P05TARINA PTJAĆENA U GOTOVU CENA 1.— DIN. ша GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE ČUVAJTE J DGOSLAVIJ U! Izlazi svakog pefka • Godišnja prefplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 • Adresa za pošiljke; Poštanski pretinac 342 • Telefoni uredništva i uprave 30-866 i 26-105 • Račun Poštanske štedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 13 septembar 1940 6od. XI • Broj 37 Nikakve intrige ne mogu ugušiti sokolski duh! Veličanstvene sokolske manifestacije na Kajmakča-lanu i Mojkovcu, jednako kao i grandiozna jednodušnost sokolstva u proslavi Rodendana Nj. V. Kralja Petra II, mogle su i slepima da pokažu da i pored svih smetnji, ju-goslovensko sokolstvo nikako ne malaksava, več da biva iz dana u dan poletni je, zamosvesnije i jače. Pa ipak, sve to ni j e moglo da ubedi štetočine, da su im napori uza-ludni, tako da su, i posle svih tih sjajnih dokaza sokolske dinamike i elana, ponovo udarili u talambase o nekakvom neslaganju i rušenju sokolstva, izmišljajuči svakojake intrige i napada je. JEDNODUŠNO PRIHVAĆENA REZO LUCI J A PREDSTAVNIKA SVIH DVADESET I PET SOKOLSKIH 2UPA U ZEMLJI, pretstavlja NOV UDARAC U GLAVU svima tim intrigama, i nov dokaz, da sokolski duh i sokolsko vaspitanje nisu pusta fraza, več da pretstavlja ju nesa-lomljivu stvarnost, ko ja ume da se otme svima podvalama i makinacijama. Hoče li sitne duše bar sada razumeti, da sokolstvo ni je neka efemerna klika, ko ja se povija prema vetrovima, kao što to čine oni; več duboko, u narodnu dušu usad ena snaga, ko j a če sve svoje grobare nadživeti i svoj opšte narodni cilj, i pored svih njihovih napadaj a, postiči? Po najnovijim napadajima izgleda, da — još neče!... 'Jer, kako drugačije da se objasni CINIČKA KAMPANJA VODENA U JEDNOM BEOGRADSKOM DNEVNOM LISTU, protiv sokolstva, i posle tako eklatantne i jedno-glasne rezolucije o sokolskoj jednodušnosti?!.~ / kako drugačije da se razume monstruozno PREMEŠTANJE GOTOVO DVE HIUADE NASTAVNIKA I NASTAVNICA U BANOVINI HRVATSKOJ, sadistički pripremljeno i prevedeno, sa silnim troškovima, ko je snosi siromašni narod banovine Hrvatske J sa moralnim upropaštavanjem škola, — bez ikakvog drugog cilja, nego li je oštečivanje rodo-ljubivih Jugoslovena, Sokola i sokolskih društava? I kako da se objasni POSTUPAK PREMA SOKOLSTVU pri otkrivanju spomenika Kralju Mučeniku u Ljubljani, za čije podizanje su inicijativu dali Sokoli, čiji pretsednik pripremnog odbora je ujedno i starešina Sokolske župe Ljubljana, i za ko ji je najviše pridonela jugoslovenski orijentisana javnost, — pa da se, i pored toga, sokolima zabrani prolaz kroz centar Ljubljane i da im se pri otkrivanju dade mesto u pokrajnjoj ulici; dok se jed no j, daleko mlad o j i man je brojnoj organizaciji, tije zasluge za tu svečanost se ne dadu ni uporediti sa sokolskim, daje privilegovan položaj i prolaz kroz srce Ljubljane, — do krajnosti revoltirane zbog takvog cinizma?!... I šta da se, konačno, kaže o RASPUŠTANJU SOKOLSKE ŽUPE ŠIBENIK—ZADAR, zajedno sa svima njenim jedinicama, uz konfiskaciju čitave njihove imovine?... Razlog ko ji se nav odi za to, iz osnove je naduvan, pa je po-služio samo kao izlika, da se udovolji frankovačkim željama. Jer sokolski plakat, o kome je reč, bio je na cenzuri kod svih nadležnih vlasti banovine Hrvatske, pa zašto ga nisu zabranili, ako je tvorio tako grdan prestupak? I mala deca zna ju, da se inkriminirana fraza nalazi u hi-[jadama najrazličitijih knjiga i napisa, hrvatskih i srpskih, i da je njeno značenje etnografsko-narodno i kulturno, a nikako državopravno i političko, pa da prema tome nema ni veze sa spoljnim odnosima. Onima ko ji su mislili da su tom frazom povredeni, moglo se to objasniti, pa u najgorem slučaju zabraniti plakat, ili pozvati na odgovornost župsku upravu, ali nikako učiniti to, što ni oni ko ji su se smatrali povredenima, nisu tražili; ali što je frankovačka i klerikalna zloba jedva dočekala, izrablju-juči j spol j no političke obzire (za ko je sokolstvo ima i te kako razumevanja!), DA SE POLUČE NIŠKI CILJEVI UNUTARNJE POLITIČKIH ŠIKANA. Pri tom se nije pazilo ni na zakon, jer sokolska društva u čitavoj zemlji spada ju u kompetenci ju Ministarstva fizičkog vaspitanja, a nikako banske vlasti. Ali šta sve to znači, kad se frankov-c>ma pružila prilika, da se Sokolima oduzme krvavo stegna imovina, i da sokolske prostori je, nekim boljševičkim hokus-pokusom, jednoga jutra osvanu u rukama Hrvat- Соколствоје у читавој Југославији најсвечаније прославило Рођендан Њ. В. Краља Петра II Југословенско соколство је у читавој држави најсвечаније про-славило овогодишњи РОЂЕН-ДАН КРАЉА ПЕТРА Ц, и свв његово чланство је тога дана било уједињено у мислима, у-пућеним Краљевском престолу и у жељама за дуг живот Мла-дога Владара и за срећу и ве-личину Југославије. Програм, што ra je Савез Сокола изра-дио за ту свечаност, и прнпре-ме што су их поједина дру-штва и жупе биле спонтано извршиле, да свечаност испад-не што величанственија, мора-ли су да буду у многочему из-мењени, мимо воље и против воље Савезног Старешинства и меродавних соколских фактора, што je у читавој родољубивој јавности изазвало разумљиво жаљење, јер нико разуман не може ни да помисли, да би у таквој слави иогло да буде ма шта недопуштено. Ма да нису могле бити одр-жане манифестације на јавним местима, ипак су све соколсие јединице у земљи и све жупе, у затвореним просторкјама, или на соколским вежбалиштима, одржали свечане анадемије и зборове, који су имали рекорд-дан успех. На свима тим сну-повима дошла je до изражаја пуна соколска једнодушност и нелоколебљива оданост врхов-ним соколсним идеалима, љуба-ви према Краљу, према народ-ном јединству и према држави, У многим крајевима приредила су сонолска удружења свечане расвете и банљаде, а планиие и брда по нршној нашој Далма-цији, Босни, Словеначкој итд., биле су раскошно осветљене од стране сонолсиих припадника, у почаст Младоме Владару. Со-ноли се нису бојали никаквих сметњи ни противности, да по-кажу својв oceHaje, па ЈУГО-СЛОВЕНСКО СОКОЛСТВО МО-ЖЕ ЗАИСТА ДА БУДЕ ПОНО-СНО, ШТО ЈЕ ОВУ СВЕЧА- НОСТ, И ПОРЕД СВИХ ПРЕ-ПРЕКА, TAKO ВЕЛИЧАНСТВЕ-НО И ЈЕДНОДУШНО ИЗВЕЛО. * Немамо довољно простора да у детаљима огашемо прославе у појединим мсетима и жупа-ма, већ ћемо то учинити само у главним црта!ма) на другом месту н у следећим бројевима. Овде се ограничавадго на то, да подвучемо величалствену прославу у Београду, затим сјајан насгуп југословенског соколства у Загребу, ретке све-чаности, приређене у Сарајеву и осталој Босни, у Новом Саду, СплиТу, Скопљу итд., то вели-чанствене еоволске свечаности у целој Словеначкој, а нарочи- то у Љубљани, где Je тога д»- на откривен едомвних Краљу Мучеиику и Ујединитељу. 1 ■ ■ Измена штафете иа обадама Јадрана На свечаној академији Савеза Сокола je београдско соколство одушевљено манифестовало за Краља и Југославију Савез Сокола Краљевине Ју- гославије приредио је у своме средишту, престоном Београду, свечану академију, посвећену рођендану свога узвишеног Ста-решине, нашег младог владара, Н>. В. Краља Петра U. Велика дворана Соколског дома Краља Александра, у Делиградској у-лици, која припада Соколском друштву Матица, била је до по-следњег места испуњена Та-кође и простор око дома био је испуњен народом, који је преко мегафона слушао ток академије. Академији је, као изасланик Њ. В. Краља, присуствовао пу-ковник г. Крековић, чији улазак је био најодушевљеније no-здрављен од читаве дворане, са дуготрајним поклицима Краљу и Југославији. Врло срдачно је био поздрављен и изасланик г. Министра Војске и морнарице, генерал Богол>уб Илић, чија је skih Junaka, u ko jima se kupe, i protivnici banovine Hrvatske i protivnici Jugoslavije?!... Svaka sila se medutim osvečuje, pa če tako i ova! Još do nedavna smo verovali da su žalbe onih, koji su danas na vlasti u banovini Hrvatskoj, protiv nasilja pro-šlih režima, imale zaista neku moralnu pobudu; ali danas vidimo da im je cilj bio, da stara nasilja zamene još go-rima. Zato če jadno i svršiti. Sokolstvo je izdržalo austrij-ska progonstva, pa če i sadašnja. Otsustvo svih obzira ko-jim su prožeti poslednji napada ji, pokazuje očito da je sve to plod nemočnog gnjeva, koji vidi, da njegov otrov izaziva suprotan rezultat, pa zato gubi, i glavu i stid. Ali če zato i rezultat biti jednak: JOŠ VEČA KOMPAKTNOST, ZANOS I VERA SOKOLSTVA! Mogu naši protivnici raspuštati jednu, mogu dve, ili više sokolskih župa; — mogu po intencijama neprijatelja našeg naroda, da izmišlja ju uvek nove intrige protiv sokolstva, i da traže njegovo raspuštanje; mogu da preme-štaju i progone njegovo članstvo, — SOKOLSKI DUH 1 SOKOLSKI RAD TIME NEČE UGUŠITI! Naprotiv! TIME ČE POTAKNUTI NOVU SOKOLSKU OTPORNOST, ko ja če sve njih nadživeti, i ko jo j če iz dana u dan biti osigu-rana sve veča ljubav naroda, — do krajnosti ogorčenog pojavom rušitelja, koji se takmiče u služenju tudim in-teresima. појава дала повода зв дуго-трајне овације нашој народиој војсци. Претседника Крал>евске владе, r. Драгишу Цветковића, заступао је г. начелник Велибор Гинић, а лично је прнсуствовао академији Министар за физичко васпитање народа, r. Душан Пацтић. Његову Светост Патри-јарха заступао је прота Иван Калуђеровић, министра социјал-не политике и народног здрав-ља начелник Љубомир Хофма-новнћ, а Министра правде, r. М. Ристић. У име Београда био је присутан потпретседиик општи-не, брат Лазар Костић, стареши-на Соколског друштва Београд II. Бнли су присутии и многи о-стали претстаници власти и корпорација, затим претставни-ци готово свих националних и културних удружења, кноги бивши министри, генерали итд. На подијуму, који је био све-чано искићен државним заста-вама, једнако као и читава ве-лика дворана, окупили су се претставници старешинства Са* веза сокола, са заменицима ста-решине, браћом Др. Отоном Гавранчићем, Др. Мнхајлом Гра-дојевићем и Миливојем Смиља-нићем на челу. На подијуму и десно од њега налазиле су се соколске заставе, и то Савезна застава, заставе свих жупа у земљи, те застава Соколског друштва Матица у Београду; а испред трибине поставл>ено је лепо п-опрсје Крал>а Петра Н. Академији су присуствовали и старешине готово свих сокол-ских жупа у земљи. Одмах после уласка Крал>е-вог изасланика и одушевљених манифестација, упућених Краљу и војсци, музика Краљеве гарде је отсвирала „Поздрав застави", а затим свечани „Соколски марш Краља Петра II“, когајекомпо-новао брат Светолнв Пашћам, Соколска љубав према Краљу у говору брата Др. ГавранчиЂа Други заменик Савезног Ста-решине, брат Др. Отон Гавран- чић отворио је затим свечану академију говором, у коме је поздравио све присутне, а наро- чито изасланика Hb'. В. Краља, те претставнике војске, изасла-ника претседника владе, Мини-стра г. Пантића итд. Брат Га-вранчић је након тога казао: ТЈраш, p,. a frcAuUai шгцшшалшц о&н<Жи Сјећам се оне кобне јесени прије швст година... Ту на Те-разијама скупило се југословенско соколство да отпрати Вели-ког Краља на Његовои посљедњем путу. Свима нам је озвањала у ушима и господовала у душама Његова посљедња заповијест: „Чувајте Југославију!" И тада угледасмо Његова првијенца, гдје ступа, још дјечак, иза лијеса, обучен у соколско рухо, стиснуте песнице, стиснутих зуби, озбиљан. Цијели му изглед показивао Када се одушевљење слегло, узео је реч главни секретар Са-веза Сокола, брат Радмило Гр-ђић, који је поднео реферат о резултатима Соколске Петрове Г1етол>етке. У свом реферату је брат Грђић подвукао заветну формулу Петољетке, која гла-си: „За славу Бога, за покој душе Краља Александра, за сре-hy н здравље Краља Петра II. и за сјај и величину Југосла-вије!