je vršila v župni pisarni druga redna seja Ž. T. O. pod predsedstvom žup. nač. br. L. Papeža. Poleg številne udeležbe vsega Ž. T. O. je seji prisostvoval tudi savezni pred-njak br. ing. V. Černe. Določilo se je tehnično vodstvo zleta Sok. društva Trebnje za dne 4. junija, ki je bilo poverjeno okr. načelniku M. S. O. bratu M. Tratarju. Glede župnih tekem, ki se bodo vršile v nedeljo 11. junija v Novem mestu je bilo sklenjeno, da se iste prično ob 6. uri zjutraj za domačine, ob 8. uri pa za ostala društva. Tekmovalo bo predvidoma šest vrst članic in sedem vrst članov. Glede pregleda vaj za Ljubljano po članu STO za Novomeško sokolsko župo se določi za M. S. O. 4. junij ob priliki Trebanj. sok. nastopa, za N. S. O. pa 11. junij ob nastopu Novomeškega Sokola. V svrho temeljite priprave za Ljubljano se bo izvršil v obeh okrožjih v tednu od 15. do 21. t. m. pregled vaj vseh oddelkov po okr. načelstvih, ki bodo istočasno že določili telovadeče za skupni okrožni pregled. Razgovarjalo se je podrobno o predpripravah za Pokr. zlet in so bili sprejeti predlogi glede vlakov in znižanja cen zletnih znakov za telovadeče. Po sklepu zadnje seje Z. T. O. je prijavilo M. S. O. svoj prvi tajni okr. zlet za nedeljo 21. maja popoldan. Nato se je vršila predelava vseh vaj po br. ing. V. Černetu s člani Ž. T. O. NOVOMEŠKO SOKOLSKO OKROŽJE Novomeško sokolsko okrožje šteje 8 društev in 4 čete. Od teh imajo vseh 6 oddelkov le društvi Novo mesto in Kostanjevica. Št. Jernej nima naraščaja, Toplice ženskega naraščaja, Straža-Valta vas je pričela vaditi le z deco, Škocjan nima moškega naraščaja in moške dece, Bučka pa članic. Od čet ima Šmarjeta samo člane, Kartaljevo člane in moški naraščaj, Šmihel člane, ki vadijo v Novem mestu in moško deco, Bela cerkev pa vadi vse oddelke ra-zun članic in ženskega naraščaja. Od vseh edinic ima svoj lasten doni le Novo mesto in zasilno stavbo Toplice. Prave svoje telovadnice nima nobeno društvo. Vadi se po šolah. Večinoma so pa društva vezana na prosto, a od teh ima le Kostanjevica lastno letno telovadišče. Zapreke so različne: Slabi prostori, ki ovirajo redni obisk, malomarnost članstva, prevelik lokalni patriotizem, pomanjkanje vodnikov in naši stalni nasprotniki. Delo bi bilo v splošnem zadovoljivo, to v tehničnem kot tudi prosvetnem oziru. So pa nekatere edinice, ki se ponašajo s skrajno malomarnostjo. Okrožje šteje 448 članov, 154 telovadce, 216 članic, 54 telovadke, 227 naraščaja ter 502 dece, vsega 1601 pripadnik. Od tega je vežbalo v prvih treh mesecih 355 članov, 150 članic, 511 moškega naraščaja, 199 ženskega naraščaja, 689 moške dece, 543 ženske dece, toraj vsega 2447 telovadečih v 706 dneh, 9894 krat. Poročilo ni točno, ker društvo Škocjan še do sedaj ni poslalo društvenega mesečnega poročila za marec. V prosvetnem oziru je pa slika sledeča: vseh predavanj je bilo 29, govorov pred vrstami 56, društvenih večerov in razgovorov 38, gledaliških predstav 10, koncertov in zabav 5, akademije 2. Knjižnico ima 7 društev, 3 društva do 50 knjig, 1 do 300 knjig, 2 do 700 in 1 preko 1500 knjig vsega 2926 knjig. Tudi v prosveti bi bilo želeti več delavnosti. K tem kratkem poročilu za prve 3 mesece, bi opozoril vse br. edinice na točno pošiljanje vseh podatkov, ker le v točnem in vestnem delu je uspeh. Dober mesec pa še manjka, da javno pokažete vaše delo v beli Ljubljani. Zberite vse sile in poletite polnoštevilno za Vidov dan v Ljubljano na plan! SOKOL V TREBNJEM OB SREBRNEM JUBILEJU (Brat Marjan.) Bilo je lansko leto, ko smo se pripravljali na vsesokolski zlet v Prago. Oglasil sem sc v zadnjih dneh pred našim odhodom pri sivolasem bratu Tomič Viljemu, današnjem starosti trebanjskega Sokola in v prav prijaznem kramljanju mi jc začel pripovedovati svojo zgodbo, kako je so-koloval še pri Ljubljanskem Sokolu, ki mu je stal ob zibelki, govoril o rojstvu dolenjskega Sokola v Novem mestu, kateremu je tudi kumoval — in s solzami v očeh mi je pripovedoval, kako se je rodil Sokol tudi v Trebnjem, — ki mu je postal prvi starosta, na čigar mestu je tudi še danes v jubilejnem letu. In še vedno so se mu misli vračale nazaj v one čase, da, skoro še dalje nazaj, — saj jih je živel in čutil... Pa ko sem mu povedal, da grem v Prago, mi je pričel govoriti, kako je bilo takrat, ko se je odpravljal na zlet v Prago tudi on. »Da — danes je lepo biti Sokol in nositi rdečo srajco, a takrat — spominjam se še dobro, kako smo morali skrivati kroj, ko smo se vozili tja, imeli smo takrat še one klobuke mesto čepic...