/C>/4/ K / ; 7 S J ■) I KRONIKA, Ji Jliti § S Z P O M E N 1 VSZEGA SZVIETA S VIKOV, š u dva Dela ra^redjen; e J** K O TER IH £> ^PERVI, DERSHI OD POCSETKA SZVIETA ,SS* DO KRISTU SE VO G A POllOJENJA > £* gDRUGGI, OD KRiSTUSEVOGA POROJENJA§ DO IZPUNVENJA LETTA 1690. Szlofhen i nafvitlo dan ' P O iPAVLU VITEZOVI Us Zlatnomu Vitezu. sWk ZAGREBU Let'ta Gofp. g 1N S I G NI A. In cadem Jj 'Igid Grjpbi , in manibus quid dr interflumin.t Steli* , Znikao in Sctito figna , net*re velint ? Auri cujlodesfidos , quibus affluit aurum : £h(i meriti in terris pncntia dr *xe peli. (3 i c RevercnAif'tmo U\QoliliJšim6que Viro ac ‘Domino DOMINO, JOANNI ZNIKA, EC CLESIVE PETROV ARADINEN- SIS SS. TRINITATIS ABBATI, CUSTODIET CANONICO SENIORI ECCLESIAL ZAGRA- BIENSIS, N c. EQ. PAV. RITTER ^ S. P. D, Efiderabatur a rnultis , Viris etiam littera- & riiiiniis, amantibus Patrih Civibus com- pendiofarerum anteaftarummemoria: quae in plurima librorutn pene innumerabilium varietate fumrao cum ftudio egre colligi- tur ; eanunnum, qux vcrnaculam Illyrican2e gentis no. noftvse facerct naentioncm. Atque ha:c tanto difficilior colleftu erat, quanto pauciores indigense memoiabiles Patrix lila: res & accidentia fcritpo notata prodiderunt; imo & ipli vaftuTimac Patrine noftra: Nati, lubliiruora inge- nia nafti, eaque per litteras excolenteš,peregrina potius Latinomn , Oi bife claros, quam gloriofa Slavorum five Illyriorum lingua Patriae, fecharos vel gratos reddere,ftu- dent. Quod idera Nympha loii apud Barakovifium non inconcinne qu«eritur (Petye VIL ) his verficulis E Kako- Kakono Cslovik zdrav , prež glaja kaddje , Ta Jhive kot mertav , nigdor-ga poznaje . Jhivdfam umerla ,' Poklefe m po njih md Jlavaprojlerla , Lih mgda doperla na vnme ut lahko šteti budete mogli. Spjojhih knjige oye i doi>ersih f Lettom 1690. radbi bil do ovoga Letta Jlvaripopifatti, i zato razpojlah predtrimi Mejfecmi lijle jo Gofpodi , Plemichih i Var o uh , dabimi ijaka pripetjenja presajlmh vremen obranili : odkudlhfe bile oye moj e knjige po mo. chi mogle, i oni glajo vit Um tmenom prodocsiti ; ah od nikogar ni. star tako~voganepneh. Zato i fada opomnjam i projhim ne farno Gofpodu, Pogladite Ljudc, Varoske i Kraicsnc Csajlmke , dabi pa napridpojlallt k meni it pifmu yja glafo vita i vcksa fyoja i pri - djihfvoih zaderjhanja , i De>Jhay fvoih i blifhnjih pripetje¬ nja , tuliko Jrichna kuliko i nefrichna: kakobi napotlam ( akome Bog tuliko fhivil bude ) i oyih pet sefi let ( u koterihjuje v noge imenitte Jluan pripetille ) pedpero 1 kalup iverchi i nafvitlo datti mogal. Ijagovaram tu h kaj s e 1 projsim yJako ga , komuje BOG razum dal i pijma znanje , dabi odfe dobe popifayal yfe i yfa- ke Jlvari i pripetjenja , kafe za njegove dobe zgode : kakobi nas- si nakon ndf pnalli, dajino 1 kakofmoJhivilli ? 1 oni odtud kJhiv- Ijcnju fvojem naukpneli , i raimattife na bolje znalli > buduchi ppomen pra~vo cilonecsji , f kim-fu Ljudi od drugge nime Jhiyine rajlucseni i yridnieprecinyeni. Sz tim dajle zdravi^ knjige ljubi, le, 1 f kojega ga-vetjem 1 pomochum na fvitlo dojdohu , Boga za njega molite : ki naf yfib blagoJ'loyi , 1 po ovorn trudnem krat- koga fhivljenja patu u Tgebehke Do- moyine pokoj dopoljaj. AMEN. ZPO~ Z P O M E N VSZECA SZVIETA VIKOV A Pocsctkn 'znistara ftvori BOG Ne¬ bo, Zemlyu, Morje i vfa, u nyih ka_, jefu. Perva takoj dva csloveka, Ada¬ ma ijevu. vLettu 15 AdamiJevarodisseKainaiAbela; Abelbesseovesi paftir najpervi, a Kain tefhak; pervi Varaš na Szuncfenom zhodu ali ztoku naefini, iimenuvaga fvojega fina pervorojenoga imenom, Enoch. 70 Jubel najpervizmifiisatore:Tubelzpevanje,citare, laut i oftale igre : Tubalkainkovadeiu, a Nomea vunopreju. 130 Set po finerti Abelovo; (ar je Kain Abela vmoril; od Adama rojen be. 53 5 SctrodiEnoka, koga finovi zvani behu fini BoiTlji. Enok je najpervi ime Boihje na pomoch zvati z.acfel. 325 Enos rodiKainana. 39 5 Kainan rodi Mahaleela. 460 Mahaleelrodijareda. 622 Jared rodi Enoha. 687 Matuzalemod Enoha rojen be. 784 Matuzalem rodi Lameka. A 915 Enoh 2 915 Enoh prenesen be v Nebo na kolleh ognyeneh. 93 o Adam ovo lerto umre. 940 Umre Eva. 2042 Set fin Adamov umre ovo letto. 1056 Lamek rodi Noah,csloveka pravednogaiBogabo- jechega. Teda-fu bili Giganti na zemli, nezgo- vornemochi i jakoihi Muihevi, jalni i iudilyudi. 1556 Noe rodi Šema. Za nym pak Kama ijafeta. 1656' Umre Matuzalemftar devetfto sezdefet i devet let. Vcfinyen be potop po vfem fvetu : da oberh ufeh najvissesih Gor nikuliko fefiinjov visse voda be. Potonusse ufi ljudi i vfe fhivuche ftvari: farno ona oftasse, kaje fobom Noe v Ladju uzel bil. ANoe bilje u Ladji celo letto i jedenadefte dan, fvoimi finmi, s njih file nami i ofialum filivadjum, ka je s njim bila. 1557 Noe vun zleze iz Ladje, ialdov prikaza Bogu. Terfi vino naipervi Noe najde i zaiadi, i oppoife ivinom; 1658 Sem finNoev rodi Arfaxada,od koterogafu Arapi- ni i Kaldei. Potomtoga be zvan Afiiir, od njegafu imenuvani Affirijci. Elam je rojen od Šema; od njegafu zvani Elamite. Kam, fin Noev, rodi Kusa, od ovogafu Egiptomi. Jafet rodi Gomora, odkud pridosse Latini, rodi ta- kaj Magoga, od njegafu SciteiVugri. rodiiMofu, od kogafu Amazoni, Moskovite i oftali Szlovinlki narodi. Rodjen be odjafeta i Javan, od toga po- ticfuGerki, 1693 Arfaxad rodi Sala, od kogafu Indianci. Sala rodi Hebera od togafu prišli i imenuvani Shi- dovi. Ta je najduihe po vodenom potopu fhivel 4^4- let. Kus 1 75 7 1 7*9 1787 1788 1804 1810 1815» 1830 1849 1875 1878 1900 Kus rodiNemrota, kije najpervo ladanjefebi zat¬ ikal pri Babilonie: i onjehotelfvoimifinmidoNc- bef turna zidati. Hebcr rodi Faleka i Jektana: pod ovem uefinjeno be fmetenje jezikov: ar pred tem toga jefuvfi ljudi jednim jezikom govorili i befedili. Sem, fin Noev>ugradi Salem varaš, kife zoveJcru- falem-s. Faleg rodi Reva i bratju njegovu. Szitilko na SzeveruvezdajeftpocfctopodTanaom Ladanje i poglavnicstvo. Poljaki ali Lengeli poefelifufe od Szlovenja Tui- Tkona_.. Nembrot pervi Kralj u Babilonie. Ninive varaš be uzidan od AlTura,tak prozvan od Nina_>. Viton je naftanjuvati Libiu. Rev rodi Saruka. Amazonlkih fhen poesefe lada¬ nje. Sores pervi zaefe u Egiptomu ladati. Tuisko pervi uNimlkoi zemlyi ladanje poftavi. Saruk rodi Nakora, Aflir ianfko ladanje pofce Beluš. Egiaiej be pervi Kraly nad Scioni u Morei, ali Me- djumorju Gerclkom. NakorrodiTaraha. Spanyollko ladanje je poefe- toodjubala fina Falekova- Samot Celte Fran¬ coze je zaefel okol ovoga vremena. Nin, pervi c JMonarcha aiiti fz^moderfhec nad Af- firiomci, zaefel je krive Boge moliti. Tuilkon Tvojemu lju&vu Nemskomu je dal zakon i pravdu. Kain,kifeje zvalZoroftes, najpervo je poznal zvez¬ de, nyihove pute i narav zaznamenuval ;koi gdafe je rodil, fmialfeje.- a drugga dccza , gdaie rode na ov fvctjplacsufe. A 2 1948 1948 Tara rodi Abrama. 1958 Rodile Sara, ftaena Abramova. 1994 Treber, paftorek Semiramidin, zgradi Trcvir Va¬ raš na Nimceh. 2006 Noe umre ovo vreme. 2030 Melkifedek Kralyi pop Salem : od ovoga Abram prie blagoflov, gdaje bil pobil cfetiri Kralye i So- domu oflobodil. Racfunfki izvezdarlki naukovo vreme nasseft je. 2034 Rodi Abram odflulhbenice Agar Izmaela. Odtud behu imenuvani Agareni,potomtoga Saraceni* 2045 Sodoma i Gomora i oftali varasi ihveplenim og- nyemzagrehe necfifteinezgovorne polhganibehu od Boga; Lot, fin Haranov oflobodyen fye, 1 dvemi Kcherami • a shcna-mu na putu kamcndmpofta. 