KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 38 (3). INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 aprila 1934 PATENTNI SPIS BR. 10775 No-Nail Cases Proprietar^ Limited, London, Engleska. Uređaj za prilvrđivanje metalnih Iraka na pločama od drvela, na složenim drvenim konstrukcijama ili tome sl. Prijava od 1 aprila 1933. Važi od 1 septembra 1933. Pravo prvenstva od 2 aprila 1932 (Engleska). Ovaj se pronalazak odnosi na uređaj za prilvrđivanje metalnih traka na drvenoj ploči, na složenom drvenom trupcu ili t.sl,, pomoću koje deo metalne trake dospeva do toga, da prodre kroz drvo ili tome sličan materijal, kroz koji je moguće da se prodre. Pronalazak je naročito određen za to, mada ne potpuno isključivo, da se omogući prilvrđivanje metalne trake ugaonog preseka na dasci, koja traka služi tome, da bi se na nju pritvrdila druga daska u određenom položaju prema prvo pomenutoj dasci. Delovanje uređaja prema pronalasku dolazi do izražaja n.pr. kod izrade rezervoara, kao što su to kutije, kutije za pakova-nje, korpe za pakovanje, ili kace iste vrste, koje se sastoje od panel dasaka ili duga kao za bure, koje se zajedno drže metalnim spojnim trakama. Kod jednoga oblika izvođenja rezervoara jedne od navedenih vrsta metalna traka ima poprečni presek sličan kanalu ili ima za poprečni presek samo jedan deo takvog kanala, pri čemu jedna od ivica kanala ima oblik niza zubaca, koji se zabijaju ili probijaju kroz ivični deo jedne panel daske. Kod jednog oblika izvođenja takvih rezervoara pritvrđuje se izvesan broj panel dasaka i to sigurno na metalne trake, pri čemu se daske nalaze bitno u istoj ravni pa se potom iz zajedničke ravni pokreću u onaj položaj, koji će zauzimati najzad u gotovom rezervoaru. Ovo relativr o kretanje dasaka u međusobnom odnosu omo- gućava se popustljivošću spojnih delova metalnih traka. Jedan od predmeta ovoga pronalaska sastoji se u predviđanju uređaja za sigurno prilvrđivanje nazubljenih ivica jedne ili više od pomenutih traka kanalastog poprečnog preseka na panel dasku. Dalji predmet pronalaska je predviđanje uređaja za sigurno prilvrđivanje jedne ili više od pomenutih kanalastih traka na seriji dasaka, koje su međusobno odvojene međuprostorima unapred izabrane veličine. Još jedan dalji predmet pronalaska sastoji se u tome, da stvorimo uređaj, koji osigurava da kanalaste trake i panel daska ili panel daske zauzmu međusobni određeni položaj, posle čega se sa sigurnošću mogu pritvrditi jedno za drugo. Dalji predmet pronalaska leži u predviđanju uređaja za pouzdano prilvrđivanje dve dužine kanalastih traka simetrično prema odgovarajući uzajamno preko puta stojećih ivica niza panel dasaka. Cesto postoji potreba, da se sastave rezervoari od panela raznih dimenzija pri čemu imamo još jedan dalji tome odgovarajući predmet pronalaska u predviđanju sretstava ža uzastopno snabdevanje uređaja sa panelama razne veličine, pri čemu je potrebno izbeći biranje .dasaka ručnim radom. Prema ovome pronalasku gore pomenu-ti uređaj obuhvata sretstva, koja istovremeno privode metalne trake i daske spra- Din. 75. vi, koja ih upotrebom pritiska međusobno pritvrđuje, pri čemu su predviđena dalja sretstva, koja osiguravaju da u dodir sa pločom dovedena traka u odnosu na istu a-utomatski zauzme unapred izabrani položaj, koji treba da zadrži za vreme privođenja trake i ploče ka spravi za tiskanje. S obzirom na dalje proširenje pronalaska uređaj o kome je bilo ranije reči sadrži u sebi sretstva, koja su sposobna, da privode metalnu traku i niz ploča uređaju za pouzdano prifvrđivanje ploča na trakama i to jedno za drugim uz primenu pritiska, pri čemu su predviđena dalja sretstva, koja automatski održavaju svaku ploču u položaju unapred izabranom u odnosu na susednu ploču ili ploče i na traku, dogod ploča u njenom položaju ne bude pouzdano pritvrđena pomoću sprave za tiskanje (presevanje). Prema daljem izvođenju pronalaska u-ređaj gore pomenute vrste sastoji se od sre stava za istovremeno privođenje množine metalnih traka i jedne ploče ka uređaju, koji pritvrđuje trake na ploču upotrebom pritiska i to pouzdano, i dalje od odbojnika, koji je pomičan i postavljenje u putanji svake trake, kao i od pomičnog odbojnika postavljenog u putanji ploče, pri čemu pomenuti odbojnici služe tome, da se pristup traka odn. ploča ka pritis-nom uređaju spreči, dalje se sastoji od sretstava koja pomenute odbojnike samo tada istovremeno natrag kreću, kada su oni svi u dodiru sa jednom trakom ili sa pločom. U priloženom nacrtu je pronalazak primera radi opisan u jednom obliku izvođenja, pri čemu isti prikazuje uređaj za pri-tvrđivanje para nazubljenih kanalastih traka na suprotno ležeče ivice četiri pravo-ugaone