KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (1) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 APRILA 1939. PATENTNI SPIS BR. 14753 Hazeltine Corporation, Jersey City, U. S. A. Proizvođač elekitrdloniih oscilacija Prijava od 15 februara 1937. Važi od 1 septembra 1938- Nazinačen-o piravo prvenstva od 15 februara 1936 (U. S. A.). Pronalazak se odnosi na proizvođač električnih oscilacija i naročito na mere za poboljšanje dejstva .povraitinog sprezanja u oscilatioirima sia elektronskim cevima, prvenstveno za vi sokol' rekventne oscilacije. Uobičajena vezivanja proizvođača sa povratnim oprezanjem sastoje se iz jedne eevi pražnjenja, čije je izlazno kolo spregnuto sa kakvim podešenim ulaznim kolom koje određuje ifirelkvencu, tako, da se energija oscilisanja od izlaznog kola dovodi ka ulaznom kolu nazad. Kod većine primana takvih vezivanja je potrebno, da se rezonantno kolo koje određuje frekvencu može podešavati u izvesnoj oblasti frekvence; ovo se podešavanje obično izvodi pomoću promene kapaciteta kakvog kondenzatora, koji se nalazi u kolu koje određuje frek-vencu. Jedna se naročita mogućnost pri-mene pronalaska pokazuje kod mesnih os-cilatora superheterodinskih prijemnika, čija se oscilađona frekvenca menja jedno-vremeno sa rezonantnom firekvencom se-lekcionih kola prijemnika pomoću pro-menljivih kondenzatora, koji su mehanički spojeni radi postizanja rukovanja jednim dugim et om. U modernim prijemnicima ove vrste je često potrebno, da se oscilator u stabilnom načinu rađa može podešavati preko izvesne frekventne oblasti, koja se pruža od donje granice od 550 kHz ili manje do gornje granice od 60 megaherca ili i više. Obično se ovo postiže time, što se ova prostrana frekventna oblast deli i upotrebi ju ju se preključivi induktivrteti u re-zonatnim kolima. Da bi se olakšala upotreba takvih ure- đaja i da bi se pojeftinila, želi se, da se izađe na kraj sa što je imoguće [manjim brojem uključnih stupnjeva i da se naročito za oblast kratkih talasa ili ultrakratkih talasa u svakom stupnju upotrebi samo jedan induktivitet. Ova oblast može obuhva-titi frekvence, koje se pružaju od donje granice od 18 megaherca do gornje granice od 60 megaherca ili i više. Kod građenja oscilator a :za tako široki ultra visolkofrekventni opseg se javljaju različiti problemi. Visoke radne frekvence oslovljavaju na primer upotrebu veoma malog iindufctiviteta u kolu oscilatora koje određuje frekvencu. Dalje velika frekventna oblast zahteva upotrebu pođešavajiućeg kondenzatora srazmerno velikog kapaciteta i sa velikom varijacionom oblašću. Oba ova faktora [prouzrokuje zajedno niski odnos L/C kod izvesnih frekvenci u opsegu. Ovaj niski odnos L/C otežava pravilno prilagođavanje impedance kola na oscila-torsku cev, ako se upotrebi ma koje od uobičajenih vezivanja povratnog sprega. Dalja teškoća leži u tome, da se postigne dovoljno čvrsto sprezanje između kola povi atnoig sprezanja i kola koje određuje frekvencu, tako, da je obezbeđeno dovoljno vraćanje nazad energije i da oscilator radi u granicama oblasti stabilno pri svima frekvencama. Ova se teškoća dobi ja na osnovu činjenice, da vodovi između kalema, preključnika i podešavajućeg kondenzatora imaju sopstvene induktivitete, koji su u sravnjeinju sa ukupnim induktivite-tom već znatni; na ovaj se način maksi-rnalni koeficienait sprezanja koji se može postići ograničava na mnogo manju vred- Din. 30. h ost, no št o može biti postignuta u niškim frekventnim obiaistima. Takode je ustanovljeno, da, kod upotrebe uobičajenih vezivanja povratnog sprega za pomenuti cilj i kod upotrebe in-duktiviteta povratnog sprega dovoljne veličine, da bi se obezbedilo pravo opterećenja i dovoljno sprezanje, ovo kolo povratnog sprega već ima rezonantnu frek-vencu veličine