POSTARTNA' PL'AĆENA' U GOTOVII CENA T,— DIN. GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE C U V S J T E JUGOSLAVIJI)! Izlazi svakog pefka • Godišnja pretplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 • Adresa za pošiljke: Poštanski pretinac 342 • Telefoni uredništva i uprave 30-866 i 26-105 • Račun Poštanske štedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd. 10 maj 1940 God. XI • Broj 19 NE PRETIMO, ALI SE I NE BOJIMO! Besmislica i protivurečnost je, da bilo koji mali narod „želi rat“, pogotovo u sukobu koji se vodi izmedu velikih naroda. U rani ji m vremenima, dok su ratni sukobi mogli da se lokalizuju, bilo je naravno i manjih država, koje su videle računa u torne, da udare na neku još sla-biju i da nešto od nje oduzmu. Ali danas, kada su u sukobu golemi imperiji, koji — prema uzajamnim optužba-ma — prete nezavisnosti malih naroda, ko ja bi mala država mogla da bude toliko luda, da sama ulazi u ral je nemani? Pogotovo to v redi za Jugoslaviju, ko ja sa sv ima okol-nim državama ima paktove prijateljstva ili dobre sused-ske odnose; a sa velikim susedima (po samom, svakodne\'-nom pisanju njihove štampe!) izbegava svaki nesporazum, jednako kao i sa starim svojim prijateljima na zapadu, nastoječi u poslednje vreme da dovede u normal ni ju kolo-tečinu i svoje odnose sa Sovjetskorn Rusijom. Kada se to zna, i kad je jasno, da Jugoslavija ni od koga ne želi nista da otima, niti da oružjem u rud nameče bilo kakve ideologije, — ne pretstavlja li dokaz največe zlonamernosti, kada ma ko pokušava Jugoslaviju da op-tuži zbog „želje za ratorn", a pogotovo zbog namernog huškanja na rat?!... I ne pretstavlja li JOŠ VEĆU BESA-VESNOST, KADA TE OPTUŽBE DOLAZE SA STRANE DOMAČIH SINOVA, POD APSURDNOM I VEŠTAČKI UBAČENOM PAROLOM „DOLE RAT!“, — kao da se u Jugoslaviji na sv/m stranama harangira na rat. protiv nekoga, i kao da je takva propaganda uopšte potrebna kod nas?! Protiv koga bismo mi mogli da „huškamo na rat" i zbog čega? 1 zašto da se, ne samo današnji, nego ma koji naši državnici oglasu ju za toliko nerazumne, da bi nas gu-rali u rat protiv suseda, pet do šest puta jačih od nas, ili protiv balkanskih saveznika, sa ko jima u mirno j sa-radnji možemo da imamo daleko vede koristi, za narod i za državu, nego li od bilo kakvih ratova? A ko drugi, pa bio i naj močni ji, može da nas natera na rat protiv naše volje, kada se zna da mi nismo neka bespomočna Danska ili Norveška, sa paradnim vojskama od nekoliko desetina hiljada ljudi, i sa „petim kolonama"? Govori se obično, da na rat huškaju ratni liferanti i veliki kapital. Kod toga, medutim, dolaze u obzir samo goleme fabrike municije i izvozničke■ firme internacional-nog kapitala, čega u našem narodu uopšte nema. Od rata i u ratu bi stradala jednako naša industrija i trgovina, kao i naš seljak i radnik, pa možda još više. A naša vojska ni je sastavljena od oficirskih „dinastija", kao što je bila austrijska, pa da ter a na rat zbog lova za unaprede-njima i za ordenima. Naši voskovode su seljačka deca, koji su se posvetili oružju zbog odbrane rodne grude, pa nema ju ni srca ni volje da svoju seljačku i radničku rodbinu šal ju na klanicu, ako ni je do teške nužde. I da li ima uopšte kod nas, ne samo staleža, nego i pojedinaca, koji bi mogao da vidi bilo kakav interes u teranju na rat? Sve ove činjenice trebale bi da budu jasne i slepima. Pa ipak ima ljudi kod nas, pa i medu omladinom, nažalost, koji se besomučno zakačiše za propagando .Dole rat", — škodeči time u dva pravca svojoj otadžbini. Prvo time, što njenim eventualnim napadačima liferuju opravdanje, kao da se mi spremamo da ih napadnemo; a drugo time. što u slučaju da drugi nas napadnu, unaprčd lome otpor-nu snagu naroda, koja, u slučaju odbrane, kod svake sve-sne nacije, treba da prilivati parolu: „Živeo odbrambeni i oslobodilački rat!" Jer, zar rnože ma i jedan svesni omladinac da želi, da — /' u slučaju kad bismo bili napadnuti, — vičemo „Dole rat!"?... Da kao oslovski „Arbeider” pozivamo radništvo da saraduje sa okupatorima, i da, kao Kwisling, por učimo narodu da baci oružjc i pode kuči, jer se okupatori bore za nas?!... Ne, — mi ne verujemo da bi ma koji jugo-slovenski omladinac, rna koji sin srpske, lirvatske ili slo-venačke majke, mogao tako da misli, jer bi to značilo, da ga je neko podmetnuo loj majci, i da ni po čem nijc po-tomak kosovskih osvetnika i sigetskih junaka. Niko u Jugoslaviji ne želi, i ne može da želi rat. Ali v Cm/od noše# (*е6а, -sc! Kraljevski Jugoslovenski Aero-klub „Naša krila“j koji stoji pod najvišom zaštitom Nj. V. Kralja, raspisao je konkurs za prijem većeg bro-ja kandidata u pilotske ško-le. Molbe se stalno primaju. Primljeni kandidati imaju razne pogodnosti po svršet-ku kursa, kao prvenstveno pravo na prijem u vojne u-stanove, zaposlenje u držav-noj, samoupravnoj i privat-noj službi, služiće skraćen rok u vojsci itd. Primaju se mladiči od 17 do 26 godina, nacionalno ispravni, poreklom Srbi, Hrvati i Slovenci. Sa radošču konstatujemo da je u redovima našega sokolstva poziv Kraljevskog Aero-kluba naišao na ogro- man odziv, pa se veliki broj naših članova več javio za prijem. Nije potrebno nagla-šavati koliko je u današnjim vremenima potrebno zemlji i narodu da imamo izvežbane pilote, koji če kao čuvari našega neba, ne samo hrabro braniti svoju domovinu, nego če pronositi slavu našega naroda, bude li potrebno, da svoje znanje stave u službu Otadžbine, kako su to radi-!i svi Jugosloveni, u dalekoj i bliskoj prošlosti. SOKOLI, UPISUJTE SE U AERO-KLUB, A SVI KOJIMA JE INTERES DRŽAVE I SLO-BODA NAŠE ZEMLJE I NEBA NEKA NA SRCU, NEKA SE PRIJAVLJIVAJU U PI-LOTSKU ŠKOLU! У недељу, 2 маја, je велика смотра соколске лриправности SAVEZ SOKOLA ZA PROSVEĆI-VANJE SELA Savez sokola radi več duže vremena, da se uspostavi još koris-nija saradnja između svih organizacija koje se bave prosvečiva-njem sela pa su več postignuti dobri rezultati. U sporazumu sa vrlo agilnom Glavnom prosvetnom zadrugom, Savez Sokola priprema nekoliko zajedničkih propagandnih manifestacija, za prosvečiva-nje sela. Jedna od prvih održače se o Duhovima u Skopl.iu i drugim mestima .Južne Srbije. I. S. Преносутра, у нодељу, 12 MAJA. врши ce у читавој Југосла-вији ПРВА СМОТРА ЈУГОСЛО-ВЕНСКОГ СОКОЛСТВА, као први јавни наступ, у обимном програму рада СОКОЛСНЕ ПРИ-ПРАВНОСТИ, коју је огласио Савез Соиола К.Ј., за све своје чланство, у овим бурним и суд-боносним данима, На тој смотри, која се врши здмах иза традиционалног на-uer Ђурђевдана, великог пра-зника јунаштва, пежртвовања и одлучности, онупиНе се све оно што верује у снагу и будукност 1угословенсиог народа и што је спремно да радије поднесе и најтежу жртву, него ли да до-зволи, да част и независност отаџбине буду, ма и најмање окрњени. Соколство је и до сада чита-вим својим радом ишло за тим, да доведе народ у стање при-правности за свани случај; па је баш зато, у данашањим вре-менима, кад монгим народима и државама прети опасност да буду прегажене, одлучило да сву своју организацију и снаге читавог свог чланства стави у олужбу НАЈХИТНИЈЕ ПРИ-ПРАВНОСТИ! Јер само онај на-род, који је у сваком тренутку и против било кога, спреман да устане у одбрану своје слободе и своје части, може мирно гле-цати у будућност. А права спремност народа лежи у СНА-ЗИ ЊЕГОВЕ ВЕРЕ, У СИЛИ ЊЕГОВОГ ОРУЖЈА И У МОЋ-НОСТИ ЊЕГОВЕ ОРГАНИЗА-ЦИЈЕ. Ту веру треба ова наша со-колока смотра у првом реду да нагласи! Вера треба да остане нетакнута, без обзира на тре-нутачни успсх или неуспех борбе; иао што је остала нетак-нута нод наших предака, који су, и послс Косова веровали још јвче него раније, и који су једино зато били у стању, да то Косово освете. Кроз своје слав-не, осшободилачне ратове. ми смо, као мало ко доказали, да нема тог нападача, ма како јак био, коме се и најмањи народ не може одупрети, па чан и по-бедити, ано је решеи да се до последњег човека бори. У своју вејску