H E R A C L E A L Y N C E S T IS — TRI OBJEKTA IZ KASNOANTIČKE MIKROSTANBENE CELINE IZNAD RIMSKOG TEATRA TOME JANAKIEVSKI N a ro d n i m u zej, B ito la O p rv o m m a te rija ln o m d o k azu o p o s to ja n ju te a tra u H e ra k le ji došlo se 1935. godine k a d a je so n d a žn im isk o p a v a n je m n a h e ra k le jsk o j a k ro p o li o tk riv e n k o šta n i žeto n (u laz n ica za te a ta r) sa u re z a n im g rčk im i la tin sk im o zn ak am a za re d u g le d alištu te a tra . D rugi m a te rija ln i dokaz, k o ji je n e p o b itn o p o tv rd io n jeg o v o p o sto ja n je , d a la su arh e o lo šk a isk o p a v a n ja u k a m p a n ji 1936— 1938 g odine. To su se k u n d a rn o u g ra đ e n i m ra m o rn i blokovi u a p sid i V elike bazilike k o je je G. T om ašević, d u g o g o d išn ji ru k o v o d ila c ra d o v a u H e ra k le ji, identifiko- v a la k ao se d išta te a tr a . S o n d ažn im isk o p a v a n je m 1968. godine n a p a d in i b rd a , n e p o sre d n o iznad V elike bazilike, a u to r ovog iz v e šta ja i p ra k tič n o je o d red io lo k a c iju te a tra . 1 H eraclea Lyncestis, konzerviranog teatra. — H eraclea L yncestis, p a rtie consevée du théatre H eraclea Lyncestis: rim sk i teater, zapadni dio. — H eraclea L yn cestis, p la n d u théatre, p a rtie de l'o u est R adovi n a o tk riv a n ju te a tr a su u to k u . D o sad a šn jim is p itiv a n jim a o tk riv e n a je : cavea, isto č n i i z a p a d n i p a ra d o s, deo o r h e s tr e i p ro sk e n io n a i zap ad n o k rilo te a ta rs k e zgrade. T o je rim sk i te a ta r k o ji n ije iz g ra đ e n isk lju čiv o za o d rž a v a n je d ra m sk ih p re sta v a , što je u g la v n o m slu čaj k o d te a tr a u ovim o b la stim a . V isok zid o d o r to s ta ta (2,30 m ) k o ji o p a su je o rk e s tru slu ž i d a z a štiti gledaoce o d ra z ja re n ih živ o tin ja , a nalazi se, p o p rav ilu , u rim sk im a m fite a trim a (sl. 1 )d P rv a p o lo v in a II. st. n. e. je v rem e k a d a je rim sk i fo ru m u H e ra k le ji dobio sv o ju fizionom iju. N jeg o v p o rtik sa p o č a sn im i v otivnim sp o m e n ic im a G. T om ašević, analogno n a la z im a u su sed n o j a n tič k o j n aseo b in i S ty b e r r a , ta čn o d a tir a n a p rela z iz p rv e u d ru g u d ec en iju II. st. n. e., o dnosno n a k ra j T raja- nov o g v la d a n ja .8 To je , n a jv e ro v a tn ije , i v rije m e k a d a tr e b a tra ž iti odgovor n a p ita n je o iz g ra d n ji te a tr a u H erak leji. H a d rija n o v p erio d , k o ji m u sledi, je k a ra k te ris tič a n sv o jo m živom g ra đ e v in sk o m ak tiv n o šć u k ad a n ailaz im o n a »m odernizovanje« s ta rih te a ta rs k ih z g ra d a sa cilje m d a se iste a d a p tir a ju za a g o n a ln e p re d sta v e .3 P arale le za h e ra k le js k i te a ta r nalazim o u z a p ad n o m d je lu rim sk e im p e rije, u G aliji, g d je im a d o s ta te a ta rs k ih zg ra d a k o je p o d je d n a k o služe i kao te a tri i k ao a m fite a tri. O ni se u F ra n c u sk o j n a z iv a ju ili p o lu a m fite a tri : đ e m ia m p h i- th é à tr e s ili th é à tr e s m ix te s A K a d a je te a ta r u H e ra k le ji b io n a p u š te n iz u p o tre b e , n a jv e ro v a tn ije p o slije e d ik te c a ra H