« — tako je govoril in solze so mu polile obraz, in blagroval me je, da bom videl zlato Prago!... Pa zakaj sem vam omenil tega brata? Zato, ker je živa zgodovina trebanjskega Sokola, ki je bila dokaj burna, zelo povezana z življenjem in delom tega društva. In letos slavi društvo srebrni jubilej. Na Binkoštno nedeljo pa razvije ob svojem prazniku tudi članski prapor, ki nosi lep napis: Za kralja in domovino! Da, v njem je povedano vse delo in ves program. Ta lepi jubilej pa je še posebno počaščen, saj je prevzel kumstvo praporu sam brat starešina Sokola N j. Vis. prestolonaslednik Peter. To je obenem tudi najvišje odlikovanje, ki ga je prejelo društvo ob svojem prazniku! Bratje, sestre in deca — naj vam bo ta prapor kažipot! Naprej! Zdravo! SOKOLSKO DRUŠTVO ŠT. LOVRENC NA DOLENJSKEM V preteklem mesecu so člani društva priredili burko - enodejanko: »Kakršen gospod — tak sluga«; naraščaj in deca: »Kaznovan šaljivec« in dvogovor: »Ciciban in očetova ura«. Uspeh prireditve je bil v moralnem, kakor tudi v gmotnem pogledu prav dober. Upoštevati moramo, da nima društvo ne svoje dvorane in ne svojega odra. Le s pomočjo lokalnih faktorjev se je moglo to izvršiti in doseči tako lep uspeh. Pohvaliti moramo nad vse naše vztrajne igralce. Videlo se je, da ima društvo med člani celo izvrstne moči, ki ne smejo ostati zakopane, ampak le še večkrat z njimi na oder! Čeprav večina novinci, so svoje vloge prav izvrstno rešili. Brat prosvetar in sestra namestnica skrbita za nagovore pred vrstami. Skr bi se tudi za širjenje društvenih glasil. Največja pažnja se polaga na pripravo za pokrajinski izlet v Ljubljano. Članstvo pridno vadi, enako naraščaj in deca. Župa Novi Sad! SOKOLSKO DRUŠTVO ADA Sokolsko društvo u Adi, na dan 7 maja t. g. održalo je svoj javni čas, uz sudelovanje bratskih društava: Sen te, Mola, Bač. Petrovog Sela, St. Beče-ja, Čuruga i Turijc. Interesovanje za ovaj čas bilo je u Adi i Molu veliko, što je dokaz da jc sokolska svest prodrla u sve slojevc našega naroda bez razlike na narodnost. 3 џ U 16 časova počele su na sletište pristizati povorke Sokola i Sokolica s muzikom Sokolskog društva iz Sente i vatrogasnom. Učešče u vežbanju uzelo je 8 ode-ljenja i to: 1) Ženska deca, s venčičima (100). 2) Muška deca, proste vežbe (80). 3) Članovi, vežbe na razboju (6). 4) Ženski naraštaj, vežbe s lukovima (23). 5) Muški naraštaj, vežbe s palicama (86). 6) Muški članovi, vratilo (9). 7) Muški naraštaj, konj (11). 8) Članice, vežbe odredene za župski slet (28). 9) Članovi, vežbe odredene za župski slet (54). Ukupno je uzelo učešča 397. Sve vežbe prisutni su s napetošču pratili, a roditelji i ljubitelji Sokola sa suzom radosnicom pozdravljali su sva ki završetak vežbe i doček nove grupe. SOKOLSKO DRUŠTVO SOMBOR Dne 7 o. m. priredilo je ovo društvo veliku akademiju. Na programu su bile odabrane sokolske vežbe, horske i muzičke tačke i kratak pozorišni komad. Akademiju je otvorio br. prosvetar kratkim prigodnim govorom. Iza govora otpevao je -mešoviti hor učiteljske škole pesme: »Oj durdevdane« i »Iz bratskog zagrljaja«. Sledila je kratka deklamacija jcdnog malog brata, pa je zatim orhestar učenika učiteljske škole otsvirao veoma dobro poznatu pesmicu »Večer na Savi«. Nakon ovo^ uvoda videli smo ovc vežbe: 1) M. deca (12) proste vežbe. Prve dve su izvedene vrlo dobro i s velikom pažnjom; poče-tak treče je bio ncskladan, no kasnije su se popravili, pa su i skupinu dobro izveli. 