верујемо пу-ним заносом, поносеки се ње-ном славом из прошлости и знајуки поуздано, да је та сла-ва чена и у будукности. Али пошто данашња времена траже, да цео народ буде део војске, то југословеноко соколство xohe да буде први чинбеник у том no-магању, њена десна рука, opra« низација ноја ће јој унапред спремити одушевљене борце и која fce бити на челу приватне иницијативе, и која ће је заме-нити гдегод то буде требало. Да сс све то проведе и да се чита-ва землаа оспособи да, на први знак опасности сваки заузме своје место и да истога часа испуни своју дужност, потребна је ЧВРСТА И ДИСЦИПЛИНО BAHA ОРГАНИЗАЦИЈА, која ја такође један од главних циље-ва недељне смотре. Зато, сестре и брако, — MEKA ИИКО НЕ ИЗОСТАНЕ СА ВЕЛИКЕ СМОТРЕ СОКОЛСКЕ ПРИПРАВНОСТИ, KOJA CE ВР-ШИ У ЧИТАВОЈ ЈУГОСЛАВИ-ЈИ, У НЕДЕЉУ, 12 MAJA. Ca свих страна примамо вести, да су пред спољном опаоношћу нестале све размирице и да le читав народ, као један човек, приправан да покаже своје ју-наштво, та чињеница је имала голем одјек у свету, тако да ke се сваки нападач промислити три пута пре него што уђе у анцију, кад чује такве вести. Ссиолска смотра, 12 маја, треба да буде нова потврда тог распо-ложења, — треба да каже чита-вом свету и свој нашој јавно-сти, да у судбоносним времеви-ма СОКСЛСТВО ОСТАВЉА СВЕ ПО СТРАНИ И ДА ЗНА САМО ЈЕДНО, — ОДВРАНА И НЕЗАВИСНОСТЈУГОСЛАВИЈЕ! СВИ, ДАКЛЕ, НА ЗБОР И СВИ НА ПОСАО! А. ako poželi ma ko drugi, ne samo slabi ji, nego i najjači, da vodi rat protiv nas, BRAN1ČEMO SE BILO PROTIV KOGA, SA ISTOM ONOM NEPOKOLEBLJ1VOM VEROM U POBEDU, sa kojom smo i rani je odgovarali na napa-daje deset puta jačih imperija, i pobedivali ih! Da do loga ne dode, ne leži na nama. 1 stoga, oni koji viču „Dole rat!", neka to čine tamo gde se i danas vode ratovi, oda-kle se i rani je napadalo na nas, i gde bi se, sa propagan-dom „Dole rat!" htelo da pripremi teren za novi, šlo lakši napadaj... JER MI RATA NE ŽELIMO, ALI GA SE — TO TREBA SV AKO DA ZNA — I NE BOJIMO! Uti Iz svega izloženoga vidi se, da ovo nije samo tehnička stvar; 2) Potrebno je upoznati selo, naročito domačine sa zamisli, i uticati na njih da upute svoju žensku čeljad i da joj dozvole redovno posečivanje Časova vežba-nja; 3) Potrebno je, da se od strane župskog prosvetnog odbora stalno vodi briga o tome: a) šta je učinjeno za uspeh na-stupa sestara članica sokolskih četa; b) redovno davanje poticaja za smišljen rad, i c) povremeni nadzor toga rada. ZA USPEH PRED OČIMA SELA. I ZA USPEH NA SLETU, -BIČEMO ODGOVORNI I MI TEH-NIČARI, I MI PROSVETARI! Beograd Milena Gruborova Počasi br. E. L, Ganglu Medudruštveni odbor sviju Sokolskih društava u Ljubljani pri-redio je intimno oproštajno veče bratu ENGELBERTU GANGLU, dugogodišnjem prvom zameniku starešine S. S. K. J., koji je ovih dana napustio Ljubljanu, odseliv-ši se u svoje rodno mesto, MET-LIKU. Ljubljanski Sokoli nameravali su da neumornom sokolskom radniku, br. Ganglu, prirede svečan ispračaj, ali je on to u svojoj skromnosti odbio. Veliki broi pret-stavnika župe i deset sokolskih dru-štava, Jugoslovenslie Sokolske Matice i ostalog članstva, priredio je br. Ganglu srdačne ovacije. Starešina župe, br. Janko Jazbec pozdravio je br. Gangla toplim rečima zablagodarivši mu na sve-mu što je učinio, ne samo za ljubljansko, več i za čitavo jugo-slovensko sokolstvo, uveren, da če on tim radom i dalje nastaviti. Poželeo je braju Ganglu još mnogo zdravih i srečnih godina, na ponos i sreču naroda jugoslo-venskog. Uzeo je zatim reč br. Gangl i pesničkim zanosom se zahvalio na pažnji, ističuči teške momente sadašnjice, kada je potrebno da svaki Soko ima u svo-rue srcu ideale velikog sokolskog i sveslovenskog bratstva. Srdačno su bile pozdravljene reči br. Gangla, pa je još govorio u ime župe, br. Slana, a u ime Jugosloven-ske Sokolske Matice, br. Dr. Kan-dare. Ангакост друштва Ббогрзд-Матица Соколеко друштво Београд-Матипа прирећује 1R маја, у 21 час, братску соколску вечеру, у корист поплављсннх. Вечера he бити у великој дворани друш-твеног.дома, у Делиградској у-лици. У концертном делу при-редое суделују, из благонакло-ности, чланице и чланови опере. Обзиром иа хумани циљ, друш-тво се нада обилној посети. По-именични позиви биће браћи и сестрама правовремено уручени. * Соколско друштво Београд — Матииа спрема јавни час 1 јуна 1940, на свом летњем вежбали-шп'. Све категорије марљиво вежбају и спремају интересан-ган и обилан програм. U sokolskim jedmicama treba da postoji kontinuitet rada, jer kada se jednom prekine, drugi put počinje se sve iznova, a u-sled toga se pojavljujti izvesne poteškoče, koje katkada poreme-te pravilan sokolski rad. Članstvo koje polazi na zajed-nička sokolska letovanja dužno je prema programu rada, da o-država satove plivanja, lake atletike, sportskih igara, predavanja i svega drugoga što spada u društve’ni sokolski rad na letovanju. Osim toga, to je članstvo dužno da sudeluje i na javnim priredbama onih sokolskih jedi-niea, na čijoj se teritoriji letuje. Mnoge sokolske jedinice uvele su u običaj da po održanom jav-nom vežbanju više ne treba do na jesen da rade. To je skroz pogrešno shvatanie sokolskog tehničkog i prosvetnog rada. Ono nastaje usled iscrpljenosti za pripremanje javnog vežbanja, tj. telesne i društvene malaksalosti, i pogrešno shvatanje, da javna vežba treba da je ne samo kruna, nego i prekid radne godine. Zar preko leta, a to je kod večine naših jedinica od prve po-lovine juna do druge polovine septembra, članstvo ne treba da dolazi u dodir? Po održanoj javnoj vežbi pogrebno je dati članstvu..ftdmfifa,'- IĆ iuSUefal ftfodoi/i' Sdctfo i/ Samo še dober mesec nas loči od jubilejnega dneva, ki ga hoče sokolsko društvo proslavljati o priliki 50-letnice obstoja Sokola v Zagorju. Društvena uprava želi; da-bi bila ta proslava res velika manifestacija, ki bi pokazala v vsej veličini in v najdostojnejši. meri pomen našega zlat-nega jubileja. Zato opozarjamo že danes' vse brate in sestre, ter prijatelje so* kolstva, naj pohite dne-16. junija v naše Zagorje, ki bo dobilo ta dan čisto praznično lice. Zakaj, neglede na izredno visoko obletnico sokolovanja s kakršno se more ponašati le malo katero so-, kolsko društvo, čutimo, da je danes morda bolj potrebno, kakor kdajkoli, da se zbiramo , k narodnim in sokolskim manifestacijama. Za nami je polstoletna doba napornega dela in ne sebičnih žrtev, ki so jih naši bratje ^vzorniki polagali na žrtvenik naše lepe do* movine in zlate slobode. Težki so bili tedaj dnevi za te brate. Toda čim težja je bila nad njimi pest todanjih oblastnikov, tem više s.e je dvigalo neuklonjivo čelo, teh prvih pobornikov za Tyrševe ide^ je. Danes pa, ko se teh bratov spominjamo, hočemo, da nas ne plašijo črni oblaki, ki se kopičijo po vsem obzorju naše sončne Jugoslavije. Nasprotno —‘ dvigajmo tudi mi smelo svoja če* la. Pokažimo, da smo pripravljeni na vse! Praznik zagorskega Sokola, naj. bo praznik vsem onim, ki čutijo in mislijo z nami. Uprava sokolskega društva 'f Zagorju o/S. si je nadela kot svojo najvažnejšo nalogo, preskrbeti vsem bratom in sestram, da jim bo ta dan v resnici ostal v najlepšem spominu, a že je odobrena polovična vožnja. Istega dne se hočemo , tudi- po* kloniti spominu našega prvega brata Sokola,, blagopokojnega viteškega Kralja Aleksandra I. Ze» dinitelja. Tega dne bo odkritje Njegovega spomenika pred. pročeljem prenovljenega sokolskega doma. j • Zato, bratje in sestre, porivamo Vas že danes, pridite dne. 16. ju-nizja v Zagorje o/S. — Zdravo! ali taj ne bi trebao da bude duE od petnaest dana. Članstvu i® poUeban odmor, jer ge je pri* premanje za javnu vežba zamorilo, pošto se duže vremena po više dana uzastopce, a po nekoliko sati dnevno vežbalo, ali da prekid sistem atskog rada tra.ie puna tri meseca, to je, smatra« no, ipak previše. Sokolske jedmi* ce ne postoje samo radi prire-* divan.ia javnih vežbi, i zadatale sokolskih jedinica dan«? nlje