“, а затим је укратко на-вео досадашње резултате Пето-љетке: готово 200 нових сокол-ских домова и исто толико веж-балишта, три четвртине милио-на посађених воћака, далеко ве ћи број шумских садница, без број чесама, појилишта, воћња ка, и на стотине хиљада других послова, извршених на подруч-ју културног, економског и со цијалног живота. Затим је брат Грђић наставио: Бр. др. Гавранчић говори на свечаној академији fe Карађорђевићску ријешеност, као да he pehn: „Наставићу Твоје дјело... не брини, Оче!"... И цијело сакупљено соколство Краље-випе Југославије положило је тада завјет, свет, дубок, широк и виоок: Чуваћемо Југославију! Од онда сио стиснули зубе, трпјели и прегарали. А у нај-тежич часовима ожнвљавала нам је наду и вјеру предоџба са Теразија, сјећајући се да је малена Шучадија, једина иа Бал-Каиу, властитии снагама ослободила свој народ из ропства и створила велику Југославију. Вјеровали смо и вјерујсмо у мла-дога Краља, који he доћи... Установили cuo прије четири годипе Соколску Петрову петољетницу. Соколство је у њој прииило на себе изванредне задатцр, а у посљедње вријеме ставили cuo све своје силе у службу иародне одбрамбене приправности. Ииа добара, које не иоже да пусти из своје руке ппједан варод, свјестан свога достојанства. Иије сада вријсме за иало-душје. Није вријене да се губи повјерење у народну звијезду. Ни наши праоци нису иикада питали ,колико је непријатеља, вего што од нас траже! Зато челичимо своју вољу, јачамо своју сиагу, уздижемо своју вјеру. Ако надођу дани тешког искуше-ња, да вас Hahy приправне. Ми нећемо да заостанемо за онима, који су узидали своју крв и своје кости у темеље ове земље, за њсну независност и слободу. У овоч часу двије тисуће соколских друштава и чета, у двадесет и пет жупа, са округло триста тисућа припадника, славш славље и искрено дијели с нана срећу ове значајне го-дишњице, којом наш узвишени Старјешина улази, као Краљ, у годину свога пунољетства. Двије тисуће наших градова и села одјекује данас од славља, весеља и југославенског родољубља. Двшје тисуће соколских јединица понавља у моћном изразу свеје љубави и незаборављиве вијерности своме Краљу, својој Отаџбини и своч Народу, свети завјет са Теразија: Чуваћемо ЈугославијуI Триста тисућа соколских срдаца гори у чистој вјери и непоколебљивој нади у сигурну будућност Југославије, јувачки спремно иа највеће пожртвовање. Из двадесет пет жупа хрле гласници у овај наш лијепи престони трад, да донесу своие љубљеном Старјешини и Краљу нсстигке и увјерење о својој непоколебљивој љубави и одано-ств. Савез Сокола је радостаи и горд! Радостан је, што је со-колство ногло да још једном даде моИног израза своје искрене љубави и несалоине вјерности према свом Краљу, својој Отаџ-бини и свом народу; горд је што након свих борби и удараца, иаков свих страдања и искушења, соколска застава стоји пред лицем Краља и Отаџбине, часнија и поноснија него икада, и што иза ње стоји, силна, бројем и одушевљењем спремна на све жртве и способна за све задатке, величанствена армија југо-словенски соколске иладости. Говор брата Гавранчића био је често прекидан срдачним о-вацијама упућеним Краљу и Ју-гославији, а на то је брат Га-вранчић прочитао телеграм, ко-ји је са свечане академије упу-ћеи Њ. В. Крал>у. Телеграм Гласи: „Југословенсжо еоколство окупл>ено у Београду на све-чаиој седници упућује Ва-шем Величанству поводом да-вашњег рођендана топле по-здраве и изразе непоколеб- л>иве верности н оданости и одлучне и пуне спремности да у служби отаџбине да све и крајње жртве. Живсо Крал>! Живела Југославија!" Читање поздравног телеграма пропраћено је такође дуготрај-ним манифестацијама, а праву буру одушевл>ења изазвала је рецитација нараштајке, Јовице Шиљак, из Сарајсва, која је, са пуно топлине и заноса рецито-вала „Заклетву Краљу”, песму Доброслава Јевђевића. Али нису та дела, није то зи-дање нашег националиог живота ни главни циљ ни суштина Hame Петољетке. Има једно дру-го зидан>е на које смо мислили кад смо објавили нашу Пето-л>етку. Мислили смо на оно бла-гоггворно зидање у духу људ-ском, Мислили смо на оно ду-ховно изграђивање, Формирање и уздизаше соколског поједин-ца; мислнли смо да делима жрт-вом искујемо дух соколског чо-века, да га очеличимо огњу ве-ликих стваралачких заноса, ко ји су толјшо страни тмурној и духовно штурој садашњици; мислили смо да се кроз једно глухо и празно доба пробијем« великим моралнвм замахом со-колског градитељства до свет-лих видика ВЕЛИКЕ НАЦИО-НАЛНЕ ОБНОВЕ у коју чврсто верујемо и чији ћемо ми ако Бог да бити главни неимарн. Јер ми верујемо! Не оном ма-лом вером, полувером, оном ве-ром која шкил>и на једно око, која разводњава дух всре са малим рачуиџијством, НЕГО ВЕРОМ БЕЗУСЛОВНОМ, која ниче из најдубљих основа на-шег народног духа, оном верои која је једина и помогла да до-бијемо све победе и да и из по-раза прпеио снаге за нова ве-липса прегнућа. Стога Је главно питање на уласку у завршну годину СПП колико је, кроз де-ла и извршене задатке Пето-л>етке, очеличен дух прегала-штва и вере соколског поЈедин-ца. Колики је духовни покрет у-чињен у и>ему самом. Јер пре-^ајући нашем драгом Крал.у о његовом пунолетству књигу, ко-.ia he бити сведочанство нашег великог рада на културном, со-цијалном и економском подиза-н.у града и села, ми желимо да *Иу предамо нешто више и Дра-готхеније: 300.000 — А АКО БОГ ДАДЕ И ВИШЕ, — НЕ СОКОЛ-СКИХ ПРИПАДНИКА, НЕГО 300.000 БОРАЦА И НЕИМАРА ЧИЈИ ЋЕ ВИСОК ДУХ И СНАЖНА ВЕРА, ЊИХОВА ЛЕ-ПО ИЗГРАЂЕНА ЛИЧНОСТ БИТИ ГЛАВНА ПОТПОРА У ЊЕГОВОМ ВЕЛИКОМ И ТЕ-ШКОМ ОБНОЦИТЕЉСКОМ ПО-СЛУ. Ето, то је захтев 11ето-л>етке и то Јс н>езина суштина. И данас кад ми Вас, миле се-стре и драга браћо Соколи и Соколиае, гледамо на вашем пре-даном соколском раду, кад вас видимо у еоколској одбранбе-uoj приправоости, кад видимо ваше одушевл>ен>е и веру на сваком послу који вам намеће тешка садашњица, ми са пуно поуздања можемо рећи да иде једно ново велико покољење достојно оних који су нашу на-цију китили славама духа и о-ружја, да иде она „нова и вели-ка смена”; ДА ИДЕ ПОКОЉЕ-ЊЕ КРАЉА ПЕТРА II КАРА-ЂОРЂЕВИЋА, покољење које носи у духу свето семе за је-дан нови препород из кога ће нићи велика снагом и духом nama моћна и вечна Краљевина Југославија. Сва искушења сва страдања, сви напори и муке мали су откуп за ту сутрашњу велику Југославију! У послед-њој години Пето.Ћетке нека ло соколство, гледајући у ТУ дивну визију чијем остварељу сигурно идемо у сусрет, нска прегне свим силама да довршн дело које смо почели за славу Бога, за покој душе Краља А-лександра, за срећу и здравље Краља Петра II и за сјај и ве-личину Југославије. ГТламене речи брата Грћића, којима је завршио свој говор, дале су потицаја за нове мани-фестације, једнако као и дубо-ко уметничка рецитација брата Драгољуба Гошића, редитеља Народног позоришта, „Ми зна-мо судбу“, од Алексе Шантића. ДОЈ1АЗАК ШТАФЕТЕ У том тренутку су у дворану ушли гласници соколске штафе-те са првог правца пута, који су носили поздрав соколства из свих крајева Југославије Њ. В. Краљу Петру II. Појава штафе-те изазвала је општу пажњу и одушевљене поздраве. На поди јум је нступио наче.тник Савеза Сокола, брат Иван Ковач, коме је вођа штафете поднео изве-штај, јављајући му, да доносн поздрав Краљу са првог правца пута, из соколских жупа око Муре, Драве Дунава и Тисе. Брат Ковач је примио поздрав, а заменик старешине, брат Га-вранчић, је поздравио пггафету, изричући јој захвалност за топ-ле речи и Велику љубав, упуће-ну К!рал>у и Југославији, из по-менутих жупх Ушли су затии, једки за дру-гим, гласници пггафете са оста-ла три правца пута, и сви су би-ли једнако срдачно поздравље-ни. Брат Гавранчић се топлим речима захвалио и онима који су дошли из планинских алп-ских крајева, из Савске долине, која спаја Л>убљану, Загреб и Београд; једнако као и онима са жала плавог Јадрана и обала Бојане, Мораче, Неретве, Ми-љацке, Дрине и Колубаре до демије. Брат Гавранчић је на« рочито нагласио, да манифеста-ције оданости и љубави, што их ,ie данас соколство у читавој Југославији приредило, нису по спољњем обииу биле онакве, како је то соколство замислило и желило; али су зато још ду* бље по унутарњој снази и од* лучности. Програм, који је био заснован од Савеза Сокола, на-ишао је нажалост на препреке* које су, хвала соколској истрај-ности, ипак добрим делом са-владане. То нека буде и даљ* н>8 путокзз соколству, да истра-је у својој игисији, поред свих; препрека и свих противника, убеђено да је његов рад нада-све племенит и да вема другог циља, него што је служба Кра-љу, народу и Југославији. Моли претставнике власти, а нарочито г. Министра Пантића, да на евии одговорним местима буду тума-чи правих пиљева соколства, у* беђен, да нико у пашој државн не може да буде противан тим циљевима и да сваки прави рси дол>уб треба да буде сттремзн дч подупре соколски рад. Браг Гавранчић ја на концу позвао присутне, да се разиђу, са пуном и непоколебљивом вером у пс* беду здраве соколске вгисли, в Дунава, — те на послетку они-1 са радошћу у души, што cj! <•**•« -4 i Ј Соколска штафета трчи кроз Београд иа који су дошли са jyra, од шумног Вардара, преко Мора-ве, кроз славну Шумадију, до наше лепе престонице! Брат Гавранчић је нагласцр своју сре-hy, што су сви ти крајеви, без разлике, једнако спремни да послужв Краљу и отаџбини! Му-зика Краљеве гарде отсвирала је Пашћанов „Соколски марш“, којим је ова дирљива церемо-нија завршена. Затим је узео поново реч други заменик Старешине, брат Др. Гавранчпћ, подвлачећи ве-личанствени успех Савезне ака- могли да искажу своју љублв према узвишеном Владару. Уз поклике Краљу и Југославији за-вршио је брат Гавранчић свој говор и закључио свечану ака-демију. Бурни поклици одазвали су се на његове речи, па је чигава дворана спонтаио отпевалз со• колску химну „Хеј Словени!