KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (1) PATENTNI SPIS INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 DECEMBRA 1940 BR. 16347 Radio Corporation of America, Nevv York, U. S. A. • Naprava sa elektronskim snopom za pojačanje snage. Prijava od 29 juna 1938. Važi od 1 maja 1940. Naznačeno pravo prvenstva od 29 juna 1937 (U. S. A.) Ova se naprava odnosi na napravu za veće struje u kojoj se elektroni zbijaju u jedan snop Hi više snopova i na cev za upotrebu u takvoj napravi. Upotreba napravi za pražnjenje koje rade sa snopovima elektrona uopšte je poznata a ima -to preimućstvo da se omogućuje postizanje većih pojačanja i naročitih karakterističnih linija. Upotrebom snopova moguće je takođe da se smanje struje za pomoćne elektrode. Ali te poznate naprave imaju taj nedostatak da su za postizanje velikih dejstva potrebni visoki naponi zbog velikog unutrašnjeg otpora naprave. Otuda je ograničena upotreba takvih cevi. U mnogim slučajevima je preimućstve-no, naročito kod naprava za pojačanje snage, da se mogu postići velike struje pri niskom anodnom naponu. Pored toga ovakve naprave treba da imaju mali faktor pojačanja t. j. veliki prodor. U uobičajnim cevima u kojima se ne proizvode snopovi nego se vrši upravljanje intenziteta struje elektrona pomoću uobi-čajnih rešetki mogu se doduše postići na-pred pomenuta preimućstva ali ove cevi imaju opet taj nedostatak što pomoćne e-lektrode, naročito kada se nalaze na pozitivnom potencijalu, sprovode velike struje. Jasno je da to nije korisno jer te struje treba da se smatraju kao struje gubitka i mogu dati povoda prekomernom. zagre-vanju pomoćnih elektroda. Radi izbegavanja napred pomenutih nedostataka već je pokušavano da se uzastopnim (jedan za drugim) poređanjem dej- stvenki delova rešetke smanje struje za rešetke. Ali to je samo delimično uspevalo jer je struja elektrona doduše usnopljava-na u izvesnoj meri, ali time se nije moglo postići fokusiranje snopa zbog čega su, naročito kada su pomoćne elektrode imale pozitivni potencijal, nastajale znatne struje gubitaka. Pored toga nije bilo moguće da se upravljački napon toliko poveća da prodire u pozitivno područje napona upravljačkih rešetki. Svrha je ovog pronalaska konstruisa-nje neke naprave koja pri upotrebi uobi-čajnih anodnih napona otprilike od 200 do 300 volti može izdati velike izlazne sitruje pri čemu je prodor veći od 11% a elektrode se mogu dimenzionisati nezavisno jedna od druge. Prema ovom pronalasku vodi se briga o tome da u napravi za pražnjenje elektrona sa cevi pražnjenja, koja sadrži kato-du, anodu i najmanje dve pomoćne elektrode postavljene između katode i anode, a u kojoj se cevi elektroni zbijaju u jedan snop ili više snopova čiji se intenzitet u-pravlja, svaki snop prolazi kroz odgovarajuće otvore u pomoćnim elektrodama a koji su otvori veći od najvećeg poprečnog preseka snopa tako da se dejstveni delovi svih pomoćnih elektroda nalaze izvan putanje elektrona. Upravljanjem intenziteta snopa posredstvom neke pomoćne elektrode čiji dejstveni delovi leže izvan snopa postiže se veliki prodor međutim zbog velikog prečnika otvora može snop prolaziti kroz te otvore a da elektroni ne nailaze na pomoćne elektrode. Čak je moguće da se Din 20.— upravljanje vrši daleko u pozitivnom području napona upravljačkih elektroda. Podesnim izborom prednapona pomoćnih elektroda može se postići da nastaje foikusiranje snopa tako da se snop ne proširuje na svom putu od katode do anode. Preimućstveno treba pomoćna elektroda koja leži najbliže do katode da se upotrebi za upravljanje intenziteta snopa. Otvori pomoćnih elektroda treba da Ježe pravo poredani kako snop elektrona na svom putu od katode do anode ne bi naišao na nikakve aktivne delove pomoćnih elektroda. Cevi sa snopovima koje imaju pomoćne elektrode sa otvorima koji su veći od poprečnog preseka snopa kao takve su por znate, ali upravljanje intenziteta vršeno je uvek posredstvom neke rešetke čiji su dej-stvemi delovi bili postavljeni u putanjama elektrona, tako da su zbog toga mogle nastati nepravilnosti u toku elektrona a upa-vljačka rešetka mogla se upotrebiti samo u području negativnog napona. Zbog malih gubitaka moguće je postizanje velikog stepena dejstva cevi. Osim toga je, radi izbegavanja prostornih pražnjenja, preimućstveno da se cela struja elektrona ne zbija u jedan snop nego da se. razdeli u više snopova. Ovaj je pronalazak objašnjen podrobnije pomoću crteža. Na crtežu pokazuju slike 1 i 2 šeme za objašnjenje dejstva cevi, a si. 3 pokazuje karakteristične linije naprave prema ovom pronalasku. Slike 4 i 5 predstavljaju jednu cev koja se može upotrebiti u napravi prema ovom pronalasku, dok si. 6 pretstavlja katodu za takvu cev. Na sl. 1 oznaka 1 obeležava katodu koja je snabdevena emisionim slojem 11. Između katode 1 i anode 5 nalaze se tri pomoćne