više samo telesno vežbanje. Preko leta može svaka sokolska jedinica da radi po skrače* nom programu, sa skračenim brojem sati vežbanja, usled pomanjkanja jednog dela prednja-1 ka i smanjenog broja vežbačeg članstva svih kategorija. Jzlaz se nade u tome da se vrste spajaju-Osim redovnog vežbanja* članstvo može da pravi zajedničk? izlete posečujuči druge jedinice, ■naročito čete, unoseči u njihove redove duh bratskog zbliženja i potrebu medusobnog upoznavfH nja. kao i podstrekavanje na rad. Zatim se mogu priredivati izleti na istorijska mesta, upoznavajući i vaspitavajuči se u nacionalnoj istoriji, čime se vrši jed^n deo prosvetnog rada. Nisu od štete ni izleti u lepe krajeve prirode. To je članstvu večih mesta naročito potrebno, da posle sedmičnog rada u jatvorenim prostorijama Letnji u sokolskim Več u svima sokolskim četama i društvima održane su godišnje skupštine. Iz njihovih izveštaja vidimo, da ie u mnogim gradskim 'društvima bio preko leta preki-'dan svaki tehnički, prosvetni i 'drugi društveni rad. Taj prekid trajao je u mnogim slučajevima od prve polovine juna do druge polovine septembra. To je u vremenu kada i srednje škole ne rade. Nastavljalo se tek onda, kada su i škole počinjale redovnim predavanjima. Odlično su ta gradska sokolska flruštva naglašavala, da su preko leta prekidala s radom, zbog neimanja letn.ieg ve/bališta; zbog odlaska večine članstva na letovanje 1 zbog toga što ni škole u to vreme ne rade. Iz pomenutih razloga, — kada se uporede konačne statistike tehničkog, prosvetnog i ostalog društ.venog rada ovih poslednjih godina, otkada se uobičajilo da se preko leta u društvima preki-da s radom, sa statistikama rani-jih godina, kada letnji odmor nije bio toliko u modi. — zapaža se srazmerno opadanje celokup- . ................ nog rada. odmor jedinicama Razlog da se prekine s tehnič-kim radom zbog neimanja letnjeg vežbališta, nije mnogo opravdan, jer skoro jedna polovina svih sokolskih jedinica imaju, ili svoja ili privatna vežbališta. Tima vež-balištima služe se najviše društva u največim i večim gradovi-ma. Zato je neopravdan prekid tehničkog rada preko leta u društvima tih večih gradova. — O-sim toga, društva u tim grado-vima imaju ili svoje, ili iznajmlje-ne vežbaonice, u kojima se i preko leta može vežbati, ako ne-ma.iu vežbališta. U njima se može vežbati nesmetano od sunca, jer čbnstvo koje preko leta ostaje u mestu, vežba uveče, po završenom poslu. To članstvo sasto.ii se ve-činom iz redova državnih i privatnih činovnika, zatim trgovaca, zanatli.ia, intelektualaca slobodnih profesija, domačica i drugih- U vežbaonicama ima dosta vaz-duha, kada se provetravanje redovno vrši, a leti se može vežbati i pri otvorenim prozorima, pa ne može biti ispričavanja da je vazduh nečist. Razlog da bi u vežbaonice sunce prodiralo i sme-stalo vežbanju ne bi -tafcpder mq* gao biti opravdan, jer kategorije dece i naraštaja koje vežba-ju po danu, nisu u mestu, pošto su to školska deca, koja napušta-ju veča mesta i odlaze na letovanje. Prema tome, nema kome sunce da smeta. U mestu ostaje večina članova i članica onih profesija koje i onako cele godine samo uveče vežbaju. Ova kategorija vežbača, koja ostaje u mestu, mogla bi da nastavi redovnim radom u vežbaonicama, osim jednog kraćeg prekida od deset do petnaest dana, da se u vežbaonicama izvrše svakogodiš-nje potrebne popravke. Mnoga> društva koja imaju let-nja vežbališta, prekidaju takoder tehničkim radom, iz razloga da je večina članstva na odmoru. Na odmoru su većinom učenici, učenice, nastavnici, nastavnice i po koji gradanin slobodnog zanimanja. Nalazimo da ni ta.j prekid nije opravdan, jer preostalo članstvo ipak u svome slobodnom vremenu može da vežba kao i preko godine. Članstvo koje je preko teta o-stalo u mestu, ne samo da bi tre-balo da nastavi tehničkim radom, več treba da produzi i sa prosvetnim radom, ukoliko je to mo-guče, pa makar i u smanjenom obliku. Isto tako treba da se nastavi i sa drugim vrsta,ma sokol-sljog rada. tddesetyćdižtoiica iekalsk&^ dcušh/a u> Vetikoi кМмИ Sokolsko društvo Velika Kikinda, na čijem se čelu nalazi agilni Dr. P- Bojanič proslaviće ove godine na svečan način tridesetgodišnji-cu op,stanka. Glavni dani proslave biče 16 i 17 juna, kojom prilikom če se održati i župski slet župe Petrovgrad u Velikoi Kikindi, spojen ujedno sa proslavom dva-desetgodišnjice župe i sa osveče-njem župskc zastave, ko ju je po-klonio župi general u m., Dragu-tin Ristič, koji je prvi ušao u Petrovgrad i Veliku Kikindu sa srpskom oslobodilačkom vojskom. On če i kumovati zastavi. Sokolsko društvo Velika Kikinda namerava da ovim zajedničkim proslavama dade što širi nacionalni značaj, pa je odlučeno izdati svečanu spomenicu, koja se več nalazi .u štampi, a koju je sastavio dugogodišnji starešina društva, br. Stojan Jakšič. Spomenica počinje uvodnorn besedom starešinstva dfuštva. Predgovor je napisao pisac. Za- tim u obimnom članku „Politič-ke prilike", iznosi pod naslovom „Vojvodina u novom zamahu", nacionalni, politički i kulturno-prosvetni rad prvih ljudi vojvo-danskog javnog života u XIX veku. Prikazan je i čitav ekonomski život, kao i rad na zadrugar-stvu, rad Matice srpske i Sokolskih društava. Posebno je prikazan pokret Vase Stajiča, koji je kroz deset godina neumornog rada osvojio omladinu Vojvodine. Stajičev program je bio: Svome narodu služiti svim silama i u toj službi ne prežati ni od kakvih žrtava. Saradnika imao je mnogo, izmedu ostalih i dvra sokola iz Velike Kikinde, koji su položili glave za svoje ideale. U prvom delu poslanice, pisac ■iznosi uspomene prvog starešine, Slavka Lakoviča, na osnivanje sokolstva. G. 1910, u proleče, još pre nego je u Novom Sadu po-krenuta akcija za osnutak Sokola, sazvao je sa istim ciljem br. Lakovič tridesetoricu mladih ljudi. Prethodno je u Sremskim Karlov-cima konferisao sa Dr. Lazom Popovičem. Prilikom slanja na o-doBrenje, morala su pravila biti prevedena na madžarski jeziR, ali ime „Srpski Sokol" nije pre-vođeno, pa su pravila vračena natrag, da se i ime prevede. Naj-zad su potvrdena 30 juna 1912, pa je društvo počelo sa radom. Za vodu je doveden br. Branko Roler iz Novog Sada, gde je društvo dobilo ranije potvrdu pravila. Vežbalo se marljivo. Od crkvene opštine društvo je dobilo zemljište, na kome su sami članovi za letnji rad napravili drvenu kuču i dovukli 500 kola peska. Interes za sokolstvo postao je ogroman. Sokolske filijale su trazili Mokrin, Karlovo, Turski Bečej, Vranjevo, Melenci, Bečke-rek, Bašaid i najzad Sent-Marton dok je u Adi postojalo društvo, većinom sa dacima vežbačima. I u Budimpešti živo se radilo na osnutku Sokolskog društva, ali su vlasti pravile smetnje. Prijavila su se još neka mesta u o-kolini Pešte za filijale. Godine 1913 društvo je priredilo prvu javnu vežbu, za koju je publika pokazala ogroman interes, pa je policija počela jače motriti na Soko. Rad je nastavljen i u 1914. Posebna je pažnja posvečena filija-lama, koje su obilazili načelnik i starešina. Na selima je sokolstvo nailazilo na svesrdan prijem. Vršile su se pripreme za odlazak na svesokolski slet u Ljubljanu, a u Kikindi je za Vidovdan 1914 za-kazan slet sokolstva iz sviju fili-jala, koji je i održan, sa neoče-kivanim uspehom. Još u podne saznalo se za sarajevski atentat, ali je ipak održana javna vežba. Na inicijativu Novog Sada po-vedena je akcija za osnutak župe. Oko toga su najviše nastojali br. Popovič Laza i Žakula Stevan. Župa je osnovana u Novom Sadu, a za starešinu je izabran br. Bajazetov, za zamenika br. Lakovič. Rad u društvu vodila su brača Lakovič, Roler, i ostali funkcio-neri, potpuno besplatno. Društvo se izdržavalo iz članarine. Poseban deo Spomenice posvečen je društvenim filijalama, koje bi u neku ruku odgovarale današnjim sokolskim četama. Filijale su živele svojim posebnim životom, iako su bile pod nadzorom društva. Spomenica spominje filijalu u Velikom Bečkereku (Petrovgrad), kojoj je bio starešina M. Stefanovič. Druga je bila u Melencima, starešina S. Popov, treča u Turskom i Novom Beče-ju. kojoj je bio starešina Dr. B. Jovanovič. Takoder je osnovana filijala u Karlovu (Dragutiiiovu), sa starešinom S. Crkvenjakovim. Opširno je prikazan rad društvene filijale u Budimpešti, kojoj je bio prvi starešina Dr. K. Desimi-rovič. Omladina je najživlje uče-stvovala u radu budimpeštanskog Srpskog Sokola, priredujuči izlete u okolna srpska sela i podr- žavajuči budnim narodni duh kod našega elementa u Madžarskoj. Naročiti uspeh imali su u selu Lovri, koje je dao petoricu do-brovoljaca za srpsku vojsku. Na-pokpn je postojala društvena filijala i u Adi. Sve ove filijale ra-dile su do početka svetskog rata, kada su morale prestati radom. U posebnom članku prikazan je osnutak Sokolske župe u Ugar-skoj, za koju je dalo inicijativu Sokolsko društvo iz Kikinde. De-taljno su prikazani svi progoni i šikanacije, kojima je društvo bilo izloženo, kao i pojedinci Sokoli, sa strane madžarskih vlasti. Spomenica je bogato ilustrova-na snimkama iz života i rada sokolstva u Ugarskoj, i poslužiče kao dragocen dokumenat za poznavanje istorije našega sokolstva iz predratnih dana, na teritoriju Vojvodirife. KNJIGA „POTREBNA ZNANJA ZA SOKOLSKE VELOS1PEDSKE OTSEKE" U poslednje vreme organizova-nju sokolskih biciklističkih otseka u Savezu sokola polaže se naročita pažnja. Izradeni su svi potrebni uputi za uspešno organizo-vanje ovih otseka, a sada je, kao treča knjiga Biblioteke za pred-vojničku obuku sokola, izišla iz štampe knjiga „Potrebna znanja za sokolske biciklističke otseke". Knjiga se može dobiti kod Save za sokola, u Beogradu. ■ШШаЧИЛ,* 1Д|Ш|ј шт шт članovi Srpskog sokola n Velikoj Kikindi god. 1914. kancelarija, dučana i radionica, provede izvesno vreme u prirodi. Izleti i sastanci mogu se pri-redivati i u narodno-obrambenom cilju, izvršavajuči, prema prilikama, jedan deo njegovog programa. Iz izrietog razlaganja mogli bi-smo zaključiti, da letnji odmor u mnogim društvima ne bi trebalo shvatiti kao potpuni prekid rada, več kao smanjenje rada iz izne-tih razloga, ali o kome radu ipak treba voditi evidenciju i statistiku, kako se to radilo kroz ostali deo godine. Isto tako potrelv-no je da i one skupine članstva, koje odlaze organizovane na letovanje, vode isto tako tačnu e-videnciju i statistiku o svemu što fcu radile. T jedan i drugi letnji rad treba sumirati i izneti ga sredenog u godišnjem izveštaju, a odatle skupno dalje u župski i savezni izveštaj. Ako bi se tako radilo, tada bi imali tačniju sliku svega onoga šta su naše jedinice preko cele godine radile, Kada bi se vodila tačna statistika i o letnjem radu, koji se u-•led letnjih prilika skračuje, tada bi moguče bilo manje onih jedi-nica koje su dosada naglašavale da su održavale letnji odmor. Ante Tadič Омладинска академнја Соколског друштва Београд l Нараштајски отсек Соколског друипва Београл 1 приредио је 4 маја омладинску академију, у великој вежбасници соколског дома »Краља Александра I«. Веома похвалан је рад Омла-динског отеека соколског дру-шгва Београд I, ксји је у послед-ње време развно свестрану актив-ност. Отсек има просветпу, про-пагандну, иовинарску, техшгчку, стре.начку, пннгпонг, ириређивач-ку и шах секцију. У последње време приредио је окс 15 посела, 5 нараштајских забава, 4 сгрс.Ђа-чке и '2 пдагпонг утакмице. Не-давно је у Руском дому приредио успелу ириредбу за децу. Сада организује летовање на мору. И за сву академију радио ie живо, па је то уродило плодом. Веома велики opoj публнке, из свих београдских сокслских дру-штава, изаслаиика Савеза н со-колске жупе Ееоград, посетили су приредбу, коју je отворио претседннк стсека, брат Борели. Просветар друшгва, Танасије И-лић, говорио je о соколској омла- дини, њеним циљевима и успе-сима. Мушка деиа извела су затим »Деветку« од А. Мудрсг — М. Катића. Тачка је била увежбана, само јо је од успеха нешто окр-н,ио спори темпо. Омладинске тачке губе своје обиљежје, ако се нс шводе брзином, која деци од-говара. Као најуспелија Тачка могу се сматрати »Ритмичке игре« жен-ске деце од f. Јурманове. Темпс, гардероба и мскоћа извођења би-лн су у складу. — Рецитација на-раштајца Jamunha била је на ме-сту. Млађи мушки нараштај извео је »шестииу« доста добро, али то није бнла »осммиа« сд Р. Бана, као шго је стајало _v програму. Затим је наступио мушки нара-штај на високои раабоју, а жен-ски нарашта.ј на високој греди. Виднс ie отскакао мушки иара-штај, док је женски био досга несигуран. Женски нарашгај извео јс у на-родним ношша.ма »Народна ко-ла«, које је увежбала с. Јурмано-ва. Иародни моткви, живописиа ношња, весели и живахни покре-ги те песма, дају овим тачкама чар, који ггублика топло поздраз- Naraštajcl, saradjujte u „Mladom Sokolu" Več treču godinu izlazi u Splitu odlični sokolski naraštajski list >MLADI SOKO«, vrlo dobro uredivan, pun zdravih misli i va-spitnog štiva, neobično korisnog za omladinu. List se lepo razvija, ali bi JOŠ BOLJE USPEVAO, KADA BI GA PODUPRL1 NARA-ŠTAJCI IZ OSTALIH ZUPA, a ne samo iz primorskih, koji do sada u glavnom u njemu saradjuju. Zato je ;»MLADI SOKO« n poslednjem broju objavio POZIV NA BRAČU l SESTRE NARAŠTAJCE, iz svih ostalih župa, a naročitrr onih, koie su bliže Splitu, DA MU ŠALJU DOPISE O SVOM RADU I ČLANKE, o kojima če iznositi svoje poglede na današnja nacionalna i sokolska pitanja. Pošto je »MLADI SOKO« zaista odličan naraštajski list, mi pre-poručamo takode naraštajcima iz čitave Jugoslavije da saraduju ti njemu, da ga čitaju, pretplačuju i šire! Cena mu je samo ll> dinara godišnje, a izlazi svakog meseca. Naraštaj danas treba da se o-kupi i da nastoji u svoju sredinu dobiti sve svoje vršnjake, u čita-voj Jugoslaviji. Uloga i dužnost sokolskog naraštaja danas je o-gromna, jer od njega zavisi, ka-kve čemo imati buduče generacije. „Mladi Soko" bi niogao da bude centar za to okuplianje, pa stoga treba svi u njemu da saraduju. Rukopisi se šalju na SOKOLSKO DRUŠTVO SPLIT. .•ha, a да не говоримо у културнс) страни сгвари. Нека кола ипак кису била шведена тачио. • Мушки нараштај извео ie ско кове преко стада, лепо и дсбро Женски нараштај извео је »Рит-мнчке саставе« од с. Еуљановић, складно и оригинално, ма да му-зика у почетку није била у скла-ду са п&кретима. Лепа »шестица« братз Новако-вића је била, све до момента, ка-да су вежбачи осетл>иво погре-шили, најуспелија тачка npo-грама. Сцена, коју је извео мушки и женски нараштај, је била сриги* нална, и врло актуелна. Можда смо били престроге су-дије ове академије, иако знамо да ју je изводило припадништво друштва, које свсју вежбаонииу ставнла на расположењг војсци, али циљ је уиозорити, не вежба-че, него оне, који увежбавају. Кригика је написана добронамер-но, а акздемија је показала заи-ct:s много лепих- страна. И. Седлачек. Olu> итм/а luqadcu/e*usU£ , који каже; „Само једноме чове* ку припада да води високу по-литику, и само он има право да чоже с нама располагати. Рз-дујемо се, да смо добили таквог вођу!“ „Schaffcnde Jugend“, који из-лази у Новом Саду, пише у по-следњем броју о васпитању не-мачке омладине, и каже: „Ми требамо потпуне људе, људе којч знају само „разумем , али никад не питају „зашто . Мч треба.