daske, koje obrazuju na kraju poklopac, zadnju stranu, dno i prednju stranu rezervoara za pakovanje, pri čemu ivica kanala, koja ima oblik nazubljenja odn. niza zubaca, biva pritisnuta u daske na takvom otstojanju od njihovih ivica, da između ivica daske i susedne spoljašnje ivice kanalaste trake nastaje oluk za prijem ivice krajnjeg panela rezervoara. Na nacrtima su sl. 1 i 2 izgled sa strane odn. izgled ozgo na uređaj, pri čemu su jasnoće radi izostavljeni izvesni de-lovi. SI. 3 je presek po liniji III—III na si. 1. Si. 4 pretstavlja šematički izgled jednoga dela prenosnog mehanizma za traku sa leve strane uređaja (u izgledu od kraja, sa privedenim trakama), t. j. gornjega dela, kao što je on na si. 2 nacrtan. SI. 5 je šematički izgled dela, koji o-buhvata privodni mehanizam za daske i to na levoj strani uređaja. SI. 6 je krajnji izgled jedne pojedinosti. SI. 7 je izgled sa strane u delimičnom preseku pojedinosti prema si. 6. SI. 8 i 9 su izgled ozdo odn. sa sirane u povećanoj srazmeri i to jednoga dela prema si. 6 i 7. SI. 10 je šema električnog rasporeda. SI. 11 je izgled jednoga dela, koji je na si. 6 pretstavljen u preseku. SI. 12 i 13 su krajnji izgled sa strane druge jedne pojedinosti. SI. 14 odn. 15 pokazuju krajni izgled i deiimični presek u bočnom izgledu jedne dalje pojedinosti. SI. 16 je izgled jednoga dela sa si. 14 samo u povećanoj srazmeri. SI. 17 do 21 pokazuju šematički različite stupnjeve privođenja dasaka. Uređaj se sastoji od niza prenosnih valjaka odn. koturova, koji kanalaste trake uvlače u mašinu i privode među va-Ijajuće koturove, koji ih pritvrđuju na daske, dalje uređaj sadrži mnoštvo prenosnih traka, koje imaju oblik beskonačnih lanaca i služe za prevođenje dasaka u željenom redu iz para rezervoara, koji sadrže gomile dasaka, ka valjačkim kolarovima. Uređaj dalje obuhvata pomične odbojnike, kojisluže za upravljanje privođenja dasaka i kanalastih traka ka valjačkim kotu-rovima i obuhvata u zajednici sa odbojnicima i vodice i koturove za pomoćni pritisak, koji služe tome, da dovede daske i kanalske trake u željeni položajni odnos i da ih u njemu zadrže, za vreme dok se oni uvode između valjačkih koturova. Uređaj obuhvata dalje okvir od bočnih članova 1 i 2 i čeonih članova 3 i 4, koji bitno obrazuju podužni pravougaoni okvir. Na bočni član 2 priključujući se nalazi se na poprečnim polugama 7 pomerljivo pri-tvrđen bočni deo 5, koji se može da po-mera prema delu 2 i od dela 2 pomoću poprečno ležečih vrtnjeva, 6, koji odgovarajući naležu u delovima 1 i 2 i uvrće-ni su u odgovarajućim narukvicama snab-devenim zavojnicama, pri čemu se ove narukvice nalaze na delu 5. Na čvrstom delu 1 okvira odn. na pomičnom delu 5 smeštena su sretstva za dovođenje traka u uređaj i to kako traka ležečih sa desne tako i traka ležečih sa leve strane, usled čega se odstojanje između parova traka može lako udesiti. Mehanizam za privođenje traka (sl. 1, 2 i 4) obuhvata četiri kotura 8, 9,10 i 11 za privođenje traka, koji su smešteni pored pomičnog okvira 5, kao i četiri slična kotura 8b, 9b, 10b i 11b, koji su smešteni pored nepomičnog člana 1 okvira. Ko-turovi 8, 8b, 9, 9b, 10, 10b natežu na poprečnim osovinama 8’, 9’, 10’, koje prolaze kroz narukvice odn. čaure 16a, 16b, 17a, 17b, 18a, 18b. Ove su čaure smešte-ne na čvrstom bočnom okviru. Pomenute osovine 8’, 9’, i 10’ oslanjaju se takođe i na čaure 16, 17 i 18, koje su predviđene u pomičnom okviru 5. Koturovi 11 i 11b su pritvrđeni na osovini ll’, koja naleže u ležištima 19a, 19 i 19b. Koturovi 8, 9, 10 i 11 mogu da se pomeraju duž osovina na kojima su montirani, tako da oni ostaju na čvrstom udaljenju od pomičnog okvira 5. Sa koturovima 8, 8b, 9, 9b itd. u za* jednici delujući teretom opterećeni slo* bodni točak 12 naleže na polužnom kra* ku 12’, pri čemu isti obrtno naleže u če* pu 12” pritvrđenom u susednom delu ok* vira. Koturovi 12 tako su široki, da oni obuhvataju trake naviše stojeće elemente kanala i drže u kontaktu osnovnu površinu trake sa kotrljačkom površinom širih koturova, sa kojima oni zajednički dela ju. Čvrsto u odnosu na koturove 8, 9, 10 i 11 su pritvrđeni lančani točkovi 20, 21, 22, 23, 24 i 25, koji zajedno rade sa beskonačnim lancima 26, 27, 28, pomoću kojih se kotrljači odn. koturovi 8, 9 i 10 pogone sa istom brzinom, kao i kotur 11. Sličan lančani prenos je predviđen za prenošenje između koturova 8b, 9b, 10b i 11b. Pošto se trake uvuku u mašinu pomoću sada opisanih koturova, prevode se one na drugu seriju privodnih koturova 29, 29b, 30, 30b, 31, 31b, koji su montirani na osovinama 29’, 30’ i 31’. Kotur 29 je nepomično spojen sa lančanim točkom 46 i naleže u čauri 40, koja kod 42 sedi u pomičnom bočnom okviru 5 (si. 2), pri čemu se čaura 40 održava na njenom mestu osiguračkim vrtnjem 43 i istovremeno je predviđena opruga 44, koja je između osiguračkog vrtnja, nalazećeg se na čauri 40, i bočne površine lančanog točka 46 stisnuta i služi za to, da kotur 29 drži u zahvatu pomoću trenja sa ramenom nala-zećim se na čauri 14. Raspored je pri tome takav, da se lančani točak i kotur sa osovinom 29’, na kojoj su montirani, obrću obično, ali ipak mogu i da klize, kada njihovom obrtanju nasuprot stavljeni otpor pređe izvesnu meru. Priključujući se na bočni okvir 1 predviđena je klizajuća spoljka za kotur 29b. Osovina 29’ naleže u članovima 1 i 2 okvira i na njoj su na njenim krajevima pritvrđena dva lančana točka 62 i 63. Lančani točak 63 tera pomoću lanca 66 lančani točak 64 pritvrđen na osovini l’, dok lančani točak 62 stoji u vezi pomoću lanca 65 sa lančanim točkom 61 pritvrđe-nim na terajućoj osovini 60. Lančani točak 46, koji je nepomičan prema koturu 29, tera pomoću lanca 50 i lančanog točka 47 kotur 30, pri čemu kotur 30 naleže na osovinu 30’, koja se vodi kroz delove okvira. Lančani točak 48, koji je čvrsto spojen sa koturom 30 pogoni lancem 51 i lančanim točkom 49 kotur 31, koji naleže na osovini 31’ spro-vedenoj kroz delove okvira. Niz koturova 29b, 30b, 31b, koji je su-sedan bočnom okviru, smešten je na isti način i nije ga potrebno naročito opisivati. U saradnji sa koturovima pogonjenim spojkama, kao što je to sada opisano, je točak 52, koji naleže na kraku 52’ pri čemu je taj krak obrtno montiran na stalku 52”, koji može da se utvrdi na nepomičnom delu 1 okvira ili na pomičnom delu 5. Na odgovarajući izrađenom delu okvira pritvrđena poluga 56 služi kao vodica za zavojastu oprugu 55, koja je stisnuta između osiguračkog vrtnja 57 i kraka 52 i služi za to, da se točak 52 drži u kontaktu se prenosnim koturom, koji zajedno radi sa tim točkom. U blizini kraja mašine, na kome se privode trake, predviđen je magacin 70 za prednje i zadnje panelske daske. Ovaj magacin obuhvata stalak 71a (si. 3), koji sedi na članu 2 okvira, kao i stalak 71, koji sedi na delu 1 okvira. Oba su stalka spojena polugama 72 i 73. Na članu okvira 5 je dalje namešten stalak 71, koji je tako izrađen, da može da se pomera duž poluga 72 i 73. Na stalcima 71 odn. 71b pritvrđene su bočne ploče 74 i 74b pomoću vrtnjeva 75. Prednja strana dovod-nog rezervoara snabdevena je delovima 76 i 76b, koji imaju obrtno naležuće donje krajeve 77 i 77b, prema kojima se pruža vodeća površina dasaka. Opruge 78 i 78b imaju težnju da obrtno naležuće članove održe u položaju pokazanom na sl. 1, ali dopuštaju njima izvesna otstupa-nja pod neobičnijim pritiskom. Delovi 76, 76b, 77, 77b, mogu pomoću udešavalačkih vrtnjeva 53 i 53b da se podignu i da se spuste uvek prema debljini daske. Između magacina 70 i ispušnog kraja mašine smešten je magacin 70’ za danceta i poklopce od panelskih dasaka isto kao što je to učinjeno i kod magaeina 70, pri čemu su odgovarajući delovi magacina 70’ obeleženi istim oznakama, samo što im je dodata po jedna’ (crtica). Da bi se daske prenosile iz magacina ka valjačkim koturovima, predviđeno je četiri para prenosnih uređaja, pri čemu je uvek jedan lanac svakoga para suse-dan pomičnom okviru a drugi je lanac susedan nepomičnom okviru 1 (sl. 1, 2, i 5). Prenosni uređaji 82, 82b i 84, 84b snabdevaju se iz magacina 70, a prenosni uređaji 83, 83b i 85, 85b iz magacina 70’. Gornje komade ovih prenosnih traka ide u korita 79 i 79’, koja su smeštena na članovima 5 okvira odn. 1. Korita su prekinuta između rezervoara 70 i 70’, da bi se omogućilo prolaženje lanaca 83, 83b, 85 i 85b ispod dela korita ispod magacina 70. Prenosne trake 82, 82b, 84, 84b pogone se osovinom 86, koja je spojena sa osovinom motora pomoću lančanog točka 96 i lanca 97 sa lančanim točkom 98. Prenosne trake 83, 83b i 85, 85b pogone se osovinom 87, koja je spojena sa osovinom motora pomoću lančanog točka 99, lanca 100 i lančanog točka 101. Osovine 86 i 87 naležu u članovima 2 i 1 okvira kod 88a, 89a, 88b, 89b. Na ležištu 88 na klizačem se okviru 5 naleže čaura 85, koja je na osovini 86 pritvrđena tako, da može da klizi. Unutrašnji kraj ove čaure ima oblik kotura 94, u čijoj blizini leži lančani točak 92, koji pogoni lanac 84, koje je postrojenje slično postrojenjima odgovarajućim lančanim točkovima 90b i 92b, koji pogone na suprotnoj strani mašine lance 82b i 84b, što je na si. 2 jasnije pretstavljeno na kojoj su prenosni lanci izostavljeni. Dva trljačka kotura 102 i 103 pomično sede na čauri 95, dok opruga 104 držana osiguračkim vrtnjevima 105 u svome položaju na čauri 95, pritiskuje kotur 103 na lančani točak 90, koji pogoni lanac 82, pri čemu je postrojenje