INFORMATICA 4/T981 STANDARDI I POLITIKA STANDARDIZACIJE U OBLASTI INFORMATIKE S. BRAJOVIČ - BRATONOVIČ B. DŽONOVA - JERMAH - BLAiHč UDK: 389.6:681.3 SAVEZNI ZAVOD ZA STANDARDIZACIJU, BEOC INSTITUT JOŽEF STEFAN, JAMOVA 39; LJUBLJ/ Razmalrana je problemorika I ciljevj sfandardlzqcije za područje informatike i računarske tehnlke. Razradjena je metodologlja rada na standardima u oblastl Informatike kao i trednjeročnl plan rada Grupe za standardizaciju Saveznog zavoda za standardizaciju u oblasti Informatike. STANDARDS AND STANDARDISATION POLICV IN THE FIELD OF INFORMATICS AND COMPUTER SCIENCE. The paper diicuss the problerra encountered In the development of standardi In fhe field of informotics and computer science ai vvell as the standardisafion pollclej. The areas and procedures of stondardlsation are troated too. The work!ng plonj of the Vugoslav Committoe for standardlsaflon in rtie field of informatics for rtie next five years are presented. J. UVODNE MISLI O STANDARDIZACIJI Racionalno korlžčenje savremenih rezultata nauke i tehnolo- glje bez rpzvljanja i koriščenja funkcija I Instrumentarlja jtandardlzacije prakHčno je nemoguče lli, u najboljem slu- čaju, ojetno reduclrano. Negativne posledlce tehntčko- tehnoloSkog razvoja nemoguče je držat! pod kontrolom bez konstantne I smlšljene politike, odnosno bez korličenja bo- gatog Instrumentarlja standardizacije kao prodiikta I pratioca rozvijenog druitva. Borba za kvalltet proizvoda zahtevo utvrdjlvanje kvalitetnih indikatora I meloda kao I njihovu egzaktnu proveru, koju upravu utvrdjuje i definUe standar- dlzaclja u svim oblastima nauke I tehnlke. Prlvreda Ji/goilavlje se razvija pod jakim uticajem privreda rozvljenlh industrljsklh zemalja. Naša zemlja je preuzimala I preuzlmače znanje ! tehnologiju višeg nivoa. Medjutlm, ekonomski je neopravdano, spontano I nekontro- lljano unošenje tehnologlja raznih nivoa, različltlh, nekom- patlbllnlh tehnlčkih jlstema, uz prltisak vellkog broja su- protnlh Interesa medjunarodno organizovanih grupacija krup- nog kapltalo radi prijustva na našem triištu. Probleml tipl- zaclje i unlflkaclje sredstava, epreme, zamenljivosti delova su tehnički i ekonomskl probleml razvoja zemlje, njene raz- yojne orljenfacije i ekonomske sposobnosH da se uspeino razvija u granicama ivojih mogučnosti I efikasno uključuje U medjunarodnu podelu rada. firojnl prpblemi ubrzanog razvoja ne mogu se rešiH samo itondardlma odnosno tehnlčklm normativlma, nornxima kvall- tfltof vancorlnskom zaiHtom i uklanjanjem tehničklh barfjera g m«djunarodnom prometu roba, all se cenl da se dobrlh 50 % problema vezanih za kortščenje, eksploataclju I eko- privredjlvanje Aiogu elimlnisati blagovremeno do- I koncepcljskt savremenom tehničkom regulatlvom. Ekonomske efekte nlje jednostavno izračunaH, ali se onl itgurno odnoie na mllljorde novih dinara svake godlne. Poilednje decenije je u industrijski razvijenlm zemljama, I ne tamo u njima, stvaraju novi, širi pogledi u odnosu na standardizaciju. Osnovnim clljevima slandardlzaclje se sma- trojo uproSčavanje rajfučeg broja vorljanH proizvoda I po- ihipaka u žfvolvi čoveka, olokžano jporazumevanje, opita ekonomlčnost, bezbednosl-, zdravlje I zaitita iivohi, zaiHta inforesa potrošačo i interesa društva i odstranjivanje prepraka za hrgovinsku razmenu. Osnovni elementi ovog koncepta siitema intogralno standpr- dlzacije |esu: 1 . Izrada programa i propisa u vez! sa unifikacijom i tipi- zacijom, transferom tehnologije i sl., 2. definisanje društveno opravdanog kvalitela i propisivanjo ovog kvalileta, 