ANNALES 3/'93 O B LET N IC E/A N N IV ER S A R I s težkim orožjem (topovi, tanki in tudi letala), na osnovi skrbno izdelanega strateškega in operativnega načrta izvede ofenzivo proti partizanskim silam. Na goriški fron­ ti so se partizani ob vsestranski podpori prebivalstva nekaj dni hrabro upirali številčno in v orožju mnogo močnejšemu sovražniku. Po zlomu goriške fronte ob koncu septembra so nemške enote prodrle na primorsko podeželje. Za seboj so zapuščale smrt in razdejanje. Med najbolj prizadetimi kraji je bila gotovo Slovenska Istra. Esesovci in nemška vojska so prodirali v treh kolonah. Požigali so vse od kraja, pobijali stare ljudi, žene in tudi otroke. Zrak so parale bobneče eksplozije in rafali mitraljezov. Partizani I. slovenske istrske brigade in II. hrvatske kakor tudi borci Šercerjeve brigade in skupina italijanskih partizanov so se junaško borili proti do zob oboroženemu sovražniku. Skupaj s prebivalci so imeli nad 200 žrtev, zažganih pa je bilo nad 50 naselij in zaselkov. I. slovenska istrska brigada je prenehala ob­ stajati, tudi Šercerjeva brigada se je umaknila na Slo­ vensko.7 Posledice nemške uničevalne ofenzive so bile izredno hude. Toda duh in borbenost OF nista klonila. V tem in naslednjem letu so nastale nove partizanske enote: VOS za Slovensko Istro, Istrski odred, Komanda mesta Koper, Italijanski bataljon Alma Vivoda in Mornariški odred Koper. Okupatorju in njegovim neofašističnim pomagačem so zadali občutne izgube. Izvedene so bile volitve v organe prve ljudske oblasti, nastalo je par­ tizansko slovensko šolstvo. Aktivisti NOB, med katerimi so prednjačili mladinke in člani KPS ter SKOJ, so po­ žrtvovalno izvrševali najtežje naloge. Koprske fašiste, najpomembnejše, so partizani po ka­ pitulaciji Italije odvedli v bližino Pazina. Po prihodu Nemcev v Slovensko Istro so uspeli pobegniti in se vrniti v Koper, kjer so organizirali svoje skupine, ki so vdirale na podeželje, izvajale nasilje in pobile precej aktivistov NOB. Po osvoboditvi so jim leta 1946 sodili na sodišču v Postojni. V odsotnosti (bili so na begu) so jih več obsodili na smrt, druge na dolge zaporne kazni. Slovenska Istra je prispevala za svojo osvoboditev izpod okupatorjevega jarma 1222 padlih borcev in žrtev na- cifašističnih ječ, taborišč in drugega nasilja.8 Za vse svobodoljubne narode je 50 letnica padca fašističnega režima mejnik zgodovinske razsežnosti. Snježana Hozjan KULTURNE I ZNANSTVENE MANIFESTACIJE U POVODU 140-OBLJETNICE RODENJA HRVATSKOGA NARODNOG PREPORODITELJA ISTRE I BANA DR. MATKA LAGINJE Matko Laginja (18. kolovoza 1852-30. ožuljka 1930) roden je u istarskome Mjestu Klana (Kastavština, danas zapadni dio opčine Rijeke u Republici FJrvatskoj), tada u cislajtanijskom dijelu Habsburške Monarhije, a pre- minuo je u izbjeglištvu u Zagrebu, u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Osnovnu školu polazio je u Klani i Kastvu, gimnaziju u (tadašnjoj) Rijeci, a pravo je studirao u Za­ grebu i Grazu, gdje je i doktorirao. U meduvremenu je polazio i trgovačkoekonomske škole u Grazu i Trstu. Bio je odvjetnik, pravnopovijesni i pravni pisac, knjiže­ vnik, sakupljač i obradivač narodne baštine, dramatičar, režiser, glumač, recitator, gospodarstvenik, novinar, tis­ kar, urednik, a najviše političar. Isključivo politici pos- vetio se 80-ih godina 19. stolječa, kad je postao voda drugoga naraštaja istarskih hrvatskih preporodnih djelat- nika. Bio je član Istarskog sabora i bečkog parlamenta, član Narodnog viječa (povjerenik za Istru) Države Slo- venaca, Hrvata i Srba (sa sjedištem u Zagrebu) te skup- štine i drugih