udešeno tako, da se lančani točkovi 90 i 92 obično okreću sa osovinom 96, ali svaki za sebe ili oba dva mogu da klize, kada teret na prenosnim uređajima prekorači određenu težinu. Lančani točkovi 91 i 93, koji pogone lance 83 i 85, tako su spojeni sa o-sovinom 87 pomoću klizajućih spojki, kao što je to bilo već opisano u odnosu na lančane točkove 90 i 92. Par lančanih točkova 91b, 93b na šuprotnoj strani mašine spojen je sa osovinom 87 sličnom klizajućom spojkom. Iz magacina 70 snabdevene prenosne trake 82, 82b, 84, 84b idu preko slobodnih lančanih točkova 106, 106b, 107 i 107b, koji naležu na osovini 108, pri čemu osovina 108 naleže kod 109 i 109b u udešljivim klizajućim vodicama. Prenosne trake 83, 83b 85, 85b idu oko lančanih točkova 110,110b i 111,111b, koji naležu na osovinu 112 montiranoj na udešljivim klizajućim vodicama 113, 113b. Gornji članovi prenosnih traka 83, 83b i 85, 85b vode se lančanim točkovima slobodno naležućim na osovini 112’. Donji članovi sviju prenosnih traka vode se ispod lančanih točkova, koji naležu na osovinu 114. Svaki prenosni lanac nosi par jednako udaljenih odbojnika prema si. 5, koji odbojnici služe za to, da skidaju iz magacina daske i da ih sa sobom prenose duž korita, pri čemu gornje površine istih služe kao putanje u valjajuće koturove. Na poluzi 73 magacina 70 pritvrđen je pomoću prerezanih krakova 81, 81b par pljoštih šina 80, 80b, čiji drugi krajevi tako naležu na čepovima 67, 67b pritvr-đenim na kotirima 79 i 79b, da seku šine u istoj visini sa gornjim ivicama pome-nutih korita, izuzimajući njihovih krajeva susednih magacinu 70, koji su naviše po-vijeni. Iznad korita 79 od 79b smešteni drugi par šina 32, 32b pomoću čepova 33 kli-zajući naleže u stalcirna 34 pritvrđenenim na članovima okvira 1 i 5. Opruge 35 pritiskuju šine prema koritima. Neposredno iznad poslednjeg para prenosnih koturova za trake smešten je za-državalački mehanizam, koji reguliše propuštanje dasaka i traka ka valjajućim ko-koturovima. Zadržavalački mehanizam će biti opisan u odnosu na slike 6 do 11. U članovima okvira naležuća poprečna osovina 115 (si. 2) spojena je pomoću lanca 117 i lančanih točkova 116 i 118 sa osovinom 29’. Lančani točak 116 obrazuje pogonski elemenat za spojku 119. Prema si. 8 i 9 trupina 116’ lančanog točka 116 naleže u čauri 190, koja je pritvrđena na osovini 115 i ima obod 190’. Polukružni klinasti žljeb 191 čaure 190 prima obrtlji-vi klin 192, koji je izjedna izrađen sa štrčećim krakom 193 i naleže u obodu 190’. Krak 193 se pritiskuje u smislu kre-kretanja kazaljke na satu oprugom sede-ćom na obodu 190’. Izvesan broj šupljina 195 nalazi se u rupi trupine 116', koje su smeštene tako, da kada klin 192 stoji prekoputa jedne šupljine 195, onda se klin stavlja u rotaciju oprugom 194, dok jedno rame 192’ klina dolazi do zahvata sa šupljinom i tako čauru 190 koči sa lančanim točkom. Strčeći krak 193 okreće se relativno prema čauri 190 prilikom nailaženja na prepreku tako, da klin 192 dotle biva pomeran, dok ne dospe u jed- nu ravan sa površinom čaure, posle čega trupina 116’ može da se okreće, ma da čaura i osovina nepomično stoje, odn. ma da su zaustavljene. Kolenasta poluga 120 (sl. 6 i 7), koja naleže na čepu 121 na delu 1 okvira, može da dođe u zahvat sa krakom 193 spojke 190, dok druga kolenasta poluga 122, koja sedi na čepu 123 i spojena je pomoću člana 124 sa polugom 120, takođe može da dođe u zahvat sa krakom 193. Solenoid 125 priključen je pomoću člana 126 na polugu 122 na takav način, da se poluge 122 i 120 povlače iz putanje kraka 193, kada se solenoid nadraži. Na osovini 115 sedeči točak 127 sa zupcem može sa električnim uključivačem 128, kao i parom uključivača 129, 129’, koji leže dijametralno prekoputa prema uključivaču 128, zajedno da radi. Krivaja 130 na osovini 115 stavlja u pogon spojnu polugu 131 snabdevenu sa klizačkim delom 132, koji je u zahvatu sa čepom sedečim na poluzi 134, koja sa svoje strane sedi na udešljivoj osovini 135, pri čemu se ona pruža sa obe strane aparata. Na osovini 135 sedeči zakošeni ispad 136 može da stupi iza koso zasečenog čepa 137, koji sa solenoidom 138 stoji u vezi tako da čep 137 kod nadraženog solenoida dolazi van zahvata sa ispadom 136, i osovina 135 može da se okreće suprotno pravcu kazaljke na satu (si. 7). Na ležištima, koja pripadaju osovini 135 predviđena su tri odbojnika. Dva od njih služe tome, da sprečavaju trake u napredovanju (kretanju u napred), od kojih je desni (si. 6) obeležen sa 139. Treći odbojnik 140 (si. 6) isto je tako montiran i služi tome, da spre-či kretanje u napred dasaka. Izliveni deo 141, koji je za okvirski deo 1 zavrćen i nosi osovinu 125, služi kao vodica za par razvoduika 142 i 