2) Ž. deca (8) vežbe venčičima izvedene su dobro; ispočetka je bilo nekoliko krupnih zabuna, no kasnije je postignuta zadovoljavajuča skladnost. 3) Članice (12) su nam prikazale veoma uspelu kombinaciju praških vežbi s poslednjega sleta, koju su izvelc odlično; ovo jc bila ujedno i najbolja i najuspelija tačka programa. — 4) M. naraštaj (11) proste vežbe jc izvco pri-lično. 5) Članovi (9) cela prosta vežba izgubila se u greškama. Brača su pot-puno nespremni nastupili i potpuno nc-dolično »velikoj akademiji«. 6) Jedno odeljcnje od 5 članova nastupilo je na vratilu s jednom zajedničkom i jednom slobodnom vežbom; uglavnom su svi zadovoljili, dvojica su, medutim, znatno otskakali od ostale trojice, te je ta razlika išla na štetu večine. — Brača diletanti pozorišnog otseka, dobro su izveli kratki komad i dobili puno aplau-za. - M. B. N. SOKOLSKO DRUŠTVO VRBAS Sokolsko društvo Vrbas održalo ie svoju javnu vežbu na dan 14 o. m. Na ovoj vežbi uzeli su učešča poreci sviju kategorija članstva i svi razredi ovdašnjc gimnazije, gradanske škole i deca osnovnih škola Starog i Novo« Vrbasa. Sa Strane, bila su zastup-ljena iz okolinc bratska društva: Ku-cura, Despot. Sv. Ivan i Crvenka. — Od strane Sokolske župc Novi Sad bio je prisutan načelnik župc brat Milan Todorovič. Uzev u obzir nevreme, koje jc vladalo celu nedelju dana pred ovu vežbu, pa i u samom času izvodenja vežbi, moralni uspeh je ipak potpuno zadovoljavajuči. Porcd toga, iakc nerado, moramo konstatovati, da nas je i vojna muzika iz Suboticc u mnogom izneverila, u toliko, što su vežbe članova i sesta-ra članica morale biti izvodene bez pratnje muzike, jer ona ih nijc znala. Isto tako i kod izvodenja veibi na spravama, muzika nijc htela da ovu prati, navodeči. da nema potrebnih nota valcera i slično, potrebno za pratnju ovih vežbi. Pored svega toga, sve su vežbe, i dece, i naraštaja i članstva kako one proste, tako i na spravama, izvedene savršeno. S te Strane uspeh je potpun, što je uostalom bila i glavna zadača. — Matcrijalni uspeh jq podbacio, blago-dareči kiši. Na ovoj javnoj vežbi uzelo je učešča: 420 dece, 104 naraštaja, 53 člana, 16 članica, gimnazista 120; gostiju: članova 18 i dece 30 muške. II župski prednjački tečaj Sokolske župe Varaždin od 17 III do 26 III. Kupujte zastave kod I. №ŠI£«JED1LA Ljubljana, Pražakova ul. 8 Župa Osijek POLOŽILI ŽUPSKI PREDNJAČKI ISPIT Župski prednjački ispit položila su br. Kalman Slavko iz Dakova, Ser-bedžija Slavko iz Valpova, Muchaus Mijo iz Valpova, Franetič Eduard iz Slavonskog Broda i sestra Maca Sila iz Osijeka g. g. — Ispiti su održani 5 i 6 maja u Osijeku. Ispitnoj komisiji je pretsedavao br. M. Vojinovič. SOKOLSKO DRUŠTVO BOŠNJACI Na dan proslave Zrinjskog Frankopana ovo društvo održalo je akademiju s vrlo biranim rasporedom. Sokolska akademija bila je tako dobro posečena da može da se srna tra da je to jedna od najuspelijih aka- demija, što su se dosada spremale i priredivale. Gosti su svi bili zadovoljni s lepim programom. Ceo program je izveden izvanredno lepo. I moralni i materijalni uspeh ove akademije bio je odličan. Župa Sarajevo SOKOLSKO DRUŠTVO ROGA-TICA Inicijativom i nastojanjem dru-štvenog načelnika brata Mustafe Ša-kinpašiča pokrenut je 1 decembra pr. god. prednjački tečaj u ovom društvu. Predavači u ovom tečaju bili su bra-ča Jusuf Pečerikovič, dir. grad. škole, Milivoje Popovič, veterinar. Abdulah Sijerčič, priv., i Abdulah Agie, zam. načelnika. Rad na tečaju trajao je redovito i neprekidno od 1 decembra 1932 god. do 1 aprila o. g., a polazilo ga je 7 članova. Dana 6 i 7 maja ov. g. održan je ispit pred ispitnom komisijom, kojoj je pretsedavao brat Oskar Lavrač, župski načelnik, a koja je bila sastav-ljeria od gore rečene brače predavaea. Ispit su položili brača Sijerčič Alija, Levi Isidor, Ajanovič Kadrija i Karič Abdulah. Održanjem ovog 4 mesečnog tečaja Sokolsko društvo Rogatica mnogo je dobilo. Vrlo je poželjno da