2047 Obrezavanje Abramu dalje Bog na znamenje veki- vecfnogaobechanjafemena. To letto tri Mufhipri Abramu bilifu v gofteh ali na ftanu. Menfis po- cfefe zidati,i vezdafe zove Alkair, ali veliki Kair, ki jeft na vfem fzvetu najveksi varaš. Damalkus takajseuSirienacfinjenbe. Plug, cfimfe orje zem¬ lja na ihitek cslovecsji od Ofiria ii Egiptomu nas- seftbA 2048 Isak, od ihene Sare, Abramu rojen be, gdabesse fto let ftar Abram u zemlji Kananejlkoj. Vefta, Opsi Diana pri ljudeh velike vezda behu. V 5 Krete najpervi lada Kres tujina, Afer pervi u Libie Satore i vojlku je ftavil: od ovoga imenujefe treti del Szveta Afrika, 2063 Isak od Abrama aldovan be. 2077 Kret be,pervi Kralj od Candie, i od njegafe zvale Kreta-. 2083 Thara,Oteč Abramov,u Mefopotamie umre. 2085 2085 Sara,«chena Abramova, umre. 2088 Isak ucfini febi dopeljati ihenu Rebeku. 30 96 Arfaxad fin Semov umre. Inak zacfel je pervila. dati Gerke Argive. 1x08 Jakob i Efirn od fhene Rebeke Isaku rodjeni jefu : gda Isak be ftar 60 let. lfis, kale &ove kchiNcbef, i Ceres, kufu derlhali za krufnu Bogin>u, ovo ureme behu. Geta pervi na Kolkih zacfel je ladati. Apis ovo vreme bessc. 1233 Abram ove ureme umre? 2158 Umre Sem fin Noev. 2171 Iz-mael fin Abramov umre. 2172 Telfalbe pervi Kralj od Teflalie, od njega ime- nuvane. 2185 Jakob videl je po loitri aliti liftvi hodechi Angelc na Nebo gore, i dolle na zemlju. 2187 Umre Heber ovo vreme, 2192 Jakob,kife~je zval Izrael, uze Ihene Liu i Rakela, z koterih robi dvanadefte finovijednukcher. Od- tudfe zove dvanadefto pokolenje Ihidovikoga ali Izraellkoga ljučtva. Judas,odkudfe imenuju Judei,to jeft Ihidoui. 2194 Rodife Levi, odkogafe zovu Popovi Levite. 2205 Jakob izMezopotamievzemlju Kananejlku dojde. To ifto letto rodi Rakel Beniamina, i umre Rakel blizu Bethlema, i pokopaju Jakob u Bethlemu. 2216 Jofefa u Egiptom Bratja prodasse. Rodus varaš i Otok ovem imenom prozvan be. Venus, Boginja Ljubavi: Apollo,, Bog Pifznikov, i,Kyron, pol Cslovekaapol konja, vezdafu bili. Lacedemon varaš od Sparta fina Foronejeva zgra¬ jen b& -t Svevna Nimceh lada ,i imenovano fyuctvo i Or- fagod njega be Svevia ali Švabi- 2224 Judas, fin Jakoba Patriarke, rodi Farefa i Žarama od Ihcne Tvoje Tamare. Prometeus pervi kipe cflovecsjeiz zemlje napravi, i ognja iz kamena zkreTa. Pcrftene takoj on jc zmiflil i na perfteh nofiti zacfel. 2227 Jofef razklada Tanje FaraonuKralju, od krav tufi. teh i mersaveh. 2228 Umre iTalc, gda je bil ftar 180 let. 2238 Jakob gladom prifilljen v Egiptom ottide zevTum drulhinum. Atlas zvezdar (od koga Gerki govore, da na rame¬ nu Nebo noffi ) vezda je bil. 2255 Jakob umre 147. let ftar buduchi. Teuton naTotihlada,i tem imenomnazvanibehu. Pluto Pekleni Bog, iNeptunus MorTki,finovi Satur- nusevi, ovo urime Ihivehu. 230 9 Umrejosefv Egiptomu 110. let ftar. 2347 Roma,kchi Atlanta, Kraljica Laska. 2348 Cekrops be pervi Kralj Atteniki, 235° Ovo vreme bepovodnja u Teflalii: koju za vfega. Szveta potop Gerki zpiTavaju : da i druggi narodi Potop Deukalionov zovu. 2360 Lju&va Shidovfkoga u Egiptomu velika fluftiba i nevolja poveksaTe, idabiTe veTmuihki Tpol, kibiTe teda rodil, pomoril. Merkurius najde gufle. Hifpal varaš u Spanci zgradjenbe. Siria zemlja od SiruTa nazvana. AEdIus,kogaf u derlhali vetrenoga Boga, ovo vre¬ me jeft bil. 237 c Aron zpokolenja Levievaod Amrama vEgiptomu rojen jeft. Acenedes Egiptomfki. 237. 257j Mojfes veliki prorok, v Egiptomu rodife. Arogilus Proklitus najpervi je kolla zmiflilj s nji¬ mi voziti zacfel. Herkul jaki jeft mochu i jakoftju Antea obladal. 2401 Jofua ovo vreme jeft rojen. JohJakoba Patriarke zet,jeftovo vremebil,kivno- ge nevolye preterpi. 2415 Rodile Kaleb. Cignusu Longobardic Iada. 245 1 Mojfes oflobodi Izraellko I>uftvo od vuze Egip- tomikej prepelja prik cferljenoga Morja, v kora Faraon kralj jf fvoimi flugami potonu. Januš najpervi ladati zaefe na Latinlkom orfagu: od njega imenuvan jeft pervi radTec godisfeha j*- nuarius- 245:3 Mojfes naGori Sinaj prič od Boga zakone i zapovedi. 2454 Kaleb Jofua i druggi podani, dabi kanaanjku zem- lyu {hodili, aliti obesli. Datana i Abironapolhrc zemlja. Kralyeftvo Trojanfko od Dardanusa zaefeto. Genua varaš zidan jeft ovo vreme. Affitrion treti Kraly Atenfki. Po ovom jeft kra- lyuval Friktonius, ki najde pervi frebro. Vulkanus kovacs glafovit vu to ureme jeft bil 249 2 Aron umre ftar buduchi 123. leta. Kacfa vpuftinyi brunefena nacfiyncna be. Oslicza Proroku Balaamucslovccsjurccsjugovori. 2493 Mojfes umre upuftinyi. Po fmerti Mojsesovoj Lyu. ftvalzraellkoga Vojvodom pofta Josua. Sardinia Otok odSardusa prozvanbe. Thebe, aliti Tiva,varos zgradyen be. Hermes Filosophus, aliti Mudrec, shive. Eleazar fin Aronov, po ocu fvojem poglavni/fom Popovlkim pofta. , 2494. Lyučlvo Israel/ko u zemlyuobechanu dopclyanoje. Josuaumre,i nakonnyega pervi fudec Lyu< 5 tva Shi- dovlkoga ali Izraellkoga pofta Otoniel. Kadmus f Finixem Bratom Gercsko pifmo zmiflifta. Radamant Kandianfki Kraly kruto pravicsen. Sicilia Orfag od Sicula imenovan. Amfion dreesen popivalec ovo vreme be. 2540 Umri Linceus, ki je zdence znassal. * 5 51 Ajot druggi Szudec Shidovlki; Fines, fin Eliazara Poglavnikpopovlki nafta. Mogunlki varaš poesefe na Nimceh. 2575 Beniaminpokolenje pobito je, zaradi shene Levite , kufu u Gabai varasu tak filluvali neesiftim dellom da je i vmerla. Perfeus ovo vreme be,odkogaimenujefePerfia Or¬ fag. Be takajse Tros kraly od Frigie, vnuk Dar- danov ! od koga Dardania zovefe Troa, i Troja. 2600 Saogor treti Szudec Shidovlkoga lyučtva. Šibili a Samia perva vezda jebila,iMelampusvracs. 2631 Dobera shena, Lapidot i Barek Izraellko lyuctvo zhode i pitaju. Variš Augufta zaesefe graditi na Nimceh. Eritrea Sibilla i Midas kraly Frigie. Delfika Sibilla, Orfeus i Museus Pefniki. Dedalus dervodelya, i Atreus, ki je pervi poznal i na konec dossel Szuncsenomu i Mefecsnomu pomenkanju, ovo vreme shivehu. 2656 Eurisfc be pervj Kraly Micenlki. 2663 Oojdcfej^ ra iy C ft v0 Argivov,u najposlednyem Kra- 2671 Gedeon zhodi i pita fine Izraellkc. 27^ 1 Abimelek sefti Shidovlki szudec. 27 1 4 Tola, zpokolenjalsakarovafedmiSzudecshidovlki. Priamus Priamus poflednyi Kraly Trojanlki. Sibille Libika, Frigia,Kumana i Pcrfikaovo vreme bilefu. Medus pervi Medelada,iimenuvajefvoim imenom. 2737 Jair Galaaditcs’z pokolenja Manalfeva ofmi Szudcc Shidovlki. Nikoftrata shena, ali Karmentes, vucsena u pifmu, idrecsna Pojka,diacske Ltttera ali Ilova na Latineh jeft zmiflila,kcmi fada shivemo i pišemo veksinum. Arakne divojka zacselaje najpervo tkatti. 2.75B Vojuvanje Amazonkinj shen proti Tebanom. 275? Jepte,neke shene bludnice Szin od pokolcnja Gad, 9. Szudez Shidovlki. Pantasilea Amazonka, vitestvom glafna. 2765 Abesarn ,’z pokolenja Judaseva, 10. Szudcc Shi¬ dovlki. 2769 Parish, aliti AIexander Priama Kralja Trojanlkoga fin zgrabi i odpelja fobum lipu Jelenu Gerkinju Menelaja kralja Spartanlkoga shenu. 2772 Gerki podfeddose Troju, ku delfet let podfedjcnu dershahu,doklamju ushgase i razmetasse. 2773 Elon,’z pokolenja Zabulona, 11. SzudecShidovlki. AEneas, Szin Ankisev, fada je naftal glafen biti. Kolonia, varaš naNimceh, zacsefe graditi. 2782 Abdon od pokolenja Eframa, 12. Szudec shidovlki. Neapolis, aliti Napulja varaš, be zacset zidati. Kamila i Lavina shene mochne bilefu vezda. Aquileja aliti Aglar, pocefe graditti. 2788 Mezentiusa ubi Eneas, najpoflednjega Kralja na Latinih, aliti Lahih. 2790 Samson fin Manuenovod pokolenja Dan, tretinade- ftii glafoviti Szudec Izraellki: od koteroga ne mo- chnijsega ni jaksegacsloveka na Szvetu bilo. B Pri- Pripovift Ruth shene, vezda je popifana. Pocsetek Parisa varasa na Francuzih. 2810 Heli pop i Szudec Izraellki. Britania Orfag od Bruta Rimljanina naavan. 2818 Frank, od pokolenja Priamova, Francozom ime da. 2832 Dofpillofeje vezda Kraljeftvo Sciovfko, unajpofled- njem kralju Ceufippu. 