3. garantovanje, nadzor i kontrolisanje kvolifeta, poseb.mo u slučajevima bezbednosti i zaitit*. U Jugoslaviji IU stvoreni preduslovi za ostvarenje sistemp in- fegralne jtandardizacije (Zakon o itandardizKiciji, Zako^ o mernim jedinicama i merilima ttd.). O/aj jistem troba |s bude povezan sa: obezbedjivanjem jedinstva fohničkih itoh- noloških sistemo, obezbedjenjem jsdinstva jugojloverukija iriilta, jačanjem odbrambene spotobnostl ndJe zemlje, ^- štitom života i zdravlja Ijudi, životne srodlne, druitvetifh sredstava i imovino gradjana, razvojem ! uiOTpredjlvanjgm proizvodnje i prometo, Hpizacijom i urtifikacijom, racifenol- nim koriSčenjem energije, razvojem i unapredjenjem kv( proizvoda, otklanjanjem tehničkih prepreka poslovno-t«i koj saradnji, kooperariji, specijalizaciji i prometu Jtirom potrošača, naročito u pogledu bezbednoiti pri up proizvoda, pouzdanosti ! trajnosti proizvoda ild. Da bi se postigli ovi ciljevi, potrcibna je uska povezo koordinacijo sledečih akHvnosH : izrade standorda, propisa i ostalih sličnih akata, primeno standarda, propisa i ostalih akota, razvoja i istraživonja u oblajri Itan- dardizacije, ukljuiujuči i medjunarodnu sarodnju, kontro'1« kvaliteta proizvoda pri izvozu i uvozu, ispltivanja, rtKgiplo- gije, pregleda merila i merne opremo, tnspekcijskog n^zora nad sprovodjenjem i primenjivanjem propiso i standarda'pov*- zanih sa standardizacijom. 2. NIVOI I NOSJOCI STANDARDIZACIJE Sistem ttandardizacije sastoji se od viie nivoo aktivnoifl: internog, granskog i aktivnosti vellkih tehnfžkih ihfmg, no- cionalnog, regionalnog i medjunarodnog. Noiioci akti^noitl tu: na internom nivou-organizacijo udruisnog rada, na granskom nivou - organizacijo udruženog roda preko w<3|,Ih asociacija i- zajednica, na nacionalnom -nivou - federacija preko Savcznog zavodo za stondardizaciju, na regionalnom ' rtivou - grupe zematja organizovane u regionalne celine, na medjuharodnom nivou - specijalizovane• orgonizacije za stan- dardizaciju, kao.i pofedina tela mnogobrojnih medjunarod- nih vladinih j nevladinih organizacija. Sve pomenufe nivoe sfandardizacije su jednako značajne za som sistem standardizacije. Razvijati i- jačati istovremeno sve nivoe standardizacije znači obezbedjivati ekonomičan i uskladjen sistem standardizacije. Stondardi nižeg nivoa po sadržoju moroju biti u skladu sa standardima višeg nivoa. standardizacije. Oni obično imaju i rnnogo više detalja, a i broj standarda iduii ka nižim nivoima rasfe. U svom radu Savezni zavod za standardizaciju (SZS) aktivno uklju- čuje sfručnjake iz organizacija udruženog rada, koji su ! stručni nosioci poslova u svim telima zd donošenje standar- da i brojnih dokumenuta na svim nivoima. Savezni zavod zq standardizaciju, kao nosilac jugosloven- ske standardizacije, ima sledeče zcidatke : - da organizuje rad na donošenju jjgoslovenskih standarda, tehničkih normartva i normi kvaliteta proizvoda i usluga od značaja za jugoslovensku samoupravnu zajednicu, - da inicira i pomaže razvoj standardizacije no nižim ni- voimo stondardizacije, sa ciljemda se što potpunije i skladnije razvija jedinsfveni sistem jugoslovenske standar- dizacije na svim nivoima, u svim oblastima i u svim re- gionima zemlje, - da organizuje i konkoliSe sprovodjenje slstema atestiranja u Jugoslaviji, - da organizuje.koordinirano učešče jugoslovenskih sistema standardizacije u medjunarodnom radu na sfandardizaciji, so ciljem da se obezbedi uticaj jugoslovenske privrede i društva na razvoj medjunarodne standardizacije, a u ; skladu sa našim. pofrebama i mogučnostima, - da osfvari odgovarajuču saradnju sa sistemima standardiza- cije drugili zemalja,,u cilju medjusobne pomoči i saradnje. 