se nastavi s održanjem sličnih tečajeva. A. Š. S. Ž.upa Skoplje SOKOLSKO DRUŠTVO KOČANE Dana 14 maja t. g. osvečena je Blatačka školska zgrada. Uz osveče-nje škole učinjen je i jedan veliki korak u Sokolstvu, to jest razvijena je zastava Sokolske čete u Blacu, kojoj je kumovao i koju jc darovao narodni poslanik za srez kočanski brat Mita Dimitrijevič. Ovoj svečanosti su prisustvovali izaslanici Nj. V. Kralja divizijski general br. Skubica, pomočnik komand. Bre-galničke divizije iz Štipa; izaslunik Prct-sednika Vlade i Ministra unutrašnjih poslova br. Mihajlo Krečkovič, inšpektor za Bregalničku oblast; izaslanik Ministra prosvete br. Danilo Dorder vič, referent Ministarstva prosvete; izaslanik komandanta III armije bn\c Maksim Erič, artiljer. potpuikovnik iz Kočana; izaslanik bana Vardarske banovine br. Rad. Bujič, sreski načelnik za srez Kočanski; izaslanik Zletov-sko - strumičkog episkopa br. Dordc Stevič, arhijer. namesnik iz Kočana; delegat Sokolske župe Skoplje brat Blagojc Džidrovič, starešina Sokolskog društva iz Kočana; pored izaslanstva mnogo gostiju iz okolnih mesta, kao i Sokolsko društvo Kočane sa zasta-vom, muzikom, štipsko Sokolsko društvo sa zastavom. Sokolska četa iz sela Orizare, te pevačko društvo »Jovan Skerlie« iz Kočana i celokupno učiteljstvo sreza Kočanskog. Pre podne je osvečeno na svečan način nova školska zgrada i zastava Sokolske čete, posle posvete su pali mnogi pozdravi i govori: Kraljevog izaslanika, kuma zastave, izaslanik© Ministarstva prosvete, Pretsednika Vlade i Ministra unutrašnjih poslova, episkopa Zlctovsko strumičkog, delegata bratske župe, kao zahvala na po-seti u sudelovanju odgovoric je pret-sednik opštine Blataeke, upravitelj škole i starešina Sokolske čete. U svi-ma govorima jc osobitc naglasen značaj škole za nas Jugoslovene, kao i značaj Sokolstva na domaku ne prijatelja naših. Govori su bili često pre-kidani če*tim poklicima. O podne je opština Blatička priredila zakusku izaslanicima i gostima, na kojoj je palo nazdravica za dugi .život Kžralju i Kraljevskom Domu. Posle podne je održan javan čas Sokolske čete Blatac, uz sudelovanje Sokolskog društva Kočane. Tačke su sve bile lepo i precizno izvedene a oso-bito vežbe dece u kojima je bio iz -net i predložen novi pravac dečijc gimnastike u polju. Sokolska četa je dala i odvežbala vežbe za župski i ljubljanski slet i vežbe s puškama. — Švc su tačke bile vrlo pozdravljene od publike. U ovom se delu vidi gvozdena volja opštine kao i Stanovnika na teritoriji te opštine, koji su svojski uz mnogo materijalne i moralne žrtve podi-gli ovo veliko delo s ko j im če se mnoga pokolenja dičiti i ponositi. Župa Splii SOKOLSKO DRUŠTVO KOMIŽA Dana 14 maja t. g. Sokolsko društvo u Komiži priredilo je na obali Kralja Aleksandra prvu javnu vežbu. Vežbe je pratila mesna glazba. Vežbe su otpočele u 5 sati posle podne sa sledečim programom: 1) Otvara javnu vežbu mesna glazba sa sviranjem sokolske koračnice. 2) Muška deca izvadali su župske vežbe. 3) Ženska deca izvadali su župske vežbe. 4) Muška i ženska deca izvadali su slikovite vežbe s obručima i zastavicama. 5) Muški naraštaj, izvadao je vežbe za pokrajinski slet u Ljubljani. 6) Ženski naraštaj izvadao je vežbe za pokrajinski slet u Ljubljani. 7) Članovi izvadali su ljubljanske vežbe. 8) Članice su izvadale ljubljanske vežbe. 9) Članovi sprave: ruču; članice: ruču i konja; naraštaj: ruču i konja; ženska i muška deca: kozliča. 