o n o rija iz 404. i 423. godine n. e. s k o jim a je z a b ra n io krvave g la d ija to rs k e b o rb e, e ro z ijo m je za trp a v a n . C e n tra ln i deo, k ao n a jd u b lji, p rv o je isp u n je n d eb e lim slo je m erozivnog n a n o sa , k o ji se sa sto ji o d sv etio sive, p e sk o v ite i ra s tr e s ite ze m lje č ija d e b ljin a iz n o si i do še st m e ta ra . O vaj sloj je b o g a t fra g m e n tim a k e ra m ič k ih sudova, m o n e ta i drugog p o v p ra tn o g arh e o lo ­ šk o g m a te rija la s ru še n o g sa o b je k a ta k o ji su lo c iran i n a a k ro p o li i p ad in i b r d a , n e p o sre d n o iz n a d te a tra . M a te rija l je p o m e ša n i n esig u ra n za d a tira n je . T e r m in u s a n te q u e m o n a p u š ta n ju h e ra k le js k o g te a tra , k a d a je zbog n a s ta lih p ro m e n a izgubio sv o ju fu n k c iju , sv o je d ru štv e n o zn ačen je i uloga, je iz g ra d n ja V elik e b azilik e u č ijo j su apsidi, k ao što sm o v id jeli, u g rađ e n a s e d iš ta te a tra . G. T om ašević je m iš lje n ja d a je m ozaik u n a rte k s u ove b azilik e iz ra đ e n p ri k r a ju V. st. ili n a sa m o m p o č e tk u V I. st. n av o d e ći da je p o sle d n ja d ec en ija n a k o n o slo b o đ e n ja H e ra k le je od T e o d o rik a b ile godine iz g ra d n je i obnove za v rije m e v lad av in e v iz a n tijsk o g c a ra A n astaz ija.5 U ra n o v iz a n tijsk o m p e rio d u o n aj deo te a tra , k o ji je strč io n a p o v ršin i, slu žio je kao m a jd a n p rilik o m iz g ra d n je m o n u m e n ta ln ih g rađ ev in a. O d d o sad o tk riv e n o g d ela te a tr a n a jd ra s tič n a je s itu a c ija u k o jo j su o tk riv e n i isto čn o i za p a d n o k rilo g le d a lišta .6 N a m e stu već n a p u šte n o g , z a trp a n o g i o šte će n o g te a tra u p o sle d n im dece- n ija m a e g z istira n ja ovog an tičk o g g rad a , g ra d e se k u će o d k a m e n ih o b lu ta k a p o v ezan e b la to m , č ije o s ta tk e te m e lja n ailaz im o p rilik o m is k o p a v a n ja te a tra . K ao re z u lta t p o s to ja n ja ovih k u ć a fo rm ira n je d ru g i sloj, k o ji se s a s to ji o d ta ­ m n o sive, tv rd e i su v e z e m lje p o m je ša n e s ru š e n im g rađ e v in sk im k a m en o m , ko­ m a d im a o p ek e i k ro v n e će ram id e , sa d o sta fra g m e n a ta k a s n o a n tič k e k e ra m ik e i v iz a n tisk e m o n e te, m e đ u k o jim a je n a jv iše z a stu p lje n a m o n e ta J u s tin a I I .7 D o sa d a šn jim is p itiv a n jim a te a tr a o tk riv e n je veći dio je d n e k a sn o a n tič k e m ik ro sta n b e n e celin e k o ja je lo c ira n a iz n a d te a tra . O na u su štin i p re sta v lja i n a jm la đ u fazu o b je k a ta od k a m e n a i b la ta lo c iran o g izn ad erozivnog n a n o sa n ap u šte n o g , o šte će n o g i z a trp a n o g te a tr a ( si. 2 ). U ovom iz v e šta ju za d ržać em o se n a tr i o b je k te iz ove m ik ro sta n b e n e celine i to o b je k ti 2, 3 A— 3 B i 4.8 2 O bjekt 1 Objekt 2 (vidi p la n ; sl. 3) O vaj o b je k t je lo c ira n izn ad z a p ad n o g p a ra d o s a te a tr a a n je g o v a u zd u žn a o so v in a je u sm e m S I— JZ. O b je k t se s a s to ji o d je d n e p ro s to rije sa p ra v o k u tn o m osn