2850 Samuel pop i Szudcc Izraelfki, i Prorok. 2860 Saul, od pokolenja Beniamina, pofta pervi Kralj Izraelfki ali Shidovlki: a Akimelek poglavnik po- povlki. Hesiod i Omer Gercski Pifniki, mudri ljudi. Eu- risteas Lacedemonfki pervi i Kodrus Atenfki po- flednji Kralji ovo vreme behu. Jakin i Padua na Latineh, TurouFrancie, gradefe. 2862 Atlet pervi Kraly Korintianfki. 2863 Dokoncsalidfejc kraljeftvo Micenfko. a8po David, finlfaiod pokolenja Judaseva, Kralji Prorok, lada po fmerti Saula Kralra shidovfkim lvučtvom 40. Let. Abiatar poglavnikpopoviki,Szin Akimeleka>popa. Natan 0 Asaf i Gadt Proroci ovo vreme bilifu. Abfolon lepi, Amon, Adonias, Jerfam finovj Davi¬ da Kralja. t Gradife Efesus Asie; i Kartago u Afrike odDidonc kraljice. Malta Otok ljudem prebivalische pofta. »896 Oppade Kraljcftvo Attenlko u Kodru Kralyu. 2925 ^ ira najpoflednjiKraljTjrusa. 3930 Salamon fi n Davidov od shene Betzade, ka je bila Uriaseva,druggi Kralj shidovlkinajmudrejsi,ladal je 40. let. Saba Kraljica Meroes poleg Nila reke lada. 1 ‘ 2P33 2933 Cirkev Jerufalemfka od Salamona zgradjena be. Sadok poglavnik popovfki, (in Akitoha popa veli¬ kega fada jeft bil. 2970 Roboan treti, od pokolcnja Judaseva, kralj shidov¬ fki, ladal jeft 17. let. 2977 Hieroboam pervi kralj shidovfki ii Samarie pofta ; ar za okornoft i mladih ljudi hude tolnaese, od Ro- boama, fina Salomona Kralja defetero pokolcnje ljučfcva Izraelfkoga odvershefe, i u Samerie febi Kra¬ lja Hieroboama poftavi; ter od fega vremena dva Kraljabilaftalyu ar Angel Boshji pomori vojfke Sen- nakeriboveofamnadefte jezer lyu|)i. Sirakusa u Sicilie Varaš zidan be. Assirfko kralyeftvo prencsseno jeft u Babiloniu. Solon Pytakus, Chilon Bias,Kleobulus ijPeriander B 3 Mu- *>?#' i+ Muderci Gercskoga Orfaga najglafovitifi vezdafu bili, i Amakarfis Szitifki. 5240 Karan, od Hcrkulovoga pokolenja , raztiravsi Kra- lyiche aliti Bane, i fkuppivsi lyu< 5 tv , najpervi kra- lyeftvo u Macedonii poftavi. 5254 Manasses Kraly Shidovfki u Jerufalemu seftinadefti, Bolvannom je klanyal. Deocles peti Macedonfki Kraly. Bizancz varaš, kife vezda zove Carigrad, med cer- nim i belim Morjem gradyen be odPaufaniasaGer* ka—>• 3264 Numa Pompilius druggiKraly Rimfiki. 3 292 TullusHoftilius tretiKra!y Rimfki. 3309 Amon fedminadefti kralj Shidovfki. Sofonias Prorok ovo vreme jeft bil. 3311 Josias Kraly Shidovfki ofminadefti pofta. Faleris Agrigeniki Okrutnik; gdabimu bilPerilme- star bruncsenoga vola skoval, da u njem gorucsem ljudi mucsi, koife budu csullirukattikakti pravi vol, csinil je iftoga meftra Perila 11 toga vola hittiti, da najpervifituffi fvoju mestriu. 3 3 2 4 J er emias Prorok i pop i popovfki fin od mladofti za- cselje prorokuvati, i nevolje, jetje i vuzu Shidov- Ik.oga i Izrajelfkoga lyu ali mudri 3 pervi pifalje od Boga i nemertelnofti Duše. Arion Gudec od Dupina ribe morlke prenesen po Morju od Latinlkoga Orfaga do Korintusa. 3343 Joakim kralj Uriasa Proroka umori. 3349 TarquinusPrifkus peti KralyRimfki pofta. 3353 Jekonias kraly shidovfki dvadefet i pervi be. Sedekias poflednyi Kraly shidovikij ladav n. let. Abakuk nafta prorokuvati. Aftiages poflednji kraly Medlki, arKraljeftvoMed- iko u Persiu prelosheno be. Europs Kraly Macedonlki. Pjtagoras Samius, Epimenides Kretlki, vezda be- hu. 3364 V 0 jednonadeftom Iettu kralyuvanja nad shidovmi Sedekiasa Kralya Jerufalem varaš od Nabugodono- zora fillu vzet i fefhgan be. Sedekias Kralj jet zev- fem ljučtvom shidovfkim u Babilonlku vuzu dope- lyan; Ezekiel takajse pop i Prorok. Tales Milefius, Bias Prieneus mudri 3 fad’ bihu. Solon Atencem da zakon. 3370 Daniel Prorok Nabugodonozoru fennye tumacsi. 3387 Nabugodonozor v kralyeftvo opet dojde. 3389 Evilmerodak Kralj Babilonlki. Apries bogati izmoshni dojde na veliku nevolju. 3390 Amafis Kralj Egiptomlki. 3400 Evilmerodakjekoniasa kralya shidovlkoga z vuze i fuihanyftva ollobodi: 3414 Dotergnufe kralyeftvo Lidie u Kresu. 3420 Balthasar kralyom Babilonikim pofta. 3431 L. Tarquin oholi, pofledni kraly Rimlki pofta. Focilides, Milefius, Teogni Megarenlki, Anaxi- mander Milesius, Zenon Cleatenlki, Parmeridcs i Epikarmas mudri 3 ovo vreme jefu bili. 3343 1 6 )#&«*■ 3433 Nefta kraljeftva Babilonfkoga po fmerti Baltasara, koga Daria kraly Medlki vmori. Ageus i Zakarias Proroci Ovo vreme bilifu. Amaltea Sibilla devojka p. knyig je popifalla. Helespondka Sibilla fadaje takoj bila. 3434 Cirus Szamodershec v Persie zmoshno kralyuvati jpocse,ilada3o.let. Pervo letto ladanja fuogashi- dove ’z Babilonie v nyihovu zemlyu odpufti nacsi- nyati Cirkvu Salamonovu? aZorobabel besse po- ftavlyen Vojvoda ljučivu. TomiraSzitilka,i Mefojefka KralyicaČira oblada. Kambises po Ocu druggi kraly JPersianlki pofta, i Egiptom podle podcgna. ■Simonides i Anakreon Pifniki vezda fu bili. Joakim poglovnik popovlki. Judit shena udovica Shidovkinya Holofernesu Vojvodi poganinu s nye- govim mccsem glavu odlicse 3 i tak domovinu fuoju oflobodi, 3440 Belovef veliki Vojvoda Szeny pri Moru Telli. 3442 DariusHylta{piskraly Perlie od Tedem Vojvod obran be. Razdeli PerlianJko kraljeft vo u dvadefet orfa. gov ali Dershav. Zorobabel poglavnik shidovlki,i Jesus JosedekaPo- pa i poglavnikafin, Popovski Poglavnik. Cirkva Salomonova u Jerufalemu zopetfe gradi. Pidarus Poglavnik Tebanfki, Nchemias Prorok , Lukretia Rimfkc csiftoche cvit, i Sibilla kumanfka. devica, vezdafu bili. Aftiagcs najzadnji kraly Medomfki : nikon nyega Media pod Persiu zpade. Danic kratyeft V o od Dana je pocseto. An^ximander mudriiETopj kijepripoveschice pifal 5 Elca- v 17 EleazarpopoViki poglavnik,TinPopaJoakima. 3451 Zvergose Rimljani Kralje, Svudczc edibrasse. 3455 RattiiBoji med Szlovenci i Macedonci. 3457 HoratiusKokles obranimoft Rimfki, a Mutius zesh- ga ruku. \ 3460 Be vesinjen pervi Dittator aliti Ravnitcly ^velikum csaftjum v Rimu. 3477 Empcdoklesi Anaxagorastnudriovovreme behu. 3478 XerxesKralj Persiepo Dariusu pofta. Demokrit, Heraklit, Diagoras i T emistokles e behu. Alexander Macedonlki kralj pofta. 3501 Pocefe gradit Visnya gora pri Zapodcih, 3505 Esdras Prorok, zapovedi Boshje ucsi. Hipokrat vfem vraesem Oteč; i Sokrate* fada bihu. S&iti, aliSikambri, fad’Franki, pridosse na Nimce. Juda* fin Eliazarov,pofta Poglovnik popoviki. 350 9 Be odebrano v Rimu 10 Mulhi za ftaresine Puka 3520 Alcibiadich mudri Poglavnik Atenfki. Artaxerfes, ali Asver, Kralyem Babilonfkim pofta* 3525 Hester 44 Antiok GrifD om j trov fin,pobivsi Alexandra, koga Kr 1^ ^ > * :c ^ orneus Fifon poglavnika poftavil, Assirlki 3856 3856 Segetce med Kupom iSzavom,Rimlanipredobissc. ' 3858 VojuvanjeJugurtinfko ovo vremčfe zaese. Cccilius Metellus Rimfki Szudec dojde fvojfkonui Dalmaciu,prezimivsi mirovno u Szolinyu,vratifcu Rimi' csaftyom predobitya. 3859 MarkEmilius Szudec Rimlkipredobi Tauriskc, kife fadazovu Turovci, ali Turopolyci. 3860 Pocsefe vojuvanje Cimbrisko. Mariusjugurtu vlovi. Filip poflednyi Sirie i Asiae Kralj, pod kem ladanjc pride v Rim Ilcu oblaft. Ptolomea MattizEgiptoma i’z Alexandrie zegna. Mitridas Pontlki i Partomlki Kraly, ki je znal dva- nadefti jezikmi govoviti, od Rimlyanov obladan i pregnan be. 3862 AriRobulus pervi kraly shidovfki pofta. Okolu o- vogavremenaKajus Kato Szudec Ritniki dojde 1 voj- Ikom na Szlovinye, i csinechi vfake i neizgovornc nemillofti, razbien i zatert bc. 3863 Jamncus Alexandcrpoglavnikpopovlki. Cimbri,okolu ovogavremena dojdosseu SzIovinyej pobife s njimi blizu Gorice y Iftrii Papirius karbo Rimlanin,ki zapovidase nad Szlovinci; i razbit od- ftupi. 3865 Rodifejulius pervi RimlkiCefar Poglavnik. 