10) Sve kategorije (njih stotinu) izvadale su slikovite vežbe s obručima, zastavicama, batinama, čunjevima i vrpcama, njib stotinu. Vežbe su bile izvedene sasvim dobro i tačno na zadovoljstvo prisutne publike, koja je svaku vežbu pratila i aplauzom. SOKOLSKO DRUŠTVO MAKAR-SKA Naše društvo priredilo je 17 maja akademiju na uspomenu pogibije Zrinjskog i Frankopana. Proslov je održao brat Paunovič Ivo, muška i ženska deca, muški i ženski naraštaj izvadali su proste vežbe i igru sunco-branima. Dečija diletantska sekcija nastupila je s igrokazom »Ivica i Marica«. Uspeh je bio vrlo dobar i sve tačke su pobrale burne aplauze. Poset bijaše odličan. Prihod jc bio minima-lan, jer se išlo da se omoguči prosvetno i odgojnc delovanje medu najši-rim slojevima naroda. Župa Sušalc - Шјека VINODOLSKO-USKOČKO OKRUŽJE Kao priprava za slet jadranskih sokolskih župa na Sušaku održan je zbor Vinoilolsiko-uskoekog okružja dne 14 maja u Novome, gde su se sabra-la društva: Novi, Crikveniea, Selce, Grižane, Bribir, te Sokolska četa Ledenice. Ijnala su još prisustvovati društva: Senj i Sv. Jelena, koja su iz nepoznatih razloga izostala. U 2 'A sata formirala se povorka sviju društava da u mimohodu produ pred Dvor i pozdrave Kraljevsku Obi-telj, koja se nalazi u Novome. Povor-ei priključilo se i mnogobrojno gra-danstvo, kojoj jc i: risustvovalo oko 600 sokolskih pripadnika. Manifestaciona povorka prošla je kroz grad, a onda se spustila na oba-lu i prošla pred Dvorom, gdc jc odu-ševljeno pozdravila Nj. V. Kraljiču, Prestolonaslednika Petra i prinčeve Tomislava i Andreja, koji su s terase pred »Hotel Lišnjom« veselo otzdrav-ljali. U obližnjoj šumici gde je imao da sc održi zbor, pozdravio je sakup-ljenc Sokole u ime domačeg društva zamenik starešine br. dr. Padcn. Sokolski okružni načelnik br. J. Jazbec izloživši svrhu ovog zbora, pozvao je prisutna društva na žilaviji i intenziv uiji rad. Sledio je zatim pregled vežbi sviju kategorija i slobodna zabava u prekrasnoj prirodi. Na ovome zboru opazili smo uz mnoge utešljivc pojave i nekoje ra-njave strane našeg članstva. Tako preslaba aktivnost, upadljiva nedisciplira-nost i aljkava sokolska svest. Padala je u oči takoder i nedovoljna orga*11' zacija čitavog ovog zbora, čega se tre ba u budilce osobito klonuti. Učesce treba da je u svakom slučaju brojni- je. D. D. Učesnici žup. prednjačkog tečaja i zbora društvenih načelnika župe , ч , Sušak-Rijeka u Sušaku od 11 III do 15 III 1933 g. SOKOLSKA ČETA ■ JABLANAC Sokolska četa Jabianac priredila je 14 maja 1933 akademiju sa sledečim programom: 1) Deklamacija. 2) Predavanje o trezvenosti. 3) Proste vežbe ženske dece s vencima. 4) Sim-boličke vežbe muške dece. 5) Proste vežbe članstva. 6) Vežbe muške dece sa zastavicama. 7) Petorka-muško članstvo. 8) O Zrinjskim i Fr.ariko.pa-nima, govorio br. Labaj. 9) »Kod zu-bara«, šaljiva igra i 1 činu. Program je precizno izveden, vežbe su besprikorne održane, a šaljiva igra kod zubara izazvala je buru smeha kod publike. Župa Šibcnilt - Zaclast SOKOLSKO DRUŠTVO MANDA-L1NA Na 29 travnja u poeast uspomene Zrinjskog i Frankopana priredilo je društvo akademiju s vrlo obilnim programom. Na akademiju jc došlo vrlo mnogo sveta: članova i nečlanova, pa velik broj ni j e mogao da ude u pro-stranu školsku dvoranu. Uspeh je akademije u svakom pogledu bio odli-čan. 30 aprila ujutro prisustvovao je Soko korporativno opelu za upokoj Zrinjskog i Frankopana, a posle po-dne priredio j c izlet peške u susedno selo Zablače. Tu je naše društvo priredilo javnu vežbu u kojoj su učestvo-vale sve kategorije društva. Na 6 o. m. priredilo je društvo reprizu akademije opet pred punom dvoranom. U nedelju 14 svibnja poduzelo je Sokolsko društvo Mandalina izlet u Prvič Luku, gde je Sokolsko društvo Mandalina priredilo javnu vežbu istim rasporedom kao u Zablaču. SOKOLSKA ČETA SMILČIČ Sokolska četa u Smilčiču održala K' u nedelju 14 tek. zabavu s plesom. Ovo je prva zabava, koja se održava u mestu, a možemo sa zadovoljstvom konstatovati. da je uspeh bio preko svakog očekivanja. Program su vrlo dobro izvela školska deea. Na zabavi je svirao tamburački zbor br. mati-čnog društva Novigrad i ispunio program sa nekoliko odabranih komada. Ž.upa Tuzla IZ NAČELNIŠTVA ŽUPE Za župski slet, koji če se održati u Tuzli dne 3 i 4 juna stigle su nam brojne prijave. Od 23 društava samo 4 neče učestvovati sletu. Za nastup u prostim vežbama najbrojnija je prijava članova (392). Sad če prvi puta vežbati članovi društava