iradne frekvence oscilatora i usled toga znatno smanjuje veličinu frekventne oblasti. Cilj je pronalaska, da ove teškoće savlada i da stvori jedan uređaj povratnog ■sprega, koji je uglavnom jednako uspešan kod svih frekvenci u granicama velike oblasti visokih frekvenci, tako da bude obez-beden stabilan način rada proizvođača u granicama njegove radne oblasti. Ovo se po pronalasku postiže time, što je predviđeno više puteva povratnog spre-žamja, koji proizvode povratna sprezanja između različitih elektroda cevi i frekven-cu određujućeg kola i od kojih je svaki pojedini put aktivan uglavnom u jednom delu radne frekventne oblasti. Kod jedinog oblika izvođenja pronalaska jedan od puteva povratnog sprezanja polazi od izlazne elektrode ili anode cevi i poglavito je kapacitivno spregnut sa kolom, koje određuje frekvencu a koje se može podešavati Jedan drugi put polazi od jedne od pomoćnih elektroda, n. pr. hvatajuće rešetke i induktivno je spregnut sa inđuktmtetam nalazećim se u frekvencu odredujućem kolu. Kod jednog drugog oblika izvođenja pronalaska su oba puta povratnog sprezanja induktivno spregnuta sa frekvencu odredu jućim kolom; jedan put polazi od a-mode a drugi put direktno od hvatajuće rešetke, koja je preko kondenzatora vezana sa ,zaklanjajiućom rešetkom. Na sl. 1 je pokazan jedan oblik izvođenja pronalaska. Vezivanje sadrži jednu cev 1 pražnjenja sa katodom 2, koja je prvenstveno izvedena kao ekvipotencijalna katoda, sa anodom 3, jednom uipravljaju-Ć6m rešetkom 4, jednom zaklan iajiućom rešetkom 5 i jednom hvatajućom rešetkom 6, koje su sve postavljene u jednom va-kumskom sudu 7, koji se okružuje uzem-Ijenim metalnim zaklonom 8. Između up-ravljajuće rešetke 4 i zemlje je preko sprež-nog kondenzatora 9 1 dopunskog kalema 10 uključeno kolo 11, koje određuje frekvencu, a koje se može podešavati i koje sadrži’ induktivitet 12 i paralelno sa ovim podešavajući kondenzator 13. Dopunski kalem 10 je spregnut sa induktivitetom 12 i izaziva povećanje impedance između ulaznih elektroda i time poboljšanje u opterećenju cscilatoirske cevi. Katoda 2 je pre- ko voda 14 vezana sa priključkom 15 na kalemu 12 malo iznad zemljine tačke. Da bi se upravljajućoj rešetci 4 dodelio negativni prednapon u odnosu prema katodi 2, uključen je otpor 16 između ove upravlja-juće rešetke i zemlje. Anodno kolo oscilatora sadrži izvor 17 anodnog napona, koji je preko oitpo-ra 18 i 19 vezan sa anodom 3 i zaklanjaju-ćom rešetkom 5. Vezivanje na red baterije 17 j otpora 19 je premošćeno pomoću kondenzatora 20. Kod pronalaska se postiže stabilan način rada u granicama široke visokofrek-ventne oblasti upotrebom dva puta povratnog sprezanja za povratno vođenje energije ka frekvencu odredujućem kolu 11, koji su vezani na pokazni način. Jedan od ovih puteva leži između anode 3 i kraja kola i 1 koji vodi napom prema zemlji i sadrži jedan blokkondemzator 21, koji je vezan na red sa induktivitetom 22. Induktivitet 22 je tako odmeren, da je njegova, sopstveoa rezonantna frekvenca niža, no donja granična frekvenca oblasti podešavanja, tako, da je ovaj put povratnog apre-zanja poglavito aktivan u donjem delu frekventne oblasti. Drugi put povratnog sprezanja sadrži kalam 25, čiji je jedan kraj vezan sa uizemljenom stranom frek-vanou određujućeg kola 11 i čiji je drugi kraj vezan sa hvatajućom rešetkom 6; kalem 25 je čvrsto spregnut sa kalemom 12 frekventnog odrednog kola. Rasjpni induktivitet ovog puta povratnog sprezanja je zajedno sa rasipnim kapacitetom i kapacitetom cevi u rezonanci pri frekvenci iznad gornje granice opsega, tako, da on poglavito u gornjem delu oblasti radne frekvence prenosi energiju ka frekvencu odredujućem kolu. Delovi frekventnog opsega, u kojima deluju oba puta, mogu naravno da leže i obratno. Kod