3872 Pocsetak vojuvanja i Ratti domache med Mariom i Scillom Rimlyani. 3877 Filo MudrijDiodoriC^Pompejus^ezda behu. 3887 Alexandrajamnova shena, po fmerti mulha Tvoje¬ ga devet let Shidove lada. 3889 C. Pompejus veliki, i M. Lucinius Crassus Szudci Rimlki. Rodife Virgilius Maro pri Mantui varasu odOtca Loncsara, pifnik glafovit. 3890 Katilina Rimljanin proti obehini eskoma fta izdi- D gnufe: gnufe: od Kaja Ancona obladan be. To ifto lctto bilje Cicero v Rimu oblaftnik. Rodife lc Cefaraftvu Auguftus Oktavius. Jerufalem odPompeusa vzet be: i Hirkanusapopov- fko poglavnicstvo doter gnufe. 3 894 Ptolomeus ’z kraljeftva zcgnan od Rimljanov, nazo- pet od njih upeljan. 3896 MarkoKrassich Cirkvu Jerofolimlkupoplini:potom v kratko vreme od Partusev vmorjen be. 3900 Vojuvanje med varoscmi aliti Gradjani Rimfkimi. Perastjani u Dolmatii zdvignusefe fuprot Rimlja¬ nom ke Cefar poti si. 3901 Cefar Spanju zavje. Pompejus v Gercsku zcmlju pobesile. Dalmatini Liburnom Promin Varaš za- vjesse. LiburnomRimilcavojUcadojdenapomoch: ku Dalmatini vfu hametom pobisse. 3902 Pompejus vmorjen be. C. Julius Cefar vRimupo- fta Poglavnik; ov poleg Renusa vode aliti Rikepobi Nemce, i pod Rimlku oblaft nje podegna. 3904 Roj u Afriki i Szipionom ijubavom be. Kkto mudri fam febe vmori. Cefar Julius popravi lctnji racsun. 3905 Boj pri Mundani finov Pompejusevih. Kleopatra Egiptomfka Kraljica, shena necsifta. 3914 Cajus julius Cefar pervi Rimlki i ovoga Szveta Za- povidnik pofta. V^Dvoru Pompejusevom t dvade- fet i tremi ranami lc fmerti dan. Od toga imenuj ufe vfi Poglavnici Cefari, Nemški i Gercski; kakono po Szloviniku Čari Moskovitfki i Turfki. K&sšiusRimljinin s yude vfe dojednoga porazivsi. Zdvignusefe fuprot Rimljanom Pofavci; dojde Ce¬ far Auguft i podfede ftolno meftoPofavacsko Szige- csicu, koju nakon 20. dan lilnom rukom uze. Proj- de u Liburniu, aliti Hervatfko primorje : uze Pro- min, t velikomDalmatinfkom kervjom,Tutima Dal- matinfkoga Kralja Vojfku razbiusi. 3927 Cef. Auguft, zopet £Vojfkom ide na Dalmatine, ki tefnim za hranu vrimenom prifilljeni podassefeCe- faru : davsimu u talistvo, ali porucsanftvo fedamfto mladencev, i vfe zaftave, ke GabinuRimljttninu per- votogaottclibihu: zavezavsilepodharacs,kogaju- liusu Cefaru pogodilli bihu. Odtud ide na Der- bane, aliti Dreventane Szlovince, inje pod Haracs p , 3P2 8 Herodes l pomochinn Sosiosevum podfedc ipocse ter ti jerusalem. i ucsinife Kraly shidovfki. 3929 Pompejus iz Sicilias zcgnan pobeshc v Asiu , onde od Ticia Antona Vojvode vmorjen be. Shivilifu ovo vreme glafovitti v Rimu Latinfki Pif- niki Oratius, Virgilius, Macer, Manilius, Tibullus, i Anton Mufa Dočlor ali Vracsnik. 3930 Tiber : Nero, pervi mush sheneO&aviusa Ceftira umre, i Augutusa oftavi nad fvoim obranitclya. Anton Oktaviu Cefarovu feftru a fvoju shenu odegna, i fuprot Cefaru Augustu vojfku zdignu. 3931 Cefar Auguft Antona i Kleopatru kraljicu pri Akcie oblada i pobi; terfam v Rimfkoj oblaftiZapovidnik ofta. Mecen as Augufta Cefara Tonacsnik aliti Vichnik, vfeh vcscnih Ljudi pomochmk i obranitelj pri Augustusu be. 393 2 Anton fam fcbe prebode, aKleopatra shivemikacsa- mi jefe zaklala, od shallofti. 3933 Oftavius Cefar femper Augujlus (to jeft, Vfegdar cse- Rit,) ta pridivek prie, ali daje ladanjc poveksal, ali dafumu pocstenje hoteli datti,kofe Boga priftoi. 393 5 Cefar Oftavius Letto ponovi, i vesini 12. Mefecev, pr jdavsi dva (to jeft julius i Augujlus , aliti Szerpenj i Kolovoz,) med pervih deflet. Pravde takoj i zako¬ ne ponovi: i Spanyole podfe podegna. 3942 Vergilius Pifnik v Brundiusiu vmre. Skordissi , aliti Szerblyani robe Macedoniu. 3943 HemciM. Lolliu (kije bil Augustusev Vojvoda) gla- vu odfekose. Sibilla Tiburtinfka jeft fada na Latineh bila. rus Rimlyanin Macedonfki Glavar vojfku zdignu luprot Sz.erblyanom j oblada nye i pregna prik Du-, naja; kife naftanisseu BacskojiVlaskoj fadasnjoi. Lug- *9 'm* Lugdun varaš vezda be zacset graditi. Kornclius Gallich, Ovidius Pefnik 3 Valerius Maxi- mus iStrabo, vezdafu bili. Scveta Annajoakimu be vdana. 39-44 Drusus Vojvoda Rimlke Vojfke na Nemcih be. Mutius Rufus Rimlyanin Vojvoda Maccdonfki boja bie fSkordissi, aliti S£erblyani: zatim ifDrenopo- lyci obbe predobi, ali mucsno i tesko, i fvelikom fvoih kervjom : pod kojega pak Vojlkom podrivsife led na Vodi vnoge potonutti ucsini. 3945 Nemci od Drusa i Tiberiusa obladani pod RimjQc,u oblaft podegnani behu. 3946 Rodife Maria Devica. 3947 Rodile Klavdins na CcTarftvo. Szlovenci u Panno- niifto jeft med Murom i Dunajem ) podignusefe fu- prot Rimlyanom. Ke Tiberius Celar f pomochum Skordissanov Szlovincev ukroti. 3948 UmreOrarius Pifnik. Dači Prikdunajci robe Szlovinyc. a Dalmatini zdvi- shufe fuprot Rimlyanom. Dojde Tyberius 5 i fmut- nje potisi. 3950 Drulus 11 Moguricie umre, d Tiberius Nemce vkroti i pomeri. 3951 Umre dobri Mecenas. 3960 Angel Gabriel nazvescha Zakariasu popu prietje I- vana kerftitelya, fina nyegovoga. 3961 Gabriel Angel Marie Device nazvescha i naklanja. prietye Gofpodna nassega JESUSA Kristusa. Vu to ifto vreme ov Szvet be popifavan .• i poflan bi Kirin, kile imenuje Cyrmeus, v .ShidovikiOrfagdafe najperlje popise i na racsim prime. ZPO- Z P O M E N SZVIETA VIKO V, Od Porodjenja SP 11 S EVO GA. J ESUS Kristus, Szin Boshji , Gofpodin nas , Naroda ČslovecsanfkogaZvelicsitcly, rodile ilBetlemuShidov- Ikom od Marie Device,ladanja i vremena CefaraOkta- vianaCseftitogacsetcrdefetipervo letto,gdafeje pifallo od pocsetka Szvita po racsunu. Alexandra Radera 5 5 od Kuspiana 5499 Prospera Acjuitana 540 z Jeronima,EulebiaiBaronia 51518 Sigeberta Gemblacha. 5195 Mariana Škota. 4192 Genebrarda 4089 Saliana 4052 Torniella. 4050 Henrika, Filipa 403(1 Pctavia 3982 Severina Binia i oftalih. 3979 Opmera, Butinga»Merkacora. 3965 Angelokratora , Frumcia, Vramcza, i Shidovov, 3962 Oppata Ursperg/koga, 3961 JVana Lucida. 39 59 Jvan JurjaHerbartha 3954 Henrika Kontrakta 3951 Dyanesa Oppata 3949 Alstedia. 394 <> 3 Letto od Porodjenja Kristusevoga, Arkilaus, po Tvo¬ jem Oczu Herodesu lada shidove. 6 Rimljani vojuju fuprot Moravcem, kile zvahuMarko- manni, i zapovidaseimKralj Maroboduk. 7 Doklam Rimljani vojuju fuprot Moravcem, oftali Szlo- vinlki Narodi odvergose jaram Zapovidnistva Rim- ikoga,ifuprotRimljanomorushje zdignuvsi, ucsinis- se velikpomor od Rimljanov, iMaccdoniu ottese. Bi- ^^ / ovi nfkoga Naroda oborushnihoffamfto jezer, a iti tilfuch, napu nnoma; g tomu dvifto jezer konja- nikov, a devet jezer pissacz kupiyahu; (kako Vellcjus Rimljanin piše ) Vojvode te Vojike biahu dva Bato- na na i Pinct Szlovinfki Zapovidniki. Odvershefe od Rimljanov i Remetalaez Tracic , aliti Drinopoljlke zemlye Kraly, ki takoj vnogc pobi. Odkud nigdaru vechem ftrahu nebihu Rimljani', neg tada. Ofobuj- nom pak frichom njihovom dosavsi Tiberius Cefar, Szlovince potisi,i to letto u Szifku zimova. 8 Dojdc Rimfka Voj/ka u I )almaciu, i farne Makarcsa- ne Rojem pritifnu i oblada. 9 Bata i Pineta Kralye Szlovenflee Rimlani vjehu. io Moravci i Szlovaki (Toti) Rimlane ftrasno razbisse. 16 Umri Oktavian Celar. Klavdius Tiberius Nero tre¬ ti Rmilki Cefarpofta. dobar’zpervincePoglavnik,za- tim pianftvu zdan, mallo hvale za fobu oftavi. Gcrmanik ArmcniuOrfagzadobi. 18 Germanikova Vojlka v Nimskom Morju potonu. J9 Rimlani Moravce podfepodgnasse; Maroboclukumil- loschupriet, v Rovinyu shivlyenje fvoje prebavi. 21 Livius Pripoviftnik fada jeft bil. 1 8 Pontius Pilat shidovom za poglavnika podan. 2 9 Kristusa u Jordanu potoku KerftiJvan,kifeodtud ker- ftittelzove. 