143. Gornji šiber 142 nosi čep 144, na čijem unutrašnjem kraju naleže pomoćni tiskajući kotur 145 snab-deven obodom, koji služi za to, da pritiskuje prema gornjoj sirani daske B. Donji razvodnik 143 nosi čep 146, na kome naleže pomoćni tiskajući kotur 147 koji je snabdeven olukom i služi za to, da traku S pritvrdi u poprečnom položaju. Na osovini 115 pritvrđen je par ekscentara 148, 149 koji stoje jedan prema drugome dijametralno preko puta i pomoću poluga 150, 151 spojeni su sa čepom 144 odn. 146, pri čemu je postrojenje udešeno tako, da su kolarovi 145 147 jedno od drugog dovoljno udaljeni, da bi omogućili relativno kretanje dasci, koja između njih leži, prema traci S, koja leži na koturu 147, kada se osovina 115 nala- zi u pokazanom ugaonom položaju, u kome krak 193 spojke stoji u kontaktu sa kolenastom polugom 120, dok kada se o-sovina 115 okrene za 118" tako, da krak 193 udari o kolenastu polugu 122, onda se pomenuti koturovi približavaju jedan drugome te na taj način dovode dasku u čvrst zahvata sa trakom. Na suprotno ležećoj strani mašine sme-šten je sličan izliveni deo koji nosi par tiskajućih koturova pogonjenih ekscentri-ma, dalje je odbojnik smešten pored toga livenoga dela, koji napredovanje (kretanje u napred) leve trake treba da spreči. Na svakom od odbojnika određenih za trake i za dasku predviđen je kontakt, kao kod 152 (si. 7), koji zajedno radi sa izoliranim kontaktom 153 montiranim na kraku 154, pri čemu krak 154 sedi na osovini 115, i kontakti su obično otvoreni, ali se zatvaraju, kada traka ili daska prođu pored odbojnika. Dva kontakta za trake i kontakt za dasku uključeni su u seriji električno, koja je grupa na si. 10 obeležena sa 152’. Takav kontakt 155 (si. 7 i 11), koji je smešten na livenom delu 141, radi u zajednici sa pomičnim kontaktom 156, koji sedi na kraku 157, pri čemu ovaj krak naleže na čepu 158 smeštenom na izlivenom delu 141. Kada daska stoji u položaju između koturova, tada krak 157 dolazi u zahvat sa gornjom površinom daske, i kontakti se na taj način drže otvoreni, čemu na suprot krak pada i kontakte zatvara, kada se između koturova ne nalazi nikakva daska. Radi upravljanja solenoidom 125 predviđen je releski uključivač 189, pri čemu su električni spojevi između raznih uključivača i solenoida pretstavljeni na si. 10. Izliveni deo 141 snabdeven je sa prili-venim delovima 160 i 161 (si. 12 i 13), koji služe za prijem para klizačkih čepova 162, čega radi su probušeni, i ovi čepovi na njihovom unutrašnjem kraju nose ugaonu vodeću šinu 164, koja je za njih prilvrđena, pri čemu je jedan kraj 164’ napolje okrenut, koji služi za to, da čvrsto polaže ivice daske, koja prolazi između tiskajućih koturova. Podužna osovina 165, koja odgovarajući naleže na livenom delu i koja se polugom 166 ručno stavlja u pogon, spojena je sa krivajama 167 pomoću čepova 168, koji sede u šupljinama u poluzi 162.Kada se krivaja 166 pokreće prema sredn joj osi i od srednje ose mašine, tada se tome odgovarajući pokreće i vodeći deo 164, kojim se postrojenjem položaj ivice daske u odnosu na traku može udesiti, čime se širina oluka obrazovanog između ivice daske i spolja- šnjeg ruba trake može menjati. Slično udešijivi vodeći deo je predviđen i na suprotnoj strani mašine. Dva valjačka kotura smeštena su u dve kutije 170 i 170b, koje su smeštene na delovima 5 odn. 1 okvira.Pošto su ove dve grupe koturova uopšte slično smeštene, s izuzetkom, što se jedna nalazi sa desne strane a druga sa leve strane, to je dovoljno opisati samo jednu grupu, koja se nalazi na pomičnom delu 5 okvira i pretstavljena je na si. 14 i 15. Pogonska osovina 171, koja je sa lančanim točkom 174 sedečim na osovini motora spojena pomoću lančanog točka 172 i lanca 173 (si. 2) prolazi skroz ispod kutije 170, i spojena je sa terajućim točkom 175 na klizanje, koji se tare sa terajućim točkom 156 naležućim na osovini 147, na kojoj je pritvrđen točak 178, koji služi za to, da povija vrhove zubaca, pošto su oni bili primorani da probiju kroz dasku. Pogonski točak 146 tare se sa slobodnim točkom 179 na osovini 180, pri čemu obe osovine 177 i 180 naležu u razvodniku 181, koga pritiskuje nadole opruga 182. Slobodni točak 179 tare se sa pogonskim točkom 193 na osovini 184, koja naleže u razvodniku 185, koji stoji pod dejstvom opruge i na kome je pritvrđen gornji valjački kotur 186. Pogonski točak 175 tare se sa sličnim točkom 175’, koji pogoni grupu točkova 176’, 179’ i 183’, koji su slični ranije opisanoj grupi, sa izuzetkom toga, da njihove osovine naležu neposredno u kutiji. Pogonski točak 176’ sedi na stablu 177’, na kome je pritvrđen točak, koji zajedno radi sa točkom 178’, pri čemu je donji valjački kotur 186’ čvrsto