o v o m sa k o risn o m p o v ršin o m o d cca 23 000 m ž. Z ato š to su zid o v i saču v an i u te m elim a , ulaz n ije o tk riv e n . S u d eći p o p ro g ra m u r a s p o re d a k o m u n ik a c ija ove m ik ro sta n b e n e celin e, n a jv e ro v a tn ije je bio n a se v ern o m zid u . Z ap a d n i zid, k o ji se nadove- zivao n a s u b s tru k c ije z a p ad n o g k rila g le d a lišta , n ije o tk riv e n .9 D im en zije zidova ( u n u tr a š n je m e re ) dužina širina ju ž n i zid 3,20 m 0,70 m se v e rn i zid 3,25 m 0,80 m isto č n i z id 7,40 m 0,70 m Opis vertikalnog izgleda zidova Ju ž n i izgled ju ž n o g z id a (sk ic a 1) Z id je p o sta v lje n iz n a d sam og p ra g a u la z a u za p ad n i p a ra d o s i z a tv a ra ga, o sim n a isto č n o m k r a ju g d je ovaj zid s k re ć e p o d p ra v im k u to m k a sjev eru . 3 O bjekt 2 P o sta v lje n je n a ero z iv n o m n a n o su d e b ljin e 0,40 m n a isto čn o m k r a ju i 0,60 m n a z a p ad n o m k r a ju iz n a d g o rn je p o v ršin e p ra g a u za p ad n o m p a ra d o s u .1 0 Ovaj zid se u z a p ad n o m k r a ju n ad o v e zu je n a s u b s tru k c ije zap ad n o g k r ila g le d ališta te a tr a , o d n o sn o p o č e ta k p e rim e tra ln o g zid a. N ajv iša sa ču v a n a k o ta ovog zida je 2,43 m n a z a p a d n o m k ra ju , a n a jn iž a 1,43 m n a isto čn o m k raju . Z ap a d n i izgled isto č n o g zid a (sk ic a 2) O vaj zid je p a ra le la n sa su b s tru k c ijo m zap ad n o g k rila g le d a lišta te a tra i leži n a ero ziv n o m n a n o s u d eb ljin e o d 0,40— 0,70 m . N ajv iša sa ču v a n a k o ta ovog z id a je 2,34 m . P re m d a je d o sta d o b ro sa č u v a n n e p o sto je n ik a k v e in d icije k o je b i u k azale d a je u la z u ovaj o b je k t b io sa ove stra n e . Ju ž n i izgled se v ern o g zid a (skica 3) Z id leži n a ero z iv n o m n a n o su d e b ljin e 0,67— 0,70 m . N ajv iša sa ču v a n a k o ta je 2,01 m n a isto č n o m k r a ju i 1,75 m n a z a p a d n o m k ra ju . S a č u v a n je sam o te m e lj zid a i n a jv e ro v a tn ije je d a je u la z u o b je k t b io sa ove stra n e . N a z a p a d n o m k r a ju n a d o v e z u je se n a s u b s tru k c ije g led ališta. Objekt 3 A — 3 B (v id i p la n ) O vaj o b je k t je lo c ira n izn ad delo v a za p a d n o g p a ra d o sa , z a p ad n o g k rila g le d a lišta i o rh e s tr e a n jeg o v a u zd u ž n a o so v in a je u sm e m S I— JZ. S a sto ji se o d dve p ro s to rije , k o je n isu o rg a n sk i v ezan e, s a n ep ra v iln o m p ra v o k u tn o m o sn o v o m i s a u k u p n o k o risn o m p o v ršin o m o d cca 32 000 m 2. O vaj o b je k t i o b je k t 4 k o ris te z a je d n ič k i u la z k o ji se s a s to ji od tre m a sa n ag laše n im d o v ra tn ic im a širin e 1,60 m (vidi p lan ). O va d v a o b je k ta im a ju i za je d n ičk o d v o rište k o ji je sa n e p ra v iln o m p ra v o k u tn o m o snovom i u z d u ž n o m osovinom s a sm je ro m S I— JZ. P ro s to rija 3 A U ovu p r o s to r iju se u lazi iz z a je d n ič k o g d v o rišta sa o b je k to m 4, kro z u laz k o ji je širo k 1,10 m . O na im a n e p ra v iln u p ra v o k u tn u o sn o v u sa k o risn o m p o v ršin o m o d 15 800 m 2. D im en zije zidova ( u n u tr