3. STANDARDIZACIJA U OBLASTI INFORMATIKE I RAČUNARSKE TEHNIKE 3.1. Sadašnje stanje kod nas i ciljevi standardizacije Razmatrojuči pitanje standardizacije u oblasti informatike o našoj zemlji, nemoguče \e otetise utisku da ovom pitanju nije posvečena dovoljna pažnja. Več sasvim površan pregled o delafnosfi u informafici u drugim zernljama, kakav je dat u tabeli 1 govori o znatnom zaostajanju u ovoj oblasti. Ovo zaostajanje može se delimično objasniti i činjenicom da je razvoj informafike u našoj zemlji u odredjenoj meri zaostao za razvojem informafike u zemljama pomenutim u tabeli 1, koje su na znatno višem stupnju tehnološkog razvoja. Danas, mediutim, kad u naioj zemlji več postoji prilično veliki broj instalacijo računaro srednjeg i velikog kapocitcta i kada mnogi od velikih korisnika več prevazilaze nivo ob- rade po partijama,dalje zaostajanje u ovoj oblasrt moglo bi i'mafi ozbiljnih posledica na razvoj tako znočajnih disciplina kao što su informaMka i računarska fehnika. Večino večih orgonizacija u privredi, bankarstvu, admini- straciji i uslužnim delatnosHma poseduje računare različiHh kapacifeta na kojima se odvija obrada velikog bioja podota- ka od nesporne važnosti za obezbedjenje normalnog procesa privredjivanja u zemlji. Usfanovljeno je da vrlo često dolazi do podva|anja podataka u srodnim i različitim institucijama odnosno da se isti podatci skupljaju i obradjuju na više raz- ličitih mesta bez svake potrebe. Zato obezbedjenje uslova za razmenu informacija na mdg- netnim nosiocima na klasičan način ili uz upotrebu sovrome- nih komonikacionih sredsfava predsfavlja preku potrebu. Standardizacija u ovoj oblasti nužna |ei radi obezbedjenja kompatibilnosti, koherentnosti, konzistenfnosti i medjusobne povezanosH sistema naročifo u situaciji kad mnoge od ovih velikih sistema treba uskladifi u smislu zakona o društvenotn sistemu informisanja. Nedostatak sfandarda* u oblasH informatike mogao bi postati stvarna kočnica uskladjenog rozvoja velikih informacionih si- stema u našoj zemlji takodje iz sledečih razloga. Buduči do je postojanje odredjenih standarda preduslov daljeg razvoja informacionih sistemu, a da standardi koji su uradjeni od kompetentnih stručnjaka i prepoiučeni od ovlaščene i auto- ritaflvne instifucije ne post^oje, vrlo je verovatno da če - doči do sfandardizacije na infernom nivoo koja neče biti u skladu so ostalima pa če kao fakva u budučnosti predstav- Ijati kočnicu razvoja, - specifikacije internih standardo koji, usled nedoslatka vre- mena i neobaveštenosti, neče predslavljaH opfimalna reše- nja i odstupače od uobičajene prakse, - počeče koriščenje standarda drugih zemolja, verovatno ze- malja isporučilaca opreme, koji mogu biti i kontradiktorni, - kvalitet standarda direktno če zavisiti od sposobnosti raspo- loživib subjekata pojedinirn računskim centrima itd. Posebni napori i troškovi kod prelaska sa internili na opšte standarde če u ovim slučajevima predstavljati i stvornu pre- pieku uspešnoj standardizaciji na višem nivou. * U oblasti informaMke je registrovano 2 standorda: A.F0.004 koji se odnosi na simbole dijagrama sistema obrade informacija i A.F0.039 koji se odnosi na nebuSone papirne kartice. Tabela 1. Standardi u oblosti informaMke u nekim fehnoložki razvijenim zemljama i našoj zemlji Obrada Dokumen- Program- Prenos Raz- Kai— Papirna Dis- Dis- Mogn. podata- Oprema tacija ski jezi- poda-r poznavna Hce ' traka kovi Kasete kele trake Ostalo Ukupno ka