“, на тто су се присутни, уз свира-* ње музике Краљеве гарде, ра-зишли, кличући непрестано мча* дом Владару, југословенском сс* колству и јединствен-ој Југосла-вији. Na sednici pleunma Uprave Saveza Sokola K. J. u Beogradu pobedila je puna sokolska svest i odlučnost! Slučaj Župe Šibenik-Zadar skoj premešteno više od 1.600 učitelja i učiteljica, kojom prili-kom su naročito pogodeni članovi sokolskih društava, skupština je izrazila svoje simpatije i svoju ljubav za progonjenu bradu i svoje negodovanje zbog takvog postupka, odlučivši da i u tom pravcu preduzme potrebne korake. Rešeno je još nekoliko pitanja, a plenum Savezne uprave je, iz-medu ostalog zaključio, da se glavna godišnja skupština Saveza Sokola, koja je trebala da se o-drži u junu, i koja je iz formalnih razloga bila odložena, održi u drugoj polovini oktobra o. g4 i to kao radna skupština. Sednica je završena srdačnim sokolskim apelom brata Belajči-da, pevanjem sokolske himne i klicanjem Kralju, Jugoslaviji i sokolstvu. Pred početak našeg rada u vežbaonicama Seprembar je braćo prednjači i prosvetarU Vi — ljudi sokola-ne, znate šta to značil Prva i najsvetija dužnost vam je sokolana. Pregledajte ju, dajte da se očisti, okreči, da se sprave poprave! Kupatila i ostalo dajte urediti, oprati, dezinficirati. Ve-šalice i ormariče u garderobi dovedite u red. Kako se selimo sa letnjeg vežbališta, treba sprave i sav drugi nameštaj oprati i očistiti, a ne uneti blato i prašinu. Kada- ste oprali pod, namažite ga uljem. Znam da je ulje (mašin-sko) sada skupo, ali skuplje je naše i naših pripadnika zdravlje' ■ f. v Prozivnike, dnevnike, zapisnike, knjige naredenia dovedite u red. Sazovite odroati sednfce pred-njačkih zboroval Na njima done-site programe rada, za svaku kategorija posebno. Razradite programe do e detalje. Svaki čas mora biti predviden. Pripadnike na vreme Aeves-tite o promeni. Grapišite ih i prevodite n viša odeijenja. Sed je to najzgodnijel O ve žb aonice ne peStajte bez pribora za vežbu, ko|i treba de je jednoobrazan. Jednake črne gadice, majice i vežbače eipeie. Vežbača pr opisana odela trebe čevatL Ova se takše nabavljaju, lakše nose i pero nego drug a, a da ne govorimo, koliko je u оди raa lakše i ugodnije vežbatL Iznalazite tačhe za akademiju za 1 December. Tražite vežbače. Udovoljavajte programima kada koji dobijate od svojih žepa i Saveza. \ Va« ovogodišnji rad mora biti sav n duh« sokolske odbranbene pripravnosti O tom programa pozabenrićemo se drogi pat Na radi Čeka nas veliki ђо-saol hran Sedtaček Štafete župa Split i Šibenik peedaju ЏОвктН* Puna jednodušnost sokolstva! Prešlo se zatim na pretres Pretstavke Sokolske župe Beograd, upučene Savezu Sokola K. po pitanju uticaja nekih drugih organizacija na sokolstvo. O tom predmetu se razvila duga i daljna debata, u kojoj su uzeli u^ešča: brada Dr. Gavrančič, Dr. V* Belajčić, Dr. Verk, Velja Po-.Povič, M. Smiljanič, Svetislav Marič, Momir Sinobad, Duško Jovanovič, Dr. V. Besarovič, M. Stefanovič, N. Bartulovič, R. Grdič, Radovan Dimitrijevič, Dr. M. Gradojevič, dr. Milan Arsenije-dr. M. Matič, M. Gorišek, dr. Lavš, P. Kovačev, G. Miloševič, inž. Vučkavič itd. Cilj rasprave Je bio, da se objasne sva pitanja Potaknuta, tom pretstavkom, da Se usklade gledanja, te da se ot-strane netačni pogledi na svima ftranama, i sumnjičenja koja se ^vana nabacuju na sokolstvo, kitava debata vodena je u glavam u sokolskom duhu, a raspra-v°m je dominirala težnja, da se °tkloni i potisne u drugi red sve šta je sporedno i sve što ne-1113 direktne veze sa glavnim i Koručim zadacima sokolstva; a j)a što jače dode do izražaja ono ®to sokolstva u današnjim vreme-*>ima treba da je najpreče, a to *e Puna jednodušnost, nepokoleb-Uivost u odbrani svojih ideala, °tpornost prema svim napadaji-"’a i teškočama, težnja da čita-v° sokolstvo ustane u odbrana *vakog brata Sokola, koji je ne- Sa svečane Akademije Saveza Sokola K. J. prilikom Kralje vog rodendana, n Beogradu su odličnog izraza u rezoluciji, koju objavljujemo na drugom mestu, i koja je bila jednodušno prihvačena, od svih članova plenuma Saveza, od pretstavnika svih dvadeset i pet župa u zemlji, i koja prema tome pretstav-lja nepobitnu i najlegitimniju vo-Iju i svest čitavog jugosloven-skog sokolstva. i Br. Dr. Beiajčič o dalj-njem radu sokolstva Prešlo se zatim na pretres o daljnjem sokolskom radu, pa je po tom pitanju održao dug i is-crpan govor prvi zamenik starešine, brat dr. Vladimir Beiajčič. On je podvukao, koliku je važnost sokolstvo posvetilo narodno-odbranbenom radu i od kakve su značajne važnosti rezultati tog rada. Taj če se rad i dalje intenzivno nastaviti, u ubedenju da če svi merodavni faktori, u državi, u potpunosti shvatiti njegovo značenje. Ističe, medutim, da je i pored toga rada, koji je u prvo vreme bio zapremio gotovo svu tehničku delatnost sokolstva, potrebno nači vremena i za povra-tak redovnom tehničkom sokol- i Jugoslaviji. Brat Beiajčič je naročito podvukao nepromenjenu ljubav sokolstva prema našoj na-rodnoj vojsci i istakao potporu vojske prema sokolstvu, kod proslava na Kajmakčalanu, Mojkov-cu i td. Pozvao je pretstavnike župa, da potsete svoje jedinice, da se nalazimo u završnoj godini Sokolske Petrove petoljetke, i da pravi Sokoli ne smeju da pre-nebegnu moralne obaveze, koje su tako svečano primili. Na koncu je brat Beiajčič naročito podvukao, da svaki poje-dinac mora da učini sve lične napore, da pokaže da je zaista do dubine shvatio duh rezolucije, koja je danas prihvačena, pa da svakim svojim delom pokaže pu-nu sokolsku kompaktnost i jednodušnost. U sokolstvu ne sme da bude fronderstva ni gundanja po budžacima, več jedino otvore-ne i stvarne kritike, pred kompetentnim forumima, te pune i bes-kompromisne discipline prema slobodno stvorenim zaključcima i prema slobodno izabranom vodstvu. Tako ujedinjeno sokolstvo mora da bude potpuno svesno svoje snage, i ne sme, ni pred kakvim preprekama ili opasnos-tima, da popusti u svojoj volji i odlučnosti, niti da pomišlja na bilo kakve kapitulacije. Otpor-nost prema preprekama treba da je glavna sokolska odlika, pa demo tako modi da izvršimo sve za-datke i da se što dostojnije pripravimo, za dogodišnji naš veliki praznik, kada demo slaviti puno- taj duh i sva ta nastojanja našla I skom radu, u vežbaonicama. Na-čelništvo je ved preduzelo korake u tom ‘ smislu, a takvim ra-dom pojačade se još više lični kontakt izmedu pojedine brade, produbljivace se pravo bratstvo i otklanjati nesuglasice. Sokolski rad na selu treba takode razgra-nati, i iskoristiti sve jače simpatije, što ih sokolstvo svojim ra-dom dobiva u našoj javnosti. Moramo produbiti veze sa ostalim nacionalnim organizacijama, i tako raditi na stvaranju jednog šireg nacionalnog fronta, koji de biti osloboden od svakog parti-I zanstva i prožet jednim jedinim I idealom, službom Kralju, narodu vlasti u Zagrebu bila raspuštena, zajedno sa svima svojim jedinica-ma i četama, sa motivacijom da je „u poslednje vreme prekoračila svoj delokrug, ne držeči se pravila, koja su odredivala njezin rad, kao i svih ostalih sokolskih župa u Jugoslaviji". Odluka veli, da je time „nastala opasnost za javni mir i poredak". Pored toga je Savez dobio izveštaj iz Šibenika, da je uhapšen dr. Toma Mimica, zamenik župskog starešine, te župski načelnik, brat Grubišič, ali da je brat Mimica, nakon dva dana pusten, da se iz slobode brani, jer je okrivljen sa Strane Državnog Tužioštva. 2&fyce&acka fхшкма lUatfa/ofr соЛшЛака 1 Proslava Kraljevog rodendana kako u Zagrebu tako i na teritoriji zagrebačke župe provedena je u celosti prema predvidenom rasporedu. Velika sokolska svest, iskreno bduševljenje za Kralja i Otadžbi-tiu, te junački borben duli — snažno su uzvitlali duše i srca svih naših pripadnika i dali su celoj svečanosti najlepšu pozadinu na kojoj su plamenim slovima bile ispisane reči: »Čuvačemo Jugo-slaviju!« Još nije počelo ni svitati kad je starešina župe, brat br. Oton Gavrančič, predao župsku posla-nicu u ruke župskog načelnika, brata dra Stanka Tončiča, izgo-vorivši kraj toga nekoliko krepkih srdačnih reči. Brat načelnik predao je po propisanom ceremo-nijalu poslanicu prvoj trojki tr-kača i tačno u odredeno vreme potrči ova sa vežbališta Sokola 2 pračena oduševljenim klicanjem prisutnih. Tako su trojke trčale do Savskog mosta, gde su poslanicu preuzeli bicikliste. U Boviču bio je nadasve svečan i srdačap doček. Mnoštvo sokola i inog naroda u lepim narodnim nošnjama sa neopisivim oduSevljenjem dočekalo je štafetu. Ovde su poslanicu preuzeli sokolski konjenici i nosili je sve do Prnjavora, gde su od bratske župe Karlovac pre-uzete poslanice bratskih župa Celje, Karlovac, Kranj, Ljubljana, Novo Mesto i Sušak. U GLINI, čije su ulice i kuče bile svečano iskičene državnim zastavama, sagovima i cvečem, bio je na glavnotn trgu prireden štafeti osobito oduševljen i svečan doček sa Strane sokolova i ogromnog broja gradanstva, koji su uz burno klicanje Kralju i 'Jugoslaviji abasuli cvečem tekače i njihovu pratnju. Slične su se scene ponavljale do župske granice. Drugi deo proslave izvršen je istoga dana uveče, kad su na celoj teritoriji župe, gdegod ima i najmanje brdašce, paljeni kresovi uz oduševljeno klicanje i veselo pevanje sokolstva i naroda. Najviši kres u župi bio je svaka-ko onaj na zagrebačkom Sljeme-nu, kojega su zapalili mladi so-kolovi-planinari, a koji je svojim žarom daleko zasjao u savsku ravnicu. Konačno osvanuo je i sam dan proslave. Najpre je na letnom vežbalištu Sokola 2 održana smotra zagrebačkih pripadnika. Sa mnogo pažnje i odobravanja sa-slušan je i govor rezerv, aviat. kapetana, člana župske uprave brata Matije Lipovščaka o vaz-dušnom ratu. Izvršen je takoder pregled članskih legitimacija, a pozdravom zastavi završen je o-vaj dio proslave. Svečana sednica zagrebačkog sokolstva održana je nakon smotre u reprezentativnoj dvorani Sokola 2. Tek pred početak sed-nice ušao je u dvoranu konjički brigadni general g. Velebit, kao zastopnik komandanta armije. Prireden mu je oduševljen i sr-dačan doček. Pretstavnici civilnih viasti iako blagovremeno pozvani nisu bili zastupljeni sem zagrebačkog redarstva, koje je oda-slalo pristava g. Tibora Vaška. Još su bili zastupljeni: Srpsko-pravoslavna crkvena opština po brači Stevanu Breberini i Steva-Kalemberu, Jugoslovenskl novog zamenik3 najstariji član župske uprave br. dr. Hugo VVerk kratkim pozdravnim govorom. Nakon što je pročitana posla- фт Susret sokolske štafete na planini Romaniji nica br. Saveza i tekst župske štafetne poslanice, muzika je otsvirala sokolsku himnu »Oj Slovenil«, ko.iu je cela dvorana pe-vanjem popratila. Sledila je pri-godna lepa deklamacija jedne naraštajke i zaključak sednice. Uz svirku »koračnice sokolskih legija« otkoračali su ponosni bar-jaktari iz dvorane, koja se još dugo orila od oduševljenog klicanja Kralju i Jugoslaviji. Posle podne su priredene nte-dužupske atletske utakmice, o kojima donosimo detaljni izveš-taj na drugom mestu. Zagrebačke svečanosti i priredbe zaključene su vedrom sokolskom večeri u prijatnoj bivšoj i danas ponovnoj dvorani Sokola 1 u Bo-govičevoj ulici. Pozdravnu reč održao je kučedomačin stareši-i na Sokola 1 brat prof. dr. Fran Zavrnik. Prigodnu deklamaciju mladom Kralju osobito je lepo recitovao naraštajac Jovanovič. Takvim duhom dočekan je i pro-veden Kraljevski praznik, takvim če duhom prožeta Sokolska župa Zagreb i dalje nastaviti svoj rad. Sokoli na otkrivanju spomenika Kralju Ujedinitelju u Ljubljani nu ženski savez sekcija za Batiovinu Hrvatsku po sestrama Danici Bedekovič, pretsednici, i Milki Gavrančič potpretsednici, te Jugo-siovenska Matica po tajniku bratu Bafu. Prisutni su bili takoder takmičari i takm.ičarke iz S bratskih župa, dok su Karlovčani i-mali zakašnjenje na vozu. Nakon ulaska barjaktara sa barjacima i patnjom otvorio je sednicu u otsutnosti brata starešine i nje- Na svečanostima u Ljubljani u-zelo je u velikom broju učešča sokolstvo