30 Jvan Kerftitel u puftinyi pocse.pripovidattikerftipo- koru na odpuschenje grehov. Agrippa kchi Germanikuseva (kafe zato Agrippazo- ve,dafeje nogami naprid rodilla)Cn.Domiciuzashe- nu be dana, i rodi Nerona. 31 Kristusodebra fvojeh dvanajft Apostolov. Siberius hishu Germanikusevu preganja. 3 2 Agrippina pofmertimusha fvoga Domiciusa,:f Nero¬ nom dnom v otok morlki odvershena be. 3 3 Kristus csinyase csudefa. 34 Kristus je mukku zterpcl pod Pontiusem Pilatom \r Jerufalemc, razpet, vmerl, pokopan, treti den vzkerf- nul, nul ^ aliti od mertveh gore ztal, na Nebela zaftupil. Siveti Stefan kamenuvan be. G. KaligulaKlavdiu Marka Silana kcher zarucsi. Drusus Germanikov lin gladom be vmorjen. 38 Klaudius Tiberius Cef. vmre,78 let ltar„ od Kaligu¬ le otrovan, aliti oftvarjen. 39 Kajus Kaligula Ritniki Cefarcsetertipofta. tajezev- limi fvojemi feftratnipraznuval. Vnoge poštene Mu- shegoruchim shelezompervo zaznamenuval i poger- dil,pak ili rude kopatti,ili pute taraczati,ilimed ljute zviri odludil: nekoje kaktinemeftvari vkossei kotce, zapirati i onako moriti, a nikoterena polovicu pili¬ ti csinil. Bogom, aliti kipom Bogov onoga vremena csinulje glave odhittiti, ter fvoju onde poltavlyati; dafe nyemu namefto vlih Bogov klanyaju. vmallom vremenu veliko blago Tiberiusevojeftrazpravihnied- nu halju dvakrat ni oblekel. Zlatom mrishom, fvil- nimi vushi ribe je lovil. Suprot njemu zdvigniuvsi- fe puk Rimlki,poklambi tri letta i delfet Miffecev la- dal, od tridefeti ran umre, llar let 29. Nafledniki Evangeliumlki vAntiokii poesehufe zvat- ti Kerscheniki. 40 Herodes Antipas,ki je Jvana Kerftitela vmoril, f He- rodiadum shenum fvojum v Lugdun be pollan. 41 Apion Alexandrinlki vRimu shidove tushi,dafuKri¬ stusa nepravdeno pogubili, i razpeli.-aFilonjebrani. 43 Klaudius Drusus peti Ritniki Celar polta v lettih 50. ta Cefar niednoga boja ni bil. Agripina shena nye- g°va, ftrieseva kehi, Neronova Matti, v gljivah jega ottovalla , da finu Cefaraftvo lpfavi. umri 74. letftar. 44 cl ^, cs ^ ra ^yJak 0 ba Apostola, Brattajvanusa Evan- geliite, mecsem pofeese i vmori. Peter Apostol dojde vRina^ki je nikuliko let vAntio- t * ' kie kie Rics Boshju prepovedal. Zaesetek prie Ritnika Cirkev vere kcrschartlke. Umre D. Maria, Matti Kristusova. Herodesa Agrippu Kralya eservi raztoesisse. 4 6 Gladvelikpo vfem Szvietu,ki je terpel nikolikolet. 48 Szpravische Apostollko v Jerufalemu .• gdije i Pavel Apostol :f Rarnabascm bil. 50 Klavdius Celar shenu fvoju Messaliu vesini vmoritti, a Neronovu matter Agrippu zarucsi. 52 Klavdius Nerona paftorka za fina prie, i dimu Na- ucsitclya mudroga Seneku. Felix shidovlki poglavnik od Cefara be poftavlyen. 54 Nero, sefti Ritniki Cefar pofta; od koga nemillo- ftivnejsega Cslovcka zemlya nie rodilla ; pervih pet let tih i dobar : potonttoga vfe zloche i okrutniestva vcch neg pun. ubilje Navcsitelya Seneku , Matter , Tetcu, shenu, Surjake, vnoge priatelye i Gofpodu Rimlku. ivnoga oftala nezgovorna zla jeft pocsinil. Tit, S. Pavla Ucsenik, pripovida Rics Boshju poDal- macii i Liburnii. 57, 58 S. Pavel nazvescha Rics Boshju po Szlovenlkoj zctnlyi. Tita polla it Kretu Otok za Biskupa. Doj- de i S. Lukacs u Dalmaciu pripovidatti. 63 Jakob mensi Apostol z prepovedalnice dole vershen u Jerufalemu kamenuvan be. Muson mudri, i Persius pefnik umresse. 65 Gessius FlorusShidovlki oblaftnik. pod temvojuvan- je shidovlko be zaeseto. 66 Nero Cel' Rim vushgati ucsini, za fvoju nalladnofi:, ikrivnyu vergose na Kerstyane. odtud pervoprega- ; ! nyanjekersčhanlko esetiri letta terpeche,pocsefe. Sz. Vital v Rovinyu, SS. Dorotea i Eufemia u Aglaru mukui fmert za ime Kristusevo preterpesse. 68 34 W^ 6 8 Lukanus pefnikottvorivsi Tebi shille umre. Nero Cefar Tiridaseta Armenlkim kralyem podavi, a Vespasiana Vojuvaoju shidovlkom Vojvodu poila. Peter Apostol be razpet vmorjen, a Pavlu glava odfe- esena. dvajfet ipervi’ Den po fmerti nyih, Nero Ce¬ far vfim oduren, gdabiga bili na fmert lovilli 3 fam fe. be je zaklal. Sergius Galba Cefarom Rimlkim poda ; komu glava beodliesena; shivilje 73. letta, ladal melfecov 8. 69 Lin, po S. Petru druggi Poglavnik Popovlki, 10. let Cirkvu ravna. Andromak Vracsnik terjak najde. Otto Cefarom poda, lada?. Medeče, i lam febe v Kremone Varasu prebode. Vitellius devetiRimlki Cefar odebran be. 7. Melfecov lada, vmorjen na piacu aliti tershischu Rimlkom. 72 Vespasian defeti Rimlki Cefar. odVcspasianovih voj- nikoj obladani behu Vitelliovi: onde u boju lin Oca umori, ladalje Vespasian 9. let; Jerusalemlki Varos zatri Tit lin Vespasianov, nato i Varaš i Cirkvu fpravivsi, da (na jedno reesenje) ka¬ men na kamenu ni odal. 81 Tit po Ocu Vespasianu jedenadedi Rimlki Cefar po¬ da. lada dve lette i dva Medeča; umre otrovan. 82 Zashganje Vesuvijlke gore, ka idanasnyi den gori:u toj ognyenoj jami Plinius najglafnijsi naravlkih pre¬ povedi pifec poginu hotomce. Klet po Linu Papa Rimllci poda. neki Linusa mimo idu , a druggi Kleta i Anaklcta jedno stimaju. Zato ovoga vremena raesun u dvone jed. 83 Domician 1 irov Brat Cefar Rimlki dvanajdi ,15. let lada. v fvojem Dvore be vmorjen od priatelyov fvoih. s nyimfe je billDecebal kraly Prikdunajlki. Mi- C# 5 ** Miklous krlvovernik, od kosifuNicolaitas, fadbe. Mcnander Samarita, Simona Vilovnika ucsenik hudi. . 94 Klemens, Papa cseterti, 4. letta papujc. - 96 Druggo preganyanje kershenikov. Timoteja v E fe¬ su Popi Dianini kamenuju. Dyaneshu Arcopagiti v Parisu glava be odfecsena. Gervas i Protas v Mediolanu mukku preterpesse. Ivan Evangelifta pifa Rics Boshjuu Efesu, proti Me- nandru, Kerintu i Ebionu. 9S Nerva tretinadefti Ritniki Cefar; jedno lctto lada. 99 Trajan Spanyol 14. Rimfki Cefar. ro 1 Trajan Cef. oblada Decebala zmoshnoga. 103 Ivan Apoft. i Evang. umre u Efesu. 105 Trajan Cefti r, kameni Moft, za jedno csudo fvita,na- csini prik Dunaja velikoga. Dccebal fam febe od shallofti umori. Shivil je ovo vreme Mudri Plutark. 110 Tretye prcganyanje Kerschenikov fad nafta. Simon Jerusalemlki Biskup razpet be. Ignatius, aliti Ognyen S. Ivana Evang. ucsenik, Bi¬ skup Antiokenlki, medy oroflane be vershen, i ra- ztergan v Rimu. Kirin Apostollki ucsenik Biskup Szlovenlki \ ? Szilku pofta, iv Kupi vodi za ime Boshje vtoplyen umri. lir Evarist Gerk Papa v Rimu pofta, od Celara Trajana mucsen i vmorjen. 11 6 Kornelius Tacitus pripoveftnik, pifal je fada. 119 Alexander Rimlanin Papa pofta. ov je zaesel fvetu vo¬ du v Cirkve dershattiji vodu v vino mesatti vMesse. 129 AdrianSpanyolRimfkimCefarompafta. lada 12.let. j21 Sixtus Rimlanin Papa mucsenik. 126 Aquila Naucsitely Spanyollki, ki je v Gercskjeziki iz Sludovfkoga pretumaesil Proroke. E 2 129 129 Teosforus Gerk Rimfki Papa pofta. ovjeKorizmu, aliti 40. dni pred Vuzmom poftitti zacsel. 131 Vojuvanje Shidovfko opet zacsefe : vkoterom be v- morjen Bekokab i petdefet jezer shidovov. 139 Anton Pius Rimfki Cefar pofta, lada 2 3. letta. 140 Higinius Rimfki Papa pofta i be 4. letta. Ta iftiza- csel je Krizmu, i Kume na kerftu imeti. Ptolomeus zvezdar, i Gallenus vracs vczda behu. 144 Pius od Aglara Papa Rimfki pofta. ov zapoveda, dafe Vuzem v Nedelyu obversava. Justin mudri Kerschenik mukku terpf. 159 Anicet Papom Rimfkim pofta. O v zapoved a, da Bi* skupi i Redovnici brade nenofte a na glavi plesi briju. 161 Mark Aurelius Cefarom Rimfkim pofta fBrattom fvoim Lucinom Vrosem. ladafta 19. let. teda Rimfko Poglavnistvo od dvejufe je zacselo ravnatti. Cseterto Kerschanfko prcgananje. Fclicitas shcna fvoimij. finmibe mucsena v Rimu; za ime Kristuse vo. j 70 SoterRimfki Papa drugginadefti pofta. Markomanni, aliti Moravci, znovics fe fuprot Rimla- nom podignuse. Vandali najpervo dojdesse u Szlo- vinfke ftranc. 