ci taka oblika SAD Vel. Britani|a Francuska Nemačka ISO - postoječi ISO - u pripremi Jugoslavija 6 6 7 11 6 9 - 4 4 2 8 1 - 13 6 18 19 17 10 1 7 - 4 9 4 5 _ 11, 3 9 21 10 9 8 2 6 2 4 ~ 1 _ 2 2 4 7 4 1 1 5 1 10 4 11 1 2 5 5 11 5 5 2 2 6 9 4 - - 2 1 11 - • 4 • 8 8 16 2) 14 4 _ - 4 1 7 1 - 3 68 45 89 140 81 60 5 SAD - ANSI, Vel. Britanija - BSI, Fiancija - NF, Nemačka - DIN 26 Zbog toga |e neophodno pristupH! infenzivnoj standardiza- cljl u oblosH informatike kojo če omogučiH posHzanje sle- dečih ciljeva: - efikasnije iskoriščenje opreme za elektronsku obradu podo- taka obezbedjenjem potrebnog nivoa kompaKbilnosH raču- nara i perifernih uredjoja, - zaSHtu jugoslovenskog tržišta i obezbedjenju normalnih uslova rada za jugoslovenske korisnike, - efikosnu razmenu podataka na odgovarajučim magnetnim medijumima na unapred utvrdjen način, - povezivanje računara u cilju optimalnog iskoriščenja re- sursa, - feleprenos i teleobradu podataka ! poboljšanje kvaliteta informisanja, - nesmetan rozvoj velikih informocionih sistema sa centrali- zovanim i/ili dislribuiranim bazama podataka, - uputsh/a i smernice za rad na razvoju informacionih si- Jtema, - edukafivnu funkciju u sredinama gde nije došlo do inten- zivnog razvoja informatike, - smernice za razvoj domače proizvodnje sredstava za ob- radu i prenos podataka 3.2. Problem standardizacije za područje informatike I računarske tehnike Informatika je mutHdisciplinarna nauka. Oblast informaHke, je definisana od strane ISO-a (International Standard Organization) postojanjem tehničkog komiteta 97 sa svojih 16 radnih grupa, Obuhvata preseke naučnih disciplina elek- hrotehnike, telekomunikacija, numeričke matemaHke, teorije informacija, algebre, teorije redova, ekonomije, teorije upravljanjo, dokumentalistike itd. Oblasti rada pojedinih radnih grupa su fakodje multidisciplinarne. Teško je vero- vaH da može posfojati slručnjak koji u dovoljnoj meri vlada svim ovim oblastima da bi mogao sam raditi valjane stan- darde, kako je to u okviru Saveznog zavoda za standardi- zaciju (SZS) uobičajenp za druge oblasti standardizacije. Rad u informalic! prema tome i pre svega mora da bude timski. Informatiko kao oblasf je izuzetno dinamična. Nagli rozvoj tehnologije i značoj koji je inforrnatika u svetu dobila po- slednjih godina ima za posledicu da se u ovoj oblasti nepre- kidno dešavaju značajni prodorl tehnike i nauke tako da re- Jenja veoma brzo tehnički zastarevaju. U poslednjih 25 go- dina arhitektura, organizacija, oblasl i mogučnosti primene računara četiri puta su doživelj dramaHčne promene. To prakrtčno znači do znanja u odredjenoj oblasti' informatike zastarevaju u roku 5-7 godina. Jasno je da i ova činjenica ima velikog uHcaja na prlstup sfandardizaciji, kako na brzinu donošenja sfandarda l^ako i na potrebu da se pojedini star.dardi često revidiraju. Vi5e nego u drugim oblastima proces standardizacije i destendardlzacije mora biti konti- nualan i vodjen od sfrane stručnjaka koji dobro poznaju konkrchiu problematiku predmefa standarda. Novi prodori u oblasti telinologije dovode do toga da se problematika i oblasti kojima se informatika bavi pomeraju. llustracija ove činjenlce prikozana je u tabeli 2. Kako se iz pregleda može sagledati, na primer papirna traka kao medijum računara nije nigde standardizovana posle 1975. godine buduči da je prevazidjena ioko je oko 1970 to bila jedna od glavnih oblasti standardizacije. Sa druge strane diskete su počele da bivaju predmet standarda tek od 1979. itd.: Imajuči u vidu' teškoče u rodu zbog multidisciplinornog ka- raktera informatike i nauke o računarima kao i teškoče na- sfale usled raznog menjonja oblasti slandardizacije, mnoge zemlje su se u ovoj oblasti pretežno oslonile na medjunarod- nim stondardiino. Tabela 2. Godine donošenja standarda u pojedinim oblosHma ANSI BS NF DIN ISO Papirna traka 71-74 70 67-72 67-69 72-75 Kartice 67-70 71 70-71 75-77 74-77 Troke 73-77 72-75 71-74 74-77 75-78 Prenos podataka 75-79 76-79 72-74 77-80 76-80 Kasete 78-80 78-80 77-79 77-80 77-79 Disketo - - »»80 7?