s članovima četa iste vežbe. Radi ovako velikog broj a biče nam pregled vežbača na probama vrlo otežan, ako brača društveni načelnici ne shvate savesnije svoju dužnost, nego što je to dosadaš-njih godina bio slučaj, t. j. dovede vežbače na slet, koji vežbe nisu ni približno dobro naučili. Dužnost je načelnika da pre svega uloži sav trud kako bi vežbači još pre polaska na slet vežbe dobro savladali, a onoga koji bilo usled svoga nemara 'bilo iz drugih razloga baš nikako nije vežbe naučio, da uopče na slet ne dovodi. Večina načelnika lakomisleno prelazi preko toga, pa vodeči na slet nezna-lice u prostim vežbama teše sami sebe »neče se on u gomili ni primetiti, pa da ne znam kako greši«. Takova pret-postavka je skroz pogrešna i zato na sletovima ne možemo nikada videti onog preciznog i tačnog izvodenja prostih vežbi. Zašto vojska uvek im-ponira sa svojim nastupima. Zato, jer kod nje ni jedan vojnik ne sme da pogreši. Zato se brinu oficiri i podo-ficiri, koji ih vežbaju. A naši prednjači? Brinu li se i oni? Nijednom načelniku ne može da služi na čast, ako članovi načelništva župe na probama moraju vežbače, pa makar samo jednog, iz njegovog društva isključiti radi pogrešnog vežba-nja. Bračo načelnici. Vi možda nečete da se svojim vežbačima zamerite, pa da pojedincu otvoreno reknete: »Ti vežbe ne znaš«, nego ostavljate to članovima načelništva župe. Ne ustruča-vajte se, jer obično onaj, koji vežbe ne zna sam je tome kriv, sigurno je vrlo neuredan u dolaženju na redovne vežbače časove, pa takav nije drugo ni zaslužio, nego da mu se rekne: »Ti vežbe ne znaš, ne možeš na slet, ni župski ni pokrajinski«. Za takmičenja, koja su ove godine još otežana uvođenjem srednjeg odeljenja, prijavilo sc članova i članica skoro dvostruki broj od onoga iz 1931 (zadnja župska opča takmičenja), a naraštaja nešto manje. Ukupan broj prijavljenih iznosi 194. JAVNI ČAS U BUKINJU Javni čas u Bukinju održan je 7 maja uz sudelovanje svih okolnih društava i četa. Svi smo bili vrlo znati-željni na ljubljanske proste vežbe, ko-je čemo prvi puta videti na javnom času. U tom pogledu nam je ovaj javni čas pokazao gde leže greške i da su naročito članovi još daleko od toga da bi vežbe znali. Članovi četa su vežbali samo dva sastava, i može se reči da su prvi sastav bolje i složni-je odvežbali od članova društava. — Ovom prilikom upozoravamo sve načelnike da smo najčešče primetili pogreške u gibanju rukama u IV taktu I i IV taktu II vežbe. Obratite na ovo naročitu pozornost i nastojajte greške otkloniti. Nadalje upozoravajte vežbače da paze na pokrivanje i ravnanje bez obzira da li su na vežbalištu značke ili ne. I u tome smo u Bukinju imali prilike da vidimo grešaka. Naj-lošije je vežbao ženski naraštaj, dok su nas članice iznenadile, Do sada smo navikli da one uvek greše, a ovaj puta su se dobro držale. Ali mislimo da ih neče moči nikada naučiti da ni za vreme odmora ne smiju popravljati toaletu, okretati se, dapače i razgova-rati. To im je izgleda urodena mana. Sve ostale kategorije vežbale su srednje, sa dosta grešaka. Muška deca su bila razmerno dobra, ali kod njih kao i kod članova četa trebali su prednjači pripaziti, da budu jednoobrazno svi obučeni. Kad 34 seljaka imaju bele hlače, a 1 crne, onda to ne izgleda nikako lepo, niti ima zato opravdanja. Vežbala su i starija brača, samo što smo medu ovima videli toliko mlado-Iikih lica, da im naziv »stariji« nikako lepo ne pristoji. Ovaj javni čas jednog od najma-njih društava u župi prošao je u vrlo Iepom raspoloženju, pa su se poseti-oci vrlo ugodno osečali i lepo prove- li jedno poslepodne u gostoljubivom sokolskom krugu. IZ OKRUŽJA BRČKO Dne 14 maja održani su u Brčkom društveni prednjački ispiti pred okru-žnom komisijom, kojoj je pretsedavao načelnik župe. Od prijavljenih 7 kandidata ispit je položilo sa ocenom »sposoban« samo 4. To su: Brkič Si-meun (Bos. Šamac), Mihajlovič Dana (Bijeljina). Jovič Olga (Brčko), i Vu-kovojac (Olga Brčko). Odgovori, pa