posmatranih ultira-visokih frekvenci moraju kod odmeranja glavnog kola povratnog sprezanja biti u datom sluča ju uzimani u obzir i proizvoljna rasipna sprezanja, koja n. pr. postaju usled elektrodnih kapaciteta i kapaciteta vezivanja. Ako je pomoću kondenzatora 13 kolo 11 podešeno na kakvu rezonantnu frekvencu u donjem deki frekventne oblasti blizu donje granice, to kao povratni spreg deluje poglavito put od anode 13 ka gornjem kraju kola 11; pri tome je drugi put povratnog sprezanja sa induktivitetom 25 manjeg dejstva. Ako je ipak kolo podešeno na frekvencu u gornjem delti oblasti, drugi put povratnog sprezanja sa induktivitetom 25 deluje sa povećavajmćom se frekvencom sve jače, dok se na gornjoj granici frekventne -oblasti povratno vođenje energije ka kolu 1 1 uglavnom potpuno ne vrši ovim drugim putem. Pri tome treba preko oba puta povratnog sprezainja davana energija da bude tako izjednačena, da napon oscilaitora u frekventnoj oblasti ostane uglavnom konstantan. Naponi povratnog sprezanja dodeljeni kotu 11 pomoću olha puta treba pri tome da ‘budu prenošeni u takvom faznom položaju, da se međusobno potpomažu. Vezivanjem oba puta povratnog sprezanja sa različitim elektrodama cevi se u-glavncm isključuju neželjena uticanja između oba puta i osigurava se maksimalna delatnoist svakog puta u njegovoj radnoj oblasti. Pokazuje se, da vezivanje povratnog sprezanja predstavlja poboljšanje u odnosu prema poznatim višestrukim povratnim sprezanjima i naročito u odnosu prema poznatom rasporedu, u ikojem su predviđena paralelno dva puta povratnog sprezanja između anode ili kakve druge izlazile elektrode i frelkvenou određujućeg kola. Kod ovog poznatog rasporeda dejstvo sprezanja između oba povratna sprega u--manjuje veličinu frekventne oblasti, u kojoj oscilator stabilno radi. Oblik izvođenja pronalaska prema si. 2 je sličan obliku izvođenja iz sl. 1, samo su oba puta povratnog sprezanja spregnuta induktivno sa frekvencu određujuoim kolom. Uz to put za niži đeo frekventne oblasti sadrži jedan kalem 26, Ikoji je uključen između uzemljene strane kola 11 i anode 3 preko blokkondemzatora 27; ovaj je kalem 26 čvrsto spregnut sa kalemom 12. Pat povratnog sprezanja za gornji deo frekventne oblasti je isti kao i na sl. 1, samo je on još i preko blokkondenzatora 28 vezan sa pomoćnom elektrodom 5. Pri tome otpor 19 sprečava u kolu zaklamjajuče rešetke oticanje visokofrekventnih struja preko izvora 17, napona ka zemlji. Zajedničko dejstvovanje puteva povratnog sprezanja na si. 2 je uopšte isto kao i kod sl. 1, no ipak ima još izvesne koristi. Ako se kod vezivanja prema sl. 1 kolo treba da podesi na 'naročito visoke frekvence, to irezonanitne frekvence jednoga ili oba kola povratnog sprezanja sa indukti-vitetima 25 i 26 moraju smanjenjem njihovih induktiviteta ili smanjenjem sprezanja ka kalemu 12 biti pomerene naviše. Oboje umanjuju povratno sprezanje i prouzroku-ju lako nestabilan način rada oscilator a pri određenim frekvencama u oblasti. Kod vezivanja prema si. 2 može rezonantna frekvenca kola sa kalemom 25 biti ipak smanjenjem induktiviteta 25 dovoljno povećana, pri čemu se ipak održava dovoljno povratno sprezanje. Ovo se objašnjava u-vot/.rcm kapacitivnog vezivanja između zaklanjajuće rešetke i povratnog sprezanja sa kalemom 25. Dalja se praktična korist vezivanja prema si. 2 dobija kod upotrebe proizvođača kao oscilator a u kakvom superhete-rođinskoim prijemniku za više prijemnih opsega. U jednom takvom prijemniku moraju induktiviteti frekvencu određujućeg kola biti zamenjeni, ako se prijemnik podešava na pojedine opsege. Kod vezivanja prema sl. 1 će se uopšte iizbegavati naročiti isključnik za kalem 10. Stoga on ostaje svagda u kolu osailatora i trajno je uključen između jedne obloge