iz Ljubljane i čitave Slovenačke. Više od 3000 sokola-sačinjavalo je veličanstvenu po-vorku, koja je učestvovala na otkrivanju spomenika Kralju Mučeniku u srcu Slovenačke. Pret-sednik pripremnog odbora za po-dizanje spomenika, bio je starešina sokolske župe Ljubljana, naš jjnjgi brat, dr. Josip Pipenbaher, koji je prvi dočekao i pozdravio Nj. V. Kralja Petra II, Nj. Kralj. Vis. Kneza Pavla, Kneginju 01-gu, Kneza Aleksandra i Kneza Nikolu. Sokoli, kao i ostalo mnoštvo, koje je prisustvovalo otkri-ču spomenika, priredili su Nj. V. Kralju, Nj. Kr. Vis. Knezu Name-sniku Pavlu i ostalim članovima Kraljevskog Doma oduševljene o-vacije. Tom prilikom je brat Pipenbaher, kao pretsednik pripremnog odbora, održao neobično znača-jan govor, u kome je veličao go-leme zasluge Kralja Ujedinitelja, Njegovo legendarno junaštvo, i njegovu ljubav za narod. Zatim je kazao, da je u svetskom ratu srpska vojska, pod njegovim voč-stvom, postigla vrhunac slave, pa je, potpomognuta od jugosloven-Skih dobrovoljaca oslobodila Sr-biju i sve jugoslovenske zemlje. Brat Pipenbaher je podvukao veliko značenje dana našeg narod-nog ujedinjenja, „početka zajed-ničke istorije našeg troimenog naroda", a Kralj Aleksandar je izvršio san najplemenitijih jugo-slovenskih sinova, nacionalno uje-dinjenje svih Jugoslovena. Ime Jugoslavija izražava duhovno je-dinstvo tri brata, pa če tim velikim delom Kralj Aleksandar ostati u istoriji uz Nemanju, Dušana Silnog i Karadorda. Govor brata Pipenbahera bio je primljen sa oduševljenjem u či-tavoj Ljubljani, jednako kao i impozantni nastup sokolstva tom prilikom. Dogodilo se doduše, da je, usled rasporeda viasti, sokoli ma bilo odredeno, da pokrajnim i periferijskim ulicama dodu na mesto gde se otkriva spomenik, gde im je takoder bilo odredeno stajanje u pokrajnjoj ulici, dok su na pr. fantovi, koji su mlade društvo i koji su bili manje broj-ni, dobili počasno mesto i dozvo-lu da produ kroz centar Ljubljane. Pa ipak je rodoljubiva Ljubljana spontano pozdravila sokolstvo, odušev! jeni je nego ikada, u- festuje protiv tog zlobnog zapostavljanja, znajuči da, ako iko ima zasluga za otkrivanje ljub-ljanskog spomenika, to ga u pr-vom redu imaju Sokoli i njihovi prijatelji! Ogorčeni tom neprav-dom, Sokoli su sami spontano, posle završetka svečanosti, prošti baš kroz srj:e svoje stare, sokolske i rodoljubive Ljubljane, gde su bili dočekani podvučenim oduševljenjem i urnebesnim poklici-ma Kralju, Jugoslaviji i sokolstvu. Na svečanostima u Ljubljani je Savez Sokola bio zastupan po bratu Veriju Švajgeru, a na Kraljev spomenik položeno je mnoštvo sokolskih venaca, i poklonilo mu se šezdeset sokolskih zastava. Na svečanosti je uzela učešča i jedna četa ruskih Sokola. VI medužupske atletske utakmice u Zagrebu Na rođendan Nj. V. Kralja Petra II. održane su po redu VI. medužupske utakmice u atletici, koje je priredila sokolska župa Zagreb. Utakmice su počele u 3 sata na Stadionu Kralja Aleksandra L Ujedinitelja pozdravom dr-žavnoj zastavi, a takmičare je pozdravio župski načelnik, brat dr. Stanko Tončič. Utakmicama je prisustvovao savezni delegat brat Marijan Maržan, pretsednik atletskog saveza dr. Veljko Ugri-nič i brat Dragutin Šulce. Interesovanje za ove največe sokolske atletske utakmice raste iz godine u godinu a broj sude-lujučih župa je sve brojniji. Tako je ove godine sudelovalo 9 župa s ukupno 75 takmičara, a s tim brojem se ne mogu pohvaliti ni sportisti - atletičari. Sudelovale su župe: Beograd, Celje, Mari- bor, Karlovac, Ljubljana, Sarajevo, Šibenik—Zadar, Osijek i Zagreb. Takmičilo se u 8 grana: trča-nje 100 m, bacanje kugle, skok u vis bacanje diska, skok u dalj, trčanje 400 m, trčanje 1500 m i štafeta 4X100 m. Bodovalo se po sistemu „balkanijade", tj. bodove su donašali prva devetorica na svakoj grani. Rezultati su: Na 100 m održane su predtrke, pa je u konačnicu u-šlo 8 trkača, a deveti je ždrebom ispao, donoseči jedan bod. Kako je prevideno pobedu je odneo 1. Račič (Ljub.) 11,1 sek. 2. Stefanovič (Bgd) 11,2 sek., 3. Radonjič (Bod) 11,3 sek. 4. Dvoržak (Žgb) 11,8 sek., 5. Pleteršek (Celje) 12,1, 6. Hrovatin (Maribor) 12,1. Za sokolske utakmice, rezultati su više nego dobri. U ba-canju kugle nije nastupio Aleksa Kovačevič, pa je prvo mesto zau-zeo vrlo dobar ing. Stepinšek s rezultatom 13,05 m., 2. Miloševič (Zgb) 12,22 m., 3. Zorko (Mar.) 11,93 m., 4. Štakič N. (Bgd) 11,89 m., 5. štakič Đ. (Bgd) 11,48 m., 6. Tešin (Zgb) 11,20 m. Lepa je borba bila u skoku u vis, pa imamo tri takmičara koji su preskočili 175 cm. 1, Lazarevič (Bgd), 2. IV medužupske utakmice sokolskih atletičarka u Zagrebu Istovremeno kad i utakmice muških atletičara, održane su na Stadionu Kralja Aleksandra L Ujedinitelja IV. medužupske utakmice članica i naraštajka, ali ne u vidu prvenstva pojedinka, nego prvenstvo odelenja. Svako ode-Ijenje se sastojalo od 4 takmi-čarke, a pobedu nosi ona župa čiji zbroj bodova odeljenja članica i naraštajka bude največi. Članice su takmičile u grana-ma: bacanje kopija, skok u vis, trčanje 100 m i štafeta 4X60 m, a naraštajke: bacanje kuglej skok u vis, trčanje 60 m i štafeta 4X60 m. Na utakmicama je sudelovalo 5 župa i to: Beograd, Maribor, Ljubljana, Karlovac i Zagreb sa ukupno 40 takmičarka. Bodovanje se vršilo po atletskim tablicama. Rezultati su sledeči: članice: bacanje kopija: L Vacas Jelica (Ljub.) 26,27 m., 2. Karpati Aliča (Bgd) 24,13 m., 3. Miloševič Ivana (Bgd) 24,07 m., 4. Radovanovič Ruža (Bgd) 23,03 m., 5. Nefero-vič Mira (Zgb) 22,70 m., 6. Delič Dragica Zgb) 22,12 m. Skok u vis: 1. Pribošek Ančka (Ljub.) 138 cm., 2. Štefan Ljerka (Bgd) 135 cm., 3. Šentjurc Mira (Mar.) 133 cm. 4. Janačkovič Bojana i Neferovič Mira (Zgb) 124 pravo zato što je htela da mani-1 cm., 5. Karpati Alisa (Bgd) 123 cm., 6. Božič Vida (Mar.) i Vacas Jelica (Ljub.) 120 cm. Trčanje 100 m: 1. Miloševič Ivana (Bgd) 13,9 sek., 2. Holc Marta (Zgb) i Šentjurc Mira (Mar.) 14 sek., 3. Janačkovič Bojana (Zgb) 14,2, 4.Karpati Alisa (Bgd) 14,8 sek., 5. Pribošek Ančka (Ljub.) 14,9 sek., 6. Radovanovič Ružiča i Štefan Ljerka (Bgd) 15 sek. Štafeta 4X60 m.: 1. Beograd 33,2 sek., 2. Zagreb 33,4 sek., 3. Maribor 34 sek., 4. Ljubljana 35 sek. Naraštajke: Bacanje kugle: 1. Janačkovič Mirjana (Zgb) 9,95 m.. 2. Kobau Sanda (Ljub.) 9,50 m., 3. Muraus Anica (Mar.) 9,20 m., 4. Kekič Fran.iica (Kar.) 9,15 m., 5. Veselič Marica (Mar.) 8,40 m., 6. Mijatovič Zlata (Zgb) i Drino- vec Andra (Ljub.) 8,32 m. Skok u visinu: 1. Janačkovič Mirjana (Zgb) 125 cm, 2, 3, 4, Muraus Anica (Mar.), Sedej Paula (Ljub), Veselič Marica (Mar.) sve po 125 cm., Bratuž Iva (Ljub.) 122 cm. 6. Babič Betka i Handu-ra Anica (Mar.) 120 cm. Trčanje 60 m.: L Muraus Anica (Mar.) 8,8 sek., 2. Babič Betka (Mar.) i Kovič Zora (Bgd) 9,1 Sek., 3. Novoselovič Anica (Zgb) 9.4 sek., 4. Handura Anica (Mar.) 9.5 sek., 5, 6, 7, 8. Janačkovič Zorko (Mar.), 3. Bratovž (Ljub.) svi 175 cm. Slanina (Ljub) 170 cm., 5. Othazel (Kar.) 165 cm., 6. Pavlovič (Sar.) 160 cm. Vremena trkača na 400 m su vrlo dobra. Pobedu je odlučio u svoju korist Oberšek (Ljub) pred Pleterše-kom (Celje) s rezultatom 52,5 prema 53,5, 3. Vilar (Ljub.) 54,2, 4. Pekota (Šib.) 54,5, 5. Urbančič (Celje) 55, 6. Gracijanski (Mar.) 55,6. U skoku u dalj osvo-jio je prvo mesto neslužbeni državni rekorder s vrlo dobrim rezultatom 6,80 m, 2. Zorko (Mar.) 6,70 m, 3. Račič (Ljub) 6,39 m, 4. Dukič (Bgd) 6,36 m, 5. Dvoržak (Zgb) 6,24, 6. Othazel (Kar.) 6,05 m. Na bacanju diska su prilično slabi rezultati. I u ovoj je grani pobedio ing. Stepišnik (Mar.) s rezultatom 37,86 m, 2. Ščetinin (Bgd) 34,48 m, 3. Kosec (Ljub.) 34 m, 4. Štakič Đ. (Bgd) 33,46, 5. Boltavzar (Ljub.) 32,37 m,6 Kodre (Celje) 31,77 m. U frčanju 1.500 m vodila se borba izmedu Kiena (Ljub.) i Baniča (Bgd), koju je Kien odlučio u svoju korist s rezultatom 4,12,1 min., 2. Banič (Bgd) 4,15,6 min., 3. Galovič (Bgd) 4,12,3 min., 4. Magušar (Ljub.) 4,21,0 min., 5. Kos (Celje) 4,22,1, 6. Strajnič (Osijek) 4,31,9 min. Kao poslednja točka programa održana je štafeta 4X100 m u kojoj je favorit bio Beograd, ali je i ovaj puta nesretno izgubila, jer joj se kao i prošle godine desio peh da je diskvalificirana. Tako je prvo mesto pripalo Ljubljani (Račič, Oberšek, Vilar, Boltavzar) 44,9 sek. 2. Maribor (Hrovatin, Zorko, Gracijanski, Kolenc) 45,8 sek. 3. Celje (Bergles, Horjak Pleteršek, Urbančič) 48,3, 4. Osijek (Klikič, Mihajlovič, Filipič, Šulc) 48,4 sek., 5. Zagreb (Kobali, Marčelja, Stapar, Dvoržak) 48,5 sek. 6. Sarajevo (Nedič, Pavlovič, Kartole, Furtula) 48,6. Štafeta Beograda imala je vreme 44,8 sek. Mora se priznati da su utakmice u svakom pogledu vrlo dobro i uspele, a vremenom če te utakmice biti proširene i održavati sc dva dana s povečanjem grana, a eventualno i uvadanjem deseto-boja. Kao i lanjske godine, prvo ffle* sto je osvojila župa Ljubljana, iako se očekivalo da če pobediti župa Beograd. Ljubljana sa 96 bodova, Beograd sa 83 boda, Maribor 72 boda, Celje 44 boda, Zagreb 39 boda, Osijek 21 boda, Karlovac 16 bodova, Sarajevo 14 boda i Šibenik 7,5 boda. Na za-* vršetku utakmica predane su nagrade, i to za prvo mesto ukusna brončana plaketa bacača diska, a za drugo i treče mesto male plakete. Mirjana, Mijatovič Zlatica (Zgb), Zutič Leposava (Zgb) i Sedej Paula (Ljub.) 9,6 sek. štaefta 4X60 m: 1. Maribor 32,3 sek., 2. Zagreb 33,8 sek., 3, Beograd 34 sek., 4. Ljubljana 34,6 sek., 5. Karlovac 36,2 sek. Prvenstvo vrsta — članice: !• Beograd 333 boda, 2. Zagreb 303 boda, 3. Maribor 276 boda, 4. Ljubljana 262 boda, 5. Karlovac 95 boda; Naraštajke: 1. Maribor 433 boda, 2. Ljubljana 361 bod, 3. Zagreb 345 bodova, 4. Beograd 309 bodova, 5. Karlovac 278 bodova, Prvenstvo župa: Prvenstvo osvojila je sokolska župa Maribor sa 709 bodova, 2. Zagreb 64» bodova, 3. Beograd 642 boda, 4. Ljubljana 623 boda, 5. Karlovac 373 boda. Prema tome prvenstvo župa osvojila je sokolska župa Maribor sa 709 bodova, kojoj je na kraju takmičen.ia predana vrlo ukusna statua iz gipsa, rad sestre Zulej* ke Stefanini-Tučan. Кпеветници соколства Ле^окица szd+iite ркњита Savzna Sokola H. }. od ?-8 sefdetn&ca 19Џ0 "'Na sednici Uprave Saveza Sokola, kojoj su prisustvo-vali pretstavnici svih 25 sokolskih župa, održanoj 7 i 8 septembra 1940 godine, posle svestranog pretresa, done-sena je jednoglasno sledeča izjava: 1. Jugoslovensko sokolstvo, svesno teških prilika ozbiljnosti vremena pod kojima deluje, i velikih zadataka, koji mu se, kao najjačoj jugoslovenskoj nacionalnoj organizaciji nameču, smatra za potrebno da izjavi, da su njegovi redovi u celoj našoj Domovini ČVRSTI, SLOŽNI I JEDNODUŠNI u shvatanju zavetne misli narodnog i dr-žavnog jedinstva, i da su spremni na svaku žrtvuu službi Kralju, narodu i Otadžbini. 