ио младиће који не познају било каквс запреке, те ако на за-цреке наиђу, уклањају их пуном ci'агом ca пута". Новосадски „Дан“ ce с пра-вом пига, — да није то зада-так „пете колоне“?! USPFŠNO DELOVANJE SOKOL-SKOG DRUŠTVA SANTIAGO DE ČILE Veoma agilno sokolsko društvo Santiago de Čile organizuje ovili dana Školu za srpsko-hrvatski jezik i uspostavlja svoju društveno čitaonicu. Savez sokola K. J. ceneči ovaj rad društva u Santiagu, poslao mu je veči broj knjiga, potrebnih i za školu i za čitaonicu. Prijatelji naših iseljenika, koji bi želeli da .obogate knjižnica o-vog društva neka svoje knjige u-pute Savezu Sokola koji če ih poslati, sa naznakom darovate- SOKOLSKA ŠTUDENTSKA OMLADINA I RAD U NARODU Velika je razlika izrnedu predratne i današnje univer-zitetske omladine. Prije rata študenti su bili u stalnom kontaktu sa narodom, osje-čali sa njime, bili tumači njegovih želja, težnji i potreba. Študenti su.tada bili u prvoj liniji u borbi za sreču i na-predak svoga naroda. Mnogi od njih su batinama, robi-jom, a neki i životom dokazali svoju ljubav prema narodu, pa je ono što danas imamo, u velikoj rnjeri plod nesebičnoga rada predratmh revolucionarnih omladinaca, studenata i srednjoškolaca. Danas se, nažalost, situacija promijenila. Veliki je rat sasvim izmijenio poglede na svijet. Poslijeratna generacija^ ni malo ne liči na svoje očeve. Jedni sa prezirom govore o idealima svojih pre-daka, a drugi teže za uživanjem, karijerom i novcem, Omladina se zanosi novim, protunarodnim, iz vana im-portiranim idejama. Narod je ostao sam. Jedan znatan dio intelektualne omladine ga je zaboravio i zaplovio u internacionalne vode. To je tim teže, što su baš sada narodi} prijeko potrebni mladi, sposobni i agilni intelektuaci, da ga vode, uče i osviješčuju. Eto, tu je veliko polje rada za svakoga Sokola, a naroči-to za nas, Sokole-studente. Mi treba ne samo da zami-jenimo onu omladinu, koja je svoj narod zaboravila, nego i da suzbijemo štetni rad onih, koji u službi protuna-rodnih ideologija, truju vla-stiti narod. Narod mora da uvidi, da još ima njegovih sinova i kčeri, koji ga vole i koji žele da mu pomognu. Vodeni tom mišlju, Sokoli-studenti, okupljeni u Sokol-skom studentskom središtu, hoče da idu u narod, da ga upoznaju, da u njemu rade. To če postiči na dva načina : radnitn četama i putujučim ekipama. Za vrijeme godiš-njeg raspusta iormirače se radne čete Sokola-studenata, koje če otiči u mjesto gde bude potrebno, pa če tarno nastojati da i fizičkim ra-dom, kao što je podizanje če-sama, popravljanje puteva, opravljanje sokolskih domova, škola itd., — koriste narodu. Osim toga, oni če razviti kulturnu akciju medu stanovnicima toga kraja. Putujuče ekipe, sestavljene od tri, četiri, pet ili više članova, putovače po cijeloj državi i obilaziče sokolska društva i čete. Tu če članovi ekipa promotriti cijelokupni rad u jedinicama, držati predavanja i sastanke sa članstvom i naraštajem, upučiva-ti, i pritom se sami učiti. Radne čete i ekipe biče odlične praktične škole za same Sokole-studente, a narodu če biti dokazom, da još ima o-mladine, koja hoče svoju dužnost prema njemu da ispuni do kraja, bez obzira na bilo kakve prepreke. Serventi Nedjeljko propagandni kurs sokol- SKOG STUDENTSKOG SRE-DIŠTA Da bi se članovi Sokojskog studentskog središta osposobili za rad u narodu, održače se propagandni kurs u prostori,iama Sa-veza Sokola K. .1. u vremenu od 10 do 20 ma.ia o. g. Predavanja su ova: »Besedništvo« (brat Radmilo Grdir, generalni sekretar Saveza K. .1.), »Telesne vežbe kao osnov sokolskog vaspitanja« (br. Ivan Kovač, načelnik Saveza SK.J), »Jednakost, bratstvo i sloboda sa sokolskog sfanovišta« (brat M. Majstorovič, prosvetar Sokolskog društva Beograd X), »Sokolstvo Prema fašizmu, nacionalsoeijaliz-mu i komunizmu« (brat R. Grdičf, »Preratna revolucionarna omladi-na« (Niko Bartulovič). Da bi brača i sestre dobili što 'iše korisnog znanja, preporuču-ie se najtopiije brači i sestrapia da uredijo posečuju kurs. Kurs počifiie u petak, 10 . maja o. g. u 19 časova. Sl. Nič. PROPAGANDNA TURNEJA SOKOLSKOG STUDENTSKOG SREDIŠTA U mesecu maju odlaze Članovi Studentskog sokolskog središta, u Beogradu, na turne ju po sokolskim jedinicama. Prvu posetn u-ciniče jedinicama sokolske župe Skoplje, pa če sc tom prilikom održati velike sokolsko-študentske omladinske manifestacije, lina iz-gleda da se i na Univerzitetu u Skoplju osnuje sokolsko-student-sko središte. I. S. СТУДЕНТИ Г.ОКОЛИ CF. MF. ДА.1У Агилан рад Соколског стулент-ског средишта v Београду изаз-вао је забуну код студената ле-mntapa, који су већ ложивели неугодан пораз код избора у Академски Аероклуб, и чија безначелност је почела отваратн очи широким студентских Kpv- говима, тако да их све више о-стављају. Осећајући то, кушају да се наметну терором, па су стали да инсултирају поједине студенте Соколе, зато што носе с< колску значку. Посве наравно, да студенти Соколи то неће гр-пети и да he на свако насиље одговорити највећом одлучнош-ћу, као што и доликује правим Соколима. PRED SOKOLSKE GIMNASTIČKE UTAKMICE U ZEMUNU Velike sokolske utakmice u gi-mnastici za nezvanično prvenstvo Saveza Sokola K. J., pobudile su u našoj javnosti veliko intereso-vanje, a održače se u Sokolskem društvu Zemun—Matica, 12 maja, u 15 časova po podne. Reprezentaciju zapadnih sokolskih župa sačinjavače ovi sokoli-takmičari: Gregorka Boris, Forte Miro, Vildman Oti, Vitek Gvido, Šega Bojan, iz Ljubljane; Pristov Janez iz Jesenica, Josipovič Stje-pan iz Zagreba, Primožič Jože iz Maribora i Stavbej Ivan iz Celja, dok če reprezentaciju istočnih sokolskih župa sačinjavati: Stergar Miloš, Merzilikin Dimitrije, Bela Norbert, Jurman Ervin i Buda Juraj iz Beograda. Vukičevič Petar iz Borova, Kujundžič Josip iz Subotice, Kovačevič Boško i Riht.aršič Ivan iz Sarajeva. Medu pomenutim imenitna sva-kako je na.ipoznatije ime Josipa Primožiča, bivšeg prvaka sveta u gimnastici, koji se eto i ako je pre.šao 40 godina opet. takmiči na ovim teškim utakmicama. Posebno pOglavlje zauzima sva-kako Činjenica da če kao sudija fungirati i Leon Štukelj, bivši vi-šestruki svetski prvak u gimna-stici i najbol.ii pretstavnik tele-snog vaspitanja u Jugoslaviji. Ul a z pice za ove utakmice pro-daju se u Načelništvu Saveza Sokola. Očekuje sc velika poseta sokola iz prestonice i iz provincije. 1. S. Први плодовн маније дељења „Југословенски Ј1ојд“ и „Хр-ватска стража“ се жале, што је на скупштини Српског ауто-клуба закључено ,да његови чла-нови преко лета путују у крзје-ве, који да су сви изван Бано-вине Хрватске, na „Хрватска стража“ позива против тога у помоћ гесло: „Хрвати нека иду на летовање само у Хрватску!" Истовремено словеначки лист „Зора“, који излази у Сарајеву позива Словенце изван Слове-није, да се организују, јер у Бановини Хрватској постоји тен-денција да се истисну сви чи-новници и намештеници Словен-ци, а иста тенденција да ће се јавити и у другим крајевима. „Обзор“ одговара на то, да су Словенпи раније неправом зау-зели те положаје и да их мора-ју препустити Хрватима. Као што се, дакле, види — изгледало би да немамо пречег посла, него да се међусобно ис-тискујемо и бојкотујемо! Као да нисмо са запрепашћењем октрили, да нам је земље пуна наметљивих „туриста" и страних агената, које требамо заједнич-ки, и да истиснемо и да бојко-тујемо! Па уместо да се лек тражи у томе, да престану и rio-јаве, за које и „Југословенски Лојд“ признаје, да су криве о-ваквим закључцима „Српског ау-токлуба, — „Хрватска стража" удара у демагошке пароле, ко-је сиромашним хрватским при-морцима неће донети ни паре прихода. Т6 су, уосталом, прве после-дице маније дељења свега и свачега, па зато можемо сви за-једно, у хору казати: „Tu 1 as voulu, George Dandin!