i ovih koji su ispit položili iz predmeta »Ideologija, Organizacija i Istorija« ostavili su na komisiju utisak, da se u njihovim društvima niko ne brine za duševni uzgoj. Ova činjenica nikako ne služi na čast prosvetnim odbo-rima tih društava, pa bi o tome treba- li nadležni da povedu strogo računa. Uspesi ili neuspesi pojedinaca na pred-njačkim ispitima daju najjasniju sliku 0 svestranosti ili jednostranosti u nje-govom društvu. Okružno načelništvo zaključilo je da se okružni prednjački tečaj održi u Brčkom od 4 do 13 avgusta, a javni nastup s takmičenjem četa dne 9 1 10 septembra. Večina društava ovog okruga nemaju redovnog saobraoaja sa sedištem okruga, pa je lični kontakt veoma otežan, što će svakako uticati na rezultate tog okružja. SOKOLSKO DRUŠTVO BOS. BROD Tokom meseca aprila održana su u našem društvu dva predavanja, 'koja su vrlo dobro uspela. Prvo predavanje održao je 22 aprila br. dr. Jovan Radovič, opšt. le-kar, o temi: »Bojni otrovi i odbrana od njih«. Predavanje je vanredno dobro posedeno. Drugo predavanje održao je 29 aprila br. dr. M. Prelog i to: »Kruh naš svagdanji«, u kojem je br. predavač govorio o hranjivim tvari-ma i njihovom uticaju na organizam. Zatim je govorio o štetnom uticaju alkohola na organizam. Žiipa Varaždin MEĐIMURSKI SLET U DONJEM KRALJEVCU U nedelju 11 juna ove godine odr-žaje se u Donjem Kraljevcu slet Sokolstva iz Mcdimurja. Ujutro u pola 9 je doček gostiju na stanici. Pre po-dne održače se okružna natecanja, koja su obvezatna za sva društva i čete iz Mcdimurja. O podne biče veliki manifestacioni zbor Sokolstva na kome če uzeti učešča svi sakupljeni Sokoli i narod tog kraja. Posle podne u pola 4 održava se javna vežba, a nakon iste narodno veselje. Pripremo-za taj slet su u punome toku, pa če ta sokolska priredba biti lepa nacionalna slava na ovoj istaknutoj tačei naše severne granice. ŠIRITE SOK. 6LASNIK NATECANJA SOKOLSKE ŽUPE VARAŽDIN U nedelju 28 maja ove godine održava ju se treća natecanja ove naše najmlade župe. Natecanja biče na letnjem vežbalištu Sokolskog društva Varaždin. Početak natecanja u 6 sati ujutro. Ta natecanja biče u jedno izbirna takmičenja za savezna medu-sletska natecanja u Ljubljani. Seoske sokolske čete boriče se tom prilikom za dragoceni srebrni lovor-venac, koji jc Nj. V. Kralj poklonio prigodom I župskog sleta kao prelazni dar za naj-bolju četu župe. Prošle godine osvojila je taj venac Sokolska četa Macinec. Medu svim jedinicama župe vlada veliki interes i za ovogodišnja natecanja. Posle podne nastupiče svi takmi-čari na javnoj vežbi Sokolskog društva Varaždin. Ž.upa Zagreb SOKOLSKO DRUŠTVO BREGANA Ovdašnje Sokoslko društvo priredilo je 14 maja akademiju posvečenu uspomeni hrvatskih mučenika Petra Zrinjskog i Frana Krsta Frankopana. Akademija je započela prigodnim predavanjem društvenog prosvetara Zdenka Dolinara, našto su sledili na-stupi svih vežbačkih kategorija. Nakon teh nič k ih nastupa sledio je de-čji igrokaz u dva čina: »Pogibija Zrinjskog i Frankopana«, od Lj. Kra-jačiča. Akademiju je zaključio nastup članskog pevačkog zbora, koji je ot-pevao dve pesme: »Oj Doberdob« i »Jadransko More«. SOKOLSKA ČETA DONJI BOGI-ČEVCI 14 V 1933 održala je naša četa prvu zabavu sa sledečim programom: 1) Vežbe članova za pokrajinski slet u Ljubljani. 2) »Običan človek« i 3) »Kaplar Milivoj na Kalimegdanu«, po-zorišni komadi Posle toga nastala je narodna igranka uz sudelovanju Cetnog tambu-raškog zbora. Program je izveden van svakog očekivanja, tako da je kod prisutnih izazvano veliko oduševljenje. Poset ove priredbe bio je vanredno dobar, a takoder i moralni i materijalni uspesi nisu izostali. Na ovoj priredbi nije se točilo alkoholnih piči. Bratje* sestre! Pripravite se pravočasno za zleta v Ljubljani in Sušaku; nabavite vse potrebno za deco, naraščaj in članstvo pri najstarejši bratski tvrdki: BRANKO PALČIC, dobavitelj Saveza SKJ ZAGREB, KR. MARIJE UL. 6; Brzoj. nasl. TRIKOTAŽA ZAGREB, TELEFON 26-77. PODRUŽNICA V BEOGRADU, BALKANSKA 24 Vse potrebščine in drugo odgovarjajo predpisom Saveza SKJ. — Zahtevajte cenike in prospekte. Zmerne cene. — Solidna postrežba. 