2. Sokolstvo je u svom radu uvek bilo, i danas je, NEZAVISNO OD SVIH UTICAM SPOLJA, i rukovodi se u svom delovanju SAMO I JEDINO SVOJOM SOKOL-SKOM IDEOLOGIJOM, i duhom i potrebama svoga naroda. Snaga sokolske misli i narodnog duha toliko je velika da nikakva druga ideologija i organizacija ni je vršila niti bi mogla da izvrši ma kakav uticaj na duh i pravac sokolskog rada. 3. Isto tako jednodušno utvrduje, da se VOĆSTVO SAVEZA SOKOLA K. J. U SVOM ODGOVORNOM POSLU UVEK RUKOVODILO ISKLJUČIVO SOKOLSKOM IDEOLOGIJOM I INTERESIMA SOKOLSTVA I NARODA. Ističuči puno poverenje vočstvu sokolstva Kraljevine Jugoslavije, obezbeduje mu punu potporu celokupne sokolske organizacije u izvršavanju njegovih velikih i teških zadataka, naročito u odbrani sokolstva od teških i nepra-.vednih napadaja, kojima je u poslednje vreme izloženo. 4. Upučuje pozdrav svim sokolima Jugoslavije, koji danas trpe zbog svog doslednog rada na oživotvorenju sokolskih ideala, uveravajuči ih, da u odbrani tih ideala stoji sa njima celokupna sokolska organizacija. Poziva čitavo sokolstvo, sve svoje članstvo, naraštaj i decu, da, verni svojim starim sokolskim i nacionalnim idealima i svetloj sokolskoj nacionalnoj tradiciji, ustraju složni, ne-pokolebljivi i neustrašivi u svom radu za dobro Kralja, naroda i Otadžbine, sa ĆVRSTOM I NESALOMLJIVOM VEROM U VELIKU I SRETNU BUDUĆNOST KRALJEVINE JUGOSLAVIJE. Успела академија Соколсног друштва Београд Ш Београдско „Време“ je, v броју од 10 о. м., објавило напис, у коме се неистини-то напада последња резолу-Ција пленума Управе Саве-за СКЈ, која је једнодушно прихваћена од претставника свих 25 соколских жупа у Југославији, дакле прет-ставља најлегитимнију во-љу и мишл>ење читаве со-колске јавности. Гњев господина, који је тај чланак потписао, ра-зумљив је. Заједно са још лијнх националних осећаја читаве јавности; — а све у листу, који себе означава као орган фактора, чија одговорност далеко према-шује значење поменутих писаца. Љут због свог пораза, писац о коме је реч, хоће наиме да прикаже, као да је резолуција пленума Са-везне управе изгласана под претседањем брата Др. Бе-лајчића; што је највећа не-истина, јер је читавој сед- Сјајки маневри наше јуначне војске У понедедак, 9 о. м. прире-ђене су у Београду, на Тордз-kv, занимљиве војне вежбе уз еуделовање свих врста и родо-ва оружја. Вежбама су поред Министра војске и морнарице, начедника генералштаба, по-моћника Врховног инспектора оружане силе и бројних гене-рала и команданата присуство-вали и сви резервни официри из Београда. Демонстриране cv вежбе у напада.ју и одбрани уз савремено модерно наору-жање и средства. Наступиле су ваздухопловне јединице са сви-ма врстама авиона, падобран-ци, моторизоване јединице итд. Приказана је важна улога о-клопних и моторних возила, као и акција падобранаца, ко-ји су искакали тачно на одре-hena места, на време и у реду, са потпуном ратном опремом, тако да су одмах по скоку мо-гли отпочети са радом на те-рену. На концу је приређен вели-ки дефиле трупа. Нарочити у-тисак учинили су моторизовани одреди, противавионске бате-рије и огроман број авиона свију типова. Ове вежбе су још једном засведочиле сјајне способности наше војске и иа-шег наоружања. TRAGIČNA SMRT JEDNOG VREDNOG SOKOLA U Petrovgradu je smrtno na-.stradao najbolji vežbač Sokolskog društva Petrovgrad II., brat Radiča Jevremov, star 30 godina, elektrotehničar po zanimanju. Brat Jevremov ie radeči gimna-stičke vežbe pao tako nezgodno, da je slomio kičmu i na mestu ostao mrtav. Poveden! su izvidi po ovom ne-sretnom slučaju a vrednom i ne-zaboravnoni sokolskonn tehničaru, bratu Radiči Jevremovu priredilo je sokolstvo Petrovgrada neviden ispračaj na groblje, gde su se s njime oprostili brojni govornici u ime društva župe i prijatelja. Neka ,ie slava žrtvi sokolskog rada, Radiči Jevremovu! Sokolima advokatima! (Jmoljavaju se sva brača, po zanimanju advokati, koji su članovi sokolskih jedinica, da svoje a-drese odmah dostave Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije, Beograd, poštanski pretinac 342. Tajništvo Saveza SKJ ctbom. A тако исто ни ј®Д' ног јединог ретка о вели-чанственим соколским про-славама Краљевог рођенда-на у осталој Југославији! Како, уосталом, да буде другачије, кад нико од тих ритера никада у животу ни-је био члан неког соколског друштва; када се све до своје педесете године нису бавилн другим, него ауто-мибилизирањем и уносним пословима; и кад нико жив њихово име није никада чуо у националном раду, све док нису дошла време-на када се, ускакањем од једног вође ка другоме, по-чела правити каријера и кад им се „ситуација“ чи-нила довољно извојеваном за нуђење њихових услуга? Једно од најагилнијих пре-стоничких соколских друштава, Соколско друштво Београд 111, приредило је минуле суботе свечану академију у својем до-му, која је — као и досадање приредбе Сокола 111 — не само успела, него и превазишла сва очекивања. Пред дупком пуном двораном, у којој је међу оста-лима напосе срдачно поздрав-љен католички свештеник др. Ашику, активан члан управе, који је недавно одржао једно одлично иредавање чланству и који узима учешће готово сва-кодневно на друштвеним седни-цама и састанцима, — отворио је' академију старешина, бр. До-бра Богдановић, Кратким гово-ром, дајући реч професору, др. Баошићу, који је одржао при-годно предавање о значењу LUe-стог септембра. Његове топле речи биле су срдачно поздрав-љене. Хор певачког друштва „Цар Душан“, са Булбудера, от-певао је врло складно државну химну, после чега је једна де-војчица рецитовала пригодну песмицу Њ. В. Краљу. Посебна тачка била је деље-ње диплома учесницима самари-ћанског течаја о коме је већ писао „Соколски 1 ласник", а који је одржан у оквиру народ-но - одбранбеног рада, према замисли бр. Војновића Радосла-ва прочелника НОО. (Уз сама-рићански, који је успешно за-вршен, још се одржавају и те-чајеви за активну и пасивну ии-вилну заштиту). Дипломе је те-чајкама поделио бр. Иван Три-најстић, уз пригодни говор. О-громан аплауз побрао је један малишан, који ,ie TaKobep свр-шио течај успешно. Програм је затим настављен вежбом млађе женске деце: „Весела деца“, после чега је хор „Цара Душана" отпевао „По-здрав 1\раљу“ од Мокрањца, а један соколић декламовао пе-сму „Соколић“ од Иве Мајцана. Женски нараштај извео је са пу-но техничке обраде слетске веж-бе за 1941 годину. Следила је још једна рецитација и вежбе женске деце са заставицама, по-сле чега је певачко друштво „Цар Душан" отпевало трн пе-сме, побравши заслуженн аплауз за свој успели наступ. У више наврата говорио је у име дру-штва бр. Станојевић, истичући да је основано у врло еиро-машном крају, али да је евојим радом стекло опште симпатије, па је већ и на радију певало. Њему се захвалио бр. Тринај-стић, као и присутнима на број-ном одазиву. После завршеног програма, о коме се може само са дивље-тем говорити и за чије извоћа-че и организаторе, као и за сав рад Сокола III не достају речи похвале, развило се народно ве-сеље, проткано интимном атмо-сфером, која је дала упечатљив биљег читавој приредби. Јм. Штафета која је веслала 28 км. иорем до Шибеник* Штафета једне соколске чете у Босни пар витезова своје врсте, он је недељама наговештао разорну борбу у сокол-ству, цепање и расгављање соколства, десавуирање Са-везног старешинства, руше-к>е управа већег дела со-колских жупа у земљи итд Не желећи се ни за час спу-Штати на морални ниво сличних написа, „Соколски гласник“ није никада осе-тио потребу да њихоае писце почасти директним одговором, као што им nuje дала важности ни остала честита јавност, сем фран-ковачких и клерикалних ли-стова, као што су ,.Хрв. груда“, „Хрв. право“, „Хрв. стража” итд. И после читаве те чаду-вене кампање, кукавички заштићене „ситуацијом“ и осигуране од протуодгово-ра разним маказама, — ре-зултат је био из основе обратан од онога uito се хтело: Потпуна једнодуш-ност соколства; неподел>е-не симпатије читаве нацио-налне јавности према на-паднутима; безусловно и једнодушно изгласано по-верење читавог соколства Савезном воћству: никаквих Побеђених ни победника, Reh свест о заједници нк-lepeca соколске целине; — дакле потпуни пораз свих интрига поменутих ви-Тезова и свих мрачних ии* ■^вва, због којих је та кам-пања вођена. Гњев ритерске дружбе нама је, дакле, потпуно ра-3Умљив; јер чиме he изићи пРед оне, којима су хтели сервирати порушено сокол-Ство?!... Зато бисмо и овог ^ута презиром прешли пре-ствари, да провокација *ије прешла веН све грани-и да она, пвог пута, ни-је и формално уперена про-тив соколства као целине, и против његове једнодуш-Re воље, те против најсвет- ници претседао брат, Др. Отон Гавранчић. Даље хо-ће да се прикаже, да „су резолуцију донели г. Белај-чић и остали масони“, што је најординарнија инсинуа-ција, недостојна и најбед-нијег петпарачког листа. Истина је напротив, да је прихваћена резолуција би-ла редигована од једног од-бора, у коме су се налази-ла ова браћа: Веља Попо-вић, старешина соколске жупе Београд; инж. Вучко-вић, заменик старешине со-колске жупе Београд; Др. Гавранчић и-Др. X. Верк из Загреба; Радован Димитри-јевић, старешина жупе из Ниша, др. М. Драгић из Београда, и Радмило Грђић. Нити један од те браће ни-је масон; а брат Белајчић није уопште био у том од-бору, и за резолуцију је до-зпао када и остали учесни-ци, који су је сви, уз бурно одобравање прихватили. Може ли, дакле, да буде теже увреде за соколство, него ли је та, да се његова слободно изражена воља, изгласана од најлегитим-нијих његових претставни-ка из читаве Југославије, прикаже као плод нечије наметнуте интриге?!... Колика је „љубав“ поме-нутог госполина према со-колству, показује најбоље чињеница, да нити једном речи није забележио њего-ву једнодушно изгласану резолуцију, мада му је, као и осталим листовима, била послата. И што је још rope, нити једног јединог ретка није објавио о велебној со-колској манифестацији у Бсограду, приликом рођен-дана Њ. В. Краља, на којој су узели учешћа највиши претставници цивилних и војних власти, н свих на-ционалних удружења, и ко-ia je, у 95°/», била испуњена баш београдским сокол- Sve sokolske jedinice u Jugoslaviji najsvečanije su proslavile Kraljev rođendan U današnjem broju objavlju-jemo samo prvi deo ovih izve-štaja. Ostale čcmo objaviti u idućem broju. Sokolska župa Novi Sad i sve njene jedinice izvele su proslavu najsvečanije. U Novom Sadu, je proslava otpočela smotrom sveu-kupnog članstva novosadskog i Petrovaradmskog sokolstva, pred sokolanom, gde su svečano doče-kane i ispračene sokolske štafete na putu za Beograd. Posle blagodarenja održana je svečana sednica. Dvorana sa preko 1.000 sedišta ni je mogla pri-miti veliki broj prisutnih, kojima se na čelu nalazio Ban, g. Dr. Branko Kijurina, sa načelnicima, komandant armije, general Petrovič, sa generalitetom i velikim brojem oficira, pretsednik opšti-ne, g. Petrovič i delegati svili društava i vlasti, uprava Ruskog sokola itd. Sednicu je otvorio za-menik starešine, br. Dr. Jovanovič, posle čega je prosvetar Mio-drag Jovanovič pročitao Saveznu poslanicu, koja je također srda-čno pozdravljena, kao i ostale tačke programa. Svečanosti su nastavljene posle podne lakoatletskim utakmicania izmedu članstva, naraštaja i ska-uta, na letnjem vežbalištu. Nave-če je priredena naraštajska svečana akademija, posle čega se do kasno u noč razvilo narodno i sokolsko veselje. I u ostalim društvima i četama novosadske župe priredene su veličanstverte proslave. Veča mesta, kao Subotica, Sombor, Stari Bečej itd., prednjačila su. Svuda su sokolske proslave