ANNALES (»/'95 izvirno znanstveno delo UDK 805.9-087-3(497.13 istra):598.5 ISTRSKA ORNITONIMljA: PTIČJA IMENA V ISTROROMUNSKiH GOVORIH Coran FILIPI dr., docent za itafijanski jezik na Pedagoški fakulteti v Pulju, 52000 Pulj, CRO doti. pro!. Facoíta di Pedagogía di Pola, 52000 Pula, CPsO IZVLEČEK V članku je avtor predstavil ptičja imena, ki jih je zbral v petih krajih v Istri, kjer še vedno uporabljajo narečje romunskega jezika, ki mu znanstveniki ponavadi rečejo istroromunsko. Predstavljena ptičja imena so del obsežnejšega ornitonimskega gradiva (okoli 9000 enot), ki ga je avtor zbral od leta 1985-1992 v 135 krajih v Istri in na otoku Krku za vseh šest skupin idiomov (istrobeneški, istriotski, istroromunski, hrvaški in slovenski govori ter črnogorski, štokavski idiom, ki se je ohrani/ v vasici Peroj na jugozahodu polotoka). Za beleženje ornitonirnov smo uporabili prilagojeno slovensko latinico s Štirimi posebnimi znaki: š (nekoliko omehčani i), ž (nekoliko omehčani ž), č (nekoliko omehčani č - kot v hrvaški besedi čuk) in o (polglasnik -kot v slovenski besedi pes). Vsi ornitonimi so dosledno opremljeni z naglasom. Ker je naglasna struktura istroromunščine sčasoma postala popolnoma enaka naglasnemu ustroju hrvaških govorov v okolici, poudarke beležimo s sistemom petih znakov, ki se uporablja za čakavska narečja. Ornitonimi si sledijo po abecednem redu strokovnih (latinskih) imen za vrsto (samo izjemoma za red, rod ali družino), za latinskimi imeni, ki so prav tako razvrščen a po abecedi, sledijo v oklepaju slovenski, hrvaSki in italijanski nazivi ter, za črtico, znanstveno ime za red, družino in (če obstaja) poddružino1. Poleg ljudskega ptičjega imena so v oklepaju po abecedi navedeni kraji, kjer smo ornitonim zebeležili. Ornitonime smo zbrali v Žejanah, Kostrčanu, jesenoviku. Novi Vasi in Šušnjevici, kjer še vedno uporabljajo narečje romunskega diasistema, ki mu znanst- veniki ponavadi rečejo istroromunščina: "Cea de-a patra si cea mai mica ramura a romanilor, istroromanii, traiesc Tntr-un singur sat din Cicearia, m feian (Žejane), si m c7 teva asezari de la sud-vest de Ucica (Učka), major ttatea situate Tn vaiea. Boiiuncitei (Boljunčica): Susnievita (Šušnjevica), Noselo (Nova Vas), 8ardo (Brdo) cu ca tunele: Dolinscina (Dolinščina), Brig (Brig), Perasi (Perasi), Zankovtt (Zankovci); Costarcean (Kostrcan); Sucodru (jasenovik) si Letai (Letaj). In nord traiesc circa 450-500 de istroromani, iar la sud circa 800-1000; in total, 1250-1500." (KOVAČEC 23)2 Isto število govorcev navaja tudi C. Tagliavini3, vendar menimo, da ga je danes treba bistveno zmanjšati, s čimer bolj ali manj soglaša tudi A. Kovačec4, najboljši poznavalec istroromunščine. Istroromunščina spada v skupino dakorumunskih dialektov. Vse kaže, da so istroromunofoni dvojezični praktično od prihoda v Istro. Romunsko-čakavski bi-lingvizem in popolno pomanjkanje stikov z Romuni iz matice so vzrok, da so ti govori radikalno kroatizirani -celo na slovnični ravni. 1 Znanstvena imena po SUŠIČ. 2 V knjigi so izčrpno in natančno opisani tstrorumunski govori. 3 TAGUAVINI, str. 363-364. 4 ¡n litteris. ANÍMALES 6/'95 Cora» FüLIf'l: LITRSKA ORNITONOMUA. PTlC.IA (MENA V I.V5ROHOMUNSKIH GOVORIH, ?7-98 SEZNAM ZBRANIH ORNITONíMOV: ACCÍPÍTER CENTILIS (Kragulj, jastreb, Astore) - Fal-coniformes, Accipitridae kragulju íKostrcan, Nova Vas, Šušnjevica), pdjužTna (Žejane). Giej tudi FALCONIFORMES. ACCIPITER NISÜS (Skobec, Kobac, Sparviero) - Fal- coniformes, Accipitridae kobecu (Žejane), tícaru (Kosírcan, Nova Vas). Glej tudi FALCONIFORMES. ACTITIS HYPOLEUCOS (Mali martinec, Mala prutka, Piro-piro piccoto) - Charadriiíormes, Scolopacidae Glej GALLINAGO GAL LINAGO. AEGITHALOS CAUDATUS (Sinica dolgorepka, Dugo-repa sjenica, Codibugnolo) - Passeriformes, Aegithilidae prevtTču (Šušnjevica), seničTču (Šušnjevica), šiničiču (Nova Vas), škiiljica (Žejane). Glej tudi PARUS MAjOR. Af.AUDA ARVENS1S (Poljski škrjanec, Poljska Seva, Aliodola comune) - Passeriformes, Alaudidae - imena se uporabljajo tudi ko? splošna za vse škrjance (Alaudidae): Calandrella brachvdactyla, Galerida cris-tata, Lullula arbórea in Meianocorypha calandra. Celjicenuávdu (Žejane), činčirinči (Nova Vas), ladvíca (jesenovik, Kostrcaii, Šušnjevica), Jkrljmu (Nova Vas) ALECTOR1S GRAECA (Kotoma, Jarebica kamenjarka, Cotumice) - Gal!