DR. J. TURIC, Zagreb: Nacrti resolucija za kongres UJU u Ljubljani. Pedagoško - prosvjetna sekcija Zagrebačkog »Jedinstva« pretresla je neke rezolucije za Ljubljanski kongres, kao i njihovu podlogu. A. P<rincipi, koji imaju da vladaju našim vaspitanjem narodne mladeži u današnjim prilikama. I. Ciljevi vaspitanja. 1. Opreke i nesuglasja ekonomske, političke i moralne naravi u pojedincu i u narodu smetaju razvitku kulture i civilizacije danače mogu da unište državu i narod. Te opreke i nesuglasja ne mogu da uklone ni filozofske ideje, nl političke stranke. ni vjersko - moralne, ili socijalno - ekonomske organizacije; mogu ih da uklone i narod od zla da oslobode samo Iičnosti s razvijenim nacionalno obilieženirn čovještvom od koiih ie narod s'ožen. 2. Čovještvo pojedine ličnosti je trajna duhovna tvorevina. nošena vlastitom iiistinltošcu i duševnošču složena od samostalnog razuma. slobodne volje i plemenitosti srca. Buduci su ovi elementi razvijeni pod uticijam iste nacionalne kulture, bit če kvalitativno jednaki izvor jake nacionalne veze medu pojedjinim ličnostima; istinitost pak i duševnost je izvor jakoi vezi medu narodima. 3. Ličnosti se moraju osloboditi v 1 a s t i ličnih autoriteta, autoriteta nauke, ideja. teorija, političkih stranaka, konfesijskih organizacija tako, da sve te vrednosti vasnitaiu človještvo pojed'ne, od njih slobodne ličnosti i da budu sredstva , kojima se pojedinac služi u svojem slobodnom. samostalnom i plemenitom životu. II. Sredstva v a s p i t a n j a. Učitelj - odgojitelj mora da je razvijena nacionalna ličnost. koja elemente svoje ličnosti presaduje u svoje učenike. s'užeči se pedasroškim elementima. koji su skriveni u formama nirodne dvilizaciie. u proizvodma narodne umietnosti narodne književnosti, pa u proizvodima znanosti i kulture, koja su ovladali duhom kulturnih nacija. III. Prilike i metode vaspit a n j a. 1. Učiteljeva pedagoška intuicija: socijalna, za ppažanje pedagoških problema u vlastitom narodu; individualna za opažanje pedagoških pojava u mladeži; subjektivna za opažanje postanka elemenata vlastitog duha; objektivna, za opažanje pedagoških vrednota na proizvodima kulture i civilizacije. 2. Misionarska sposobnost i snaga učrteljeva kojom navodi učenika na rad, kojim ovaj sam u sebi obnavlja i izgraduje elemente vlastitog duha. 3. Vjera naroda, da je u čovještvu jedina trajna i sigurna snaga. sposobnost i sredstvo sretnog života nacije: vjera u mogučnost, da se svaka normalna ličnost može da razvije do kvalitativno ojednakog čovještva; vjera u vječnu istinitost i zakonitost. B. Nacrt rezolucije »O jedinstvuosnovne-nastave u naš o j d r ž a v i. I. a) Demokratsko društveno i državno uredenje temelj je kultumom i ekonomskom napretku naroda, kao i sigurnosti države pred nutarnjim i vanjskim neprijateljima. b) Intelektualna samostalnost i moralna sloboda pojedine ličnosti nikla iz prosvijetljena duha. pa izmedu tih slobodnih samostalnih i samosvijesnih ličnosti iaka nacionalna veza i svijest o sieurnosti slobodnog bitisania i sigurne zaštite samo u nacionalnoj državi, podloge su demokratske države, bez kojih ona ne može da bude osnovana. ni da postoji. c) Škola mora danas da u prvom redu pomaže osloboditi pripadnike konfesija. plemena i narodne redove od tudih mora da pomaže uiediniti narod u jednu kuJturnu i civilizovanu cjelinu: a onda more da pomaže ujediniti narod u jednu racionalnu privrednu cielinu niklu iz svejesti o zajedničkim materijalnim interesima sviiu kraieva i zanimania. d) Narodu, zakonodavcu i vladateljima. kaoi i učiteljskom staležu mora da je neprestano i živo u pameti, da danas državna i nacionalna pitanja mogu riješiti jedino narodi, složeni od vaspitanih ličnosti i da je učenikov, pedagoški udešeni š k o 1 s k i r a d (ne učenje) od osme do osamnaeste godine prvi, glavni i nenaknadivi uvjet za razvitak vaspitane ličnosti. Iz te činjenice mora da izvire njezina organizacija i njezin rad. I kao što materijalna i obranbena snaga drže i štite, tako škola mora da oživi i da živo nacionalno biče razvija i jača. jer inače mora da usane i.da se raspane. II. Iz naše umjetnosti i književnosti mora škola da odabere gradivo s pedaeoškim elementima. koie dakle navede našu mladost na kvalititivno jednoliko prožlvljavanje nacionalnog života i tim razvija u njoj iedinstveni nacionalni duli; iz naše povijesti moraju se istači oni momenti, koji svojom pedagoškom snagom navedu mladež na samostalni duhovni ra'd. ko.jim m'adež u sebi stvara iedinstvenu nacionalnu i državljansku svijest, jedinstvenu civilizaciju i jake državljanske vrline. Iz zemljopisa odobrana grada ima da navede učenika na rad. kojim očuti i shvača ovisnost svog zavičaja od državne cjeline, ovisnost krajeva medu sobom, odnos prema drugim krajevima i državama, pa da tako trajno1 osječa svoju ovisnost od jake države. Iz toga za svu državu prebranoga gradiva uzimlju škole pojedinih krajeva ono, što je njima pedagoški najpodesnije. Nastavak u kongresnom broju od utorka.