podešavajućeg kondenzatora 13 1 upravljajuće elektrode 4. Kapacitet ovog kalema u odnosu prema zemlji može imati štetno dejstvo ma oblast podešavanja drugih opsega. U vezivanju prema si. 2 ipak ne postoji kalem 10 i takvi se efekti dzbegavaju. Izvesnim poboljšanjima na sl. 1 i 2 pokazanih vezivanja može način dejstva biti u znatoj meri poboljšan. Tako na primer može kat oda 2 biti vezana sa jednom tačkom 16 na induktivitetu 12, malo iznad veze sa zemljom. Najpovoljnija tačka 15 za oduzimanje može pri tome po neki put biti samo za razlomljemi deo jednog zavoj-ka udaljena od priključka induktiviteta, za zemlju. Dalje se poboljšanje načina dejstva debija vezom pojedinih zemljovoda sa jednom jedinom zemljinom tačkom 15’. U kakvom svperheterođmskom prijemniku bi trebalo da ova zajedinička tačka 15’ leži tamo, gde je vod od rotora kondenzatora 13 vezan šasijom prijemnika. Na si. 3 je pokaza oblik izvođenja na si. 2 pokazanog proizvođača u vezi sa jednim superheterodinskim prijemnikom. Prijemnik sadrži visokofrekventni pojačivač 30, koji je vezan sa kolom 31-32 antena-zemlja i preko sprežnog sistema 33 sa ulaznim elektrodama 34 i 35 modulatotrske cevi 36. Selektivni visokofrekventni pojačivač 30 može biti proizvoljne uobičajene vrste i sadrži za svaki stupanj po jedan podešavajući kondenzator 37 i jedan uklju-čnik 38 za talasmu oblast, Cev 36 je hepto-da a vezana je ikao pentoda; ona ima obe zaklanjajuće rešetke 39 i jednu katodi su-sednu upravljajuću rešetku 40, kojoj se dovodi izlazni napom oscilatora 1. Iza izlaznog kola modulatora 36 sleduju jedan, za drugim međuifrekventni pojačivač 41, detektor i proizvođač 42 regulišućeg napona, jedan niskofrekventni pojačivač 43 i jedan zvučnik 44. Oscilator, koji se uglavnom podudara sa ose i la torom iz si. 2, sadrži osim induk-tiviteta 12 dva dalja, veća induktiviteta 59 i 60, koji mogu pomoću uključnika 63 biti po izboru vezivani paralelno sa komdenza- torom 13. Jedan drugi uključnik 64 je predviden za prekiljučivanje induktiviteta 26, 61 d 62, koji su apregmuiti sa induktivitetima 12, 59 i 60. Osim toga su predviđeni redni trimmer-kondenzatori 65 i 66 u kolima induktiviteta 59 i 60, kao i triimmer-kanden-zatoiri 67, 68 i 69 paralelno sa induktivite-tima 12, 59 i 60, da bi se održala konstantna razlika između rezonantne frekvence prijemnog kola! i mesne frekvence oscila-tora. S obzirom na 'proizvodne troškove se želi, da se sa što je moguće manje po izboru ukljuoviih talasniih oiblasti pokrije što je moguće veća prijemna frekventna oblast; uz to je potrebno, da su pojedini opsezi srazimerno široki. Upotrebom vezivanja povratnog sprezanja može biti postignuta veličina ultravisokog frekventnog opsega od n. pr. od 18 do 60 MHz pri stabilnem načinu rada oscilatora. Poboljšani način dejstva vezivanja proizvođača po pronalasku se može videti iz krivulja na si. 4, u kojima je oscilator-ski izlazni napon nanet u voltima preko frekvence u megaheroima za različita osci-laforska vezivanja. Krivulja 72 predstavlja radnu karakteristiku jednog oscilatora sa dva puta povratnog sprezanja, odgovarajući vezivanjima iz si. 2 i 3. Vidi se, da os-cilator-ki izlazni napon uglavnom ostaje konstantan visoko i preko celokupne radne frekventne oblasti od 20MHz. Krivulja 73 pokazuje odgovarajuću karakteristiku, kad su oba puta povratnog sprezanja slobodno induktivno spregnuta sa kalemom frekventnog odrednog kola 1 oba su vezana sa anodom oscil a tonske cevi. Krivulja., koja se dobija, ako se upotrebi samo put povratnog sprezanja. za niže frekvence, pokazana je kod 73’ a odgovarajuća krivulja za drugi put sam je pokazana kod 73”. Vidi se, da oscilator svagda zalazi u znatan d.eo frekventnog opsega. Krivulja 74 predstavlja rezultat, koji se postiže kod veze oba puta