¡formes, Phasianidae kotoma (Jesenovik, Kostrcan, Nova Vas, Šušnjevica). ANAS - splošna imena za rod (Raca, Patka, Anatra) -Anseriformes, Anatidae - Imena veljajo za vrste Anas platyrbyncbos. Anas acula, Anas sterpera, Anas clypeata, Anas crecca, Anas penelope, Anas querqueduta, Aythya ferina, Aythya fuliguía, Mergus mei'ganser in Mergus serrator). patka (Žejane), patka (lesenovik), ráca (Kostican, Nova Vas, jesenovik), ruoca (Šušnjevica). ANAS PLATYRHYNCHOS (Raca m laka rica, Divija patka, Germano reale) - Anseriformes, Anatidae mazurínu (Nova Vas). Glej tudi ANAS. ANAS ACCUTA (Raca dolgorepka, Patka iastarka, Codone) - Anseriformes, Anatidae Glej ANAS. ANAS STERPERA (Raca konopnica, Patka kreketaijka, Canapigfia) - Anseriformes, Anatidae Glej ANAS. ANAS CLVPEATA (Raca čiičarica, Patka žličarka, Mes-Tolone) - Anseriformes, Anatidae Glej ANAS. ANAS CRECCA (Kreheljc. Kržulja, Alzavofa) - Anse-Riformes, Anatidae Glej ANAS. ANAS PENELOPE (Raca žvižgavka, Zviždara, Fischione) - Anseriformes, Anatidae Giej ANAS. ANAS QUERQUEDULA (Regeljc. Patka pupčanica, Msrzaioi.i) - Anseriformes, Anatidae Gfej ANAS. ANSER ANSER (Siva gos, Divija guska, Oca selvatica) -Anseriformes, Anatidae - Imeni veljata tudi za vrsto Anser fabafis. giiska (.lesenovik, Kostrcan, Nova Vas, Žejane), giiska (Šušnjevica). ANSER FABALIS (Njivska gos, Guska glogovnjača, Oca granaiola) - Anseriformes, Anatidae Glej ANSER ANSER. APUS APUS (Črni hudournik, Čiopa, Rondone comune) - Apodiformes, Apodidae - Imena veljajo tudi za vrsto Apus melba. tučka (Kostrcan), laistavica {Jesenovik, Nova Vas), lasto-nu (Šušnjevica), luastavica (Žejane), muare lastavica (Šušnjevica). APUS MELBA (Planinski hudournik, Bijela ciopa, Rondone alpino) Glej APUS APUS. AQUILA CHRVSAETOS (Planinski orel, Suri orao, Aquila reale) ■■ Falconiformes, Acctpitridae akvila (jesenovik), oralu (jesenovik, Kostrcan, Nova Vas, Šušnjevica, Žejane). Glej tudi FALCONIFORMES- ASlO OTUS {Mala uharica. Mala ušara, Gufo comune) -Strigiformes, Stugidae - Imeni se uporabljata tudi za vrste Bubo bubo, Strix aluco in Tyto atba, pa tudi kot splošni za vse sove {Strigiformes). sova (jesenovik, Kostrcan, Nova Vas, Šušnjevica), sudva (Žejane) 78 ANNALES (,/' 95 Coran FilOPI: ISTRSKA C K N: TON OM11A. PTIClA IMENA V IS1 KOROMUNSKlH GOVORIH, 77-80 ATHENE NOCTUA (Navadni čuk, Sivi čuk, Civetta) -Strigiformes, Strigidae - Imeni se uporabljata tudi za vrsto O tu s scops, pa tudi kot splošni za vse sove (Strigiformes). čuku (jesenovik, Kostrčan, Nova Vas, Šušnjevica), čuku (Žejane). AYTHYA FERiNA (Raca sivka, Glavata patka, Mori-giione europeo) - Anseriformes, Anatidae Glej ANAS. AYTHYA FULIGULA (Čopasta raca, Krunata patka, Moretta) - Ansenformes, Anatidae Glej ANAS. BUBO BUBO (Velika uharica, Ušara, Gulb reale) -Strigiformes, Strigidae Glej AS IO OTUS. BUTEO BUTEO (Kanja, Škanjac, Poiana comimei -Ansenformes, Accipitriclae Glej FALCON1FORMES. CALANDRELLA BRACHYDACTYLA (Kratkoprsti Skrja-nec, Kratkoprsta Seva, Calandrella europea) -Passeriformes, Alaudidae Glej ALAUDA ARVENS1S. CAPR1MULGUS EUROPAEUS (Podhujka, Leganj. Succiacapre europeo) - Caprimulgiformes, Capnmulgi-clae kragulju de nopte (Šušnjevica), legnjaru (Nova Vas), plosko (jesenovik), pfiiju de nopte (Žejane). CARDUELIS CAROUEUS (Lišček, Češtjugar, Cardeliino) - Passeriformes, Fringillidae canu (Žejane), gardelinacu (Kostrčan, Nova Vas), gardelmu (Žejane), grdelTnu (jesenovik, Suinjevica). CARDUELIS CHLORIS (Zelenec, Zelendur, Verdonci) -Passeriformes, Fringillidae tarantinu (Šušnjevica). CARDUELIS SPINUS (Čfžek, Či2ak, Luccherino) - Passeriformes, Fringillidae lugarinu (ŠuSnjevica). CHLIDONIAS HYBRiDA (Belovrata čigra, Bjelobrada čigra, Mignattino bigio) - Charadriiformes, Laridae Glej LARIDAE. CHLIDONIAS IEUCOPTERA (Beloperuta