KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZA ŠIITU Klasa 24 (8) INDUSTR1SKE SVOJINE Izdan 1. Maria 1931 PATENTNI SPIS BR. 7770 Motorenfabrik Deutz Aktiengesellschaft, Köln—Deutz, Nemačka. Pqslupak za regulisanje postrojenja za proizvodnja gasa. Prijava pd 15. decembra 1928. Važi od 1. februara 1930. Pravo prvenstva od 16. decembra 1927. (Nemačka). Ovaj se pronalazak odnosi na regulisanje takvih postrojenja za proizvodoju gasa, koja imaju više od jednog vatrišta i koji su podvrgnuti promenjivom opterečenju. Kod takvih postrojenje proizlazi celokupna količina vazduha, koja treba da se dovodi pojedinim vatrištima, od jačine opterečenja, dok se raspodela vazduha na pojedina vatrišta, dakle odmerivanje udela pojedinih vatrišta na celokupnu količinu vazduha mora regulisali tako, da se time obezbeđuju željene prilike rada. Kod pojedinih proizvođača gasa sa jed-nim gornjim i jednim donjim vatrišterri proizlazi za izvesna goriva, da se za bezpre-koran rad želi da u gornjoj vatrenoj zoni vlada ravnomerna temperatura, dok temperatura donje vairene zone može da se menja odgovarajuči opterečenju. Kod gasnih proizvađača sa dve vairene zone pokazuje se kod drugih goriva, da se želi, da se razlika u temperaturi izme-đu gornjeg i donjeg vatrišta održi podjed-naka, dakle tako da se kod manjih opfe-rečenja ravnomerno snižavaju temperature gornje i donje vatre. Kod više jednovatrenih gasnih proizvo-đača, koji su spojoni sa jednom i istom cevi za odvodenje gasa, važno je to, da se vazduh raspodeii tako, da kod svih pro-izvođača gasa vlada po mogučstvu pod-jednaka temperatura. Ovaj se pak pronalazak sastoji u torne, što se menjanje radnog stanja kod postro- jenja za proizvodnju gasa dovodi do uti-caja na jedan regulacioni organ, koji menja udeo vazduha u jednom mestu za do vodenje vazduha, prema drugom mestu za dovođenje vazduha, pri čem se to menjanje može vršiti u lom smislu, da se uspo-stavlja, željeno radno stanje. U prvom redu se udešavanje vazdušnog udela kod jednog vatrišta podređuje temperaturnim prilikama u postrojenju za proizvodnju gasa. Kad se je na pr. za jedan povoljan rad uspostavilo kao potrebno, da se kod jednog proizvođača gasa sa gornjom i do-njom vatrom održava podjednaka temperatura gornje vatre, onda se na podesnom mestu uraduje jedan termo element ili jedan termostat, koji odgovarajuči prema temperaturi pomera jednu skazaljku ili jedan mašinski deo u određenom pravcu. Ta se pokazivača naprava dovodi u vezu sa jednim kapkom za zagušivanje vazduha kod gornjeg ili kod donjeg Icžišfa. Kad se ovaj dovede u vezu sa gornjom vatrom, onda če pri raštenju temperature vazdušni kapak zagušivati pa če se time teperatura opet svesti na željenu normalnu meru. Ako se taj kapak dovede u vezu sa donjom vatrom, onda se naprotiv povečava dovo-đenje vazduha ka gornjoj vatri. Ako se uspostavi za potrebno, da se održava određena razlika u temperaturi kod gornje i donje vatre, onda če se i u gornjoj i u donjoj vatri ugraditi jedan termo element ili termostat, pa če se oba. Din. 25. dovesli da uliču na jednu zajedničku re-gulacionu napravu; ova pokreće jednu na-pravu za zagušivanje kod jednog ili kod drugog mesta za dovođenje vazduha, u tom smislu, da se, kad željena razlika o-padne, uliče na zagušivanje vazduha u jed-nom smislu, a kad ta razlika poraste, onda u drugom smislu. U mnogim