“... ČITAJUĆI NOVINE... Sokolska izložba u Mokrinu Shvatajuči veliku ulogu sokolstva u današnjici, Sokolsko društvo Mokrin priredilo je, u domu Kralja Petra I. Oslobodioca, so-kolsku izložbu. Društvo se oblatilo župi i saveznom Prosvetnom odboru, koji su nas obilnim ma-terijalom pomogli. Isto tako i članstvo društva je ustupilo pojedine predmete, a izložbu su sre-dih članovi društva, po uputstvi-ma prosvetara, br. Adamova. Izložba je na svečan način otvore-na u nedelju, 21 aprila, prigod-nim govorom prosvetara, a u prisustvu rnnogobrojnog članstva i ostalog gradanstva. Izložba je trajala do 6 maja, a posetio ju je veliki broj gradanstva kao i sve članstvo, pa je imala velikog uti-caja na širenje sokolstva medju gradanima. Na čelu izložbe bila je izložena društvena zastava, oko koje su slike Nj. V. Kralja Petra II., Bla-ženopočivšeg Viteškog Kralja A-leksandra, Kraljice Marije itd. Zatim se u n joj nalaze: veliki tablo pozorišnog otseka, statua Tirša, tri divne svilene zastave bratske Čehoslovačke, donete o-vamo sa sleta u Pragu; mnogo-brojne i raznolike značke, malo-kalibarske puške, fotografije sa raznih sletova, vežbi, točajeva i dogadjaja u društvu. Zatim plakati sa svih društvenih priredaba, pozivnice i sl. Pored toga su na zidu novinski isečci, prikupljeni za 10 godina. Na stolovima su sredeni mnogobrojni sokolski li-stovi i razne sokolske knjige, a na zidu su razna sokolska gesla, statistike, izveštaji saveza, župa i t. d. Opšti utisak izložbe bio je odličan. Na dan 21 aprila, pozorišni ot-sek društva je prikazan „Vodu sa planine" od g. g. Plaoviča i Dokoviča, pa je svojim dosedanjim uspesima dodao još jedan veliki uspeh, D. A. Predajuči odlikovanje članovima s>Hrvatske Zaštite«, ban g. Dr. Šu~ bašič je održao govor, koji je za-vršio ovim rečima: »Čestitam Vam i pozivam Vas, da ostanete dosljedni osječaju osobne odgovornosti prema vršenju dužnosti, koje Vam nala-žc narod i država. U tom znaku kliknimo: Živio Kralj Petar II., živio Knez Pavle, živila Jugoslavija, živila Hr-vatska i naš prisutni pretsjed-nik dr. Maček.« I danas smatramo da su pojedine grupe »Hrvatske Zaštite« više škodile ugledu Banovine Hrvatske i smirivanjv u Jugoslaviji, nego što su dobra učinile, i da oni koji su to učinili, nisu imali rašta da predlože ova odlikovanja. — Ali r.astave li njihovi vodji da im govore ovakvim rečima, može ipak nešto da se popravi. Ako ništa drugo, otpasti če frankovci i razbijači, a to je prvi korak ka ozdravljenu... * U svom napadajo na papinski list „OŠSERVATORE ROMANO", z bog toga što simpatiše sa demokratskim silama i traži slobodu za male narode, — Farinačiev ,,RECI N E F AS C ISTA" iv rdi, da se „Papa štavio na stranu francuskih katolika, koji saraifuju sa komuni-stima"; da je urednik papinskog lista „obični instrumenat u ruka-ma Jevreja, rnasona i neprijatelja crkve"; te da je „Vatikan solida-ran sa komunističkom i mason-skom Francuskom i sa protestant-skom Engleskom'1. Isto tako se „Regine fascista" n/ga papinskom listu, što je že/eo pobedu čehoslovačke i Poljske. / šta da se čudimo onda, ako kojekakvi rasistički bilteni prigo-varaju „Sokolskom glasniku“, da „štiti komuniste1', zbog toga što se zaiaže za čehoslovačku i za pobedu pravde, ako se čak i rimski Papa, zbog tih istih razloga, oglašava za — „s aveznika komunista?!" I zar več nije jasno i maioj de-ci,. da je sve to jedan isti i jedin-stveni sistem?... * Poiemišuči o Bačkoj i Baranji, klerikalna „HRV ATS K A STRAŽA“ iznosi i o vaj argumenat: „Mi pišemo nadalje kao katoliško glasilo i ističemo kao važan argumenat i tu činjeni-cu, da su Baranja, Bačka i Banat krajevi s apsolutnom kato-ličkom večinom i da katoliški dio ove države nebi nikako sa zadovoljstvom gledao pripojene ovih krajeva jedinici s inovjer-: skom apsolutnom večinom." Prema torne se kod nas uopšte ne bi radii o o sporazumu izmedu Srba i Hrvata, več izmedu katolika i „inovjernikapri čem bi, u izvesnim delovima naše države, Nemci, Madžari itd. trebali da bu-du merodavniji u javnim pitanji-ma, ako su katolici, nego li Srbi, pa čak i Hrvati, ako nisu katolici! * Da talenat nije nikakva odbrana od moralnog sloma, pokazali su toliki umetnici i pisci, čiji moralni postupci su bili za svaku osudu. Medu ostalim je to pokazao i norveški književnik, Knut Hamsun, kada je pre nekolikp godina na-pao utamničenog svog druga, nc-mačkog književnika Osjeckog, koji je dobio Nobelovu nagradu, dok je haprotiv uzeo u odbranu one, koji su ga držali u zatvoru, u kome je i umro. Knut Hamsun je na tom putu istrajao, pa je postao najrevnosniji saradnik nacionai-socijalističkog organa u Norveš•: koj, koji se badava delio Norve-žanima, a DNB pravi sada rekia-mu za njegov proglas, u kome poziva norveški narod, da baci o-ružje i da pode kuči, jer se „Nemci bore za sve nas, i slomiče tira-niju Engleza". To što je Hamsun prijatelj Ne-maca, a protivnik Engleza, njegova je stvar. Ali zna se, kakvim se imenom naziva čovek, koji napada zakonitu vladu i vladara svoje zemlje, koja je u ratu, a hvali vladu i zemlju, sa kojom njegova o-tadžbina ratuje. 1 ako g. Hamsun zaista misli da Englezi, a ne Nemci tiranišu Norvešku, moral bi za-htevao da pozove narod da se bori protiv Engleza, a ne da propoveda poltronsko hacanje oružja, jer se — „drugi bore za njih!" Bogu hvala, mi na Balkanu nemarno tako visoke „kulture"-. i Da svojim čitaocima prikaze što gustioznijom siovačku „neza-visnost“, klerikalna „Hrvatska straža“ podvlači, da pretsednik slovaške republike, Dr. Tiso, ni kao šef države, nije hteo da na-pusti službu župnika u nekom slo-vačkom selu, več da i dalje pola-zi svake nedelje tamo, da služi misu. Nikakvo čudo! Župnička plata, kolika bila da bila, je sigurno u-hlebljenje, a pretsedništvo siova-čke „nezavisnosti", — kao i Kvis-iingovo, ili Kusinenovo pretsedni-' štvo, — može svaki čas da postane na vrbi sv i ral a... Uprava Sok. župe Sušak—Rijeka, na skupštini 7 aprila 1940 g; SOKOLSKI • NARODNI IJNIVER-ZITET Osmo predavanje na Sokolskom narodnom univerzitetu, župe Beograd, u Sokolskom domu—Matici, održao je 8 o. m., br. Dr. Petar Jovič, starešina Sokolskog društva Ruma, o temi: »Soko je narodna i nepolitička organizacija«, pred velikim brejem slušalaca, koji su predavača sa pažnjom saslušali. Temperametnim i po- znatim privlačnim načinom izla-i ganja, Dr. Jovič je prikazao na« šu organizaciju u pravoj slici. Njegovo predavanje bilo je nagra-deno oduševljenim pljeskom. * Sledeče predavanje održače 15 o. m. brat Dr. Ivan—Marija Čok, pretsednik Saveza emigranata u Jugoslaviji, o »Sokolstvu i Jugo-slovenima u tudini«. Početak u 8 sati uveče. Kratke vesti iz našeg sokolstva Sokolsko društvo Ljubljana— Moste priredilo jc godišnju telo-vežbenu akademiju, koja je uspela u svakom pogledu. Veliki broj gledalaca, koji su ispunili i poslednje mesto prostrane dvorane, srdačno je pozdravljao svaku tač-ku programa, koji je bio vrlo obiman i zanimljiv, napose tačke Češka i Slovenska beseda. Uz pevanje „Himne sokolskih legija", zavržena je akademija. Za uspeh ove lepe priredbe ide u prvorn redu zasluga mladoga načelnika br. Lasana i načelnicu s. Kruhar. Sokolsko društvo u Kucuri, srez Kula, sagradilo je dom u o-kviru SPP, troskom od 200.000 dinara, sakupljenim medu članstvom i mesnim stanovništvom. Za unutrašnje uredenje, koje če biti izvedeno u toku leta. potrebno je još oko 100.000 dinara. Sokolsko društvo Tijesno orga-nizovalo je zajedničko slušanje sokolske radio reportaže, koju daje beogradska radio stanica, u društvenom domu. Tako je 25 o. in. slušalo govor br. Dr. Belajči-ea, 1. zamenika starešine SSKJ, preko 70 pripadnika u Sokolani, gde je dao instalirati svoj radio aparat starešina društva br. A. Obratov. Predavanje br. Dr. Be-lajčiča ostavilo je ditbok dojam na slušače. * Uzajamno su gostovala Sokolska društva Cetinje i Podgorica preko pravoslavnih uskršnjih praznika. Prvi dan Uskrsa pose-tilo je društvo Cetinje Podgori-cu, gde je u zajednici sa tamoš-njirn sokolskim društvima priredilo zabavu u Sokolskom domu, sa tehničkim, prosvetnim i zabavnim programom, posle koga se razvila igranka, uz svirku džez-orkestra Sokolskog društva Cetinje. Drugog dana podgorički Soko-. ti vratili su posetu Cetinju, gde je takoder održana prigodna priredba. Sve tačke su uspele i na ovoj zabavi, a napose „Valcer" članica i „Poleti, sivi sokole" pod-tnlatka. Moralni i materijalni u-speh obeiu zabava prešao je sva očekivanja. M. Dedič * Sokolsko društvo u [dvoru priredilo je prvu svoju akademiju sa zabavom u Narodnom domu „Mihajla Pupina", sa obimnim i biranim programom, koji je u potpunosti uspeo. Napose je u-•'peo nastup diletanske sekcije, raport lokalnih dogadaja i dr. Prisutne, koji su priredbu pose-tali u lepom broju, pozdravio je starešina, br. V. Nikotin. Najviše zasluge za