176 Eleuterius Papa Rimfki pofta. Lucius Brittanfki Kraly1 lyudlvom fvoim kerft prie. Szloshissefe Markomanni f bftalimi SzlovinciodSze- vera, fuprot Rimlanom : koje csudnom frichomRini¬ la ni premogase. 181 Umri M. Aurelius Rimfki Cefar u Krishovlyanah na Szlovennih. Kom mod i8.Ri m fki Cefar, 19. let po fvojcmOtcula- c a, v Rimu od fvoje Hotnice zadaviyen' 191 Viktor Papa Rimfki pofta. Med Rimfkomi Asi- an- anfkoni Cirkevju za Vuzmeni god nefloshnoft poc- sefe. 194 Aelius pertinax Rimlki Cefar pofta, lada trimeftece; preboden od Juliana v Rimu. Didius julian filnum rukum Celaraftvo Rimlko zado- bi 5 i ladaneg dva melfeca, umorjen od Severa. 195 Sever 21. Rimlki Cefar 17. letlada. odulogovumrc. 197 Bizanc Varaš, kife vezda zove Carigrad be porert. 203 Zeferin Rimlanin Papa 15. be papa 17. let. ovjeftbil zacsel fteklcnim peharom v Messi shiveti. potomto- ga dokonesasse zlatim, frebernim i middenim. Tertulian, Symak i Hirenej S. Pifmo ucse. 204 Nafta petopreganyanje Kerschenikov. Origenes Cirkve Alexandrinlke Navcsitely, vnoge knyige S. Pifma fpralya i piše. 213 Anton BassianSevcrov fin 22. Rimlki Cefar po Ocu fvojem pofta ; lada 7. let. vmorjen od fvoih Vojnikov. Papian Prokurator vmorjen be od Cefara ; nehtech za- govarati onoga, ki je Oca vmoril. 220 Popilius Makrinus Rimlkim Cefarom pofta, lada :fDi- adumenom finom fvoim jedno letto i dva Melfeca. obema dvema glava be odfecsena. 221 Kalixt Rimlanin Papom pofta, ov zaesei zapoveda,da nieden Biskup ni Pop nima imeti fvoje shene. Varius Anthon Heliogabalus 24. Rimlki Cefar pofta. od fvoih flug na uhonyi ali komornom ftolu zaklali, 225 Alexander Sever od Sirie Cefar Rimlki pofta. 13 let lada; umorjen od fvoih Vojnikov pri Renu Riki. 226 Verban Rimlanin Papom pofta 5 8. let Cirkvu ravna. Ov poese i dopufti Redovnikom kmette i imanje der- shatti i ladatti na flushbu Cirkvenuf' 236 Pontian Rimlanin Papom pofta. 23 8 Maximin Drinopolyec Rimlkim Cefaraftvom ladati poese 1 finom fvoim. E 3 Sefto Sefto preganyanje kcrshenikov. Govore dabi neki Ciriak ovo vreme Papa bil. 240 Anter Gerk Pa.pom Rimfkim pofta. , Maximin Cefar dojde fvojlkom ii Iftriu : Jaminu va- ros najde puft; pobignuvsivarosci lavfom Drushinom prik gor li vodi Laji. delvojfke Maximinove dojde za nyimi. i zalyubivsife u nyihove feftre i kchere, ofta- vivsiCefara,ondeoftasseinaftanisscfe: ter meftoono jedni od ftare Domovine zvahujaminu (Diacski Hc- mona) a druggi zaradi ucsinyene lyubavi, Lyublya- nu : to je ftara Lyublyana, najpervo fellyenjc fadas- nye Kranyfke zemlye. Maximin podiedsi Aquileju, ku nemoguch dobit,aginuvsimuvojfkagladom,ubien bi on i fin od fvoih Junakov, zakopan blizu Kaftva. 241 Gordian mali ( pomorivsi Balbina i Pupiena) po Otcu i Dedu Rimfki Cefar pofta, od fiugd vojnikov fvoih umorjen, seft let lada. 444 Ladase nadaleko Szlovenfkimi dershavami Szvates kralySzlovenfki.oviSzlovencizvalifufe A vari i Abari. 247 Filip Arapin 28. Rimfki Cefar. Iadal je fvoim finonj pet let, i be vmorjem u Veroni. O v Cefar Filip pervi kerschenik be meju Poglavnici i Cefarmi Rimfkimi, naucsen i kerschen od izvetoga Fabiana , tcda Pape Rimfkoga. 250 Letto jezerood zgradyenja Rima jedni dershe. 252 Decius itSzremu zpleminitogapokolenja rojen odll- ... lirikih aliti Szlovenfkih Seregov Rimfkim Cefarom ucsinyen. lada dvelette. i na vojfki fuprot Gotom,ki behu Dunaj prešli, pobivsiih v pervom harcu tride- feti jezer, a v poflednyem med bcrcke zapclyan, po- klambimu fin viteški poginul, fam od shallofti iferdi- toftt tim bolye napervo iduchi utonul jeft, (izdanod - Treboniana Francoza,ki je Mifhiuravnal) So.letftar. Pod 39 )$&«*■ Pod nyim be fedmo'preganyanje kerschanfko. Fabian Papa v mtikkah umri/vet imenovani. Kornelius Papa nafta, i ta mucsen umre. Babias takajse Antionlki fvoimi tremi linmi; Alexan- der Biskup Jerofolimlki ; Agata i Apolooia Device shitek po mukki fmertyom dofversisse. 254 Trebonian Francoz od vojnikov, ki odharca oftassc, Cekar Rimlki odebran, mir i Goti ucsini, i pod ha- racs,kruto framotan Rimlkomimcnu,podafe. Lada fvoim linom Volusianom jedno letto : od flug fvoih oba umorjena besta. Novacian jtretmk i bludnik ovo vreme be. Bribirani mukkom umorisse S. Maxima. 255 Stefan Papa 24. be farno dve lette. 256 Po fmerti Treboniana i finanyegvoga Volusianaode- brasse Vojniki Emiliana Mishiae Ravnitelya na Cefar- ftvo. Medtim toga pak buduchi drugga Vojlka, ka- je med gorami bila,odibraia Licinia Valeriana, zato da fmutnya veksa nebude mčd vojlkonv, Emiliana nyegovi vojniki umorisse, a Valerian Celar ofta, feg- daruVojlkah, ali tak nefrechan, da od Persianov u Mefopotaniiobladanivlovlen, Zaporu Kralyu ftoli- cza nog ucsinyen, ofliplyen, i v lettu dobb fvoje 70. shiv be odert, poklam bi bil kralyuval 6 . let 257 Sixt druggi toga imena pofta Papa. Gregor Neocefarin i Dionis Alexandrin fad’ befta. 258 Ofmi Kerschcnikov pregon. Ciprian Kartagin S- Pilina Naucsiteli Biskup, Fruk- tuos Biskup Tarakonflci, Sixt Papa Ritniki, mucseni i pomorjeni jcfu: i S. Lovrenc na rasteta pecsen. 260 Dyanes Rimianin 2 6 . Papa Ritniki pofta. Pavel remeta 3 aliti puftinyak ovo vreme je bil. Sabellus Afrikanin, Pavel Samosatenlki,Manes,od kote- 40 @S«*’ koterogafe zovuManikeiHeretnici,bilifuu to vreme. Bilojetulikajseovo vreme 30. Vojvod,kifuCefarftvo. Rimlko napaftuvali, od koterih vfaki hotel je Cefar i Zapovidnik poftatti. LiciniusGalienusValerianov fin pofushanyftvuOcsi- nom ZapovidnicstvoRnniko obuje, kralyuvalje let je- dnonadeftc. ubienodCekropa Dalmatina ftar let 50. 269 Felix Rimlanin Papom pofta, i be 4. letta. Ov Cir- kve i oltare pervi pocse fvetiti. 217 Flavius Klaudius Szloven Dalmatin najverlijsi Rim- fki Cefar pofta. Gotte,Szitei Verleobladavsi, ipre- dobivsi Nimce, na Slovenili od kugge umre j ni ladal ni 2. letta 27 1 Evtikian Papom Rimfkim pofta dvadefet i ofinim. Aurelian od Szrima Ritniki Cefar i Zapovednik, Vi¬ tez od ruke. vmorjen po naduhi pifca fvoga. ladalje pol sefto letto. Okolu ovoga Letta razbieni bihu Gotti u Meshii, kih bepotucseno triftoi dvajfet jezer: brodov nyihovih potonveno u Dunaju dva jezera. Oftali pobigose u Humlke Gore, gdi od glada pomrisse. Poginu u tom Boju vnogo Vitezov Dalmatinov, najvechkonya- nikov. 374 Szpravische Cirkveno u Antiokie Varasu; kotero na- ucsii prefveti nauk od finaBoshjega,iPavia Samore- na zkvari i prozva Heretnika. 276 Kuga velika po Szrimu i Szlovinyu okolnyem. 279 Klavdius Tacitus prifillyen Rimlko zapovidnicstvo P r ie. ladalje farno seft mcffecev, od fvoih flug vmorjen. M. Anton Florian Brat Klaudiov fillomfe na Cefar- ftvo poftavi,koje ne negSo.Dan obdcrshaljcsinivsifi shiile odpriti, vmre. 280 M. Aurelius Valerius od Szrema (niki vele daje bil < Dal- Dalmatin) Cefarom Rimlkim pofla; Obladalje na. Francozih csetirafto jezerNimcev: na SzIovenihSaf- matc,av Drinopoilkoj Zemlyi Gote. jako teshek Voj¬ nikom, od nyihu Szremuvmorjcn be, poklambi ladat let 6 . mefifeca 4. 281 KajusDalmatinPapaRimlki. ovpoftaviRedePopov- ike } i da Redovnik nema na pravdu ftatti pred Szud- cza telovnoga. 28 6 M. Aurclius Charus Rimiki Cefar. 2 lette lada,i na vojlki fuprot Persiancem gromom tresnycn poginu. 288 Diokletian Rimiki Zapovednik Dalmatin,ladafMa- ximianom 12. let. pod nyimi defeto i najvechepregon- ftvo kerschenikov bc. oftavifta obadva Poglavnistvo. Maximian od zetta fvoga zagutyen. a Diokletian fam febi esemerom fmert zavda. 291. Marcellin Rimlanin Papinu ztolizu zafedc. 300 Marceli Papompofta. ovje oflobodil Redovnike od Szvietovnih Poglavnikov. Vandali Moldaviu i Vlasku zemlyu obujasse. 302 Ovo letto vnogi bihu mucseni za veru Kerstyanlku u Szlovinlkih dershavah, a najvech po Szrimu. 