čigra, Bjelo-krila čigra, Mignattino alibianche) - Charadriifcrmes, Laridae Glej LARIDAE. CHLIDONIAS NIGRA (Črna čigra, Črna čigra, Mignattino comune) •• Charadi iiformes, Laridae Glej LARIDAE. CÍCONÍA CICONiA (Bela štorklja. Roda, Gcogna bianca) - Cicorniformes, Ciconiidae roda (Žejane), moda (Žejane) ORCAETUS CALUCUS (Orel kačar, Zmijar, Biancone) -Falconiformes, Accipitriclae Glej FALCONIFORMES. CIRCUS AERUGINOSUS (Močvirski lun j, Eja močva-rica, Falco di paludo) - Falconiformes, Accipítridae Glej FALCONIFORMES. CIRCUS PYGARGUS (Rjavi lunj, Eja livadarka, Alba-nefla minore) - Falconiformes, Accipitridae Glej FALCONIFORMES. COCCOTHRAUSTES COCCOTHRAUSTES (Dlesk, Ba-tokljun, Frosone) - Passeriformes, Fringillidae ščikiinu (jesenovik, Sušnjevica!, ičikunu (Nova Vas), COLINUS VIRGINIANUS (Virdžintjska prepelica. Vir-džinijska prepelica, Colino) - Gallšformes, Phasianidae kolinka (jesenovik). COLUMBA - splošno ime za rod (Golob, Golub, Colombo) - Columbiformes, Columbidae - Imeni veljata za vrste Columba livia. Columba oenas in Columba palumbus. goiubu (Kostrčan, Nova Vas. Šušnjevica), gudlubu (lesenovtk, Žejane). COLUMBA LIVIA (Skalni golob, Divlji golub, Piccione selvático) - Columbiformes, Columbidae dívju goiubu (Nova Vas). Glej tudi COLUMBA. COLUMBA OENAS (Golob duplar, Golub dupljaš, Colombaccio) - Columbiformes, Columbidae Glej COLUMBA. COLUMBA PALUMBUS (Golob grivar, Golub grivnjaš, Colombaccio) - Columbiformes, Columbidae muaré guolubu (jesenovik). Glej tudi COLUMBA. CORVUS CORAX (Krokar, Gavran, Corvo imperiaie) -Passeriformes, Corvidae - Imena veljajo tudi za vrsto Corvus frugilegus. korbu (Jesenovik, Kosirčan, ŠuSnjevica), korbu (Žejane), kuovránu (Nova Vas). 79 ANNALES (,/' 95 Coran FilLIPI: ¡STRSK'A ORNÍTONOM! JA: PTlC/A IMENA V ISTROROMü'NSKIM GOVORIH, 77-38 CORVUS CORONE (Vrana, Vrana, Cornacchia) - Passeriformes, Corvidae - Imena veljajo za obe podvrsti, Corvus corone corone in Corvus corone cornix, pa tudi kot splošna za vse Corvidae, razen za vrsti Garrulus glandarius in Pica pica. č6ra (Šušnjevica), cora (Nova Vas), vrana (Žejane), vru-óna (Kostrcan). CORVUS CORONE CORONE (Črna vrana, Cma vrana, Cornacchia nera) - Passeriformes, Corvidae Glej CORVUS CORONE. CORVUS CORONE CORNIX (Siva vrana. Siva vrana, Cornacchia grigia.) - Passeriformes, Corvidae Glej CORVUS CORONE. CORVUS FRUGILEGUS (Poljska vrana, Gačac, Corvo) -Passeriformes, Corvidae Glej CORVUS CORAX. CORVUS MONEDULA (Kavka, Čavka, Taccola) - Passeriformes, Corvidae čora (jesenovik, Kostrcan), cora (Šušnjevica), córa (Nova Vas), čuorma (Žejane). COTURNIX COTURN1X (Prepelica, Prepelica, Quaglia comune) - Galliformes, Phasianidae prepelica (jesenovik), prepelica (Kostrcan, Šušnjevica), prepelica (Nova Vas). CREX CREX (Kosec, Prdavac, Re di quaglie) - Grui-formes. Rallidae Glej RALLIDAE. CUCULUS CANORUS (Kukavica, Kukavica, Cuculo comune) - Cuculiformes. Cuculidae kukavica (jesenovik, Kostrcan, Nova Vas, Žejane), kukavica (Šušnjevica). DELICHON URBICA (Mestna lastovka, Piljak, Balestru-ccio} - Passeriformes, Hirundinidae Glej HIRUNDO RUSTICA. DRYOCOPUS MARTI US (Črna žolna, Cma žuna, Pic-chio nero) - Piciformes, Picidae Glej Pl COI DES MAJOR. EMBERIZA CALANDRA (Veliki strnad, Velika strnadica, Strillozzo)- Passeriformes, Emberizidae Glej EMBERIZIDAE. EMBERIZA CIA (Skalni strnad, Strnadica cikavica, Zigolo muciatto) - Passeriformes, Emberizidae Glej EMBERIZIDAE. EMBERIZA CIRLUS (Plotni strnad, Cmogrla strnadica, Zigolo nero) - Passeriformes, Emberizidae Glej EMBERIZIDAE. EMBERIZA CITRINELLA (Rumeni strnad, Žuta strnadica, Zigolo gialio) - Passeriformes, Emberizidae Glej EMBERIZIDAE EMBERIZA HORTULANA (Vrtni strnad. Vrtna strnadica, Ortolano) - Passeriformes, Emberizidae Glej EMBERIZIDAE. EMBERIZA MELANOCEPHALA (Črnoglavi strnad. Crno-gjava strnadica, Zigolo dalla testa nera) ■ Passeriformes, Emberizidae Glej EMBERIZIDAE. EMBERIZA SCHOEN1CLUS (Trstni strnad, Močvarna strnadica, Migliarino di palude) - Passeriformes, Emberizidae Glej EMBERIZIDAE. EMBERIZIDAE - splošno ime za družino (Strnadi, Strna-dice, Zigoli) - Passeriformes - Ime velja za vrste Emberiza calandra, Emberiza cia, Emberiza cirlus, Emberiza citrinelta, Emberiza hortu-lana, Emberiza melanocephala in Emberiza schoeniclus. ríparu (Nova Vas). ERITHACUS MEGARHYNCHOS (Mali slavec, Slavuj, Usignolo) - Passeriformes, Muscicapidae, Turdtnae slavtcu (Jesenovik, Kostrcan, Šušnjevica, Nova Vas), slavüju (Nova Vas), slavúlju (Žejane). ERITHACUS RUBECULA (TaSčica, Crvendač, Pettirosso) - Passeriformes, Muscicapidae, Turdinae puljícu de né (Žejane), puntarudšu (Žejane), tSška (Šušnjevica), taška čamare (Kostrcan), tSškica (Jesenovik, Šušnjevica), tuaškica (Nova Vas). FALCO NAUMANNl (južna postovka, Bjelonokta vjet-ruša, Grillaio) - Fa¡coniformes, Falconidae Glej FALCONIFORMES. FALCONIFORMES - splošna imena za red (Ujede, So-kolovke, Falconiformi) - Imeni veljata za vrste Accipiter gentiiis, Accipiter nisus, Aquila chrysaetos, Buteo buteo, Circaetus galli-cus, Circus «eruginosus, Circus pygargus, Milvus mig-rans, Milvus rnilvus, Falco naumanni, Falco peregrinus, Falco subbuteo, Falco tinnunculus in Falco vespertinus. kobecu (Žejane), kragulju (Jesenovik, Kostrcan, Nova Vas, Šušnjevica). 80 ANNALES (,/' 95 G»«: FilLIPi: ISTRSKA ORNiTONOMI],V HiClA ImîMA V ISÏROBOMUNSKIH GOVORIH. 77-4)8 FALCO PEREGRINUS (Sokol selec, Sivi sokol, Falcone pellegrino) - Palconitormes. Falconidae Glej FALCONIFORMES. FALCO SUBBUTEO (Sokol škrjančar. Sokol lasiavičar, Lodolaio comuiie) - Faiconifornies, Falconidae Glej FALCONIFORMES, FALCO TINNUNCULUS (Navadna postavka, Vjetruša, Gheppio comune) - Falconiformes, Falconidae Glej FALCONIFORMES. FALCO VESPERTINUS (Rdečenoga postovka, Crveno-noga vjetruša, Falco cuculo) - Falconiformes, Faiconidae Glej FALCONIFORMES. FULICA ATRA (Črna Itska. Liska, l'olaga europea) -Gruiformes, Rallidae Glej RALLIDAE. GALERIDA CRISTATA (Čopasti škrjanec, Kukmasta ševa, Cappeliaccia) - Passeriformes, Alaudidae cúfica (Šušnjevica!. Glej tudi A LAUDA ARVENSIS. GALUNAGO GALLÍNAGO (Kožica, Šljuka kokoši ca, Beccaccino) - Charadriiformes, Scolopacidae - imeni veljata tudi za vrste Actitis hypoíeucos, Gailinago media, Limosa limosa, Lymnocryptes mínima, 'Fringa glareoia, Tiirtga nebuíaria, Fringa ochropus in Tringa totanus. foekaeíeu {Šušnjevica}, bekacínu (Jesenovik, Kostrcan, Nova Vas). GALLINAGO MEDIA (Čoketa, Šljuka livadarka, Crocco-lone) - Charadriiformes, Scotopacidae Glej GALLINAGO GALLINAGO. GALLINULA CHLOROPUS (Zelenonoga tukalica, Mlakuša, Gallinella d'acqua) - Gru i formes, Rallidae Glej RALLIDAE. GARRULUS GLANDARIUS (Soja, Soj ka, Ghiandaia) -Passeriformes, Corvidae šojka (jesenovik, Nova Vas, Šušnjevica, Že jane)., šuojka (Kostrcan, Žejane). GRUS GRUS (Navadni žerjav. Žel ra i, Gru cenerina) -Gruiformes, Gruidae ždralju (Kostrcan). HIRUNDO RUSTICA (Kmečka lastovka, Lastavica, Rondme comune) - Passeriformes, Hirundinidae - Imena veljajo tudi za vrsto Delichon urbica. lastavica (jesenov i k, Nova Vas, Šušnjevica), lastovica (Kostrčan), luastavica (Žejane). JUNX TORQUILLA (Vijeglavka, Vijoglav, Torcicolio comune) - Piclformes, Picidae pljiikavica (Nova Vas, Šušnjevica). Glej tudi PICOIDES MAjOR. LANIUS COLLURIO (Rjavi srakoper, Rusi svračak, Averia piccola) - Passeriformes, Lanildae - Imena veljajo tudi za vrste Lanius excubitor, Lanius miner in Lanius senator. sarakuoču (Jesenovik, Nova Vas), sruiikoču (Kostrcan), šaraknču (Šušnjevica). LANIUS EXCUBITOR (Veliki srakoper, Veliki svračak, Averia rnaggiore) - Passeriformes, L.aniidae Glej LANIUS COLLURIO. LANIUS MINOR (Črnočeli srakoper, Sivi svračak, Averia cenerina) • Passeriformes, Lanildae Glej LANIUS COLLURIO. LANIUS SENATOR (Rjavoglavi srakoper, Ridoglavl svračak, Averia capirossa) - Passeriformes, Laniidae LARIDAE - splošna imena za družino (Galebi, Galebovi, Gabbiani) - Charadriiformes - Imena veljajo za vrste Larus cachinnaris, Larus canus, Larus fuscus, Larus marinus, Larus melanocephalus, Larus minutus, Larus ndtbundus, Chlidonias hvbrida, Chlidonias leucoptera, Chlidonias nigra, S ter na albifrons, Sterna hirundo in Thalaseus