uspeh priredbe ima br. načelnik Pavlov i načelnica Kazimira Seršič. * Pišu nam iz Raba: Dne 23 aprila naše je ostrvo proslavilo 19-godišnjicu oslobodenja od tudin-ske okupacije. Mjesto je bito iskičeno .jugoslovenskim zastavama. Sokolsko društvo je, .u po-čast ove proslave priredilo vrlo uspjelu akademiju. Izvanredno su li.iepo izvedene simbolične vje/.be, prema narodnim pjesmama. Osim toga prikazan je igrokaz „Dobra djeca" te nekoliko prigodnih deklamacija i dijaloga o značaju dana. M.iešoviti dječji pjevački zbor otpjevao je nekoliko lijepih pjesaina. Vježbe je pratila društvena glazba. I ako je u isto doba davana u mjestu još jedna priredba, posjet i-e bio ogroman, a uspjeh odličan, tako da s nestrpljenjem očekaje-mo novti priredbu, koja se več sprema. * Sokolsko društvo Krupanj na drugi dan Uskrsa priredilo je sokotsku akademiju, koja je uspe 1* u svakom, a naročito u mo ralnom pogledu. Društvo sada priprema da na najsvečaniji na čin proslavi Durdevski Uranak, izletom na „Dulim“, gde je društvo renoviralo stari opštinski park, kao novu zavetnu misao u Sokolskoj Petrovoj Petoljetci, nazvavši ga „Petrov park". Društvo nastoji da i ostale zavete i-spuni, od kojih je dve trečine več izvršilo. * U Šibeniku je u dupke punoj sokolskoj dvorani održao predavanje o temi: »Kulturno i nacionalno herojstvo kod Jugoslovena« br. Dr. Mirko Perkovič. Prime-čen je vrlo veliki broj omladine, koja je predavača srdačno po- zdravila. + Sokolsko društvo Ravna Reka, dobilo je prilog za dovršenje svog doma, 240 kutija masti za obuču, od brata Maksa Henigmana, sop-stvenika radionice obuče u To- plicama, Dravska banovina. Društvo mu se od srca zahvaljuje. * Igralci Sokola v Selnici ob Dravi so igrali igro „Zadrega nad zadrego" ter isto uprizorili v dvorani br. staroste. Marljivim igralcem je bilo v zadoščenje polna dvorana občinstva, ki je z zanimanjem sledila poteku igre. Dramski odsek je z isto igro bil v gostih pri br. Sokolu v Limbušu. Prijetno je bilo selniškim Sokolom, videč bratski sprejem in velik odziv domačinov, ob prvem gostovanju Kobancev v lepem Limbušu. * Sokolsko društvo Tomaševac, instaliralo je u svojim sok. pro-storijama radio-aparat te su članovi več imali priliku za slušanje sokolske reportaže, ko.ia je na članove imala silnog utiska. Ujed-no je društvo instaliralo i emisi-onu stanicu, pa se sve priredbe, koje se redovno svake subote o-država ju za narod, — prenose se iz sokolskih prostorija, za javnost. Prvu emisiju održalo je društvo 27 prošlog meseca, sa u-vodnirn predavanjem o sokolskom radti: na pVogramu su bile muzič- Staniča. Vilhelm Zirpel, A. Klanze i Johan Matschinski osu-deni su na 5 godina robije, a Georg Kuper i Teodor Cura na 3 godine robije. B. Nitsch je. o-suđen na 2 i po godine robije. fauftiu Јана Хрреци У Прагу je, npe неколико да-на, умро Јан Худец, секретар Филозофског факултета, на уни-верзи у Прагу, и један од нај-заслужнијих пријатеља југосло-венског народа и нате књнжев-hocth. Рођен r. 1856, Јан Худеи се посветио литерарном раду и у велнке се занимао књижевности-ма словенских народа. Највећу бригу посветио је међутим, југо-словенској књижевности, тако да се може казати, да нигде у свету нема човека, који је толи-ко преводно из наше литерату-ре и толико о њој писао, као Јан Худец. Превео је читаву библиотеку романа, приповре-дака, драма, студија и песама од Ива Војновића, Б. Нушића, Зма-ја Јове, И. Цаикара, Ђалскога, Шеное, Б. Ловрића, Тресића-Павичићз, Прешерна итд. llpe-водно је затнм наше народне песме и написао читав низ сту-дија о Његошу, Шенои, Лази Лазаревићу, а нарочито о Иви Војновићу. Целокупна Војиови-ћева дела објављена су npe nap година у преводу Јана Худеца. За тај свој огромни рад, поч. Јан Худец је био одликован раз-личитим југословенским орденн-ма, а био је изабран и за почас-ног члана Савеза југословенско-чехословачких лига. Својим радом је Јан Худец У великој мери приближио југо-словенски културни живот чеш-кој публици, и зато he му наш народ бити вечно захвалан. Сем тога je Јан ХУдец увек ишао на руку југословенским студентима, на Филозофском факудтету, који су са највећим жал>ењем дозна-ли. вест о његовој смрти. Нека је хвала и слава Јану Худецу! SOKOLSKI CU.ASNIK Ло&џра&ни тмеЦи^ми Сокола Ссжопска жупа Мостар: Саве- •зу Сокола Краљевине Јутославије. На двадесет првој годишњој скуп-штинн Соколи мостареке жупе окупљенн соколском љубавЂу и народним потребама. у славу Bora, за покој душк Крал>а Муче-ника, за дуг и сретан живот мла-дог Краља и с-јај Југославије по-здрављамо љуб.Ђеног Кра.Ђ.г п народног гоеподара, уз завјет, да ћемо у сваком часу и у евакој дужнсгстн истрајати и наш на.-рганп дух прославети. — Жупа. * Соколска жупа Скопп,в: евоје петнаесте редовнр. скупшти-нб еоколи и соколппе окуп.гени у царскоме граду Скоп.Ђу на о-балама Вардара, пуним срцем л.убави, оданости и верностл кли-чу: Да жнви на.ш узвишенн Првн Соко, Њ. В. Краљ Петар II, да зкиви дом Карађорђевића!- —• Тајннк Никола Ставрић, старешп-на арх. Стеван Гааикаловић. * Свколска чста Зијвмљи, жупа Мостар: Са, овојв годишње скуп-шткне поздрављамо братски Са-вез, стојећн верии идеалима оо-колства. јединстбу, слободн! Здра-во! — Тајник д етарешина. * Секолоно друштво Књажвввц. Савезној управи. која. је у овим тешиим и судбоносним да.нима за, човечанство, за словенство п соколство водила југословеноко соколство правим пугеи, Соколи са Тимока окупљвни на ванред-ној скупштнни Соколског друш-тва Књажевац, шал^у својв по-здраве, и жвле да Савез и даље устраје у раду за срећу нашег Узвпшеног Старешине Њ. В. Кра-ља Петра П, на поиос пелокупнот соколства, на част н&рода п нсза-вислост у.једттн>ене отаџбине. Здраво! — Старешина М. Бош-ковић. PRIREDBA ZAGREBAČKOG SO-KOLSKOG NARAŠTAJA U nedelju, 21 aprila, održao je naraštaj zagrebačkih sokolskih društava I, II i Ш, prvu ovogodiš-nju zajedničku priredbu, u pro-štorijama Sokolskog doma. Osečajuči potrebu saradnje da-nas, kad je sokolstvo u banovini Hrvatskoj potisnuto, zagrebački naraštaj, svestan da če samo za-jedničkim silama postići vidne rezultate, stavio je čvrste temelje baš ovom priredbom. Pozdravnu reč je govorio brat Zdravko Stanič, pretsednik naraš-tajskog odbora, koji je naglasio da se naraštaj neče dati smesti u svome radu, čije' je načelo: jedan narod, jedna država, jedno sokolstvo. Program se odvijao u uzornom redu, a sastojao se iz tehničkih tačaka, recitacija i jedne glazbe-ne tačke. „Gimnastički sastav“ su skladno i vrlo dobro izveli naraš-tajci Sokola III, koji su ga i sa-stavili. Brat Jovanovič recitovao je Nazorovu: „Galiotovu pjesmu", i Iliča ml. „Vojničko pismo". Na-raštajke triju društava odvežbale su simultane vežbe na dva dvo-visinska razboja, i postigle efe-kat kod gledalaca. Naraštajci sok. II dali su slobodne vežbe: uz pratnju glazbe vežbali su pojedi-načno svoje sastave buduči vrhunski takmičari, te su time pokazali nešto novo. Poiedinci su izveli elemente, kojih se ne bi stidio ni neki olimpijski vežbač. Dvoržakovu „Humoresku" otsvi-rao je trio: s. Milkovič i brača Radonič i Ajzen. Naraštajke Sokola II izvele su slovenske narodne plesove; mladost i svežina izbijala je iz njihovih pokreta. Sa-stav je uvežbala s. Zora Vajnhart. Gimnastičko-ritmički sastav prikazali su naraštajci Sokola I; kompozicija je bila dobra, ali je premalo bio uvežbavan. Na razbo-ju su naraštajci društva II i Hlod- Гласови Лист „Свесловенска трибуна", који излази у Београду, је об-јавио недавно чланак, под на-словом „Југословенско сокол-ство у одбрани земл>е“, у коме је изнео све што соколство ра-ди на пољу народне одбрамбе-ности и подизања борбеног ду-ха. Затим каже: „Док се тако читаве apunie со-колске омладине припремају за иајлветију дужност одбране зем-ље, дотле се преко моћне сокпл-ске органнзације врши непреки-паџ и снажан моралнн утицај на чктаву јавност у циљу дчзања националне свести, вере у своју отаџбнну и државу н на сузби-јање свих дефетизама