priključen na pogonski točak 183’. Spoljašnja površina gornjega kotura, odn. njegov omotač ima oblik cilindra sa obodom 187 (si. 16) na njegovoj spoljašnjoj strani, dok je u cilindričnoj površini predviđen oluk 188, da bi se stvorio prostor za slobodnu igru vrhova zubaca traka. Prenosni odnos zupčaničkog mehanizma je takav, da su obimna brzina valjajućih koturova i točkova prema savijanju zubaca jednake, i manje od linearne brzine prenosnih traka i obimne brzine koturova, koji prenose trake. Aparat deluje na sledeči način: Potrebna količina dasaka za zadnje i prednje strane rezervoara nagomila se u magacinu 70, a druga količina dasaka za poklopac i dno u magacinu 70’, pri čemu svaka gomila počiva na koritima 79 i 79b (si. 17). Prenosne trake se udešavaju tako, da hvatači zauzimaju odgovarajući položaj, kao što je pokazano na si. 5, koja slika pokazuje levostrane prenosne trake. Prenosne trake, koje se nalaže sa desne strane uređene su na isti način tako, da hvatači makoga lanca ležećeg sa leve strane leže u istoj visini sa hvata-čima odgovarajućeg lanca ležećeg sa desne strane. Potom se pušta u rad pogonski motor i jedan par hvatača 83’ na lancima 83 i 83b hvata donju dasku u magacinu (70’) i gura je pod članove 77 i 77b pa potom pod šine 32 i 32b prema odbojniku (si. 18). Par hvatača 82’ lanaca 82 i 82b hvata najdonju dasku u magacinu 70 i gura je pod šine 80 i 80b, koje se usled toga potisnu nagore, kao što je to pokazano na si. 19 tako, da se daske u magacinima 70, i 70’ automatski dižu, da bi se ispod njih omogućio prolaz daskama dolazećim iz magacina 70. Na isti način hvatač 85’ iz lanaca 85 i 85b pokreće drugu dasku iz magacina 70’, pri čemu hvatač 84’ na lancima 84 i ’ 84b skida poslednju dasku iz niza iz magacina 70 (si. 20). Pošto se šine prema koritima pritiskuju šinama, koje stoje pod pritiskom opruga (misli se na šine 32 i 32b), to se one usled toga tako naslalog otpora protiv njihovog daljeg kretanja pritisnu prema hva-tačima, pri čemu je izbegnuta svaka o-pasnost bočnog pomeranja. Prva daska stupa među razmaknute i povijene krajeve 164’ ugaone vodeće šine 164 koja služi za to, da tačno centrira dasku. Čim daska dospe do odbojnika 140 (si. 6 i 21), on je zadržava i spojke, koje pogone lance 83, 84b počinju da klize. Tada druga daska ide dotle napred, dogod je uz posredovanje njenje prednje ivice dodirom ove čvrslo ne uhvate hvatači 83’, koji osiguravaju unapred izabrani međuprostor između dve prve daske, posle čega spojke klizaju i to one spojke, koje pogone lance 82 i 82b. Na sličan način se zaustavljaju i preostale daske tako, da se daske redom ispred odbvjnika ujedinjuju u napred određenom položajnom odnosu (si. 21). Međutim su dve kanalste trake privedene preko kotura 8 odn. 8b i od njih i sledečih neprestano kružećih koturova 9, 10, 11 i 9b, 10b, 11b se prenose dalje grupama koturova 29, 30, 31 odn. 29b, 30b, 31b, koji se pogone spojkama. Kada bi n. pr. trebala desnostrana traka da dođe ispred levostrane trake, onda bi ona bila zadržana odbojnikom 139, i one spojke, koje pogone koturove 29b, 30b, 31b, počele bi da klize. Za vreme toga odilazj dalje zaostala traka i čim dostigne do njegovog odbojnika, odmah je krug struje zatvoren nizom kontakta 152’ (si. 10). Pogonska osovina 115 zadržavalačkog me- hanizma je u položaju pretstavljenom na sl. 7 tako, da kotur sa zupcem 127 drži uključivao 128 zatvoren i usled zatvaranja zadržavalačkog kontakta 152’ stavlja se u pogon releski uključivač 189, koji sa njegove strane nadražuje solenoid 129. Potom solenoid pomera tako kolenastu polugu 120, da ona dođe van zahvata sa krakom spojke 193. Spojka 119 dolazi u zahvat i osovina 115 počinje da se obrće u smislu kazaljke na satu (si. 7), pri čemu ona pomoćne pritiskivačke koturove privlači jedan prema drugome i tako pri-nuđava zupce trake da delimično prodru u najprednju dasku, čime se traka i daska drže u napred određenom i izabranom položaju i to u pripremnom međusobnom položaju za krajnje čvrsto spajanje pomoću valjajućih koturova. Okretanjem kotura sa zupcem 127 otvara se u-ključivač 128 i na taj način solenoid prestaje da bude nadražen, i to uz rezultat, da se kolenasta poluga 122 opet natrag vrati u putanju kraka 193, da bi na taj način zaustavila kolenastu polugu, pošto se ona okrenula za 180°. Tada kotur sa zupcem 127 zatvara uključivače 129 i 129’. Uključivač 129 zatvara krug struje kroz solenoid 138 i držačke kontakte 152’ sa rezultatom, da zadržavalački čep 137 sa ispadom 136 na zadržavalačkoj osovini 135 dođu van zahvata i dozvoljavaju odbojnicima, usled pritiska traka i daske da se obrću i to dovoljno, da bi se njihovo privođenje u pravcu unapred ka valjajućim koturovima