sandvincensrs galebu (Žejane), golobu (Žejane), gualehu (lesenovik, Kostrčan, Nova Vas), kualebu (Jesenovik), LARUS CACH1NNANS (Rumenonogi galeb, Galeb klau -kavac, Gabbiano reale) - Charadriiformes, Laridae Glej LARIDAE. LARUS CANUS (Sivi galeb, Olujni galeb, Gavina) -Charadriiformes, Laridae Glej LARIDAE. LARUS FUSCUS (Rjavi galeb, Mrki galeb, Gabbiano zafferano) - Charadriiformes, Laridae Glej LARIDAE. LARUS MARINUS (Veliki galeb, Veliki galeb, Mugna-iaccio) - Charadriiformes, Laridae Glej LARIDAE. LARUS MELANOCEPHALUS (Črnoglavi galeb, C.rnogia-vi galeb, Gabbiano corallino) - Charadriiformes, Laridae Glej LARIDAE. 81 ANNALES 6/'9.5 ÛMI1 fi!LH>l: ISTRSKA ORNITOMOW-CTlOA IMIiNA V »TROROMUMSKIH GOVORIH. 77.[iti LARUS MINUTUS (Mali galeb, Mali galeb. Gabbia-nello) - Charadri¡formes, Laridae Glej LARIDAE. LARUS RIDIBUNDUS (Rečni galeb, Riječni galeb, Gabbiano cornune europeol ■■ Charadriiformes, Landae Glej LARIDAE. LIMOSA LIMOSA (Črnorepi kljunač, Crnorepa muijača, Pittima realei- Charadriiformes, Scolopacidae Glej GALUNAGO GAI I..INAGO. LULLULA ARBOREA (Hribski škrjanec, Seva laikrnica, Tottavilla) - Passeriformes, Alaudidae Glej ALAUDA ARVENS1S. LYMNOCRYPTES MINIMA (PukleJ, Maia Sijuka, Frul-lino) - Charadriiformes, Scolopacidae Glej GALUNAGO GALUNAGO. MELANOCORYPHA CALANDRA {Laiki škrjanec, Velika seva, Caiandra) - Passeriformes, Alaudidae Glej ALAUDA ARVENSIS MERGUS MERGANSER (Velika žagarica, Veliki ronac, Smergo maggiore) - Anseriformes, Anatidae Glej ANAS. MERGUS SERRATOR (Srednja žagarica, Mali ronac, Smergo minore) - Anseriformes, Anatidae Glej ANA5. MILVUS MIGRANS (Črni škarnik, Črna kmja, Nibbio bruno) - Falconiformes, Accipitridae Glej IALCONIEORMES. MILVUS MILVUS (Rjavi škarnik, Crvena lurtja, Nibbio reale) - Falconiformes, Accipitridae Glej FALCON1FORMES. MOTACILLA ALBA (Bela pastirica, Bijela pastirica, Ballerina bianca) - Passeriformes, Motacillidae - Imena veljajo tudi za vrsto Motacilla flava. krava rt ca {Kostrčan), pastirica (jesenovik, Nova Vas. Sušnjevica), ratovica (Žejane). MOTACILLA FLAVA (Rumena pastirica, Žuta pastirica, Cutrettola) - Passeriformes, Motacillidae Giej MOTACILLA ALBA. OENANTHE OENANTHE (Kupčar, Sivkasta bjeloguza, Culbianco) - Passeriformes, Muscicapidae, Turdinae • Imena veljajo tudi za vrsto Oenanthe hispanica. belaguza (Jesenovik), beloguza (Kostrčan, Nova Vas, SuSnjevica), belorevka (Žejane). OENANTHE HISPANICA (Sredozemski kupčar, Primorska bjeloguza, Monachella) - Passeriformes, Muscicapidae. Turdinae Glej OENANTHE OENANTHE. ORIOLUS ORiOLUS (Kobilar, Vu ga, Rigogolo) - Passeriformes, Oriolidae žuna (jesenovik, Kostrčan, Nova Vas, Šušnjevica). PARUS ATER (Menisček, ielova sjenica, Cincia mora) -Passeriformes, Paridae Glej PARUS MAjOR. PARUS CAERULEUS (Piavček, Piavetfia sjenica, Gnci-arelia) - Passeriformes, Paridae Glej PARUS MAjOR. PARUS CRISTATUS (Čopasta sinica, Kukmasta sjenica, Cincia dai ciufïo) - Passeriformes, Paridae Glej PARUS MAJOR. PARUS MAJOR (Velika sinica, Velika sjenica, Cincial-legra) - Passeriformes, Paridae - Imena veljajo tudi za vrste Parus afer, Parus caeruleus, Parus cristatus m Parus palustris ter Aegithalos caudatus. čunčurelecu {Kostrčan), prcvtîèu (Šušnjevica), siničTču (Jesenovik, Nova Vas), zelenčicu (Žejane). PARUS PALUSTRJS (Vrbja sinica, Crnoglava sjenica, Cincia bigia) - Passeriformes, Paridae Glej PARUS MAjOR. PASSER DOMESTICUS (Domači vrabec, Vrabac, Passera cornune) - Passeriformes, Ploceidae ■■ imena veljajo tudi za vrsto Passer montanus, rêbacu (jesenovik), rebecu (Kostrčan, Nova Vas, Šuš-njevica), rëbscu (Žejane). PASSER MONTANUS (Poljski vrabec, Poljski vrabac. Passera matuggio) - Passeriformes, Pioceiclae Glej PASSER DOMESTiCUS. PERDJX PERDIX (Poljska jerebica, TrCka, Stama) - Gal-liformes, Phasianidae jarehïca (jesenovik), jarebica (Šusnjevica), jârebica (Žejane), jerebica (Nova Vas), juârebica (Žejane). PHASIANUS COLCHICUS (Navadni fazan, Fazan, Fagi- ano cornune) - Galliformes, Phasianidae fazanu r? vs fazânka ç (Kostrčan), fazuânu d1 vs fazuâna 5 (jesenovik, Žejane), fazanu