KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 77a (4). PATENTNI SPIS INDUSTR1SKE SVOJINE IZDAN 1 NOVEMBRA 1940 BR 16255 S. Smith & Sons (Motor Accessories) Limited, London, Engleska. Poboljšanja koja se odnose na upravljanje vazduh oplovim a prema brzini u vazduhu. Prijava od 13 juna 1939. Važi od 1 marta 1940. Naznačeno pravo prvenstva od 14 juna 1938 (Velika Britanija). Ovaj se pronalazak obnosi na upravljanje vazduhoplovima prema njihovoj: brzini kroz vazduh, a naročito na uređaje poznate vrste za podešavanje neke upravljajuće površine na vazduhoplovu, na primer, nekog elevatora, koji se sastoji od nekog regu-lišućeg pokretnog člana koji trpi dinamički pritisak proizveden vazduhom, srestva za primenu suprotne delujuće prednapon-ske sile na to regulišuču površinu i sredstva, koja se automatski stavljaju u dejstvo tim reguiišućim članom u cilju da se upravljajuča površina vazduhoplova tako postavi, da održava stalnu, odnosno, ra-vnomernu brzinu kroz vazduh. Poznato je da se upravljanje ekvatorima nekog vazduha može automatski o-bavljati prema pokazanoj brzini kroz vazduh (to jest, srazmerno ^R. V, gde V označava stvarnu brzinu kroz vazduh a R ozna- p čava relativnu gustinu vazduha, ^ gde p označava stvarnu gustinu vazduha, a p0 konvencionalno utvrđenu gustinu vazduha pri zemlji) u cilju da se održi brzina kroz vazduh na stalnoj vrednosti, što se obavlja menjajući podešavanje elevatora prema razlici između dinamičkog pritiska proizvedenog vazduhom usled kretanja vazduhoplova i jedne protiv delujuće pred-naponske sile, koja se proizvodi nekom oprugom, udešenom da se može podešavati. Izraz „dinamički pritisak11 upotrebljen je ovde da označi pritisak koji postaje usled kretanja vazduhoplova kroz vazduh (to jest, k. p V2, gde p označava gustinu vazduha, V brzinu kretanja, a k neku konstantu, koja zavisi od vrste upotreblje-ne ispitne glave). Cilj ovog pronalaska jeste poboljšanje u kontroli i regulisanju brzine kretanja vazduhoplova kroz vazduh. Prema ovom pronalasku, predviđeni su uređaji napred pomenute poznate vrste za upravljanje vazduhoplovima, u kojima se suprotno delujuća prednaponska sila proizvodi pomoću fluidnog pritiska. Upotreba fluidnog pritiska kao suprotno delujuće prednaponske sile ima to preimućstvo da se time omogućava i olakšava podešavanje te prednaponske sile sa udaljenog mesta. Za proizvođenje ovog fluidnog pritiska, predviđena je jedna pumpa, čiji izlazni pritisak raste sa povećanjem gusitine fluida, tako da kada se kao fluid upotrebi vazduh, onda će i proizvedeni pritisak biti proporcionalan gustini vazduha. Prema tome, u-pravljanje će biti nezavisno od stvarne gu-stine vazduha, te će biti strogo proporcionalno stvarnoj brzini kroz vazduh. Najradije se predviđaju i sredstva pomoću kojih se menja brzina pumpe da bi se time menjala brzina vazduhoplova. Prema jednoj drugoj odlici ovog pronalaska, sa pumpom je spregnut i jedan br-zinomer tahometarskog tipa, koji pokazuje stvarnu brzinu kroz vazduh, i njegova je skala odgovarajući kalibrirana. Pokazivanje stvarne brzine kroz vazduh postiže se, kada dinamički pritisak bude jednak, odnosno, uravnoteži dejstvo pumpi-nog pritiska. U najradijem obliku izvođenja, reguli-šući član sastoji se od jedne flaksibne dijafragme, koja čini jedan zid komore, koja Din 15.— je spojena sa jednom Pitotovom cevi, sa jedne strane, a sa druge strane stoji u vezi sa izvorom sup ratno-dejsitvujućeg fluidnog pritiska. Specifičan oblik izvođenja ovog pronalaska prikazan je šematički na priloženom crtežu, i ima se razumeti da služi samo kao primer takvog Izvođenja, a ne radi ikakvog ograničenja. Obraćajući se na crtež, regulišući član sastoji se od jedne flaksibne dijafragme ili pregrade 10 smeštene u kućici sa čvrstim zidovima 11 i 12, koji obuhvataju pregradu 10 sa suprotnih strana. Komora zahvaćena između zida 11 i pregrade 10 stoji u vezi sa jadnom Pitoitovoim cevi 13, a komora zahvaćena između pregrade 10 i zida 12 stoji u vazi, pomoću cevi 14, sa centrifugalnom pumpom 15 za vaizduh. Pregrada 10 spojena je šipkom 16, koja prolazi kroz zid 12, sa uređajem za u-pravljanje elevatorom nekog vaađuhoplo-va pomoću servo-moitora na poznati način. Šipka 16 spojena je sa fclipnim razvo-dnikom 17, koji se pomera u stublini 18, i reguliše pritiicaj sabijenog vazduha kroz cev 19 ka suprotnim stranama