a š n je m e re ) ______________________ dužina_____________ širina se v e rn i zid 3,40 m 0,75 m z a p a d n i zid 4,70 m 0,75 m ju ž n i zid 3,35 m 0,75 m is to č n i zid 4,80 m 0,75 m Opis vertikalnog izgleda zidova Z ap a d n i izgled za p a d n o g zid a (skica 4) O vaj zid leži n a n a n o s u k o ji je izn ad p e to g re d a se d išta g le d a lišta i p rela zi p re k o ivice o rh e s tre . N a ovom z id u je u la z u ovu p ro s to riju k o j je širo k 1,10 m . N a jv iša sa ču v a n a k o ta ovog zid a je n a ju ž n o j s tr a n i i iznosi 4,18 m , a n a jn iž a n a se v e rn o j s tr a n i i iz n o si 2,94 m . P o d ove p ro s to rije je n a cc a 3,30 m , što je u sk la d u sa v isin o m p ra g a u la za k o ji je n a 3,34 m . Ju ž n i izgled ju ž n o g zid a (skica 5) O vaj zid leži iz n a d n a n o sa k o ji je n a ta lo ž e n iznad p la tfo rm e u n u tra š n je g zap ad n o g u g la g le d a lišta i d ela o rh e s tre . S aču v a n je u te m e ljim a . N ajv iša sa ču v a n a k o ta je n a sev ern o j s tr a n i k o ja je n a ca a 3,30 m , a n a jn iž a n a ju ž n o j s tr a n i — 2,45 m . N a jn iž a k o ta ovog zid a je 2,18 m . Ju ž n i izgled se v ern o g zid a (skica 6) Z id leži izn ad o r h e s tr e n a n a n o s u k o ji je d eb eo oko 2 m . S a č u v a n je u te m e ­ ljim a , o sim n a z a p a d n o m k r a ju g d e je n a jv iš a g o rn a k o ta 3,25 m , dok je n a isto č n o m k r a ju n a jn iž a g o rn a k o ta n a 3,30 m . N ajn iža d o n ja k o ta ovog zida n a z a p a d n o m k r a ju je 2,20 m , a n a isto č n o m k r a ju 2,04 m . P ro s to rija 3 B O va p ro s to rija je d o g ra đ e n a n a isto čn e s tr a n e p ro s to rije 3 A i d o s ta je loše sa č u v a n a ta k o d a je te šk o o d re d iti n je n e d im e n z ije i ulaz. S aču v an a je u te m e­ ljim a . N a jv je ro v a tn ije je d a je u laz u ovu p r o s to r iju bio n a sev ern o j stra n i, o d n o sn o sa za p ad n e u lic e ove m ik ro sta n b e n e celin e (vidi p la n ). Objekt 4 (v id i p la n ; si. 4) O vaj o b je k t je lo c ira n iznad d e la z a p ad n o g k rila g led ališta te a tr a n a p ro ­ s to r u izm eđ u prv o g i č e trn a e sto g re d a g le d a lišta . N jegova u zd u ž n a osovina je u sm e ru S I—JZ. S a s to ji se od je d n e p r o s to r ije sa n e p ra v iln o m četvoro- k u tn o m osnovom i k o risn o m p o v ršin o m o d 30 700 m 2. U d v o rište u la zi se kroz p o m e n u ti za je d n ičk i u la z za o b je k te 3 A i 4, k o ji je sa n ag lašen im d o v ra tn ic im a i n alazi se n a sje v e rn o j stra n i. U laz u o b je k t je s a isto č n e stra n e , iz z a je d n ič k o g d v o rišta, i širo k je 1,30 m (si. 4). D im en zije zidova ( u n u tra š n je m je re ) dužina širina se v ern i zid 3,60 m 0,80 m isto č n i zid 8,50 m 1,05 m ju ž n i zid 3,50 m 0,75 m za p a d n i zid 8,80 m 0,80 m Z ajed n ič k o d v o rište je n a cca 3,80 m sa b la g im u sp o n o m p re m a JZ, a p o d o b je k ta 4 je n a cca 4,36 m isto sa b la g im u sp o n o m p re m a zapadu. Opis vertikalnog izgleda zidova Isto č n i izgled isto č n o g zid a (sk ica 7) N a ju ž n o j p o lo v in i ovog zida je ulaz u o b je k t k o ji je širo k 1,30 m . V ećim d e lo m svoje ju ž n e p o lo v in e zid leži d ire k tn