povratnog sprezanja sa anodom i induktivnog sprezanja sa frekventnim od-redmim kolom, kad je put povratnog sprezanja za niže frekvence čvrsto spregnut a put za više frekvence labavo spregnut sa induktivitetom frekventnog odrednog kola. Pri tome nije moguće niže podešavanje frekventnog odrednog kola no na približno 25 MHz. Krivulja 70 važi za vezivanje povratnim sprezanjem slično onome, pomoću kojeg je dobivena krivulja 74, pri čemu su ipak odnosi sprezanja bili obrnuti, naime čvrsti za više i labavi za niže frekvence. Pri tome nije moguće podešavanje na više frekvence no približno 40 MHz. Krivulja 71 karakteristike važi za slično vezivanje, pri čemu je put za više frekven- ce bio umereno čvrsto spregnut za više frekvence, a put za niže frekvence bio čvrsto spregnut sa induktivitetom frekventnog odrednog kola. Pri tome se ne može podešavati niže na niže frekvence no približno 25 MHz. Bez daljeg je jasno, da se na opisanim primerima izvođenja pronalaska mogu preduzimati mnoge raznovrsne promene, a da se time ne udalji od bitnasti pronalaska. Patentni zahtevi: 1. ) Veziivanje proizvođača električnih, oscilacija sa povratno spregnutom cevi pražnjenja i kakvim oscifacionim kolom koje je vezano sa upravljajućam elektrodom, Ikoje određuje frekvenca i koje je izvedeno podešljiivim u granicama izvesne frekventne oblasti, naznačeno time, što su predviđena dva ogranka za povratno spre-zanje, koji polaze od različitih elektroda cevi, za povratno prenošenje proizvedenih oscilacija sa frekvencam određenom po-menutim oscilacioinim kolom, od kojih je jedan dimenzicnisan za prvenstveno povratno prenošenje oscilacija u gornjem delu pomenute frekventne oblasti, a drugi je đimenzionisan za prvenstveno povratno prenošenje oscilacija u donjem delu frekventne oblasti, tako, da se razlika između najveće i najmanje oscilacione amplitude smanjuje u granicama oblasti. 2. ) Vezivanje po zahtevu 1, naznačeno time, što su oba puta za .povratno spre-zanje podešena na rezonantne frekvence koje odstupaju jedna od druge. 3. ) Vezivanje po zahtevu 1 ili 2, naznačeno time, što je oscilaciono kolo koje određuje frekvencu spregnuto sa oba puta za povratno sprazanje. 4. ) Veziivanje po zahtevu 3, naznačeno time, što se rezolnatne frekvence oba puta za povratno sprezanje nalaze odmah iznad i odmah ispod podešavajuće frekventne oblasti. 5. ) Vezivanje po jedinom ma kojem od prethodnih zahteva, naznačeno time, što se kakva cev sa bar tri između katode i anode raspoređene rešetkaste elektrode upotrebljuje na taj način, što od tri rešetke ona koja se nalazi najbliže kat odi služi kao upravljujuća rešetka, i vezana je sa rezonantnim kolom koje određuje frekvencu, što se dalje srednja od tri rešetke održava na pozitivnom potencijalu i što od katode najdalje udaljena od tri pomenute rešetke služi kao izlazna elektroda za jedan put za povratno sprezanje, dok drugi put za povratno sprezanje polazi od anode.. 6.) Vezivanje po zahtevu 5, naznačeno time, što putanja za povratno sprezanje između anode i kola koje određuje frek-vencu sadrži redno vezivanje jednoga kalema i jednoga kondenzatora, dok se od hvataj uče rešetke polazeća putanja za povratno sprezanje uglavnom sastoji iz jednog kalema uključenog između hvatajuće rešetke i katode, i što su pomenuti kalemi koji leže u putanjama za povratno sprezanje spregnuti sa podešavajućim kalemom oscilaciomog kola koje određuje frekven-cu. 7.) Vezivanje po zahtevu 5 ili 6, naznačeno time, što je hvatajuća rešetka vezana sa zaklanjajućom rešetkom preko kondenzatora, dok se pozitivni napon za-klanjajuče rešetke dovodi preko iimpedan-ce, koja oscilacionim strujama pojgonskih frekvenci pruža znatan otpor. Fig! Fig.2 / I - ■i- ■ f i yS- 4 ' vi ■' ■f- • '• ■ ■.!. . '.V' ' Ađ pat. .br. 147 53 j