klipa 20 u servo-motoru 21. Klip 20 spojen je podesnim šipkama 22 sa elevatorom 23. Da bi se omogućilo pravilno sledovanje klipa, on je s druge strane spojen sa jednim krakom poluge 25, koja se obrće oko' nepokretne osovine u ručici 26. Drugi krak poluge 25 spojen je šipkom 27 za masu stubline 18. Neko poznato srestvo za usredsređivanje, na primer neki viskoziitetmi uređaj, 24 i opruga 28, predviđeno je za vraćanje stu-biine 18 u središni položaj, a time i pregrade 10, kada se osnovni položaj ekvatora ,menja. Pumpa prima pogon, na primer, od jednog električnog motora 29 koji se napaja iz baterije 30, pri čemu se brzina motora podešava reostatom 31. Pumpa je ta-kođe spregnuta sa jednim tahometrom ili brzinometrom 32, koji je kalibriram prema stvarnoj brzini kroz vazduh. U radu, vazdušni pritisak, koji se stvara pumpom 15 primenjuje se na pregradu 10 protivno dejstvu dinamičnog pritiska koji se dobi ja iz Pitotove cevi 13 usled kretanja vazduh opi ova. Kada pumpa 15 radi stalnom brzinom, kretanja pregrade 10 javljaće se samo usled promene u stvarnoj brzini kroz vazduh, pošto su ova njena kretanja nezavisna od stvarne gust ine vazduha, te će elevator 23 biti upravljan preko servomotora 21 proporcionalno i prema stvarnoj brzini kroz vazduh, radi, održavanja brzine vazduhoplova na bitno stalnoj vrednosti. Brzinomer 32 daje, u uravnoteženom položaju, vrednost stvarne brzine kroz vazduh. Da se ova stvarna brzina pro-meni, dovoljno je da se promeni brzina pumpe 15 sve dok se ne dobije željena brzina kroz vazduh prema pokazivanju ta-hometra, odnosno, brzinomera 32. Ako pritisak, koji proizvodi pumpa 15, nije istog stepena veličine kao pritisak usled kretanja vazduhoplova kroz vazduh, t. j. dinamični pritisak, onda se pregrada 10 može zameniti sa dve povezane pregrade, pri čemu se u prostoru između tih pregrada uspostavi i održava izvesan odgovarajući statički pritisak. U jednom preinačenju izvođenja, može se uđesiti da pumpa 15 prima obrtni napor stalne vrednosti, na primer, ubacujući u kolo motora kakav podesan uređaj za održavanje stalne vrednosti napojne struje, u kome će se slučaju vazduhoplovom upravljati, pomoću fleksibne pregrade, prema indici rano j brzini kroz vazduh, umesto prema stvarnoj brzini kroz vazduh, mada će pri tome brzinomer i dalje pokazivati stvarnu brzinu vazduhoplova kroz vazduh. Ima se razumeti da se ovaj pronalazak ne ograničava samo na specifični oblik izvođenja koji je primera radi prikazan i o-pisan, pošto se i druga srestva, a ne samo naznačena pumpa, mogu upotrebiti za podešavanje fluidnog pritiska, koji se predajte regulišućem članu. Patentni zahtevi: 1. Uređaj za podešavanje neke uprav-ijajuće površine na vazduhoplovu, koji se sastoji od jednog pokretnog regulišućeg člana (10), koji stoji pod dejstvom dinamičkog pritiska stvorenog kretanjem kroz vazduh, i pod dejstvom jedne suprotne de-lujuće prednaponske sile, naznačen time, što se suprotno de'lujjuća prednaponska sila primenjuje na regulišući član pomoću nekog fluidnog pritiska. 2. Uređaj prema zahtevn 1, naznačen time, što se fluidni pritisak proizvodi jednom obrtnom pumpom (15) čiji izlazni pritisak raste sa povećanjem gustine fluida. 3. Uređaj prema zahtevu 2, naznačen time, što je predviđeno srestvo (na primer 29, 30, 31) za menjanje brzine pumpe, da bi se time menjala stvarna brzina kroz vazduh. 4. Uređaj prema zahtevu 3, naznačen time, što je obrtna pumpa (15) za proizvođenje fluidnog pritiska spregnuta sa jednim brzinomerom (32) radi pokazivanja stvarne brzine kroz vazduh. 5. Uređaj prema ma kojem od prednjih zahteva, naznačen time, što se regulišući član (10) sastoji od jedne flaksibne pregrade, koja sa jedne strane čini zid jedne komore (11), koja je spojena sa Pitotovom cevi (13), a sa druge strane čini zid komore, koja je spojena sa izvorom fluidnog pritiska. 6. Uređaj prema ma kojem od prednjih zahteva 1 do 4, naznačen time, što regu-lišući član sadrži dve međusobno spojene flafcsibne pregrade, pri čemu je prostor između njih izložen nekom podesnom statičkom pritisku, i pri čemu je jedna od tih pregrada izložena takođe i dejstvu dinamičkog pritiska, dok je druga pregrada takođe izložena i dejstvu suprotno delu-jućeg fluidnog pritiska. ■ : .. . . t ' r - • : • :c i ^ -■ c - , ... :.. s- EC. r iooa c iosubsni avb išib&a nsK ič:. Ad pat. br. 16255 .