slučajevima može se izvesti neposredno uticanje temperature na raspo-deljivanje dovođenja vazduha time, šlo se organ za regulisanje vazduha, podvrgne prilici ili razlici vazdušnog pritiska u gornjem i donjem ložištu. U ovom se slučaju mogu prostor ispred gornje vatre i prostor ispred donje vatre, dovesti odvojeno u vezu sa jednom regulacionom napravom tako, da se pri odstupanju razlike pritiska pomera jedan zagušivački kapak, kad se radi o održavanju razlike u pritiscima, — odn. kod menjanja odnosa medu pritiscima, onda se jedan zagušivački kapak u jednom ili drugom vazdušnom sprovodu pomera tako, da se opet uspostavlja prvobitni odnos. Najprostiji slučaj postoji onda, kad se zahteva, da su temperature raznih vatrišta međusobno podjednake. Taj se zahtev postavlja na pr. kad se više jednovatrenih proizvađača gasa spoje s jednim cevnim vodom da bi se obezbedilo da se celokupno opterečenje raspodeljuje ravnomer-no na pojedine proizvođače gasa. Kad se imaju na pr. dva proizvođača gasa onda če se u svakoj vatrenoj zoni postaviti jedan termoelemenat pa ovaj pustiti da uii-če na jedan rele koji pomera zagušivačke kapke u vazdušnim sporovodnicima ka ge-neratorima. Time bi se na pr. pri opadanju temperature u jednom generatoru otvarao više njegov vazdušni sprovod a onaj ka drugom generatoru više zatvarao, dok se opet ne izjednače temperature u obe valre. Na sličan način treba da se priredi pri raspodeljivanju vazduha na tri ili čeiiri pro-izvođača gasa. U prednjim navodima uopšte se radi o regulisanju dovođenjem vazduha pomera-njem kakvog zagušivačkog kapka. Pri lome se pretpostavlja, da se gas oduzima iz pro-izvođača gasa pomoču duvaljke za crpenje ili usisajnim dejstvom kakvog motora tako, da vazduh nailazi pod atmosferskim pritiskom. Po sebi se razume, da su u ovom postupku regulisanja obuhvačeni i oni slučajev!, u kojima proizvođač gasa radi pod pritiskom, dakle gde duvaljke dovode vazduh. U takvim slučajevima ne mora se pre-duzimati regulisanje vazduha pomoču kakvog zagušivačkog kapka ili sličnih zagu-šivačkih organa, nego može se vršiti uti-canjem na dejstvo duvaljke na poznali na- čin, na pr. otočnim sprovodnikom ili menjanjem brzine okretanja kod duvaljke. U izvesnim slučajevima je potrebno dvo-struko uticanje. na jedan organ za spro-vođenje vazduha, zavisno od jednog termo-elementa ili termostata i zavisno od razlike u pritiscima na dva vatrišta. Tako može na pr. u gornjem području oplerečenja kod gasnog proizvođača da se vrši ude-šavanje vazdušnih organa zavisno od temperature u gornjoj vatri na taj način, da se ta temperatura održava između uzanih granica. Ali ispod izvesnog opterečenja, kad daljnje održavanje temperature u gornjoj vatri nije moguče bez nepovoljnog uticaja na donju valru, može da se stupi u dejstvo kakvo regulisanje koje se odnosi na održavanje razlike u pritisku kod vazduha za donju vatru. Crteži pretstavljaju primere za izvođenje ovog pronalaska: Sl. 1 pokazuje jedan presek kroz jedan gasni proizvođač na dvostruku vatru, sa šematskim pretstavljanjem na podjednaku temperaiuru u gornjoj vatri, Sl. 2 pokazuje regulisanje na podjednaku razliku temperature između obe vatre. Sl. 3 pokazuje regulisanje na podjednake prilike pritiska u vazduhu ispred gornje vatre i ispred donje vatre, Sl. 4 pokazuje regulisanje na podjednaku razliku pritiska između vazduha ispred gornje