o n a litic i b rd a s a k o je su izvađena s e d iš ta te a tr a a n a p o č e tk u sev ern e p o lo v in e leži d ire k tn o n a p e to m re d u se d išta . D alje, p re m a se v e ru zid je n a e ro z iv n o m n a n o su k o ji je d eb eo od 0,40— 1,50 m. N a jv iša sa č u v a n a g o rn ja k o ta zid a je n a ju ž n o m k ra ju i iznosi 5,08 m , a n a se v e rn o m k r a ju n a jv iš a g o rn ja k o ta je 4,32 m . N a zap ad n o m k r a ju zid leži n a 4,54 m , a n a jn iž a d o n ja k o ta n a sev ern o m k r a ju je 3,20 m . S ev ern i izgled ju ž n o g zid a (sk ica 8) O vaj zid leži d ire k tn o n a litici b r d a s a k o je su izvađena se d išta . Zid je v iši od p o d a o b je k ta . N jeg o v a n a jv iša g o rn ja sa ču v a n a k o ta je 5,54 m u za p ad ­ n o m delu, a n a jn iž a g o rn ja k o ta u c e n tra ln o m d elu je cca 5,15 m . L itica b rd a, n a d k o jo m je p o sta v lje n zid je n a 4,40 m. Isto č n i izgled z a p a d n o g zid a (sk ica 9) S v o jo m ju ž n o m p o lo v in o m ovaj zid leži d ire k tn o n a litici b r d a sa koje su izv ađ en a se d išta te a tr a . L itica je n a k o ti 6,20 m . N a sa m o m p o č e tk u severne 4 O bjekt 4 p o lo v in e zid leži iz n a d devetog re d a s e d iš ta k o je je n a cc a 4,60 m , a z a tim p o ste p e n o k a se v e ru silazi i leži n a n a n o s u k o ji je n a 3,90 m . I ovaj zid sv o jim v eć im d elo m te m e lja n a d v isu je p o d o b je k ta . N ajv iša sa ču v a n a k o ta u g o rn je m d e lu je 6,20 m n a ju ž n o m k ra ju , a n a jn iž a g o rn ja k o ta je u c e n tra ln o m d elu i iz n o si 5,30 m . U o v o m d e lu zid je d o s ta sru š e n . Ju ž n i izgled se v ern o g zid a (s k ic a 10). O vaj zid leži n a d ero ziv n im n a n o so m o d p rv o g do p eto g r e d a sed išta. D eb­ ljin a n a n o s a u ov o m d e lu iznosi o d 1,00— 1,75 m . N ajv iša sa ču v a n a g o rn ja k o ta je 5,02 m u isto č n o j polovini, a n a jn iž a g o rn ja k o ta je n a isto č n o m k r a ju zid a i iz n o si 4,40 m . N ajv iša k o ta u d o n je m d je lu zida je 3,94 m n a za p ad n o m k r a ju , a n a jn iž a 3,12 m n a isto čn o m k ra ju . U o v aj zid se k u n d arn o su u g ra đ e n e dve m e rm e rn e baze o d k o jih je je d n a u d o n je m d je lu tem elja, a d ru g a iznad v isin e p o d a ovog o b je k ta . N a visini poda, k o je g sm o k o n sta to v a li d a je n a cca 4,36 m n a ovom zidu p rim e č u je se h o riz o n ta ln a n iv e lac ija o d sitn ih izduženih k a m e n ih p lo č ica k o je s u iz ra z itije u c e n tra ln o m d elu zida. I p o re d to g a što su ovi o b je k ti g ra đ e n i o d k am en ih o b lu ta k a povezanih b la to m , što govori o sla b o j ek o n o m sk o j m o ć i n jih o v ih v lasnika, ili o d re đ e ­ n ije d a su g rađ e n i u v re m e s la b lje n ja ek o n o m sk e m oći g ra d a H e ra k le je , d je­ lu ju je d n o sta v n o , sm ire n o i m ak sim a ln o ra c io n a liz u ju sre d sta v a i p ro sto r. O ni stv a ra ju ta k v u m ik ro sta n b e n u celinu k o ja n ik a k v o m p o g led u n e n a ru ša v a o rg an izo v an o i m o n u m e n ta ln o ra n o v iz a n tijsk o jezg ro u c e n tru g ra d a u k o je m su sv ak ak o u lazili a n s a m b li M ale bazilike, V elike bazilike i » E p isk o p sk e p a la ­ te« k o ji su im p re siv n i sv o jo m m o n u m e n ta ln o šč u i b o g atim k o lo rito m m ozaič- k ih podova. S v ak ak o , o v a m ik ro sta n b e n a c e lin a n ije n a s ta la stih ij no, n o ona je r e z u lta t b o g ato g g rađ e v in sk o g isk u stv a u p re d h o d n im stolećim a. Je d a n od n a jz n a č a jn ijih fa k a ta za ta č n ije v rem e n sk o o p re d e lje n je ove m ik ro sta n b e n e celine, ovom p rilik o m ne u z im a ju ć i u o b zir k u ltu rn e slojeve i m a te rija ln e o s ta ta k e do k o jih sm o došli p rilik o m a rh e o lo šk ih isk o p a v a n ja , je iz g ra d n ja V elike b az ilik e u čijo j su ap sid i u g ra đ e n a se d išta te a tr a kao i da o n a e g z istira isto v re m e n o sa sp o m e n ic im a ra n o v iz a n tijsk o g je z g ra u c e n tru g ra d a k o ji su o tk riv e n i d o sa d a šn jim isp itiv a n jim a . U p rilo g ove k o n sta ta c ije n a v o d im o i fa k a t, za k o ji sm a tra m o d a je b ita n a m ožda i o d lu č u ju ć i o ovom p ita n ju . D o sad a šn jim is p itiv a n jim a u H e ra k le ji n i u je d n o m slu č a ju n isu o tk ri­ v en i o b je k ti, tip a n a š e m ik ro sta n b e n e celine, iz n a d ra n o v iz a n tijsk ih o b je k a ta . O ni se isk lju čiv o s u s re ć u n a p r o s to m iz n ad n a p u š te n ih i o šte će n ih o b je k a ta iz rim sk o g p e rio d a .1 1 N a osnovi g o ren a v e d e n ih k o n sta ta c ija o v a m ik ro sta n b e n a celin a, u čijem su sa sta v u i ova tr i o b je k ta , p re d m e t ovog iz v e šta ja , v rem en sk i je o p re d e lju ­ je m o od sre d in e V I. st. n. e. do p o sle d n ih d e c e n ija tog sto lje ć a k a d a d o se lja ­ v a n je m S lo v en a u ove k ra je v e p re s ta je i živ o t u ovom an tič k o m g rad u . 1 T. Janakievski, K ra to k osvrt vrz re- zu ltatite od arheološkite iskopuvanja na rim sk io t te ata r vo H erakleja Linkestid- ska vo periodot 1968—1972 godina, M ace- do n ia e acta archaeologica 1 (1975) 167. 2 G. Tomašević, P o rtik so počesni i votivni spomenici, H e ra k le ja II (Bitola 1965) 22—23. 3 B. Saria, Pozorište u Stobim a, Go­ d iš n ja k M uzeja Južne S r b ije (1941) 44. 4 B. Saria, o. cit., 49—50. 5 G. Cvetkovič-Tomašević, M ozaikot n a podot vo nartek so t na golem ata bazi­ lika vo H erakleja Linkestidska, H era kle­ ja I II (Bitola 1967) 47. 6 T. Janakievski, o. cit., 168. 1 T. Janakievski, o. cit., 168, 172. 8 Osnova ovih o b jek ata data je u ge­ neralnom planu koji je priložen u član­ ku: T. Janakievski, D ocnoantička m ikro­ stan b en a celina vrz rim skiot te a ta r vo H erak leja Lyncestis, M acedoniae acta archaeologica 3 (1977). 8 Zato što ovaj zid je prilično strčio n a površini najverovatnije je uništen pri­ likom rigolovanja zem ljišta za lozov nasad. 1 0 R elativna kota za sve visinske m je­ re prilikom iskopavanja te a tra je uzeta GORNJA POVRŠINA PRAGA U ZAPAD­ NOM PARADOSU TEATRA. A rhitekton­ ska dokum entacija je povjerena arh. Đ orđu M itroviču iz Republičkog zavoda za zaštitu spom enika k u ltu re iz Beo­ grada. 