bile centar slavlja ovog velikog dana. Treba istači da su mnoga društva u okviru ove proslave postavila osnove za izvršenje obaveza iz Sokolske Petrove Petoljetke, tako na primer Sokolsko društvo Stari Bečej osvetilo je temelje svoga doma za izgradnju kojeg je obezbedeno 1,500.000 dinara, i čija če izgradnja imati veliki značaj za sokolstvo ovoga kraja. * U Sremskoj Mitroviči sokolska proslava je uzela široke razmere. Svečana sednica bila je posečena sjajno, a u programu nastupilo je i Srpsko crkveno pevačko društvo i pevačko društvo „Straži-lovo“. Br. Udicki održao je predavanje. Sve tačke bile su odlično izvedene i popračene ovacijama Kralju i Otadžbini. Posle podne održano je selo, na kome je govorio br. R. Durič. • l Sokolska župa Petrovgrad svečano je proslavila kako u svi-ma jedinicama, tako u samom Petrovgradu praznik svih Jugo-slovena. Pred sokolanom održana je veličanstvena smotra petrov-gradskog sokolstva, odakle je članstvo u odorama i sa muzikom pošlo na blagodarenje, posle koga je održana svečana sednicp župe i sviju petrovgradskih sokolskih društava u Sokolu Matici, koja je u lepo dckorisanom domu otpočela pozdravnim govorom starešine, Dr. Matiča. Obi-man program sednice izveden je uz burne ovacije Kralju i sokolstvu i završen pevanjem „Oj Sloveni". Posle podne održane su u-takmice u odbojci, a na veče na-raštajsko selo, čime je proslava zaključena. U ostalim jedinicama proslave su uzele nevidene manifestacione razmere čime ie sokolstvo sa našega severa ponovo posvedočilo svoju tjubav za Kralja i Otadžbi-nu kao i spremnost da čuva Ju-goslaviju. * Sokolska tvpa Celje proslavila je sa svim članstvom Rodendan Kralja Jugoslavije uz svečanosti u svima mestima. Štafeta je or-ganizovana na 44 kilometara du-goj pruzi Celje—Blagovica, gde je povelja predana Ljubljanskoj župi. U štafeti su sudelovale jedinice: Celje-Matica, Petrovče, Liboje, Žalec, Griže, Sv. Peter, Št. Pavel, Plzela, Gomilsko, Braslovče, Vransko i Motnik, sa 67 trkača i 3 biciklista. Trkači su bili u svim mestima kroz koja su prošti najsrdačnije pozdravljeni. * Sokoli Velike Kikinde priredili su smotru, na koju je došlo 467 pripadnika, kojima je održao sa-žet govor o držanju sokolstva u današnjim prilikama, starešina društva, br. Dr. Petar Bojanič. Posle blagodarenja održana je svečana sednica u prisustvu broj-nih pretstavnika vlasti, vojske i društava, kao i velikog broja gradanstva, koje je pozdravio starešina Dr. Bojanič. On je izmedu ostalog rekao: Tajnik br. T. Granfil pročitao ie poslanicu SSKJ povodom ovo-godišnje proslave šestog septembra, a prosvetar br. M. Cirilov podneo je referat o dosadašnjem radu na izvršenju zaveta SPP, koji ulaze u poslednju godinu. Uveče je u zajednici sa oficirima mesnog garnizona priredeno vrlo uspelo i posečeno drugarsko veče. * Sokoli iz Crvenke priredili u velebnu proslavu Šestog septembra, uz učestvovanje meštana, koji su naročito srdačno pozdravili bakljadu, posle koje je održao zanosan patriotski govor br. M. Petrovič. Susretljivošču komande mesnog garnizona pripremio ie redov-obveznik brat Butakov odlični hor vojnka-obveznika, koji su nastupili u nekoliko tačaka na svečanoj akademiji sa ogromnim uepehom, a br. Butakov posebno sa nekoliko solo tačaka na kla-viru. * Sokole iz Tomaševca nisu mogle sprečiti sve prepreke u izvo-denju proslave Kraljevog roden-dana, koga su pozdravili baklja-dom u kojoj je učestvovalo preko 80 sokolskih pripadnika i mnoštvo meštana. Pred Sokolskim domom prireden je defile Članstva sa prigodnim govorom. * Sokolsko društvo Skoplje II — Hanrijevo proslavilo je na vrlo lep način rodendan svoga Starešine. Tog dana pre podne održano je blagodarenje u Sokolani, posle čega je bila svečana sednica sa čitanjem poslanice, recitacijama i govorom br. prosvetara. 7 o. m. uveče priredeno je poselo sa bogatim programom, koje je takode uspelo. ♦ Trebinje kao ni sva kršna Hercegovina ni je niukoliko izostalo za ostalim društvima u proslavi Kraljevog rodendana. Napose je lep bio ispračaj štafete sa Cetinja, koja je sačekana kod Trebi-nja zajedno sa predstavnicima čete Dražindo. Improviziran je slavoluk od zastavica, ispaljeno nekoliko raketa. Špalir je sači-njavalo 12 biciklista. Društveni predstavnici ispratili su zatim šta-fetu do u Dobromane, 22 km. od Trebi nja. * Sokolsko društvo Rudnik-Sise- vac proslavilo je Šesti septembar vrlo svečano. U oči dana priredena ie svečana bakliada na rudniku Sisevac. Povorka je krenula od uprave rudnika na čelu sa sokolskem muzikom i zastavom uz sudelovanje sokolstva, celoktip-nog personala rudnika, školske dece i obišla sve kolonije rudnika. Svuda usput bilo je klicanje Nj. V. Kralju i Kraljevskem Do- mu. Svi domovi bili su osvečeni i okičeni zastavama i Kraljevim slikama. Prireden je vatromet na više mesta, tako da je rudnik imao veličanstven i svečan izgled. Posle bakljade održano je narodno veselje. * Požarevački sokoli proslavom Kraljevog rodendana ponovo su manifestovali za narodne i sokolske ideale. Posle blagodarenja o-držana je svečana sednica na kojoj je govorio br. Dragutin Marinkovič, o SPP. Program je izveden sa velikim uspehom, tako-der i na poselu i večernjoj akademiji, na kojoj se naročito svi-dela tačka vojske. U okviru la-koatletskog mitinga, koga je pri-redio „S. K. puka za vezu“, priredili su požarevački sokoli smotru lakoatletičara i odneli pobe-du u štafeti 4X100 metara. * U Gornjem Milanovcu je Sokolsko društvo priredilo svečanu sednicu i poselo sa biranim programom. Poseta je bila odlična. Izvodenje pojedinih tačaka pozdravljeno je srdačnim aplau-zom. * Sokolska četa Trbušnica, društvo čačak proslavila je Šesti septembar svečano. Članstvo je u punom broju prisustvovalo blagodarenju i svečanoj sednici, na kojoj su brojni prisutni manifestovali za sokolske i narodne ideale. • Sokolska četa Žitkovac proslavila je rodendan Nj. V. Kralja Petra II najsvečanije. Članstvo je sa sokolskom zastavom prisustvovalo je blagodarenju. Uveče je priredena sokolska akademija sa odabranim programom. Akademija je bila odlično posečena. Sokolstvo Krajine Petra Mrko-njiča proslavilo je najsvečanije rodendan svoga Starešine u svima jedinicama župe Banjaluka. U oči praznika zapaljena su 194 Petrova krijesa na »planinama Mrkonjiča Krajine. A iluminacije, rakete i bengalske vatre dopunile su ovaj jedinstven uvod u proslavu, koja je došla do najjačeg izražaja na smotri članstva, kome je u svima jedinicama župe prisustvovalo 4.320 sokolskih pripadnika i 3.637 gradana, prijatelja sokolstva, o čemu su izvešta-je preneli kuriri na motorciklima zajedno sa izveštajima i čestitkama Nj. V. Kralju, koje je u Ba-njoj Luci dočekalo preko 500 sokola. Smotra je uspela neočekiva-no a sama proslava obavljena u svima jedinicama svečanim sedni-cama i svečanim priredbama, dala je ponova dokaza jakosti i svesti sokolstva u ovom delu Bosne ponosne. P. Aleksič * I sokolsko društvo Oštrelj za- palilo je kresove na Osječnici (1795) m.) i Oštreju (1384 m.), a pred sokolanom paljena je vatra uz pevanje sokola i meštana. Si-renom i sviranjem zbora objavljena je smotra posle koje su održana tri predavanja narodno-odbranbenog značaja, a o značaju dana govorio br. Krstanovič, prosvetar. Naveče je održana a-kademija, koju je posetio veliki broj publike, oduševljeno pozdra-vivši izvodenje svečanog programa. • Sokolsko društvo Bosanski Pe-trovac je posle blagodarenja, kome je prisustvovalo celokupno članstvo, održalo svečanu sednicu, na kojoj je govorio starešina br. Rakič. Sve tačke bile su popračene ovacijama. I večernja sokolska priredba bila je odlično posečena. Sokolsko društvo Kotor Varoš takoder je uspešno proslavilo Šesti septembar. Paljeni su kre-ovi i bacane rakete, uz pevanje velikog broja članstva koje je srdačno pozdravilo sokolsku šta-fetu. Svečanoj akademiji prisus-tvovao je veliki broj gradanstva sviju vera, koji su pažljivo slušali reč starešine br. Novkoviča, pri-redivši manifestacije Kralju i Jugoslaviji. Uveče je priredeno poselo, koje je bilo odlično posečeno. Sokolski (iltnovi sa Moi-koi/сл C Haimaluatana U ponedeljak, 9 o m. prikazan je u Beogradu pred brojniin gle-daocima, večinom pretstavnicima Saveza Sokola K. J. i beograd-skog sokolstva, kao i pred Crno-gorcima koji žive u prestonici, kolorisani (u bojama) film sa proslave dvadesetpetgodišnjice bitke na Mojkovcu. Film je snimio potpretsednik Saveznog prosvet-nog odbora, brat Bogoljub Krej-čik, poznati naš sokolski filmski operater. Brojne gledaoce pozdravio je prigodnim rečima zamenik starešine Saveza Sokola K. J., br. ing. Milivoje Smiljanič, ističuči značaj mojkovačke pobede. Film se do-pao savršenom tehničkom obra-dom, a na pojavu pojedinih slika sa proslave, gledaoci su toplo pozdravljali mesta iz naše slavne prošlosti, kao i braču delegate i govornike. Na koncu je brat Krejčik prikazao i nekoliko diapozitiva sa puta na Mojkovac, te film sa hodočašča na Kajmakča-lan, koji je takoder izazvao op-šte udivljenje i uzbudenje. I ovaj je film u bojama, a tehničkom obradom ne izostaje ni malo iza prvoga. Film sa mojkovačke proslave biče najpre prikazivan na Cetinju i u Crnoj Gori, a posle i u drugim mestima naše Otadžbine, pa preporučamo brači da ove pret-stave posečuju u što večem broju. Jm- Sokolska delatoost o Osijeku Prema zaključku društvenih i četnih načelnik.! od 15 avgusta održan je 2 i 25 avgusta dvodnevni tečaj odbranibenosti i Osijeku. Tečaj je držan u prostori-jama društva Osijek - Matica. Bilo je zastupljeno 17 jedinica sa 33 tečajaca i tečajki. Od Strane br. Načelništva Saveza prisustvo-vali 'su br. Bogner i s. Skovran. Predavači su bili: br. Bogner, s. Skovran, br. ing. Kvapil, potpo-ručnik br. Vukičevič, narednik br. Mrevlje, br. Ilakovac i br. Mom-čilovič. Tečaj je posetio starešina župe br. Krulj. U nedelju, 1 septembra, održane su lakoatletske utakmice osi-ječke sokolske župe, kao izbirna * I Sokolsko društvo Maslovare svečano je ispratilo štafetu, upa-lilo kresove i izvelo svečanu ilu-minaciju spomenika Kralja Aleksandra, sa inicijalima »P II«. Na sam praznik priredena je uspela smotra, kojoj je prisustvovalo mnoštvo sokola i gradanstva. O značaju praznika govorio je starešina br. V. Kapor. Svečanosti su nastavljene svečanom sedni-com, koja je takoder bila posečena gotovo od svih meštana. takmifenja za VI tneđužupske u-takmice u Zagrebu, 6 o. m. Na takmičenju je uzelo nčešča osam društava i jedna četa sa 217 pripadnika po pojedinim disciplinama, u kojima su prva mesta zau-zela brača: Stevan Kikič, Osijek-Matica, Strajnič Jovan, Osijek Donji Grad, Sokolsko društvo O-sijek-Matica (Br. Šulc>, Zlatko Piši, Vinkovci. Medu naraštajci-ma napose su se istakli br. Dyro Mihajlovič i Milan Macakanja, o-ba Osijek-Matica. Takmičenjima, koje je vodio br. Albin Petelin, zam. župskog načelnika, prisust-vovao je lep broj posmatrača. Uspeh je bio zadovoljavajuči, na čemu treba zahvaliti sokolstvu o-siječke župe. Uprkos svima nepri-likama, omladina se sve više za-grejava za sokolsku misao, kao jedino zdravu i spasonosnu. P. Stanisavfjević ФОРМУЛАРИ 3A СТРЕЉАЧКЕ OTCEKE И 3A КРАЋЕ СЛУ-ЖЕН»Е У КАДРУ Савез Сокола отпггампао je све формуларе који се помнљу у књизи „Потребиа зоаља за стрељачке отсеке“, као н све о- брасце око подношења молбе за крзће служење у кадру. Цена формуларима је следећа: Комплет молба са уверењима 2 динара; — Стрељачка књижи-ца 1 динар; — Дневиик гађања, пушком, аутоматскми ганвто-љем, дневник бојног га!