KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITO KLASA 21 (1) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 JULA 1937. PATENTNI SPIS BR. 1342$ Marconi’« Wireless Telegraph Company, Limited, London, Velika Britanija. Usavršenje u televizionim i sličnim otpremnicima modulisanih nosečih talasa. Prijava od 18 februara 1936. Važi od 1 januara 1937. Naznačeno pravo prvenstva od 10 aprila 1935 (Velika Britanija). Ovaj se pronalazak odnosi na televi-zione i slične otpremnike modulisanh nosečih talasa a naročito na otpremnike takve vrste, u kojima sinkronizirajući signali, koji se otpremaju kao modulacije istog nosećeg talasa kao onaj preko kojeg se otpremaju signali za prenos slike, odgovaraju vrednosti otpremljenog nosećeg talasa, koja je niska u poređenju sa kojom bilo vrednošću, ko ju pomenuti otpremljeni noseći talas ima između sinkronizirajući!! perioda. Za ovake otpremnike utvrđeno je da na rad na prijemu povoljno utiče potpuno prekidanje otpremljenog nosećeg talasa za vreme sinkronizirajući!! pulsacija, ali se ovo sa postojećim aparatima ne da zgodno izvesti. U otpremnicima sa modulisanim nosećim talasima najčešće upotrebljenih pogodnih tipova, karakteristična kriva modulacije, t.j. statička karakteristika stupnja u kojem se izvodi modulacija, sastoji se, kao što je pokazano na priloženoj sl. 1, iz čisto pravolinijskog dela S, koji se završava pregibima B1; B,. Ova kriva, koja vezuje izlaznu snagu visoke učestanosti (ordinate) sa naponom jednosmislene struje na rešetki (apscise) u modulisanom stupnju, počinje blizu početka koordinata sa blagim pregibom na kojem se njena strmina postepeno povećava, zatim na velikom delu dužine postaje u glavnom prava i zatim se previja na drugu stranu. Prema tome u slučaju televizionog otpremnika gore pomenute vrste, koji ima karakteristiku kao što je ova malo čas opisana, otpremljeni noseći talas neće biti smanjen do nule za vreme sinhronizirajućih pulsacija, sem ako se ovim pulsacijama ne da neželjeno. velika amplituda, što će reći ako se potenciali sinhronizirajućih pulsacija ne u-čine toliko velikim da mogu savladati dejstvo donjeg pregiba karakteristične krive. Prema tome, ako postoje sinkronizirajući signali samo normalnih jačina rezultat donjeg pregiba karakteristike sastoji se u tome, što otpremljeni noseći talas za vrerne sinhronizirajućih perioda ne biva smanjen do nule već samo bude smanjen do minimalne pozitivne vrednosti, pri čemu uvek ostaje bar izvesan ostatak otpremljenog nosećeg talasa. Predmet ovog pronalaska sastoji se u iznalaženju savršenijeg televizionog otpremnika pomenute vrste, pomoću kojeg bi otpremljeni noseći talas za vreme perioda sinhronizacije mogao biti smanjen do nule a da se pri tome ne moraju proizvoditi nezgodno velike sinhronizirajuće pul-sacije. Prema ovom pronalasku televizioni ili slični otpremnik pomenute vrste sa moduli-sanim nosećim talasima sadrži takvo uobli-čavajuće kolo struje da se dejstvo donjeg pregiba statičke karakteristike modulisa-nog stupnja spravlja, pri čemu uobličava-juće kolo ima zadatak da proizvede smanjenje jačine nosećeg talasa, koje se prouzrokuje na taj način što se u modulatoru primenjuju modulišući signali iznad una-pred određene vrednosti, najmanje jednake vrednosti signala za prenošenje »crnoće« slike, da bi ovi signali bili nesrazmerno veliki u poređenju sa smanjenjem jačine Din. 10.— otpremljenog nosećeg talasa, ko ja nastupa kao posledica pri upotrebi modulišućih signala ispod pomenute vrednosti signala za prenos »crnoće« slike. Pronalazak je ilustrovan priloženom slikom 2, koja pokazuje šematički jedan načini zvodenja ovog pronalaska. Obraćajući se slici 2 vidimo da je ovde u anodno kolo modulišuće cevi (ili, kao što je na slici, jednog skupa cevi) otpremnika pomenute vrste uključena ispravljajuća dioda, koja je uključena na red sa otpornikom modulatora, koji obično postoji. Kao što je, naprimer, pokazano mogu da postoje tri modulišuće cevi MV1, MV2, MV3 vezane paralelno, čije su anode Al, A2, A3 priključene ka rešetki (na si. nije