valre i vazduha ispred donje vatre. Sl. 5 pokazuje regulisanje na održavanje podjednakih temperatura u dva gasna proizvođača, koji rade sa zajedničkim sprovodnikom za vazduh. Sl. 6 pokazuje regulisanje, koje pri opadanju opterečenja najpre udešava na podjednaku temperaiuru u gornjoj valri, ali posle toga udešava na podjednaku razliku u pritiscima kod vazduha ispred gornje i vazduha ispred donje vatre. Na sl. 1 je a jedan gasni proizvođač sa dvostrukom vatrom i sprovodimu b i c za vazduh u gornju odn. donju valru. U vazdušnom sprovodu c nalazi se jedan zagušivački kapak /, koji se pri stavljenju ge-neratora u rad udesi stalno rukom jedan-put za uvek. U gornjoj vatrenoj zoni uraden je jedan termo-element d koji preko instrumenta e za merenje i relea / pomera jedan ofpornik g spojen je na red sa baterijom h i sa elektromagnetom Taj magnet / dejstvuje na zagušivački kapak k, koji je ugrađen u gornjem vazdušnom sprovodu b. Ako radi primera poraste temperatura u gornjoj valri, onda termo-element d dejstvuje sa slabljenjem otpornika g. Time raste struja u namotaju elektromagneta / pa ovaj nastoji da zatvori zagušivački ka- pak k. Time se smanjuje dovođenje vazdu-ha ka gornjoj vatri, tako da njena temperatura opel opada. Na sl. 2 takođe je ugrađen jedan termo-element d u gornjoj vafrenoj zoni, i pored toga jedan termo-element m u donjoj va-trenoj zoni. Odgovarajuče spojke za oba elementa označene su sa u i v. Ti termo-elementi su obrnulo spojeni, a instrument za merenje je udešen na odredenu razliku u temperaturi na pr. 200°. U ostalom dej-stvuje instrument za merenje isto tako kao i u slučaju na sl. 1 preko relea f i otpor-nika g na elektromagnet /, koji pokreče zagušivački kapak k, u vazdušnom spro-vodu za gornju vafru. Ako poraste razlika u temperaturi, dakle kad na pr. donja vatra jače gori, onda se više otvara zagušivački kapak, tako da se raspodela vazduha menja u prilog gornjoj vatri. sad gori dakle ova jače a donja slabije, dok se opet ne postigne razlika u temperaturi, koja je u-dešena instrumentu e za merenje. Regulisanje prema sl. 3 dejstvuje za odr-žavanje određenih pritiska vazduha ispred obe vatre i to, kao što se lako može videti, pomoču diferencijalnog klipa n. Kad na pr. raste pritisak u gornjem vazdušnom sprovodu, onda klip n pomera preko po-lužnog mehanizma q učvrščenog kod o, tako zagušivačke kapke g i r, da se g više zatvara, a na r više otvara, dok se ne postigne opet željeni odnos pritiska. Regulisanje prema sl. 4 dejstvuje za odr-žavanje određene razlike u pritiscima iz-među oba vazdušna sprovoda. U donjem vazdušnom sprovodu nalazi se kao na sl. 1 i 2 zagušivački kapak t uzglobljen je preko šipki w za jedan klip x opterečen oprugom, koji je na obe strane spojen sa gornjim odn. donjim vazdušnim vodom; o je stalna okretna tačka za šipke. Ako raste na pr, pritisak u gornjem vodu za vaz-duh, onda se više zatvara zagušivački kapak t. Sl. 5 pokazuje regulisanje za dva jedno-vatrena gasna proizvodača g’ i h’, koji su spojeni uz zajednički sprevod za vazduh. U obe vatrene zone ugrađen je po jedan termo-element a’; koji su obrnuto spojeni pa utiču preko instrumenta b’ za merenje i preko relea c’ na otpornik d’. Kad su temperature u obe vatre jednake onda se otpornikov kontakt r' nalazi u svom srednjem položaju, koji odgovara srednjem položaju, šipki /’, koje pokreču