tijela Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (sa sjedištem u Beogradu), a 1920. god. bio je i banom Hrvatske i Slavonije. U povodu 140-obljetnice rodenja toga ista- knutoga hrvatskoga velikana Istre Kulturno-prosvjetno društvo "Ivan Matetič Ronjgov" iz Ronjgi, Viškovo (Kas­ tavština), koje djeluje kao Katedra Čakavskog sabora, (sjedište u Puli) u suradnji sa Zavodom za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i um- jetnosti u Rijeci, Čakavskim saborom Pula, Povijesnim društvom Rijeka, Društvom za hrvatsku povijesnicu (Sa- vez povijesnih društava Republike Hrvatske), Ogrankom Matice hrvatske Rijeka, mjesnim zajednicama Klana i Kastav, uz domačina Skupštinu opčine Rijeka, priredilo je niz kulturnih i znanstvenih manifestacija u razdoblju od 5. do 8. studenoga 1992 godine, i to u Zagrebu, Kastvu, Klani i Ronjgima. Predsjednik Počasnog odbora bio je predsjednik hrvatske Vlade Hrvoje Šarinič, a nje­ govi članovi riječkoistarski nadbiskupimetropoliti dr. A. Tamarut i mons. J. Pavlišič (u miru), predsjednici Hr­ vatske akademije znanosti i umjetnosti dr. I. Supek, Matice hrvatske V. Gotovac, Društva hrvatskih književ­ nika N. Fabrio, Hrvatske odvjetničke komore M. Kos, Saveza povijesnih društava Republike Hrvatske i Ča­ kavskog sabora dr. P. Strčič, rektor Sveučilišta u Rijeci dr. E. Kuljanič, predsjednici svih istarskih (hrvatskih) i 7 V eč avtorjev, Slovenska Istra v boju za svobodo, Založba Lipa, Koper, 1976, str. 361364. 8 Slovenska Istra , op. cit., str. 719 408 ANNALES 3/'93 O B LET N IC E / AN N IVERSARI kvarnersko otočnih skupština opčina te Skupštine Op­ čine Rijeka, više drugih uglednih kulturnih, političkih i znanstvenih ličnosti. Predsjednik Programskog odbora bio je prof. dr. V. Tadejevič, a Znanstvenoga odbora dr. P. Strčič. Proslava ja započela 5. studenoga polaganjem spo- menvijenaca na groblju Mirogoj u Zagrebu, uz sud- jelovanje potpredsjednika Matice iseljenika akademika dr. S. Babiča, predsjednika Društva hrvatskih književnika N. Fabrija i Društva za hrvatsku povjesnicu (Saveza po- vijesnih društava Republike Hrvatske) dr. P. Strčiča te drugih, a predstavnici Laginjine rodne Klane donijeli su i grumen zemlje iz njegova zavičaja. Nakon toga je, istoga dana, u palači HAZU započeo znanstveni skup kojemu je predsjedavao potpredsjednik Akademije dr. I. Padovan, a u ime HAZU skup je po- zdravio akademik dr. H. Sirotkovič. Referat "Život i djelo dr. Matka Laginje" pročitao je dr. P. Strčič, a priopčenje "Matko Laginja o Kastavskom statutu i Vinodolskom za­ konu" akademik dr. L. Margetič. Iste je večeri, u Kastavu, uz sudjelovanje pjevačkog zbora "Istarska vila" iz Kastva i učenika iz Osnovne škole "M. Brozovič" Kastav (čitali su izvode iz Laginjinih basni), prikazan Laginjin igrokaz "Šilo za ognjilo" u izvedbi mladih glumača iz nekoliko amaterskih društava (tom je komedijom Laginja 80-tih godina 19. st. udario temelje hrvatskm glumištu u Istri). Sljedeči dan 6. studenoga - u Klani je nastavljen Znan­ stveni skup, tijekom kojega su izneseni slijedeči referati: "Život i djelo dr. Matka Laginje" (dr. P. Strčič), "Laginjina transkripcija kastavskoga statuta" (dr. L. Margetič), "Po- vijest u djelima M. Laginje" (mr. D. Munič), "Laginja, Austrija i hrvatsko pitanje 1883. godine" (prof. N. Crn­ kovič), "Književna valorizacija Matka Laginje" (M. Strčič) i "Čakavština u basnama i komediji 'Šilo za ognjilo' M. Laginje" (dr. I. Lukežič), a J. Gržinčič iz Klane evocirao je sječanja Klanjaca na svog velikoga sumještanina. Po­ tom je posječena rodna Laginjina kuča (najmladi pripad­ nik obitelji ima dvije godine