>зн»а а-утоматским пиштољем, оружна књига, списак одликованнх, eea-ки комад по један динар. Сви остали формулзри су ио пола динара. Напомињемо, да су одштам-пани сви формулари који се iia-лазе у поменутој књнзи. Да би се олакшао н убрзао рад око набавке формулара, не-ка братске јединице код порур-бине поступају овако: Формуларе набавити од стре-љачког отсека Савеза Сокола, а са поруџбином послати у мар-кама новац и то: до десет ди-нара у поштанским, а преко де-сет у таксеним маркама. На тај начин избећи he се чековии промет и олакшати nrro бржа отпрема. Motorizovana štafeta po lazi iz Saveznog Doma CITAJUĆI NOVINE... U Oči same proslave Kraljevog todendana, koja je, zahvaljujuči sokolstvu, veličanstveno izvedena u svima krajevima Slovenije, srna-trao je ljubljanski „SLOVENEC" za potrebno, da objav/ još jedan infamni napadaj na sokolstvo, pun insinuacija i denuncija. Vrhunac. log napadaja je u tom, da je „sokolstvo zatrovano idejama, koje 5u protivne slovenačkim i jugo-slovenskim nacionalnim tradicijama". Ali da se nade neki list u Slo-v*načkoj, pa da odgovori, kakve Je sve borbe moralo da izdrži slo-vena£ko sokolstvo u Austriji, da Se odbrani od isto ovakvih denun-c'ja Šušteršičev? partije' i Beia, onda bi gospoda oko „Slovenca“ izneli protiv njega viteški argume-nat — cenzure... * U svojim napadajima na sokoljo, „SLOVENEC“ je nedavno h'rdio, da „sokolstvo uopšte više ne sledi Tirša, Masarika, sveslo-vensku misao i slovensku demo-kraciju, več se ravna po direkti-vama internacionalnih udruženja". Sve do juče nas je taj isti „Slo-v?nec" napadao obratno. — da slušamo samo Tirša, Masarika, sveslovensku misao i slovensku demokratiju, i da nas zato treba oglasiti za bezbožnike, te spaliti "a lomači i td. A da lakrdija bu-potpuna, taj organ črnih re-*kcionaraca, koji su uvek mrzili ' Tirša i Masarika, hoče sad da brani ta dva slovenska velikana 0(1 — sokolstva... * Frankovačka „HRVATSKA GRU- objavljuje u poslednjem bro-ju uvodnik, u kome kaže: »Došlo je več doba u ko-jem ne če više odlučivati niti sila, niti nasilje, nego pravo i pravičnost, kako to naglasuju veliki naši susjedi: Njemačka • Italija, koji se i sami bore za svoja narodna prava, a koji i sporove medu narodima več rješavaju po tim vrednotama, kako dokazuju poslednji dogadaji izmedu Rumunj-ske i Bugarske, pa Rumunjske • Madarske. I kada one dignu pravo nad silu i nasilje, nastati če novi Poredak u svijetu, koji če stvoriti nužne uslove za mir medu narodima, a koji če o-mogučiti njihov napredak i blagostanje. Mi vjerujemo u rooč prava, vjerujemo u sile osovine, a vjerujemo i u hr-vatsko narodno pravo, pa za to i u novi poredak u svijetu, kojega se nemarno razloga Plašiti niti bojati... Hrvatski narod zna što hoče. što li ne če, a kada jed-n»m krikne: ne — i nikada ne! — to je onda snaga, koju ne če i ne može nikoja sila slomiti niti satrti!« Napominjemo da je sve to amPano krupnim slovima i da n,,i jedna reč nije zabranjena, do k u isto vreme cenzurske vlasti Banovine Hrvatske zabranjuju sPlitske jugoslovenske listove, i onda kad učine neku literarnu ša-u na račun splitskog teatra. * 'z Zagreba javljaju, da se tamo v'o još jedan frankovački 'ist, P°d" naslovom „HRVATSKO PRA-U Ustu saraduje Dr. Stjepan ui. poznati pronaiazač gotske torije o poreklu Hrvata, i čitav п'г ozloglašenih frankovaca. hada se setimo, da se i glavni Organ frankovaca pre rata nazivno ••HrvatsMo pravo", te da je pod put pokrenut, sa isključivim ciljem da seje mržnju na sve što ,ie srpsko i jugoslovensko, onaa je vrlo karakteristično da ce BAS U DANAŠNJIM VREMENIMA još jedanput javio, — porea toliko^ broja frankovačkih listov a koji vrve Zagrebom, ne oskudevajuči u sredstvima... * Čuveni dr. Rudolf Horvat dokazuje u „HRVATSKOM DNEVNIKU", da je sve, što je u srednjim školama u Banovini Hrvatskoj u-činjeno u Jugoslaviji, do krajnosti štetno i nevaljano. A sve zato, da može da postavi zahtev, da se „u srednjim školama u Banovini Hrvatskoj uspostavi onakav red, kakav je u hrvatskim gimnazijama vladao do 1 prosinca 1918". Kada se znade, kakve je sve nežne i ganutljive sastavke dr. R, Horvat pisao o Francu't Jožefu i ostalim članovima habzburške dinastije, onda nije ni čudo da mu je, kao jedini san njegove starosti, ostalo to, što je u Hrvatskoj vladalo do — 1 decembra 1918... lavi, ktim i, imenom, i posle rata bio dva Frankovačke geografske karte... G. Adam Pribičevič je, u poslednjem broju »Seljačkog kola«, objavio članak o nekim »kartama Velike Hrvatske«, koje šire fran-kovci. G. Pribičevič veli, da se takva velika Hrvatska, u kojoj bi Hrvati bili manjina, ne bi mogla ni stvoriti ni održati, bez »prijatelja« izvana, koji to ne bi činili iz ljubavi prema Hrvatima, več zato da Hrvate učine zavis-nim o sebe. Zatim kaže o fran-kovcima: ,Jma ljudi stvorenlh za ropstvo, kao žena za kuharstvo. Srbijanci krste takve ljude „pandurice". O-ni su sretni, kad se oko nekog gospodina oblizuju, šene pred nekim „visokoblagorodnim i preuz-višenim". Njima je milije biti pan-durica gospodski, no drug i brat seljački. Tako su frankovci i pod Austrijom neprestano „šenili", u-lizavali se, puzali pred „kulturnim" Bečom, ne bi li im načinio Veliku Hrvatsku. A mjesto toga, od njih načinio sramotu: svoje a-gente, špijune, lažne svjedoke, dok je u Hrvatsku bio sve više prodirao tudi kapital, osvajao madžarski jezik, širili se Stranci toliko, te su več u jednoj županiji, virovitičkoj, Madžari, Nijemci i o-stali stranci imali večinu nad Hrvatima i Srbima skupa!“ G. Pribičevič veli dalje, da je Srbe i Hrvate izmešala sudbina i da ih ništa više ne može podeliti. „Iz toga izlazi ovo: Niti može biti Velike Srbije niti Velike Hrvatske. Moguča je samo i jedino Jugoslavija. Veliku Srbiju izjeda-li bi kao kakva kiselina iznutra Hrvati, a Veliku Hrvatsku bi iznutra izgrizli Srbi". Konačno g. Pribičevič prikazuje, kako bi u tom slučaju nastala bczpoštedna borba između zavedene brače, koju bi iskoristili samo, i jedni i drugi »protekto-ri«. I završava: „Neka se naši prijatelji ne uz-buduju. Velika večina Srba i Hrvata zna dobro sve ovo što smo rekli. Sudbina nas je izmiješala tako da bi nam gore bilo, ma kako se podijelili. / zato moramo ostati skupa. Iz te kož$ nikud van. Hi skupa Hi tudi podnožnici i jedni i drugi. / zato če frankovačke karte ostati samo kao historijski dokumenti da je kod nas bilo do-sta budala". Propagandni turnir u odbojci i sudelovanje sokolskih momčadi Več preko 10 godina igra se u sokolstvu odbojka, koja je u kratkom vremenu prihvačena u svim sokolskim jedinicama, tako da se može videti i u najudalje-nijem selu. Održavanjem savez-nih utakmica, kojima prethode okružne, župske i pokrajinske, sudeluju na stotine odeljenja u takmičenju u odbojci. Tek nakon tih deset godina, pojavljuju se u Zagrebu prvi zna-ci igranja odbojke van sokolskih jedinica. Promjenom politič-kih prilika našli su neki bivši Sokoli utočište u raznim sport-skim klubovima i ovde pokrenuli igranje odbojke. Tako je konačno prireden poseban turnir, 6 i 8 septembra; pokrenulo ga je uredništvo »Sportskih Novosti«, sa iskrenom željom, da se ova vrlo korisna igra što više uvede i u sportske redove. Odaziv je bio van očekivanja, jer se prijavilo 23 momčadi, a medu njima i 3 sokolske momčadi društva Zagreb 2. Več na prvom sastanku, odre-denom po uredništvu »Sportskih Novosti«, stavio je delegat HAŠK-a, g. Cvijetič, i delegat ZPK (do nedavno član Sokola) g. Fulgozi prigovor, da se ne dozvoli nastup sokolskim momča-dima, opravdavajuči to velikom nadmočnošču Sokola. Nakon du-že debate izjavili su sokolski de-leati da ne reflektiraju na darove (loptu, mrežu i pehar) i da če nastupiti samo sa dve momčadi, obvezavši se dati potrebne sudi-je. Na osnovu toga donešen je zaključak, da sokolske momčadi, kao daleko nadmočnije, ne igra-ju na izlučnim utakmicama, nego da ulaze odmah u finalnu jgru, sa 4 najbolje plasirane klubske momčadi. O tome su pisale zagrebačke »Novosti«, naglasivši opetovo nadmočnost sokolskih momčadi. Medutim, kada su za-vršene izlučne utakmice, stavio je organizacioni odbor zahtjev na uredništvo »Sportskih Novosti«, da se ne dozvoli nastup So-kolima, ne vodeči računa ni o u-slugama sokolskih sudaca, a ka-mo li o gromnim zaslugama sokolstva za razvoj i napredak odbojke. Ove pobornike športa (ina-če borce za pehare) nije pokole-bala ni želja, da vide kako se zapravo igra dobro uvežbana odbojka. Na zahtev tog odbora uskračeno je pravo sudelovanja sokoskim momčadima, o čenju je obavešteno sokolsko društvo Zagreb 2, tek dan pred utakmice. Ovaj nesportski gest nekih sportskih funkcionera onemogu-čio je odmah u početku sarad-nju Sokolstva i Športa na razvoju odbojke, sam turnir pružio je sliku početničke igre, nepoznavanja pravila i prigovora prvaku turnira, „Virovitičkom tenis klu-bu“, koji je osvojio prvo mesto, a u kome je, prema tvrdnji o-stalih klubova, igralo dosta Sokola. Pobjednička momčad VTK odigrala je istog dana prijateljsku utakmicu sa Sokolom 2. Ova vrlo lepa utakmica završena je rezultatom 15:9, 15:11, 10:15 za Sokol 2. Odbranbeni tečaj u Čakovcu Sokolska župa Varaždin, održa-la je tečaj sokolske odbrambene pripravnosti, od 17 do 25 avgusta, u sokolskom domu, u Čakovcu. Tečaj je polazilo 20 članova iz šest jedinica. Predavali su članovi načelništva i stručnog odbora župe. U devet radnih dana predeno je sve gradivo, predvideno u saveznom nastavnom planu, teorijski i praktično. Završetak rada prireden je na Pohorju, u sokolskom planin-skom domu, gde je uz terensku obuku izvršeno i bojno gadanje. Tečaj je vodio načelnik, br. Šuligoj, a od Strane Saveznog načelništva tečaj je posetio br. M. Vojinovič. Uspeh je sve zadovoljio. Upr-kos svih neprilika, župa Varaždin je u svom neumornom radu za sokolske i nacionalne ideale pošla još jedan korak napred. Dva-deset mladih sokola proširiče u jedinicama rad na odbrambenoj pripravnosti, što je. od ne malog značaja za ovu graničnu sokol-sku župu. Javna vežba u Laporju Sokolska četa u Laporju, Slo venija, priredila je pretprošle nedelje javnu vežbu, u vezi sa proslavom desetgodišnjice rada, koja je bila zamišljena u širem obimu, ali je zbog poznatih pri lika svedena na javni nastup, na kome je velik broj prisutnih po zdravio starešina br. Logar, ocr tavši ukratko rad čete u minulih deset godina. Kako „Hrv. zaštita“ koristi hrvatskoj privredi? Jedan skandalozan dogačaj Dana 10 avgusta 1940 godi-ne, došao je u Uredništvo „So-kolskog glasnika" brat POPOVIČ. S. PET AR, trgov ac iz Bi-tolja i izjavio nam sledeče: Dana 9 avgusta nalazio sam se u Zagrebu, da posetim Za-grebački zbor. Istog dana, pred-veče, kada sam se nalazio pred vratima hotela »Imperijal«, iznenada me je uhvatilo jedno civilno lice za sokolsku značku, sa rečima: »Zašto nosite ovu značku? Je li znaš gde se nalaziš?