vs fazânka ^ (Nova Vas), fazanu b. Do enake spremembe je prišlo tudi pri veljotski obliki cuarb, BARTOLI 198.e Tudi izolirani ornitonim ct?nu "Cardueits carduelis11 bi lahko bil domač, ker bi ga po obliki brez večjih težav lahko povezali z rom. scatete "gozdna Ščetica", DLRM 800, vendar gre lahko tudi za onomatopejo imena tipa čora/čola so najbrž v vseh istrskih govorih romunske izposojenke, ki v Istri navadno označujejo vrane (Corvidae), predvsem kavko (Corvus mone-dula).9 5 Glej npr.: G. Filipi: Istarska ornltoniroija: Vrane, v Čakavska rič. it. 1, Split 1992, str, 27-52; Istrska ornitonirnija; Škrjanci, v Armales, 51. 2, Koper 1992, str. 7-13; Ornitonimia istriana; ii petlirosso, Lingüistica, XXXII, Paulo Tekavetč sexagenario in honorem oblata II, Ljublajana 1992, str. IS i 153: Nazivi za gnjurce i vtanee u ¡stri i na otoku Krku, v Fluintnensia, JL 1/2. Rijeka t993. ¿tr. 139-157 6 (stroromunska oblika je prilagojena tudi na glasovni ravni, kot tudi mnogi drugi orrutonirrsi v istroronumskem govoru. 7 Ni jasno, ce je ornitonim izposojen iz hrvaškega ali istrobeneskega narečja; ta dvom je pogost pri mnogih oblikah. 8 Ker tudi Ciglioli, 5t¡. 9, za Benečijo navaja obliko z b, čorbo, je treba predpostavko sprejeti s premislekom. 9 V nekaterih krajih je prišlo do prenosa imena tudi na ptice iz družin Podippeciidae in Phalacrocoracidae - zaradi črnega perja, ki je skupno vranam in omenjenima dtužmania. 04 ANNALES 5/'94 Gown fihjfi: ISTRSKA OKNI fONO.viija ptičja IMENA V ISTROfiOMUNSKIH GOVORIH. 77.-H8 Koren ni sporen, gre za onomatopejo čaola "vrana", REW 2449, kar je dalo (udi romunsko cioara "Nume dat rnai multor specii de pasari negre sau cenusii, din familia corbului, dar mai mici dec'i't acesta iCorvus)", DLRM145 Domnevamo, da so romunski pastirji-nomadi razširjali te oblike po Balkanskem polotoku in da so po istih poteh dosegli tudi slovanske in romanske govore v Istri Če sprejmemo pravkar navedeno predpostavko, lahko rečemo, da gre za neposredno prevzemanje v romanskih in slovanskih istrskih govorih, vendar ni moč popolnoma izključiti možnosti posrednega prevzemanja - v vseh smereh. Stržku istroromunofoni rečejo kodranicu: na domačo osnovo kodru "gozd", (DLRM 164; DRE 254! je dodana hibridna pripona -iču (hrvaška pomanjševaina pripona -ič + domače obrazilo za moški spoi -u),10 Tudi oblika prevlfču "Parus major; Paridae; Aegi-thalos caudalus; Regulus regulus" je hibridna pomanj-ševalnica od istrorom. prevt "duhovnik" (romunsko preot, DLRM 657 < praebiter, REW 6635.21.'11 Zabeležili smo sedem sintagem; dve sta sestavljeni iz domačih elementov, pet pa je hibridnih. V Zejanah istroromunofoni podhujki (Caprimuigus europaeus! pravijo pulju de nopte [putju "ptica" < pullus "mladič", DiV 865; REW 6828 + nopte "noč" < nocte, RFW 5973)12, taščici (Erithacus rubecula) pa puljicu de ne (romunsko nea "sneg", DLRM 532 < nix, nive, REW 5936)15. Pri hibridnih sintagmah bomo pojasnili samo doslej neobravrtavane domače dele; o neromunskih delili navedenih sintagem smo že pisali drugod.'4 V Šušnjevici podhujki rečejo kraguju de nopte (kraguju "sokol" + nopte15: "Po obrisu je podobna (sc. podhujka) sokolu." (GREGOR! 185); "(...} njihov let (sc. leze-trudnikov) je podoben letu sokolov in lastovk." (BREHM 225). Golob grivar (Columba palumbus) je v Jesenoviku muare guolubu - mu are "velik", romunsko mare. DLRM 479 < major, -ore, REW 5247. Isti pridevnik, muare, imamo tudi v imenu za črnega hudournika (Apus apus) v Šušnjevici: muii're lastavica. V Kostrčanu taščici pravijo tasks čamare, stržku (Troglodytes troglodytes) pa tuaškica čamika. Pridevnika čamare (dobesedno "ta-velika") in čam i ha (dobesedno "ta-mala") sta odvečna, vendar menimo, čeprav tega nismo slišali od izpraSanih istroromu nolo nov,, da sta (bila) zamenljiva v obeh sintagmah - konstrukl "kazaini zaimek + pridevnik" je običajen v slovenskih govorih v Istri, najbrž zaradi vpliva določnega člena okoliških istiobeneških govorov16. Posebno zanimiv je žejanski ornitonim čeljičenuva-du za škrjance (Alaudtdae), ker