307 Eufebius Gerk Papa. bilje 2 lette. 308 Galerius Maximusi Konstantius Klorus, jedno letto Rimlkimzapovednistvom ladafta. 309 Maciades Papa33-esetiri letta be. Zapovedaovda- fe nema od fe dobe v Nedelyu ni v Csetcrtek poftitti Kershenik podpreklyeftvo. 310 Konstantin veliki Rimiki tridefet i deveti Cefar Za- povednikpofta. ObladavsiMaxentia 5 ladaljc31.letto. Ov Cefar Rimlkoj Cirkvi darova velika Imanja lkmet- te, i dohodke velike. otravlyen od llugumre u Cari¬ gradu pravi Kerschenik. 313 Pocsclefufe nahajati Indittie od 15. do 15. Let. F 314 314 Silvester Rimlanin Papa. bilje 21 lctto. ov je zacsel Bcrmanje, i odBiskupov farnih davatti in fvetittiKriz- mu. Oltarlka takajse ruha i mesna ov je zmiflilis nyimi shiveti zacsel. 316 Rodifc S- Martin Biskup u Szobiti aliti Szombatclu. 317 Konstantin Cefar fLiciniom Boja bi na Szlovenih, kojega i oblada. 3 19 Konstantin Cefar vojuje fuprot Szitom, ucsinivsi ve¬ lik raoft prik Dunaja nke, i premoshe Kraly a Rasimoda 320 Arrius i Donat Odmetnici fada bihu. 324 Konstantin Cefar esini Zidatti Biskupfku Cirkva u Pichmu 5 na esaft S. Petra Apoftola. 325 S. Anton puftinyak ijuvenkiis pop i pifnik,kijeEvan- gelium versmi aliti riimami popifal ,bilifu ovo vreme. Marko Rimlanin Papa 3 5. dve lette be. Julius Papa seftnadefte let be. 326 Najde S. Krish vJerufaleinu Jelina Cefarica. 328 Konstantin Celar poese gradit Bizanc, inareesega Carigrad:daje Carevo aliti Cefarovo ftolno mefto. Pervi Concilium aliti fpravische u Niceniproti Arriusu i Novacianu, koje zkvarisse. Skocia i Hibernia Orlagi fveti kerft priesse. Armenia takoj kerschanftvo prie i be okerschena. 33 6 Vandalyi Pannoniu aliti Szlovene obujesse, fdopu- schenjem Cefara Konstantina. 338 Rodife Hieronim Szvcti Szloven v Strigove od Eu- febiusa. 34 1 Konstantin druggi toga imena Szin Konstantina ve- likoga Cefar Rimlki v Carigradu pofta. ladalje fvo- jum Bratyum 24. letta. S. Atanafius i Hilarius bilifu vezda. 3 y 0 *wlyujc ovo y r eme na Hervatih Suring. 3 J3 Liberius Rimlanin Papom pofta. Sapor Sapor druggi kraly Pcrsianlki. 365 JulianApoftata csetcrdcfctiiperviRimikiCefarpoftau lada v Carigradu 2. lettc,i hudo nevernik poginu, ar je 'zpervin z Frater aliti Kalugyer bil, oftavivsi red Tvoj, zataji Kristus a 3 nevernik pofta i kershcnikov prego- nitely. 367 Jovian Ritniki CeTar pofta v Carigradu: od Szriema rodom. Felix druggi toga imena Papa. jedno lcttobe. 368 Valentinianus CeTar Rimfki pofta. lada fvoira Bra¬ tom 11. let. 371 DamasusSpanyol Papom pofta. 18 let be. Obchin- fku Zpovedju zpovcdafc zpovedatti vfaki den, gdafe Messa poveda, na zacsetku. i na koncupsalmusevpo- vidatti, Szlava Otzu i Szinu &c. 372 Ovo vreme jefu bili ovi S. Naucsitel;yi Baftlius aliti Vardy veliki, Ciril, Ambreus Biskup, Epifanius i Gre¬ gor Nazianzcnfki. Makarias puftinyaki Maria Egipt- kinya, Hilarionv Cipru,Pafnucius v Tivah. 373 Huni iz Szitie ovo vreme najpcrvlye v Panoniu aliti Szlovene,deTet fto i ofemdefet jezer lyudi veli¬ kih i malih, obojega zpolla, je doslo. v Panonie jefuftali najednom deluSzlovenia na druggomNem- ci.vezdafe zove Ugerczka zemlya,i Szlovinfka: Sta- jer i Austria. 379 Valens po Tvojem Brattu CeTar Rirnlki v Carigradu pofta. Ov Frijulce i Tirolce pridda Szlovenem. Bli¬ zu Drinopolya u Boju od Gottov ranyen, i ujednoj . priproftoj hishi zeshgan be. . 383 Gracian SzinValentinianov, 45 Rimfki u Carigradu CeTar pofta. v Lugdunu varasuvmorjen be:afinnye- gov Valentinian miai Tam Tebe obeft. F 2 385 385 Siricius Rimlanin Papom poda. druggo fpravische Cirkve Kerschanlke u Carigradu be. 388 Teododus veliki, ali darei,Spanyol Cefarom poda. { Teodosiusem pobife Maxim blizu Seilka, i obladan oda, Pobife takoj Teodosius fMarcellinomBrattom Maximovim, i predobitcly bi. Helvidius Heretnik ovo vreme jed bil i Pelagius. 390 S.AgustinpodaKerschcnikompoS. Ambroshu. Red pudinyakov ovo vremefe pocse. 394 Velik boj u Iftrii Cefara Teodosiusa fuprotEugeniu , i frichno obladanje. 395 Dva fina Theodosia Cefara razdilisse med fobom Rimlko Zapovidnicstvo. Arkadius, 18. lett dar, uze Iztocsnu dran, a Honorius, u 12. lettu, Zapadnu ob- dersha. Gotti i Unni robe Orfagc. Idrianci uz vodu Riku u- zidasse dug zid za obrambu fuprot nepriatelyom.- 3 96 Fritegilla Moravlka Kralyica veru kerschanlku prič: i nyu glyedecKPodloshniki. 398 Arkadius S^in Teodosiusev Cefarom Rimlkim poda. Alarik Gotiki Kraly robi ižatirra Szlovinye i Dalma- ciu: po nagovoru Stilikonovom. 400 RadigodkSzitiefvojlkom dosavsi uDalmaciiiSzlo- vinyah mochan-fc ucsini. 401 Goti uzcsse Rim. nvihov Kraly be Alarik. Attila pervi Unlki kraly poda. 404 Dojdosse Unni u Dalmaciu ; fuprot kim fe podavise Makrin Dalrnatinlki i Tetrich Idrianlki Vojvode, uc- sinisse ftrahovit Boj. Makrin mcrtav oppade :a Te¬ trich d csello drelom ranycn, tu drel u glavi tyauRim donefe. Druggi pišu dafeje ovo pripetillo Letta 441. 40^ S. Martin od Szombatela rodom, Biskup Turove fa- > da jed bil. f 4H 411 Innoceatius Papa Rimfki 42. ravnal je Cirkvu 15. let. IvanKrishoftomus,tojeftzlatouft,CarigradlkiBiskup. Kassianus i Ruffinus pop v Aquilei, ovo vreme behu. Budin varaš naDunaju Buda Brat Attilin zidati pocse. 412 Honorius po Brattinoj fmcrti Rimlki Cefar v Cari¬ gradu nazvan be. 417 Gotti zadobisse Spanyollki Orfag, i zmed Tebe Kra- lya poftavise. 420 Ferramund pervi KralyFrancozki. Zožim Gerk Papom pofta. Ta zacse fvechu ua veliku Srobotu fvetiti; poila v Kartaginlki Conciltum Fausti- nusa Biskupafdvemapopoma. v Bononii nauk vcsinyen be. 421 Kartaginfki Concilium ovo vreme je bil. Benctacfki varaš pocsetek prič. 424 Bonifacius Papa pofta 5 fin Jokunda popa. a, driggi Papa Eulalius v Konstantifkoj Cirkvi bessc poftav- lyen. 426 Celestin Papa pofta. Sokrates Pripoviftnik vezda be. 429 S. Hieronim umre u Betlemu 91. letto ftar, Naucsi- tely S. Cirkve vnoge Knyigc Diacskim jezikom popi- fa, i Glagolylku Knyigu i pifmo on najde i fpravi. 431 Teodosius mlai Cefarom pofta i lada 72 leta 3 umre v Carigradu. 43 2 Sixtus treti toga imena Papa., 43 3 Genserik 1 Vandali udri na Latine. Trctyi Zbor Duhovni v Efesu fuprot Kestoriu. 3 3 7 S. Auguftin Biskup i Naucsitcly umre 5 439 Leo imena ovoga pervi Papa. Mamerkus Becski u Frančič Biskup najpervle Precesstc, aliti fprovode zacsc. 440 Marcian Rimiki Cefar pofta. F 3 Kal. Kalccdonfld cseterti Duhovni Zbor; v kom je biloseft fto i tridefeti Biskupov, proti Manakeu i Eutiku. 441 Vandali, zadobivsi Kartaginiki varaš, vcsinissefcgo- fpodari od Afrike. Uršula Devica i oftale nyetovarusiccod AttileKralya jefu pomorjene, 446 Dubrovnik pocsefe graditi. 451 Attila Kraly Nimsku Zcmlyu i drugge Orfage robi i tar- re. Be razbien od Etia Rimlanina u polyu Katalonie. 452 Leo tretinadefti Carigradiki, petdefeti perviRim- iki Cefar pofta, Gerk rojen. Attila zatirra Trogir , Šibenik, Belgrad,Szeny,Pul, Parencu i oftale Grade po Primorju. 453 Attila porrusi Aquilqju i vnoge drugge Varase. 454 Attila ztar 124. letta oshenife novics 1 divojcsiczom jednom, i onu noch, kuje fvatbu aliti pir obversaval, fvojum kervjum jefe zadušil. 45 6 GoriczaGrad u Iftrii zidan be. 457 Ardarik Gcpidlki Kraly Idruggimi Szlovinci, zdvi- gnu vojfku na Attilove fine, ke predobi, i pobi Un- nov visse od 30000. gdiElak najmlajsiAttilovfinpo- ginu. a druggi it csernom Morju komaj vujdc- I ta¬ ko oppade kralycftvo Attilino veliko, ali mallo ter- pechc- tada poginnuse Unni i zatreni bihu. 460 Dincsizich Attilov fin dojde lVojfkomudolnyeSzlo- vinye,podfcde Grad Bossanye,ali razbien iodtiranbc. Ovo vreme ladalje u Liburnij Kraly Kunimund. ki po¬ ginu u Boju. 463 Hilarius Papom Rimlkim pofta. 