i takoder se zove Matej Laginja). Uvečerje ponovno izvedena spomenuta Lagin­ jina komedija "Silo za ognjilo". Zatim je 7. studenoga u Kastvu održan treči i završni dio skupa. Ovdje su na uvid sudionicima podneseni sljedeči referati: "Politička komponenta u djelu M. La­ ginje" (dr. P. Strčič), "Laginja u Istarskom saboru" (N. Crnkovič), "M. Laginja i Hrvatska zajednica" (dr. H. Mat­ kovič), "Laginja kao povjerenik Države SHS za Istru" (A. Giron), "Laginja u zagrebačkom tisku 1918 - 1930" (dr. B. Janjatovič), "Politički krug M. Laginje od 1918 -1930" (mr. Ž. Klaič), "Status animarum Clanae Popis duša Klane" (mr. V. Munič), "Dnevnik M. Laginje kao bana" (M. Grakalič st. dr. P. Strčič), "Likovni priloži o M. Laginji" (dr. V. Ekl), "Doprinos M. Laginje narodu Kastavštine" (J. Čikovič), "M. Laginja U Puli" (T. Crnobori) i "Priloži za bibliografiju o M. Laginji" (S. Hozjan). Re-ferenti su bili iz Rijeke, Pule, Opatije, Klane, Zagreba, Varaždina i Samobora. Istoga dana otkrivena je spo-menploča na kastavskom "Trgu Matko Laginja", a u Ronj-gima je odr­ žan "Pogovor" Znanstvenom skupu, na kojem su o mu­ zikologu Ivanu Matetiču-Ronjgovu i o njegovu tamo- šnjem spomen-muzeju središtu čestih kulturnih i znan­ stvenih manifestacija djelovanja vrlo plodne Katedre Ča- kavskog sabora KPD "Ivan Matetič Ronjgov" govorili I. Jardas i mestro D. Prašelj. Isti dan uvečer u Klani je održana svečana akademija, na kojoj su govorili pred-sjednik Skupštine Opčine Rijeka mr. Ž. Lužavec i dr. P. Strčič, a u programu su sudjelovali pjevački zborovi "Matko Laginja" iz Laginjine rodne Klane i "Riječki oratorijski zbor" pod ravnanjem D. Prašelja te zbor "Roženice" iz Pazina pod ravnanjem N. Milottija. Recitalom, nastalim na temelju djela Matka Laginje, na proslavi su sudjelovali i učenici Osnovne škole Klana. U nedelju, 8. studenog 1992. godine, mons. Jure Petrovič, generalni vikar riječko-istarske nadbiskupije, predvodio je koncelebriranu Sv. misu u mjesnoj crkvi u Klani, tijekom koje su prvi put pjevani dijelovi staros- lavenske glagoljaške "Dobrinjske mise" (o. Krk) prema zapísima Ivana Matetiča Ronjgova te dijelovi "Jubílame mise" J. Gržinčiča iz Klane. Iza toga posječena je rodna kuča M. Laginje (na kojoj je svojedobno postavljena spomenploča), uz prigodan program te pratnju sopilaša (narodni instrument sopile-sopeli ovdje su se, čini se, prvi put čule nakon punih 80 godina!). Položen je i spomenvijenac na spomenbistu velikana u samóme sre­ dištu Klane (bista je otkrivena 1952, u povodu njegove 100-godišnjice rodenja). Pokrovitelj ovih kulturnih i znanstvenih manifestacja bila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Dopun- jena i proširena ¡zlaganja na znanstvenom skupu bit če objavljena u posebnom zborniku koji je u pripremi. (Uoči znanstvenoga skupa umnoženi su sažeci svih pri- opčenja, u riječkom "Novom listu" i puljskom "Glasu Istre" objavljen je osežni serijal o M. Laginji, a Hrvatska televizija prikazala je dokumentarac). Goran Filipi ZNANSTVENI SIMPOZIJ OB 750. LETNICI MARČANE IN 100. OBLETNICI HRVAŠKE ČITALNICE. Marčana 18. aprila 1993 Občina Marčana, Hrvaška matica Pulj, Znanstvena knjižnica Pulj in Društvo bibliotekarjev Istre so 18. aprila 1993 organizirali enodnevno znanstveno srečanje v po­ častitev 750. letnice mesteca Marčane in 100. obletnice tamkajšnje hrvaške čitalnice. Srečanje se je začelo sve­ čano: ministrica za kulturo R Hrvatske, mag. Vesna Girardi -Jurkič je pred številnimi domačini, gosti in ude­ leženci simpozija odkrila spominsko ploščo na stavbi, v kateri je nekoč bila čitalnica. Na srečanju smo slišali 409