zagušivačke kape e i /’. Kad raste na pr. temperatura u gasnom proizvođaču h’, onda se otpornik d’ pomera tako, da se više zatvara zagušivački kapak j’, a više otvara kapak c, dok opet ne postanu međusobno podjednake temperature u obe vatre. Regulisanje prema sl. 6 dejstvuju na pr. kad opada oduzimanje gasa tako, da naj-pre jedan elektromagnet / na koji utiče jedan termo-element iz gornje vatrene zone, otvara više jedan zagušivački kapak k' u gornjem vazdušnom sprovodu, kad opada temperatura gornje vatre. Ali uveličavanje dovođenja vazduha u gornju vatru moguče je samo dotle, dok poluga 1’ zagušivačkog kapka ne udari na odbojac m\ Time se zatvori jedno kolo struje, koje sadrži bateriju n’ i elektromagnet c’, pa se zatvara slavina p za ne-posrednu vezu. Time dolazi klip q’ 'pod uii-caj pritiska iz oba sprovoda pa kad još više opada oduzimanje gasa, reguliše gasni proizvođač na podjednaku razliku pritiska u vazduhu ispred gornje i donje vatre. Patentni zahtevi: 1. Postupak za regulisanje postrojenja za proizvodnju gasa, sa više vatrišta i sa pro-menljivim opterečenjem, naznačen time što se kakav organ (napr. termostat d), koji zavisi od temperature pušta da utiče tako na organ (napr. kapak k) za dovo-denje vazduha, jednog od mesta za dovo-denje vazduha, da se pri prekoračenju že-Ijene temperature u merodavnoj zoni gorenja, smanjuje dovođenje vazduha u tu zonu, a u protivnom slučaju povečava. 2. Postupak prema zahtevu 1, naznačen time, što termoelementi ili termostati-(cf) utiču pomoču kakvog organa za kre-tanje (npr. solenoida /) na zagušivački kapak {k) u vazdušnom vodu ili na duvalicu za dovođenje vazduha. 3. Postupak prema zahtevu 1 za proizvo-đače gasa sa gornjom vatrom naznačen time, što kakav termoelement {d) postavljen u gornjoj vatri pušta da utiče teko na kakav zagušivački kapak (k) ili kakvu du-valjku ispred gornje ili donje vatre, da se pri opadanju temperature uveličava dovo-đenje vazduha u gornju vatru a u profriv-nom slučaju smanjuje. 4. Postupak prema zehtevu 1, za proiz-vođače gasa sa gornjom i donjom vatrom; naznačen time, što je u gornjoj vatri i u donjoj vatri postavljen po jedan termo-element ili termostat {d, m) čije skazaljke ili pokretački organi (g) utiču tako na do-vođenje vazduha u gornju ili donju vatru, da se održava određena razlika temperature. 5 Postupak prema zahtevu 1 za proizvo-đače gasa sa gornjnom i donjom vatrom, naznačen time, što je pritisak vazduha; ispred gornjeg i donjeg vatrišta u vezi sa zajedničkim regulacionim organom (npr. klipom n) tako, da, kad se prekorači že-Ijena razlika pritiska, ili željeni odnos pri- tisaka, stupa u dejstvo zagušivački organ na jednom ili na oba mesta za dovođenje vazduha (4. r), tako da se opet uspostavlja ta razlika pritisaka ili taj odnos pritisaka. 6. Postupak prema zahteva 1, za više proizvođača gasa, g’ h’ koji vode u isti gasni vod, naznačena time, što su u raz- nim proizvođačima a’ a ugrađeni termo-elementi ili termostati koji utica na jedno ili na oba mesta za dovodenje vazduha tako da se, kad raste temperatura jednog generatora naspram drugih generatora, smanjuje dovodenje vazduha u dotični generator. Adpatent broj 7770 • A • . "■ ■ ■ it > r *•- «• * v ■ v : ■ ■ ' - < K--. ' . Ad patent broj 7770. FifT.Lt M Ad patent broj 7770. % T H" 3, n Er ui 4 m A/ l*' 1 Vi-?-4;• - -........., . ‘ V';'...,..: ' - • • •