je v celotnem korpusu ptičjih imen, s kateiirn razpolagamo, edini, pri katerem je očitno, da gre za tabu. Sintagma dobesedno pomeni "tisti, ki ne sliši". Skok, brez navedbe kraja, piše, da je škrjanec "ptica za koju se vjeruje da donosi nesreču i smrt" (SKOK (11/389).17 10 Cfr. rstrobeneifci ornitonim z isti;« pomenom rs delbdSkO- H isti sem. "cerkvena oseba", zasledimo v omitonimu popic "Troglodytes trngioclytes", ki ga i lirtz, sir. 367, navaja po V. Karadžiču za Črno Goro (VUK2, str. 747 popit' "(u C G.) vide caric?" - tudi sami smo v Peruju, vasici v ¡¡Jgozahodni ¡stri, kjer se je ohranil uvoženi črnogorski Stokavsk govor, zapisali popit z istim pomenom) V Istri smo zabeležili še tri orni ton i me za dolgorepo srnico, ki spadajo v ista paradigmo: v Raklju hrv. gospodmic "sinica" (v slovenski in hrvaški Istri Je denominacij» gospod oziroma gospodtn običajna za duhovnika), v Marezigah slov. (Stic (pomanjševnlnica na -¿i od far "duhovnik" < srednjevisokonemžko bavarsko pfarr, 8EZLAJ i/1271 in v Vižinadr jsiroben, fratin (pomanjševainica na -in od fcate "menih", ROS 402 < kater. R£W 3485 - prim. slov. knjiž. menilček a ter") Sem "duhovnik" tvori (udi nekatere i Si t i on ime, za ribe, ki imajo na glavi čopek (jafa 27-2.4.1.): cfr. pop, popič "Blennius spec." (JaFa 7.1.1.4. 12 Cfr. isti jotsko notiiia (Bale) in istrobeneško nolots (Bivje) z istim pomenom: < *fioctuia "netopir", R£W 5941.2. 13 Za isti semaiHizem gre (udi pri hrvaškem omitonimu snigarič{Marici). 14 Glej beležko 4t. S. t5 Cfr brv. n&ni ¡astrebrč"Caprimuigus europaeus" (Premantura) in omitonima iz beležke 12. 16 Cfr. laboljSi, ta-prvi, ¡¿¡-malt. ta-veiik i tri 17 Osebno nam m znano, če to. kar navaja Skok, velja tudi v Istri. ANNALES 5/'94 Coran FillIPh ISTRSKA OKMITOuO.\i¡ÍA: F ABECEDNI SEZNAM ISTRO ROMUNSKI H ORNITONIMOV: akvila "Aquila chrysaetos" baluotica "Troglodytes troglodytes" batilenju "Picoides major" bekačicu "Callinago galliriago, Rallidae" bekaanu "Callinago gallinago" belagüza "Oenanthe oenanthe" belogüza "Oenanthe oenanthe" belorevka "Oenanthe oenanthe" bojži pete situ "Upupa epops" bojži petešTcu "Upupa epops" canu "Carduelis carduelis" cicu "Turdus philomelos" ciku "Turdus philomelos" čeljičenuavdu "Alauda arvensis" činčirinčT "Alauda arvensis" cora "Corvus corone; Coivus monedula" čora "Corvus monedula" čunčurelecu "Parus major" cora "Corvus corone; Corvus monedula" cúfica "Galerida cristata" cúku "Athene noctua" Ciiku "Athene noctua" Cuorina "Corvus monedula" dTvju golubu "Columba i i via" drozgu "Sturnus vulgaris" droždu "Sturnus vulgaris" d rož d ii "Sturnus vulgaris" cf?šču "Turdus viscivorus" dfštu "Turdus viscivorus" druSzdu " I urdus" druozgu "Turdus" dumbuaču "Picoides major" fazanu r? vs fazanka $ "Phasianus colchicus" t'azuanu tf vs fazuSna g "Phasianus colchicus" fazanu ¡? vs fazanka g "Phasianus colchicus" fazanu 1? vs tazanka rf> "Phasianus colchicus" fiicka "Apus apus" galebu "Laridae" gálobu "Laridae" gardelmacu "Carduelis carduelis" ga rde I in u "Carduelis carduelis" golubu "Columba" grdeíTnu "Carduelis carduelis" grlica "Strepíopelia" grlica "Streptopelia" gualebu "Laridae" guolubu "Columba" gúska "Anser anser" giiika "Anser anser" jarebica "Perdix perdix" IMENA V ¡STROROMUNSKIB GOVORIH, 77-88 ¡areb'í'ca "Perdix perdix" jarebica "Perdix perdix" jerebica "Perdix perdix" juarebica "Perdix perdix" juorebTca "Perdix perdix" kjunača "Scolopax rusticóla" kljunača "Sc.olopax rusticóla" kljunuača "Picoides major" kobëcu "Accipiter nísus, Falconiformes" kodramču "Troglodytes troglodytes" kokošarTca "Rallidae" kokoííca "Rallidae" kolïnka "Colinus virginianus" konopljaru "Regulus reguius" kôrbu "Corvus corax" kôrbu "Corvus corax" kosïcu "Turdus merula" kosïcu "Turdus merula" kôsu "Turdus merula" kotorna "Alectoris graeca" kragüju de nôpte "Caprfmulgus europaeus" kragulju "Accipiter gentil is. Fa icon ¡formes" kravarïca "Motacilla alba" kuâlebu "Laridae" kukavica "Cuculus canorus" kukavica "Cuculus canorus" kuosu "Turdus merula" kuovranu "Corvus corax" lad vie a "Alauda arvensis" ISstavica "Apus apus; Hirundinidae" lastÔnu "Apus apus" lastovica "Hirundinidae" lëgnjaru "Caprimuigus europaeus" luastavica "Apus apus; Hirundinidae" lugarînu "Carduelis spinus" mazurîriu "Anas platyrhynchos" mu are guolubu "Columba palumbus" muâre lastavica "Apus apus" oralu "Aquila chrysaetos" palčTču "Troglodytes troglodytes" pastir'fca "Motacilla alba" pâtka ANAS pcljuzîna "Accipiter gentil is" plosko "Caprimuigus europaeus" pljiikavfca "Junx torquilla" propel ica "Coturriix coturnix" prepelica "Coturnix coturnix" prepelica "Coturnix coturnix" prevtTču "Aegithafos caudatus; Parus major; Reguius regulus" 86 ANNALES (»/'95 Cuf.ll! FiltlPI ISTRSKA ORNirONOMIIA: PTIÍjA IMENA V ¡ÍTROROMUNSKIH CÛVOP.IH, .'/-ftfi puljïc'u de nè "Ërithacus rubecula" piïlju de nÖpte "Caprimulgus europaeus" puntaruošu "Ërithacus rubecula" râca "Anas" râtovica "Motacilla alba" rëbacu "Passer domesticu.s" rebacu "Passer domesticus" rîparu "Emberizidae; Seri nus serinus" roda "Ciconia ciconia" ruôca "Anas" ruôda "Ciconia ciconia" sarakuoču "Laniidae" senicîCu "Aegitbaîos caudatus" siničfču "Partis major" slavTču "Ërithacus megarhynchos" siavuju "Ërithacus megarhynchos" slavulju "Ërithacus megarhynchos" sôva "Asie otus" sräka "Pica pica" sruakoču "Laniidae" sruöka "Pica pica" . . . suova "Asio otus" šarakoču "Laniidae" ičikunu "Coccothraustes coccothraustés" ščikilnu "Coccothraustes coccothraustes" SiniCîCu "Aegithalos cauçlatus; Parus major" skijêkavacu "Turdus philomelos" skljëkavcu "Turdus philomelos" skljëketu "Turdus philomelos" skrljTnu "Alauda arvensis" Skiiljica "Aegithalos caudatus" sôjka "Garruius glandarius" suojka "Garruius glandarius" ta ran fin u "Carduelis chloris" tàska éamare "Ërithacus rubecula" taSka "Ërithacus rubecula" taskica "Ërithacus rubecula" t'fCaru "Acctpiter nisus" trljîcu "Troglodytes troglodytes" trlju "Troglodytes troglodytes" tuâskica "Ërithacus rubecula" tuâfikica Cam'fka "Troglodytes troglodytes" vTvka "Vanellus vaneflus" vrana "Corvus corone" vruona "Corvus corone" zelentîcu "Parus major" zelenacu "Regulus regulus" Zdiaiju "Crus grus" zfina "Oriolus oriolus" RIASSUNTO ¡I présente lavoro ripotïa gli ornitonimi nelie paríate istrumene in Isiria. prpponendo le etimología delle forme d'origine rumena. Il materiale fa parte di un vasto corpus che contiene o/tre 9000 ornitonimi, frulto di una r/cerca du ra la più anni in htria. LITERATURA BARTOLI - M. G. ßarloli, Das dalmatische. Ml, Dunaj 1906. BEZLAJ - F. Beziaj, Etimološki slovar slovenskega jezika, l-ll (A-O), SAZU, Ljubljana 1977, 1982 BREHM - T. |an (skratio, preradio i dopunio), Brehm v barvah - Velika knjiga o živalih, Cankarjeva založba, Ljubljana 1978. D1V - M. Divkovič, Latinsko - hrvatski rječnik za Skole, Zagreb 1900. DLRM - Dictionarul limbii romirte moderne, Academia republicii populäre tomfne, BukureSta 1958. DRE - Leon Levitchi, Dicfionar romm-englez, Editura siiintifica, Bukurešta I960. GIGLfOL! - E. H. Giglioli, Avifauna italics, Le Mörmter, Firenze 1886. GREGORI - J. Gregori - 1. Krede, Nasi ptici, DZS, Ljubljana 1979. H1RTZ - M. Hirtz, Rječnik narodnih zoologičkih naziva, IAZU Zagreb 1938-1947. jaFa - V. V in ja, Jadranska fauna. Etimologija i struktura naziva, Mi, JAZLJ-Logos, Zagreb-Split 1986. KOVAČEC - A. Kovačec, Descrierea istroromänei actuals, Bukurešta 1971. REW - VV. Meyer-Lübke, Romanisches etymologisches Wörterbuch, Heidelberg 1972. ANÍMALES 6/'95 üorar- filUPt: ISTRSKAOfiNlTONOMHA PTIČJA IMENA V .... r.'-MI ROS - E. Rosamani, Vocabolario giuliano, Capelli Editore, Bologna 1958. SKOK - P. Skok. Ftimologijski rječnik hrvatskega ili srpskogn jezika, I-IV, IAZU, Zagreb 1971-1974. SUŠIC - C.. Sušič - D. Radovič, Hrvatska ornitološka nomenklatura zapadnog palearktika i nekih vrsta ostalih zoogeografskih regija, v Ornitoiogija u Hrvatsko;, str. 213-263, iAZU, Zagreb 1988. TAGLJAVINI - C. Tagliavini, Le origini deile lingue neolatme, Bologna 1972 VUK2 - Vuk Stefanovič Karadžič, Srpski rječnik, l-ll Prosveta, Beograd 1986. Nava vas, Barba (foto: C. Filipi, 1994). 88