-80 so Medjunorodna standardizocija u oblasK informatike se odv*ija preko Medjunarodne Organizocije za Star.dardizaciju (ISQ), koja donos! medjunarodne standarde za sve oblasti osim 2jo oblasf elektrofehniko* i preko Medjunarodnog saveza za t»la- komunikacije (prenos podatoka), koji u okviru svoje det#*no- sti uh/rdjuje sfandarde^uputslva, preporuke ili slične dote- mente koji po svom karakteru odgovoraju medjunorodnimstan- dardima. U početnom periodu ovog rado ove dvo organijlineii8 nisu mogle, da igraju značajniju ulogu zbog toga ito j*bilo feško usaglašavati več razvijene i stvorene sisteme u pojidi- nim zemljama. ISO nije vladna organizocija, ona skuplja nacionalne instruk- cije za standordizaciju koje su u večini kapitallstičkih ^e- malja stvorene inicijativom privrede. Za ilustiaciju u tafe»li 3 navodimo područje rada najpoznatijih nacionainili i medftna- rodnih insfitucija koje rade na standardima za oblast inlsrma- tike i računarske tehnike. Poznato je, da na medjunarodnom fržištu ne može opshg|!i onaj koji ne usvaja medjunarodne standarde, fakodje je pozndto da največi profit ostvaruje onaj čija rešenja udju u medjuaSfodne standarde. Zato u poslednjih petnaeset godina dolazi 4s zna- čajnog širenja područja medjunarodne standordizacije, « 1 osefnog porasta infereso za rad ria medjunarodnoj standardiza- ciji. Pored industrijskih zemalja, koje su tradicionalno "mtie- stvovale u radu ISO, sve viie i više zemaljo u razvojt* iiata- ze svoj interes u radu ISO, IEC i upravo te zemije danas predstavljaju večinu u radu ISO. Doprinos zetnalja u rsjfvoju tehničkim akhVnosrima ISO, IEC je možda ograničen, #i je za njih od velikog inleresa da medjunarodni standardi bodu prihvadeni i, da je moguče njihovo koriščenje, buduči 4a ti sfandardi predstavljoju poliHčk! i ekonomski neuNolan nočin za transfer tehnologije koji je za njih od izuzetnog znožoja. Posebno u informatici, kojo je oblost izuzetno kompleksna i dinamična, mnoge zemlje se direktno uključuju u rad (to ISO jlandordima pa ISO standarde poslo prihvatoju bilo direk^no bilo kab osnov za svoje nacionalne standarde (Nemačka, Holandija, Froncuska itd.). Čista nocionalna standardii«cija obavlja se obično u onim oblaslima informatiko gdo pojedino zemlje imaju neki poseban inteiej. Tabela 3. 1 . British Standord Ins oblasfi izrade jfandordu: - kodovi - papirna traka - prenos podafoka - reprezentacija podatoka - povezivanje sredstavo za obradu podolaka - definicija i analizo problema - numeričko upravljonje - uredjaj! za administrativno poslovanje (office maehinej) *TQJ zadatak Izvršava Medjunarodna olek»rotehniika komisijo (IEC). 