elektrode 2, 3 i 4 koje su snabde-vene otvorima tako da snop elektrona na svom putu od katode do anode ne nailazi ni na kakve delove elektroda. Za to treba ti otvori da budu veći od najvećeg poprečnog preseka snopa tako da se pomoćne elektrode nalaze potpuno izvan putanja e-lektrona. Jasno je da nikakav elektron ne može naići na neku pomoćnu elektrodu pa će zbog toga ćela struja elektrona napo-sletku stići na anodu. Dovođenjem podesnih napona na pomoćne elektrode, kao što je. označeno na sl. 1, postiže se dejstvo fo-kusiranja pa zbog toga i tada kada je u-pravljačka elektroda 2 pozitivna praktički neće nikakvi elektroni nailaziti na tu elektrodu.. Na si. 2 pretstavljen je sličan raspored, kojim se može postići linija karakteristike pentode i pri čemu neka hvatačka elektroda 6 prikuplja sekundarne elektrone koje ispušta anoda 7. Zbog fokusiranja nailaze svi elektroni na anodu i kada ta anoda ima srazmerno mali pozitivni napon. Razmak između upravljačke elektrode i ka-tode treba uvek da budu bar ravan ili veći od polovine najmanje dimenzije otvora predviđenih u upravljačkoj elektrodi. Kao što je pretstavljeno na si. 3 mogu se već pri niskom anodnom naponu postići srazmerno velike struje. Jasno je ta-kođe da anodni napon ima srazmerno mali uticaj na veličinu anodne struje na isti način kao što je slučaj u nekoj pentodnoj cevi. Praktično obrazovanje neke cevi za u-potrebu u napravi prema ovom pronalasku pretstavljeno. je radi primera na si. 4. Tamo je u kruški 8 smešten elektrodni sistem koji je na gornjoj strani oslonjen na zid cevi pomoću izolacionih pločica 9 i 10. Ka-toda 22, kao što je pretstavljeno na si. 6, sastoji se od kovčega koji je, na mestima koja leže u istom pravcu sa otvorima pomoćnih elektroda, snabdeven emisionom materijom. Pomoćne elektrode 12, 13 i 14 sastavljene su pomoću izolacionih delova, koji ih drže, a nalaze se u unutrašnjosti a-node 15. Sa spoljašnje strane anode postavljeni su organi 16 za hlađenje na onim mestima na koja sa unutrašnje strane nailaze snopovi. Na si. 5 pretstavljen je presek elektrođ-nog sistema po liniji I-I na slici 4. Tu su odgovarajući delovi elektroda obeleženi istim oznakama. SI. 6 pokazuje katodu koja se sastoji od kovčega 17 u kome je smeštena zagrevna žica 18. Pored toga predviđeni su otvori 19 koji leže u pravcima masivnih delova pomoćnih elektroda 12—14. Mesta 20 katode, koja leže naspram otvorima pomoćnih elektroda, prekrivena su emisionim materijalom. Kat oda se učvršćuje pomoću delova 21. Kovčeg se može izraditi na pr. od dve limene pločice koje su zavarene jedna uz drugu a koje su prethodno tako obrađene da pri sastavljanju nastaju prostor za za-grevnu žicu i otvori na mestima koja ne emituju. Jasno je da katoda i ostale elektrode mogu i drukčije da se obrazuju u okviru ovog pronalaska. Patentni zahtevi: 1. Naprava za elektronsko pražnjenje sa cevi pražnjenja koja sadrži katodu f a-nodu i najmanje dve pomoćne elektrode postavljene između katode i anode, a u kojoj se cevi elektroni zbijaju u jedan ili više snopova čijim se intenzitetom upravlja, pri čemu se za upravljanje intenzitetom snopa može upotrebiti pomoćna elektroda koja je postavljena najbliže do katode, naznačena time, što svaki snop prolazi kroz odgovarajuće otvore u svim pomoćnim elektrodama, uključujući i upravljačku elektrodu, a koji su otvori veći od najvećeg poprečnog preseka snopa a zbog toga se dej-stveni delo-vi svih pomoćnih elektroda, u-ključujući i upravljačku elektrodu, nalaze potpuno izvan putanje elektrona. 2. Naprava prema zahtevu 1, naznačena time, što pomoćne elektrode dobij,aj,u takve napone da nastaje dejstvo fokusira-nja svakog snopa tako da snop prolazi kroz otvore u pomoćnim elektrodama ne nailazeći na dejstvene delove pomoćnih e-lektroda. 3. Električna cev pražnjenja za upotrebu u napravi prema zahtevu 1 ili 2, naznačena time, što su između katode i anode postavljene najmanje dve pločaste pomoćne elektrode sa otvorima koji leže u istim pravcima, pri čemu se emisioni sloj katode može predvideti samo na mestima koje se nalaze naspram otvorima pomoćnih e-lektroda. 4. Električna cev pražnjenja prema zahtevu 3, naznačena time, što se katoda, koja ima oblik kovčega, nalazi na sredini elektrodnog sistema a sa dveju strana su postavljene pomoćne elektrode čiji otvori međusobno i sa emisionim mestima katode leže u istom pravcu. 5. Električna cev pražnjenja prema za-htevima 3—4, naznačena time, što je razmak između katode i pomoćne elektrode najbliže do katode veći od polovine najmanje dimenzije otvora predviđenih u toj elektrodi. 6. Električna cev pražnjenja prema za-htevima 3—5, naznačena time, što je anoda snabdevena organima za hlađenje na spoljašnjoj strani onih mesta na kojima sa unutrašnje strane nailaze snopovi elektrona. ■ -[ ■ _ ■ ' ■ ■ ■ ' đ ++ + J 3 \ \ . 4- __ Ad pat. br. 16347