« Odgo^rio sam: »U Zagrebu«, našto mi je on skinuo i uzeo značku. Na pitanje »Odakle ste?«, rekao sam: »Iz Bitolja«, našto mi je kazao: »Ovde mi nečemo da gledamo jugoslovenske sokole! Udalji se!«. Pitao sam ko je on, našto mi je pokazao, ispod revera kaputa, neki znak, za koga sam posle doznao da je to značka članova »Hrvatske Zašti-te«, i zatražio mi je legitimaciju. Pokazao sam mu sokolsku legitimaciju, koju mi je oduzeo i po-nova me poterao, rečima: »Marš otale, da te ne vidim!«. Otigao sam do hotelijera i zamolio ga da posreduje, da dobijem moje stvari natrag. Dao mi je jednog svog nameštenika, pa smo obo-jica pošli pred zgradu u kojoj su prostorije zaštitnika, od kojih je moj pratioc pokušao da dobije stvari, ali su nas obojicu najgrub-ljim rečima oterali. Hotelijer je zatim telefonom tražio dežurnog činovnika iz policije, pa mu je rečeno da odemo u zapovedniš-tvo policijske straže i da zatra-žimo da nas saslušaju. Pošao sam sa nameštenikom hotela na policiju, i ponudio brojne trgovce, koji mogu dokazati moj i-dentitet, kao i poslovne veze sa Zagrebom. Dobio sam odgovor: »Teško je sa njima izači na kraj«. Zamolio sam ga bar za neku pri-vremenu legitimaciju, da mogu putovati, jere sam se iste večeri vračao. Poveo me sobom i rekao: »Probačemo zamoliti ih da vam vrate značku i legitimaciju, ali sumnjam...« Ujedno mi je rekao, da sokolsku značku nesmem nositi u Zagrebu, pošto je Zašti-ta ne trpi, tvrdeči da u Srbiji ubijaju Hrvate, koji se pojave sa hrvatskim značkama. Kod dežurnog, u prostorijama Zaštite, bilo je desetak zaštitnika, medu njima i onaj koji mi je o-duzeo značku i legitimaciju. Po-licajac je najlepše zamolio da mi vrate moje stvari, jer da sam ja poslovan i ispravan čovek. Njemu su grubo odgovorili: »Ne damo!«. Ponovo sam lično molio da mi har dadu privremenu legitimaciju, pa su mi tek onda dali sokolsku legitimaciju, dočim je jedan od njih pred mojim očima izlomio iglu na znački i bacio ie u korpu. Još mi je rekao: »Vi dolazite sa tima značkama ova* mo da pravite nemire po Zagrebu. Za to ste plačeni.c Na ovaj postupak sam ogorčen, tim više što sam kao čovek od privrede mogao samo da koristim Zagrebu, jer zagrebačkoj privre-di donosimo oko 100.000 din. go-dišnje. Video sam medutim da se od Zaštite i sama policija plašil Sve ovo sam spreman na sva-kome mestu potvrditi. U Beogradu, 10 septembra 1940 godine. Petar S. Popovič, zlatarski trgovac iz Bitolja n< tf. KRATKE VESTI IZ NAŠEG SOKOLSTVA Sokoli iz Sremske Mitroviče prisustvovali su u velikom broju pomenu izginulim junacima na polju Legetu, u nedelju 8 o. nu, zajedno sa društvenom zastavom. Kako je poznato, na tome mestu izginuli su za vreme svetskog rata hrahri borci Timočke divizije. • Sokolsko društvo Maribor I priredilo je uspeli javni nastup, za koga su se odlično pripremile sve kategorije, zadivivši preko 2.000 gledalaca preciznom izved-bom programa. Priredena su t lakoatletska takmičenja, na kojima su uzeli učešča i poznati pr-vaei br. Muraus i s. Babič. I u takmičenjima na trčanju postig-nuti su lepi rezultati. Pe izvede-nom programu razvila se narodna sokolska zabava. * Sokolstvo Kranja izgubilo je jednog od najvrednijih radruka, brata Josipa Cvara, tajnika Sokolske župe Kranj i podstarešinu Sokolskog društva u Kranju, koji je od svog dolaska u Kranj, u 1903 godini, posvetio sve svoje sile sokolskom i jugoslovenskom radu. Preko trideset godina bio je član župske uprave. Kranjsko sokolstvo izkazalo je dostojnu počast neustrašivom sokolskom pioniru mnogobrojnim učeščem na pogrebu. t DOGAĐAJI U SVETU Zračni napadaj) nemačke avija-cije na Englesku, a naročito na London, dosegli su poslednjih dana goleme razmere i nastavljaju se neprekidno svakoga dana i svake noči. Javlja se o velikim štetama, pričinjenim u Londonu, o porušenim kučama i o torne, đa je pojedinih dana bilo do 400 lica mrtvih i mnogo više ranjenih. Engleske vlasti tvrde, da je u prestonici ipak održan potpun red i odlično raspoloženje, te da se požari revnosno gase. Nemci navaljuju naočito na britanske luke, i talijanski listovi tvrde, da je cilj nemačkih zračnih napada-ja da onemoguče dovoz u Englesku, uništavajuči njene luke. Američki novinar Knikerboker tvrdi, medutim, da osam glavnih britanskih pristaništa ipak nastavlja promet I britanski napadaji na Ne-tnačku bivaju iz dana u dan sve žešči i sve jači. U poslednjih nekoliko dana bilo je nekoliko na-padaja na Berlin i na okolinu, koje nemačka štampa oštro napada, nazivajuči ih »gusarskim napadajima«, i preti se, da če za svaki takav napad, Nemci daleko jače bombardovati London. Čini se, dakle, da takmičenje u me-dusobnom bombardovanju sve više raste i da bi skorih dana moglo dostiči još nevidene razmere. Nemački i talijanski listovi na-veštavaju, medutim, da su nemač-ki napadaji samo priprema za veliku navala svih rodova orožja na Englesku, a poslednje vesti tvrde, da je sam voda Rajha, g. Hitler, otputovao u okupirane krajeve Francuske i Belgije, da Rčno rukovodi tim napadom. * Pošto je romunska vlada pri-Itsla da Madarskoj ustupi polo- vinu Erdelja, došlo je u Rumuni-ji do teških unutarnjih potresa, koji su doveli do vlade generala Antoneska i do abdikacije kralja Karola, u korist njegovog sina, novog rumunskog kralja, Mihajla. Današnja vlada u Rumu-niji, tvrdi se da je prelazna, i da bi odmah posle uredenja te-ritorijalnih pitanja trebala da do-de homogena i diktatorska vlada Gvozdene garde. Voda seljačke stranke. Maniju, izjavio je da je protivan takvoj vladi i da Rumu-nija treba da postane demokratska zemlja, ako želi da se izleči sadašnje stanje i da se zadovolje široki narodni slojevi. Postignut je konačno sporazum i sa Bugarskom o ustupanju Južne Dobrodže, koja je čisto bugarska zemlja 1 koju če bu-garska vojska okupirati skorih dana. Zbog tog dogadaja vlada u Bugarskoj razumljivo odušev-Ijenje. * Svetska javnost poklanja veliku pažnju položaju na Sredozem-nom moro. Italijanska štampa tvrdi, da su Italijani gospodari na tom moru, dok je naprotiv britanski pretsednik vlade, čerčil, u nedavnom govoru izjavio, da je britanska mornarica dovela u to more znatna pojačanja, te da britanski brodovi slobodno sao-bračajn sa Maltom, Suecom i Gi-braltarom. Posle italijanskog uspeha u Somaliji, engleska vlada dovodi velike kontigente trupa u Egipat, koji dolaze iz raznih de-lova britanskog carstva. Javlja se o glemim dopremama ratnog materijala, a italijanska štampa napada egipatsku vladu, da se nalazi u službi Engleske, upozo-ravajuči je da če snositi odgovornost zbog toga. Italijanska vlada opominje i Grčku, da se ne da zavesti od engleskih manevara i da uzima provokatorni stav prema Italiji; a nemačka štampa poziva grčku vladu, da se odrekne garancija Engleske. Naročitu pažnju je izazvao članak naj-uglednijeg italijanskog publiciste, g. V. Gajde, u listu »Giornale d’ Italija«, u kome se kaže, da su Nemačka i Italija postigli ogromne ratne uspehe, ali da bi rat ipak mogao biti dug, obzirom na to, što Engleska računa sa izrav-nim uplitanjem Amerike. Japanska vlada je imenovala novog poslanika u Moskvi, za koga se veli, da bi trebao da popravi odnose izmedu dveju država. Američki listovi medutim tvrde, da je Amerika započela važne razgovore sa Sovjetskom lliijom i da se ti razgovori odnose na japanske namere u pogledu holandske istočne Indije. Sovjetska zvanična agencija »Tasoc je nedavno objavila, da nije tačna vest, da je Staljin pri-mio nemačkog poslanika u Moskvi; da ga naprotiv več preko šest meseci nije primio; i da nije tačno da se radi na uskoj sa-radnji izmedu Rusije, Nemačke, Italije i Japana; kao što nije tačno ni to da su se pomenute države odrekle antikomunističkog pakta. Sokolska štedna i Ucediina zadcu^a u Splitu Stanje na dan 31 avgusta 1940 Aktiva: Blagajna primila din. 741.885:75, izdala 740.952:31, sta- nje 933:44. — Zajmovi: izdano 391.373, povračeno 163.364, stanje 288.009. — Tekuči računi: izdano 515.276:50, primljeno 296.242:46, stanje 219.034:04, nov-čani zavodi 88.465:04, zadrugari 130.569. — Tiskanice: 4.181:75. — Inventar: 230. — Poslovni udjeli kod revizijskog saveza: 1.000. — Troškovi: 2.613:21. — Ukupno aktiva: 456.001:44. — Pasiva: U-lošci na štednju: uloženo 692.103, dignuto 295.983:56, stanje din. 396.119:44. — Sitna štednja: 3.491. — Privremeni račun: 80. — Po* slovni udjeli zadrugara 31.725. — Rezervni fond: 5.120. — Socijal-ni fond: 1.560. — Prosvjetni fond: 1.560. — Dohoci: 16.346. — Ukupna pasiva: 456.001:44. •— Novčani promet: 1,482.838:06, u- kupni promet: 3,916.887:54. Zadruga ima 315 zadrugara sa 1.271 poslovni udjel. Zdrailje, snaga I Ijepota tijela posfizava se sa tjelovježbenim spravama specijalne Tvomice gimrvasfičkih sprava .T. OBAŽEM RIBNICA - Osnovana 1881 g. Reumatizam kostobolja, iiijas, propadanje, akoienoet žila itd. H)e£i sa aspjehon. , AMTIRHE umtf dobar Ockartti preparat isproban a državi ■ na strani. Ctfena oris. tlaii od 75 gr. Din. 15.— sa pcitarinom Din. 43.— 3 orig. tlaie Oin. 105 franko. Šalje noaz. Mr. Ph. MRKU-SIĆ apotekar a Mostam (Ban. Hrratska). Dobiva se i a apotekama. Oglas reg. pod Br. 14245 od 11-У1П-1935 godine ЧАСОВНИЧАР И ЈУВЕЛИР M. МИТРОВИЋ Теразије 22 (ло Носкее) ваа швајцарсхвх часовннка ва рутсу н џеп, златвог ва-гагга, крвстала, ере-бра, пехара иплакета Epaia ■ сестраиа *ошуст Вем вдо самлн. Стручнрад Тражате veifl за аздаду клашаца и »мачака ДРЖАВНА КЛАСНА ЛУТРИЈА Како је лутриски план протеклог 40 кола са својим интересантним изменама наишао на велико одобравање код купаца срећака, јер су све срећке уз ете од стране овлашћених продаваца и њиховнх пот* продаваца скоро све распродате, то је Државна класна лутрија тај исти план оставила у важности и за насту* пајуће 41 коло срећака. Срећке I класе 41 кола готове су и пуштене у продају 12 септембра ов. год. у 100.000 целих срећака са извлачењима и то: I класа 11 октобра 1940 год. II „ 12 новембра 1940 год. III ж 13 децембра 1940 год. IV „ 13 јануара 1940 год. V „ од 8 фебруара до закључно 6 марта 1941 год. Цена срећкама за сваку класу кледећа је; једна цела Дин. 200.— једна половина Дин. 100.— и једна нетвртина Дин. 50.— Укупна вредност добитака у 41 колу износи Дин. 65,000.000.- У свих пет класа има 7 премија и то: од Дин. 2,000.000.—; 1,000.000.—; 3 по 500.000.— и 2 ito 300.000.—. Поред ових премија има следећих већих добитака: 7 по 200.000.—; 16 по 100.000.—; 17 по 80.000.; 17 по 60.000.—; 19 по 50.000.—; 17 по 40.000.—; као и велики број других већих добитака. У најсрећнијем случају могућим спајањем премија и добитака у V класи може се добити на једној целој срећки Дин. 3,200.000.- За исплату добитака јамчи Држава Краљевине Лугославије. Срећке се могу добити код овлашћених продаваца и њихових потпродаваца, којих има скоро у свима већим местима. Ближа упутсва са лутриским планом и општи м правилима добијају се на захтев бесплатно код свих овлашћених продаваца срећака. Izdaje Savez Sokola Kr. Jugoslavije (arh M Smiljanič, Alekse Nefladoviča 6) - Ureduje redakcioni odbor (Pretsednik Dr Vlad. Belajčič) Stamparija „Luč“, Mitrovič I Lazarevič — Beograd Kraljice Natalije ulica broj 100. TeL 21-772-