27 • Tobela 3. (produžetak) - bužene papirne kartice - magnetne trake i maghetni diskovl - magnetne jrake za potrebe Instrumentarija - slrukhjra znakpva i datoteka ' - programjki jezici - prepoznavanje znakova i ADP - rečnici pojmova : - jigurnost i zašHta uredjaja za obradu podafaka 2. Americon Nationol Standards Institute (ne radi sam na standardima več organizuje rad uz po- moč stručnih udruženja ! vladnib organlzacija) - optičko prepoznavanje znakova • : - magnetna traka - bušene kartice . - programski jezici (Cobol, Algol, Basic) - simboli za dijagrame sistema obrade informacija - računarske mreže - prenos podataka . - tastature : - bušena papirnata traka - magnehii nosioci podataka - Fortran, APL - šifriranje - dokumenfacija projekata - rečnici pojrnova - kodovi - reprezentacija podafaka - alfanumerički uredjaji 3. InternaHonal Organization for Standardization Clanice ISO su nacionalne institucije za skmdardizaciju i druge medjunarodne organizacije, koje se bave ovim pitanjima, za ioformafiku je zadužen tehnički komltet 97 sa sledečim radnim grupama: - rečnici pojmova - prepoznavanje znakova - prenos podataka - uredjaji za numeričko upravljanje - magnetni diskovi - magnefne frake za računare - povezivanje uredjaja . - skupovi znakova i kodiranje - struktura datoteka - programski jezici - dokumentacija informacionih sistemo - programski jezici za numeričko upravljanje - magnetna traka za registrovanje merenja - reprezentacija podofaka - traka zo štampanje^ - alfanumerički uredjaji za administrativno poilovanje. (olphonumeric office machines) - povezivonje ofvorenih sisfema 4. ECMA,European Computer Manufactors Associdtion razvija standarde za udruženje evropskih proizvodjača računara. Ima sledeče fehničke komitete: - medijumi nosioci podataka magnetni diskovi magnetne trake diskefe kasete - programski jezici - prepoznavanje znakova - prenos podataka protokoli osnovna kontrolne procedure • . kontrolne procedure visokog nivoa ' < Tabela 3. (produžetak) - reprezentacija podataka kodiranje formati , , •.'.,•'• labelisanje . - dijagrami toka - tastafure - matrični štampači - sigurnosf i elektromagnetno interferencija 5. CCITT Iz oblasti informatike rodi na preporukama u vezi sa pre- nosom podataka preko sledečih ^ehničkih komitefa: - prenos podataka telefonskim mrežama oplte interfejsi i modemi kontrola grešaka kvalitet prenosa - prenos: podataka . u mrežama za prenos podataka usluge i osobine mreža interfejsi u mrežama signalizacija u mrežama kvalite^ prenosa klase korisnika u mrežama 6, International Electrotechnical Commission (IEC) radi u koordindciji sa ISO za oblast elektrotehniko i u oblasti računskih mašina pokriva sledeče oblasti: - simboli i dijagrami povezivanja strujnih kola - elektromka instrumentacijo - magnetne memorije - električne specifikacije - sigurnost uredjaja. Kako se ni razvoj jugoslovenske privrede ne može drugačije posmatrati več kao deo u mehanizmu svetskog razvoja, fo se i sFandardizacija u našoj zemlji mora posmatrah kako u kon- fekstu donošenja standarda pofrebnih našem sadašnjem stupnju razvoja tako u sklopu medjunarodne standardizacije. Rod na jugoslovenskoj nacionalnoj standardizaciji mora se meriti ne Bamo po broju i potrebi posebnih "jugoslovenskih rejenja" (na primer u oblasti infortnatike, to su rečnici pojmova, jugoslo- venski laHnički i cirilički kodovi, izbor opreme, dokumenta- cija informacionih sistema i sl.) več i po broju rešenja koja pogod uju našoj privredi i društvti i koja s.u prihvačena od drugih zemalja na nivou medjunarodnih orgonizacija za stan- dardizaciju. 4. REFERENCE U pripremi materijala korUčeni su sledeči dokumenH: 1. Politika standardizacije u Jugoslaviji, Beograd 1979, izdavač SZS, odgovorni urednik Milan Krajnovič. 2. Srednjeročni plan rada na standardima u oblasti informa- Hke, jun 1981, SZS, autor S. Brajovič-Bratonovič. 3. P. Violley, Standards in Computing, S. Tech. College, 1928, London., (II. deo članka, biče objavljen u sledečem broju časopisa Informutico)