1 1 T. Janakievski, kao u nap. 8 str. 99—100. OBJEKT SA - skica 5 XLIV 45 — A rheološki vestnik H E R A C L E A L Y N C E S T IS — TROIS BÀTIMENTS D’ UN ENSEM BLE DE MICRO- HABITATION AU-DESSUS D’ UN THEATRE ROMAIN R é su m é Les recherches effectuées ju sq u ’ à present su r le théàtre d'H éraclée o n t établi q u ’ il est de la période rom aine et q u ’ il n ’ a p as été construit exclusivem ent pour les représentations dram atiques. Le m u r élevé de l’ orth o state (2,30 m ), qui entoure l’ orchestre, se rt à p ro tég e r les spectateurs co n tre les bètes féroces e t se trouve, selon la règie, dans les am phithéàtres rom ains. Q uand le th éàtre n ’ a plus été utilisé, il a été com blé p a r Térosion à la partie centrale, la plus profonde, d ’ abord p a r une épaisse couche déposée p a r l’ érosion. Dans la période byzantine prim itive, la p artie du th éàtre qui ém ergeait à la surface, servii de m ine lors de l’ édification des constructions m onum entales. A l’ em placem ent du th éàtre d éjà abandonné, com blé et endom m agé, dans les dem ières décennies de l’ existence de cette ville antique, on construit des m aisons en cailloux liés avec de la boue, dont nous trouvons les restes de fondations lors des fouilles du théàtre. P ar les recherches effectuées ju sq u ’ ici à l’ em placem ent du théàtre, on a décou- v ert la m ajeure p a rtie d ’ un ensem ble de m icrohabitation de l’ antiquité avancée, situé au-dessus du depot d’ érosion du th éàtre abandonné, endom m agé et comblé. A còté du fait que les bàtim ents faits de cailloux liés de boue — ce qui tém oigne de la faible puissance économ ique de leurs propriétaires ou, plus précisém ent, q u ’ ils ont été construits au tem ps de l’ affaiblissem ent de la force économ ique de la ville d ’ H éraclée — ils agissent d ’ une m anière simple, apaisée, rationalisant à l’ extrèm e les m oyens e t l’ espace. Ainsi fu t créé un ensem ble de m icrohabitation qui ne trouble nullem ent l’ aspect du noyau organisé et m onum entai de la période byzantine prim itive au centre de la ville. Cet ensem ble de m icrohabitation ne s ’ est p as form é d ’ une m anière inorganisée, m ais il est le résu ltat des expériences de construction dans les siècles précédents. Un des faits les p lu s im portante p o u r la déterm ination chronologique précise de cet ensem ble de m icrohabitation est que sa construction su it la construction de la G rande basilique, dans laquelle l’ abside a incorporò les sièges du th é atre et q u ’ elle existe en m èm e tem p s que les grands m onum ents de la période byzaantìne prim itive au centre de la ville. E n faveur de cette co n statatio n nous alléguons aussi le fait que nous estim ons essentiel et peut-ètre au ssi décisif, à savoir que p a r les fouilles archéologiques effectuées ju sq u ’ ici à H éraclée on n ’ a découvert en aucun cas des bätim ents du type d e n o tre ensem ble de m icrohabitation, au-dessus des bätim ents de la période byzantine prim itive. Us o n t été tro u v és exclusivem ent à l’em placem ent des bätim ents abandonnés et endom m agés de la p ériode rom aine. S u r la base des canstatations ci-dessus indiquées, nous placons cet ensem ble de m icrohabitation, do n t font p artie aussi les b ätim e n ts 2, 3 A—3 B et 4, object de ce rap p o rt, du m ilieu du V Ie siècle de n. è. aux dem ières décennies de ce siècle, lorsque p a r la colonisation des Slaves en ces lieux, la vie cesse dans ce tte ville antique.