označena) pojačavača noseće učestanosti (koji nije označen) u kojem se ima izvršiti modulisanje, dok su katode istih cevi Cl, C2, C3 priključene ka negativnom polu HT pogodnog izvora anodnog potenciala (na si. nije označen), čiji je pozitivni pol uzem-Ijen. Anode modulišućih cevi vezane su sem toga preko uobičajenog otpornika modulatora MR, na red sa ispravljajućom diodom D, za zemlju. Sinhronizirajuće pulsa-cije odgovaraju visokom napajanju modulišućih cevi, jer u sistemu za modulisanje, koji je u pitanju, pad napona u anodnom otporu modulatora MR prenosi se na rešetku stupnja modulisanog pojačavača (koji na si. nije označen) tako da promene anodnog napajanja cevi modulatora proizvode promenu prednapona rešetke u stupnju modulisanog pojačavača. Na taj način napajanje anode proizvodi negativni napon na ovom kraju otpornika u odnosu na drugi njegov kraj. Iz ovoga se vidi da povećanje napajanja anoda modulatora odgovara povećanju negativnog prednapona kod modulisanog pojačavača i smanjenju visoko učestane izlazne snage ovog stupnja. Pošto, kao što je gore opisano, sinhronizirajuće pulsacije odgovaraju visokom napajanju anoda modulišućih cevi, i pošto je moguće da se odgovarajućim izborom konstanti kola postigne da ispravljajuća dioda D radi kao ne-pravolinijska impe-dansa, to je moguće da se pojačavanje sin-hronizirajućih pulsacija učini dovoljno većim od pojačavanja signala za prenošenje slike, da bi se na taj način proizvelo potrebno nesrazmerno modulisanje pomoću ovih pulsacija, tako da noseći talas za vreme ovih pulsacija postane jednak nuli. Dioda D mora da ima nisku impedansu i da ima takvu karakteristiku anodne struje prema anodnom naponu da dioda počinje da se zasićuje pri vrednosti, koja odgovara vrednosti nešto iznad najveće vrednosti signala za prenos slike, t.j. vrednosti koja odgovara »crnoći« slike. Pošto su sinkronizirajući signali »crnji« od »crnoće« dejstvo će se sastojati u običnom u glavnom pravolinijskom dejstvu u pogledu signala za prenos slike, ali pri pojavi snažnijih sin-hronizirajućih signala otpremljeni noseći talas biće sveden na nulu. Ako se želi, umesto diode može se u-potrebiti koja bilo ne-pravolinijska impe-dansa. Patentni zahtevi: 1) Televizioni ili slični otpremnik mo-dulisanih nosećih talasa ovde pomenute vrste, naznačen time, što sadrži takvo uobli-čavajuće kolo da se dejstvo donjeg pregiba statičke karakteristike modulisanog stupnja ispravlja, pri čemu uobličavajuće kolo radi tako da proizvodi smanjenje jačine nosećeg talasa, koje se prouzrokuje na taj način što se u modulatoru primenjuju modulišući signali iznad na-pred određene vrednosti, najmanje jednake vrednosti signala za prenos »crnoće« slike, da bi ovi signali bili nesrazmerno veliki u poređenju sa smanjenjem jačine otpremljenog nosećeg talasa, koja nastupa kao posledica pri primeni modulišućih signala ispod pomenute vrednosti signala za prenos »crnoće« slike. 2) Televizioni ili sličan otpremnik sa modulisanim nosećim talasima pomenute vrste, naznačen time, što sadrži modulišuću cev ili skup cevi, modulišući otpor vezan na red sa ne-pravolinijskom impedansom u anodnom kolu ove cevi ili skupa cevi, vezu između kraja pomenutog otpora okrenutog anodi modulišuće cevi i rešetke stupnja noseće učestanosti u kojem se vrši modulisanje, i sredstva za dovođenje ulaznih signala, koji se sastoje iz signala za prenošenje slike i iz superponovanih sinhronizi-rajućih pulsacija, reešetki modulišuće cevi ili modulišućih cevi, pri čemu je karakteristika ove ne-pravolinijske impedanse takva da njeno kolo dejstvuje kao ubličava-juće kolo sa zadatkom da proizvede nesrazmerno veće pojačavanje ovih pulsacija, usled čega se, kao posledica ovakog ne-srazmernog pojačavanja, amplituda nosećeg talasa smanjuje u suštini do nule dejstvom sinhronizirajućih pulsacija manje veličine nego što bi to inače bilo potrebno. 3) Otpremnik prema zahtevu 1 ili 2, naznačen time, što uobličivijuće kolo u njemu sadrži ne-pravolinijsku impedansu, koju sačinjava jedna dioda. #M/VvWA/V\ Ad pat. br. 13428 -3*- ?