који се спроводе од непријатеља нашс zenjbe. Месеци који нам прегсто/е даће одбранбеној акцијн савеза шире размере и још већи замашај н Beh сад је извесно да hc југословсн-суо соколство које је тако сјајно изврптло свој задатак у борбама за ослобо^еље, извршити своју дужност према Краљу, народу и отаџбннн у овим великим и суд-0бноснин часовима светске исто-рије Маћарски лист, „Пестер Лојд“, је објавио чланак- свог београд-ског дописника о стању у Југо-славији, у коме се између оста-лог каже: vežbali efektne i teže vežbe, pa ima nade, da če ti vežbači u bu-dučnosti dostojno reprezentirati zagrebačko sokolstvo na vrhunskim takmičenjima. Kao posljed-nju tačku izvele su naraštajke sokola I „Ritmički sastav“, stariju kompoziciju Milana Jankoviča. Sastav je izveden skladno i dobro, sa gracioznim kretnjama. Starešina Sokola L, brat br. Fran Zavrnik, pozdravio je naraštaj, moleči ih da nastave sa sa-radnjom. Program je završen pozdravom državnoj zastavi i pevanjem himne „Hej Sloveni". Posle toga odr-žana je zabava i igranka. Слава београдског соколског друштва „Матица" Соколско друштво Београд— Матииа прославило је у дому „Краља Александра Г, своју друштвену славу, Св. Ђурђа. Овогодишња прослава је нај-успелија откад друштво славн. ГТрослави су присуствовали бројни делегати, као изаслани-ци Министарства војске и мор-иарице, Министра за физичко васпитање народа, Инспекције Земаљске одбране, Кола срп-ских сестара, Њ. Св. Патрнјар-ха, бугарско-југословенске лиге, удружења чсхословачких жена, бнвши чехословачки посланик r. Липа, изасланик Савеза сокола ннж. Смиљанић, соколске жупе Београд бр. Вел>а Поповић и други. После сечења колача је старе-шина друштва, бр. Андра Петро-вић, ген. у пензији, одржао краћи поздравни говор. О зна-чају Ђурђевдана говорио је до-маћнн славе, -бр. др. Михајло Градојевић, професор Унив. и заменик старешине Савеза со-кола. Још су одржане две реци-тације, после чега је приређе-на закускв у сали дома. За до-маћина славе, за идућу годину, примио се je бр. Вел»а Поповић, старешнна соколске жупе Бео-град. _________________i'__raLr’ Z штампе „У Југославији су задовољни, да се налазе ioui нзван рата, али су све спремили, да своју неу-тралност н незавпснот одбране. Под утицајем најновијих догаИа-/а наступи.ja je велика промена У психолошком погледу, у чнтавом /авно.и мншљењу. Сви су свесни да јс уместо Формалне неутрал-ности, наступило стварно неуче-ствовање у рату, за крју јемче r.pe свега сопствена снага и од-чучност. Југословеџн су yoebeHH, да им је за очување независности довољиа њихова сопствена сна-га, ria у том внде најбпљу гаран-ипју за будућност, У вези- с тиме ie н држање Југословена поста-ло одлучно. и самосвесно". * ’ I »Basler Nac.hrichten« donosi telefonski izveštaj od svog beo-gradskog dopisnika o odlučnosti i spremnosti Jugoslavije da brani sa svima sredstvima svoju slobo-du i nezavisnost. Dopisnik javlja, da u Beogradu imaju .iače živce nego u drugim prestonicama. Odlučnost i hladnokrvnost Jugoslavije postali su primer svemu Balkanu, koji je sada spreman dati otpor bilo čijem napadu. Dopisnik ističe važnost sastan-ka Balkanskog sporazuma, koji če se održati 27 maja u Dubrovniku, kao i slobodnu plovidbu, jugoslovenskih lada Dunavom it pravcu izvora i do Črnog mora. Konačno dopisnik podvlači, da je hladnokrvnost balkanskih država, s Jugoslavijom na čelu, najbol.ie jamstvo mira na Jugoistoku Evrope. Соколима који моле за снра-he» рок службе у надру! Како су у последње време уче* стали случајеви, да чланови opra-иизације Савеза СК.Ј. шаљу мол-бе за повластицу краћег служе-ња у кадру, 3 месеца, однооно 4-> дана, непосредно r. Министру вој-ске и морнарнце, uito значи ДЗ молбу не подносе надлежним пу< тем, преко своје соколске једими-ue, стварају тпме сувишне и непо-требне преписке, а могу доћи и до те последице, да им молба не буде на време решена. Савез Сокола имао је до сада; већ неколико таквих случајева, Н што је најглавније, ни један од тих није имао право нз тражену повластицу, пошто не испуњава услове, предвиђене »Правилшжозд за полагање испита« и »Упутом за подношен>е молби«. Вераватно је, да су се такви члановн пре ступања у кадар, обратили csojoj јединиин, и када су били одби-јони, због тога што немају право на то, сачекали су док ступе у кадар, па су из јединице у којој служе, написали молбу, мислећи да војне власти не. познају npa-вилан поступак и начин, којим се члаиу Сокола K. Ј. смањује рок службе у кадру, Скрећемо зато пажњу свима члановима Сокола, да молбе за скраћени рок шаљу једино пре-ко своје соколске јединние, и то извесно време пре него шго сту* пе у кадар, како би-им се молба vor.ia на време решити. PAŽN.IA SOKOL1MV ŠTUDENTI M A Prijave za izlet Sokolskog stu* dentskog središta u Skoplje za 19 o. m., primaju se do 15 maja. Pozivaju se .študenti vežbači, prijavljeni za . fiastup u Skoplju, da dodu na probu u. subotu 11 maja u 18.30 . sati u Savez Sokola. AKTIVNOST SOK. DRUŠTVA . SKOPLJE II —HANRIJEVO Sokolsko društvo Skoplje II — Hanrijevo priredilo je na drugi 'dan Uskrsa vrlo uspelu zabavu sa pozorišnim komadom i prigodnim koncertnim programom. Tom pri-likom, prosvetar društva br. Vladimir Pokorni-Salabov održao je patriotski govor koji je propra-čen burnim odobravanjem i klicanjem Kralju, otadžbini i sokolstvu. Zabava je bila odlično posedena. „ГРАНАД“ Ш ТРГОВАНКО ОДЕЉЕЊЕ Sadržina sokolskih listova „SOKOLSKA VOLJA" Broj 171 glasila .Ljubljanskog Sokola donosi zanimljiv uvodni članak „Naše naloge danes", redovni nedeljni pregled dogadaja u zemlji i svetu, vesti iz našega v češkog' sokolstva, feljton, kratke članke, pesrnu „Sokolski značaj" itd. List izlazi svake nedelje. „VESTNIK SOKOLSKE ŽUPE CELJE" Izašao je 4 broj glasila Sokolske župe Celje, sa sledečim sadr-žajem: 365 (D. Pahor); — Kaj mora še vedeti vsak telovadec; — Tehnički del: Nad sto tekmovalcev; — Slovanski večer; — Teča-jevi; — Sokolski naraščaj narodu; — Mi mladi, vesti za pokrajinski slet u Celju i svesokolski slet u Beogradu, sokolska štam-pa itd. ВЛАСНИЦИ: Гранад a, д, и Фил, B, Ашновић ИОГРДД, Кнеза Павла 9 Телефон 2 0- 9 2 9 PROTIV REUMATIZMA lšijasa, kostobolje, u-kočenosti žila, itd. „ANT1RHEUMIN“ jest jedno dobro sredstvo za utrljavanje, koje se preporučuje i kod zastarjelog reu-matizma. — Cijena orig. flaši Din. 35.-sa poštarinom Din. 40,- 3 orig. flaše Din. 105.- Iranko. — Pro-izvada Mr. Ph, A. Mrkušič, apotekar u Mostaru. Dobiva se u apotekama. Reg. S. Br. 14245-33 Има велико стовариште и бави се продајом на мало и велико гвожђарским и грађевинским материјалом и то: цемент портланд Беочински, епецијал цемент (брзо-везујући) бели цемент за фасаде и степенице, бетонско гвожђе свих димензија, трегера (гвоздених носача), свих профила жице, ексера, трске, паркета, шперплоча, пенс плоча. Свих врста изолирајућег мате-ријала, креча, керамичких плочица. Шамотних цигла и шамотног брашна, линолеума свих десена. Извођење ксилолит патосе. Целокупни материјал за ксилолит па-тосе.ашове, пијуке, лопате, гвоздена колица, свињска длака, бетонска вратанца и други гвожђарски и граће-вински материјал. W Sestre-Braćo! Upamtite da ćete so-kolsku odoru, vežba-če odelo i sve ostale sokolske potrepštine dobiti jedino, propis-no i jeftino u solidno j i poznatoj Trgovini sokolskih potrepština Branko Palčič ZAGREB Kraljice Marije 6 BEOGRAD Balkanska 22 Tražite besplafni cen ovni k Плави камен 99\100 MAPHE „ЗОРКА" Испоручује као вагонске пошиљке ло максимираној цеии ЗОРКА Адреса за поруџбине ■■ БЕОГРАД Француска 9 Поштански фах 669 Телефон; 25-887 и 30-402 Уплате на поштансни чен. рач. у Београду бр. 55-695 I/daie Save/ Sokola Kr~Jugoslavne (arh M. Smiljanič, Alekse Ne nadoviča 6) - Ureduje redakcioni odbor (Pretsednik Dr. VIjd. Bclajčič) - Odgovorni urednik Dr! Tihomir ProUč, ВеоЈ^аф Prestolonaslednikov Trg 34 - -St.mp.rij. „Luč", Mitrovič i Lazarevič - Beograd Kraljice Natahje uhca broj 100. Tel. 21-772-