obrazovalo, čime se zupci traka opotrebljavaju za to, da prodru kroz daske i najzad da ti zupci zakuju pomoću točkova 178, odn. da se napolje štrčeći zupci zakivanjem spljošte kao zakivci. Pošto valjački koturovi teraju u napred daske sa manjom brzinom, nego što je maksimalna brzina prenosnih traka to spojke koje pogone prenosne trake nastavljaju da klize, i na taj način čvrsto održavaju sledeče daske čvrsto pritisnute na odbojnike, koji ih odvajaju od prethodnih dasaka; svaka je daska tačno centrirana, pošto prolazi između vodećih šina 164 i prema tome je u sigurnom zahvatu sa trakama usled delovanja pomoćnih tis-kajućih koturova. Kada poslednja daska iz niza napusti tiskajuće koturove, pada kontaktni krak 157 i zatvara kontakte 155 i 156, čime se zatvara krug struje uključivačem 129’ i re-Jeskim uključivačem 189 tako, da se solenoid opet nadraži. Na ovaj se način kolenasta poluga 122 dovodi van zahvata sa krakom 193 koji spaja odn. spojke i osovina 115 se ponovo stavlja u obrtanje. Dalje kretanje kotura sa zupcem 127 o- ivara uključivače 129 i 129’ i na taj način prestaje nadraženje solenoida 138 i 125. Kada se krivaja 130 okreće, to ona pomera zadržavačku osovinu 135 dejstvom poluge 131 i poluge 134 dogod čep 137 opet ne dospe iza ispada 136 u cilju za-hvatanja istoga, na koji su način odbojnici opet spremni za rad; osovina 115 zaustavlja se zahvatom kraka 193 sa kole-nastom polugom 120 tako, da je ona ponovo spremna za ponavljanje radnoga toka. Hvatači prenosnih traka se stavljaju van zahvata sa daskama za vreme njihovog kruženja oko lančanih točkova koji pogone prenosne trake; čim se na taj način jedan hvatač oslobodi, to prenosi lanac na kome se on nalazi ubrzava svoj hod do svoje maksimalne brzine. Time se osigurava da se ostavi dovoljno veliki interval između drugog hvatača na raznim prenosnim trakama tako, da sledeči niz dasaka biva hvatan od odbojnika u neprekidnom krugu rada. Aparat može biti ujedinjen sa mašinom, koja izrađuje jedno za drugim parove traka, i koja ih šalje u koturove, koji privode trake u odmerenim vremenskim razmacima, u kome slučaju mašina automatski dotle radi, dogod ima dasaka u maga-cinima. Patentni zahtevi: 1) Uređaj za pritvrđivanje metalnih traka na pločama od drveta, na složenim drvenim konstrukcijama ili t. si. pri čemu jedan deo metalne trake prodire kroz drvo ili kroz tome slični materijal, kroz koji je moguće prodreti, naznačen time, što su predviđena sredstva (82), koja metalnu traku (S) i ploče (B) istovremeno privode uređaju (186, 186’), da bi ih upotrebom pritiska pouzdano pritvrdili jedno za drugo i isto su taka predviđena sretstva (147, 164), koja osiguravaju, da u dodir sa pločom dovedena traka automatski zauzme unapred određeni položaj, koji posle zadržava, i kada se i traka i ploča uvode u spravu za tiskanje. 2) Uređaj po zahtevu 1, naznačen time, što su predviđena sredstva za održavanje otstojanja (82’, 83’, 84’, 85’), koja su podesna da automatski svaku ploču održavaju u unapred izabranom položajnom odnosu u odnosu na susednu ploču ili ploče, pre nego što u njenom položaju odn. u njihovom položaju tako utvrđene ploče ne budu pritvrđene tiskajućom spravom (186, 186’) na traku. 3) Uređaj po zahtevu 2, naznačen time, što ona sadrži magacin (70) za prijem iz-vesne količine ploča, prenosni uređaj (82, 84) za prenošenje ploča iz magacina (70j ka Usnom uređaju (186, 186’) i članove (82’, 84’) za održavanje rastojanja, koji mogu da se kreću sa prenosnim trakama i koji služe za održavanje razmaka između ploča. 4) Uređaj po zahtevima 2 ili 3, naznačen time, što je predviđeno više magacina (70, 70’), kao i više prenosnih uređaja (82, 83, 84, 85) za ploče, pri čemu su po-menuti magacini i privodni mehanizmi za daske razne veličine pogodni i u mogućnosti, da prenose ploče razne veličine iz raznih magacina da ih uzimaju i da ih u unapred izabranom redu prenose ka tis-kajućoj spravi (186, 186’). 5) Uređaj po zahtevu 4, naznačen time, što je predviđen magacin (70), koji može da primi izvesnu količinu dasaka jedne veličine, dalje jedna trakasta prenosna sprava odn. uređaj (82,84) za prenošenje ploča iz magacina (70) ka uređaju za tiskanje (186, 186’), pri čemu je između magacina (70) i sprave za tiskanje smeš-ten drugi magacin (70’) koji može da prima daske druge veličine i dalje druga trakasta prenosna sprava odn. uređaj (83, 85) u paralelnom rasporedu prema prenosnem uređaju (82, 84), koji je sposoban da privodi ploče iz pomenutoga drugoga magacina (70’) ka uređaju za tiskanje. 