24Г.-52 (i ali tutiiđidnšfk IfiflJUMACr-DiU ^иаЦЛНА-ВАШЛПИбУАЈЗ 219-21- mm ившт ииитт LJUBLJANA, PREŠERNOVA ULICA ŠT. 3 S PODRUŽNICO NA MIKLOŠIČEVI CESTI 13 je največja regulativna hranilnica v Jugoslaviji j Ima vlog nad 430,000.000*- Din, rezervnih pa nad 10 mil. dinarjev zakladov 251—3 Za pupilne naložbe pa sodni depozitni oddelek, za varčevanje mladine izdaja domače hranilnike, za pošiljanje po pošti pa svoje položnice. Za vso vloge jamči mestna občina z vsem svojim premoženjem in davčno močjo. — Hranilnica kupuje in prodaja tudi devize in valute naikulant-neje. Ta posel opravlja v svoji podružnici na Miklošičevi cesti štev. 13. Telefon centrale st. 2016 in 2610, podružnice št. 2367. Čekovni račun pri Poštni hranilnici v Ljubljani, centrale št. 10.553, podružnice st. 16.138. Uradne ureza stranke so od 8. do 12. ure natisne Vse tiskovine zasokolskadmSlva vse potrebne knjige za sokol, knjižnice vsa vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam r Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige. Ilustrira knjige v enobarvnem in večbarvnem tisku. / Tiska časopise, revije, vizitke, bloke, kataloge in mladinske liste. Lastna tvornica šolskih zvezkov. Knjigoveznica Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TI/KARNA V LJUBLJANI FRANČIŠKANSKA 6 260—21 A »Spomen - Mince« jEjcsere =------------- za osvečenje sokolske zastave najbolje i jev lino izradjuje МШ.1СО &MAT, graver Beograd, Terazije 1 248-21 Tko oglašuje, taj napreduje! S O % o i,.... Q) Izradujemo propisne medicinske lopte: za članstvo, težina 3 kg: iz najbolje kože................Din 495'— iz impregniranog platno . . „ 415’— za članice i naraštaj, težina 2 kg: iz najbolje kože................Din 405'— iz impregniranog platna . . „ 330'— 252-5 PRVA JUGOSLOVENSKA INDUSTRIJA ŠPORTSKIH POTREPŠTINA H.DRUCKER Zagreb, Iliča 39 ^ ^ Beograd,Pasaž Akademije Nauka NOVI specialni CUENIK za SOK. DRUŠTVA sa svim potrebnim uputama upravo IZASHO! 247-20 Oglašufie u »Solcolslcom glasnUcul JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA II LJUBLJANI (NARODNI DOM) dobavlja: po ceni: Odela za žensku decu....................od Din 40'— do Din 45*— Gacice „ „ ,, 30* „ „ 35* Hlačice za mušku decu....................... „ 30’— „ „ 35'— Košulje ervene za mušku decu . . . . „ „ 35’— „ „ 40"— Hiače za muški naraštaj..................... „ 35'— „ „ 40'— Košulje ervene za muški naraštaj „ „ 45'— „ „ 50*— Marame bele za ženski naraštaj sa ervenim trakom......................................a „ 8'— Maramc ervene za članice......................... . „ „ 8'— Košuljice bele za ženski naraštaj, platnene.............. „ 25*— » >i » ^ h » panama............... n 35*— „ „ „ članice, panama......................... „ 50'— » и n it trikotne ..............................i, ,, 35’— Trikotne hlače za članove, pamučne . . od Din 70*-— do „ 75*— Majice za članove.......................... „ 20'— „ „ 25*— Cipele za vežbu............................ „ 30'— „ „ 40*— Pojas lakovani za svečanu odoru la....................a „ 30*— n ii ii ii »i Ha............................... ■ n ii 18*— Kape za svečanu odoru................................... „ 48’— Znaki za kape............................................ „ 4*— „ „ pojas............................................ „ 8*— Stof za svečanu odoru la............................... „ 155*— n n ii ii Ha .•■>••<•••■•)) i, 125* •i ii ii ii Hla ........................... „ 105 — 2 !Г— :l ВШ SAVITSENE ZA TJELOVJEŽBU ZA 'SKOLSKU TJELOVJE2BU SOKOLSTVO RITMIKU I MACEVANJE BROJlDIN 26-33 29. 34 42 35. 43 46 39. Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gang-l) e Glavni i odgovorni urednik Stjepan Čelar • Ureduje Redakcijski otsek • Tiska Učiteljska tiskarna (pretstavnik France Štrukelj); svi u Ljubljani