6) Uređaj po zahtevu 5, naznačen time, što putanja (79, 79b), duž koje ploče bivaju privođene iz magacina (70) uređaju za tiskanje (186, 186’), obično podupire ploče, koje se nalaze u magacinu (70’), dakle u drugom magacinu, pri čemu su predviđena sretstva (80, 80b), koja služe za to, da automatski izdižu daske iz drugoga magacina (70’), u cilju da omoguće prolaz dasci odn. ploči iz prvoga magacina (70) ispod njih. 7) Uređaj po zahtevu 3, 5 ili 6, naznačen time, što je predviđeno više paralelnih prenosnih uređaja (82, 84 i 83, 85) u vidu traka, od kojih je svaki sposoban da privodi ploče uređaju za tiskanje (186, 186’) i ima hvatače (82’, 83’, 85’), koji su pritvrđeni na pomenutim trakastim prenosnim uređajima i sposobni su, da zahvate za ploču i služe kao delovi za održavanje otstojanja između ploča, koje se prenose raznim prenosnim uređajima, zatim je predviđen pomoćni odbojnik (140), koji je sposoban za to, da spreči privođenje ploča uređaju za tiskanje, i najzad je predviđen pogon (90, 92, 91, 93), koji obuhvata za svaku prenosnu spravu po jednu klizajuću spojku čime se može pripremiti niz ploču u napred pomenutim međuprostorima za dovod tih nizova u uređaj za tiskanje. 8) Uređaj po jednom od prednjih zahteva, naznačen time, što su predviđena sretstva (31, 31b, 82), koja su sposobna, da privode više metalnih traka i ploča istovremeno uređaju za tiskanje (186,186’), dalje je predviđen pomični odbojnik (139), koji leži u putanji svake trake ploče i jedan pomični odbojnik (140), koji su odbojnici u mogućnosti da spreče dovod traka odn. ploča ka uređaju za tiskanje, kao i sretstva (152’, 138), koja su sposobna da odbojnike istovremeno samo onda oslobode, kada su svi u kontaktu sa trakom odn. sa pločom. 9) Uređaj po zahtevu 8, naznačen time, što su predviđena naročita sretstva (31, 31b) za privođenje svake trake i što svako od pomenutih dovodnih sredstava traka stoji u vezi sa zajedničkom pogonskom osovinom (29’) pomoću spojke odn. uređaja spojki kao n. pr. sa klizajućom spojkom (29, 40), koja dozvoljava kretanje u napred jednoj traci, dok grugoj sprečava. 10) Uređaj po jednom od prethodnih patentnih zahteva, naznačen lime, što je na ulaznoj strani tiskajuće sprave predviđen par opterećenih vodećih koturova (145, 147), da bi se primorali zupci traka da delimično prodru u ploču u cilju pripreme, da bi se traka i ploča najzad trajno međusobno spojili uređajem za tiskanje (186, 186’). 11) Uređaj po zahtevima 8 i 10, ili 9 i 10, naznačen time, što su predviđena sretstva (152’, 125), koja stupaju u dejstvo kada svi pomenuti odbojnici dođu u dodir sa jednom trakom ili sa pločom, da bi se upravljali mehanizmi (148, 149, 150, 151), koji su sposobni da pojačaju pritisak, sa kojim pomenuti vodeći koturovi (145, 147) opterećuju traku i ploču. 12) Uređaj po jednom od prethodnih zahteva, naznačen time, što su vodeća sredstva (147), koja služe za udešavanje položaja nazubljene trake (S) kanalastog preseka, popreko prema njenom pravcu kretanja prema spravi za tiskanje (186, 186’), udešljivo smeštena prema vodećim sredstvima (164), koja su sposobna, da ploču (B) čvrsto postave poprečno prema njenom pravcu kretanja u odnosu na njen položaj prema uređaju za tiskanje, koja liskajuća sprava utiskuje nazubljenu ivicu trake u ploču tako, da nastaje oluk između ivice ploče i spolja ležećeg ruba trake pri čemu relativno udeševanje vodečih sretstava (147, 164) služi za promenu širine toga oluka. 20) Uređaj po jednom od prethodnih zahteva, naznačen time, što je tiskajuča sprava, koja je sposobna za pritvrđivanje trake (S) kanalastog poprečnog preseka na ploči (B) pomoću proterivanja zubaca kroz ploču, pri čemu jedna ivica trake ima oblik niza zubaca postavljenih da leže jedan do drugoga, izvedena u obliku para zajedno radećih i delujučih kotu-rova (186, 186’), koji su sposobni da pritiskuju na traku odn. ploču, pri čemu je na obimu kotura (186), koji pritiskuje ploču, predviđen oluk (188) za prijem vrhova zubaca. * ' • ■ -■ ..'v-v ;. ; .......... ’ \! . '75 ,i-c ?s ~itjz~y 77? .......tl .... -----1 hi j 0 '^ I— jHl------•, Z' ' N >1 j ■' ■' -■ V4 - **■ •■- ■ • / -JV‘' K--' ■*■■ . : -•••.••• •’ - ; 'k- •V L •; - ^ y.i •••.'•. • T' W -. ft V'. % > f. ■.,r' i ■; S ! < -v' ■i . \ : ». k' . 'i> j- ■ • \ J, -i- ^ ‘ » v • •/ ' ,* •» . «: . . ' ; i "• o . • x ? v'1 v V nmi m p . ■ /4«- : ' . " \; 'i ; <» ■ ■ ; vV->'’ -' t . ■ ■ • . - V - ■ ■ . s ' .- - :; v: •'- :. :■ ......- .1. -v ■ ; • - \~k". S / •» . M ^ ' ■■ ■ : • >• ■C ■■i '"""S:;' ■ -1 .•••.•. . t- , - ■ -S' . - - >■ * . .*ip’ , *-t ----------' : 7 t !! ♦ ■ ■ 'V ! T: .' :■ ■ ■ /-. . •* >h- ■:?v ; SSL ii H ,,'/ '/.,y n r' i / ' ' . »•••. •»•J1'’.! rh8 *rt .-V- ■Š 1 1 ■: ;*4 V ‘V. ;y V . ■ ■ ’'rr • /A* . • r't-6 / ■ . ■’ i: " ;c v ' -r' - * ■v* ■ « £* ' .'•v ..v'-'TVv. ••• - ; •,/“ . - r ■ -• • ' ' H' ‘ :: i -*• ... . . • ■■ ' 'J r,3-ry S ./ /•