470 Simplicius Papa Rimfki pofta. 473 leodemir Kralyuje uz Szavu; uze GradNissu, Pri- zrien 1 vnoge oftale. 474 TeodemirKr.podfedeSaloniche.-kepodmityenoftavi. To To letto umri. Tudorich finnyegovnakralyeftvo po- ftupi. Zenon Cefar pofta. lada 70. let. Od ovoga vremena do Karla Velikoga na fucsenizahod nebesePoglavni- ka pravoga Rimlkoga. Ovo vreme vnoge dobre Knyige poginnuse. 475 Odokar f Turingi zadobivsi Rim ucsinife Kraly od I- talie aliti Laske Zemle. Odokar be Kraly Szlovin- cev, kifufe zvali Vcrli ,Heruli i Vandali. Ta Tilnom rukom dojdeu Dalmaciu,Ojača KralyaTatri,kralyeft- vo nyegovozavje, Tvoje rassiri: odtud ide na Lahe. 484 Felix treti ovoga imena Felica Pape fin Ritnlanin, Pa- pa pofta. Zacsc on i zapoveda Crikve od Biskupa Tvetitti. 489 Tudorich, zapovedju Zenona Cefara, Dalmaciu, Re¬ nu i Italiu oflobodi, i onde Gotiko Kralyeftvopoftavi. 45? 1 Anastasius druggi toga imena Papa. 493 Tudorich, ubiusi Odokara,ucsiniTeKraly naLatinih. Gotti veksim delom zavjesse Italiu i Dalmaciu. 498 Si mak Papa Rimlki, pri Sz. Ivannu Lateranlkom, a Lovrenc od druggih pri S. Marie Papa be poloshen. Boetius mudri pilhik bil je ovo vreme. 501 Dojdose Bulgari od Rike Bulge najpri navuftranDu¬ naja u Szlovinlke Dershave. PobiTe s nyimi Arist Vojvoda Szlovinlki, ^kim je bilo 15. tifliich Junakov, i petfto i dvajTet kollij: ali neTrichno: ar visscod 8. tiT- Tuch nycgovih Junakov poginu. 502 Bulgari zegnavsi Gote, Szriem zavjesse. Kraly Tu¬ dorich poTla Pecsamina fVoj£kom,ki Trasarika kra- lyicha prognavsi zavje Szrim grad. Sabiniana Voj¬ vodu Szlovinlkoga priMarovichih pobi. takoMunda V oj vodu ki od Attile zaoftal bisse S zlovinnyem pofta vi. Kopar grad u Iftrij Juftin CeTar gradi. jia 512 Hormosda Papa bep. let. KlodovcusKralyFrancozki kerftife od S. Remigfa. 515 Justin ftarei Drinopolez, seftinadefti Carigraflei, d petdefeti i eseterti Rimlki Cefar , dobri i verni Ker- schanlki Poglavnik pofta. 522 Ivan Taskus Papa Rimtki. 524 Fclix toga imena eseterti Papa, Ta zapoveda bete- shnim zadnyepomazanje davati. Dionish Opat Rimlanin pervi Vuzmeni racsunpocsc.* i Letto od Kristusevoga rogyenja broitti. 52 6 Audion, pobi vsi Verle, iGepide, projde Dunaj, i del Szlovinlke zcmlye, Parmoma> okolu Budina i Bac- ske od Gotov zavje. Kralyuje ovo vreme u Dalmacii i Hervatlkoj zemlyi Szillimir, ali Szellimir,koganikiiShellimirom zovu, Szvevlada Kralya fin. 528 Justinianus veliki, Juftina Ccfara feftrich Ritniki Ce¬ far. Rojen u Prezrienu Raške zemle, Szloven, 3 9 . let lada, i manen umre, Pravdene Knyige Ccfarlke onfpravi. Bonifacius Papom pofta. 5 > 3 ° Ivan druggi toga imena Papa- 53 3 Agapit Rimlki Papa. 534 Peti obchinlki zbor v Carigradu be. 535 Silverius, szin Hormisda Pape, Papom pofta. Mundus Szloveniki i Dalmatinlki Kraly pobife 1 Go¬ ti, i obladan poginu. Konstancian na mefto Mun^ duša poflan odjustiniana Cef. oflobodiSzolny: pre- gnavsi Gotte i oftale nepriatele iz Szloviny i od Du¬ naju. zavje Dalmaciu,Liburniu i Iftriu. 53 7 Virgilius Rimlanin Papom pofta. 539 Sz. Lenard ovo vreme be. 540 Justinian Celar nazad zadobi Afriku,Italiu iDalmatiu. 54 t 541 Neki vele, dabi bil ovoLettodossalizavjelHervatiko iDalmatin)koKralyeilvo Oftrivoj Got Szloven. Ta je zgradil Ostrovicu 11 Dalmacii, i Szloveni gradeč u Szlovenih, fada Stajerikih Kotarih. J43 PelagiusPapa pafta. ovje zapovedal, da popi i redov¬ niki ledcm vur ,kefe zovii horx canonic& , u Cirkvi ima- ju peti. 548 Szlavi alitiSzlovenci pojdose tya do Dracseva. 549 Szlovenci porobisse Drinopolyiku zemlu. 550 Vrativsife zopet nazad v Gcrcski Orfag Szlovenci, pobisse Cefarovu vojlku. Kralyuje u Dalmatii i Szlovinyu Szvevlad Oftrivojev fin. 552 Szlovenci zgorareeseni vlizosev Maccdoniu i Illiriu, i onde oftavsi, prozvasse onu zemlu Szlovenikom. 554 Szlovenci Kapitane i oftale serege Gotike obladassc, Siciliu Orfag robisse. odondefu zegnani od Germana Vojvode Cefarovoga. 555 Ivan treti ovoga imena Papa- 564 Justinus mlaiSzloveny,ofminadeftiCarigradiki,pet- defet i sefti Ritniki Cefar pofta. To lettodojdohu navu ftran Dunaja Avari aliti Aba- ri, i oni Szlovenci. Kraly aliti Poglavnik nyihov zval- feje Ban , od koga Vojvode Szloveniki zovufc Bani. Kraly pako Szrema i vfega Hervatikoga onoga kraja tedaje bilKunimund : toga Abariobladasse, ilftrian- ce. Ovih Abarov Banu Carigradiki Cefari davalifu haraes na letto ofemdefet jezer zlatih dukat: na pot- lana i ilo jezer. 567 Kuga i pomor velik po vfem fvetu be. 568 Album Kraly, putujuchi iz Szriema u Latiniku zem- lyu zgradi Kralyevicu u Primorju Hervatikomu, aliti Vinodolu, kafe fada flara Kralyevica zove. G 569 5 69 Paulin Sztarocsa bishech pred Longobardi prenefe blago Cirkveno i ftolicu iz Aglara u Grade. 575 Tiberius ovoga imena druggi Cefar pofta>lada7- let. 577 Benedik Rimlanin Papa. Abari Sigidun Varaš uzzesse i razorisse. 578 Abari uzese Szrim varaš. 5 80 Okolu ovoga vremena, ali jos pozinc, poeselafe je fe- litti Kranyika Deshela. 582 Mauricius Zet Tyberia Cefara, na Cefaraftvo ztupi. lada 20 let. vmorjen odFokasa. 583 Pelagius druggi toga imena Papa. 584 Abari Szlovenni Zemun pri Dunaju i mnoge drugge blishnye Grade i varase razmetahu. 583 Abari robe Drinopoilku zcmlu tya do Oarigada. 587 Kraly Autariki polla Evina Vojvodu Tridenlkoga f vojlkom na Iftriu, ki,poklambiu porobili posgal mir ucsini, v jedno letto vnogo penez Kralyu donefosse. jpi Abari Dalmaciu napaftuju. Gregor Papom pofta. Ov poese pregovarati Carigradlkomu Patriarki, dabi- fe nepifal obchinlkim Biskupom. Cer trnom e v Cirkvi najbole zaese : i dana ftrane vkorusu poju popi idiaci. 592 Velike škode ikvarc po viemuZapovidnistvuRimikih Cefarov na Izhodu ucsinisse Szlovenci Abari. 593 Umri S. Rubian Szischanin, Biskup Komenlki. Agilus I.ongobardlki Kraly, fpomochu Szlovenov, Padovu zavje. 5 96 RodifeMahometu Arapflcoj zemli varosu Medine, od Oca Abdulahai Matere Emine. 599 Umri s. Adclbert Szischanin Biskup Komenlki. Abari eseterdefet varasev u Dalmacii porobisse, doj- denapomochGvidon Vojvoda, nisto plina i robja otte. 6 00 Banu Abarlkomu u Ciprovcu Itojechemuvjeden den oa kuggc umri fedem fmov. Lon- 5 1 )#S<* Longobardi Abarora i Szlovencem zdrusheniporobis- sc i poshgasc Iftriu. Mauric Cef. po vnogihnefrechnih BoijhIllyrfkuzem- lyu Szlovincem da, od ke dobe i Diacskim, aliti La¬ tinskim jezikom naftafe zvatti Slavoma. 602 Fokas Cefarom poda; 1 Banom Abarfkim mir ucsini. Lada Fokas 8 let. ruke i noge behumu odfecsene, tak vmorjen i v Morje zahichcn be. Agiluf Kraly t pomochu Szlovencev uze Kremonu. 604 S/lovcnci Iflriu mallo da neopuftisse pobivsi iolda- te aliti Vojnike Cefara Gcrcskoga. 605 SabinianusPapompofta. Ov naHore,naMessu ina vecsernyuZvonmizvonittizacse,i tocsinitizapoveda. Lampase takajsevCirkvah dershatti pocse. Knyige nyegove za hudobu nyegovu jefu v ogeny vershene i zeshgane. vmorjen be i fvelikim spotom pokopan. 607 Bonifacius treti roga imena Papa. OvPapa zprofiod Cefara Foke, dafe on ivfi oftaliPapeRiiidkizovuob- chinlki i vfe Cirkve pervi i veliki Biskupi. 609 Bonifacius eseterti toga imena Papa. 611 Heraklius, ki Fokasa Cefara esini vmoriti, Cefarom pofta. 614 Kajan mlaji Abarfki uSzlovcnnihKraly, idefeojlkom u Friul: ubi ondesnyega Vojvodu Gifulfa, i vojfku nvegoyu hametorn pobi. Podfede Vidam grad,koga iz gradlkih zidov zaglcdechi Romilda Udova Giful- fova , zalubife u nyega : pofla k nyemu profce, da uzme i nyu za shenu, i grad za Szedalische obecha Kajan. Pufti nefrechna shena u Grad Abarc, ki nic- dnomu shivomu neproftisse , porashahu vfe, ki ne- vujdosse. Kajan i' Romildom pervu noch obfpa : za tim daju d vanajftim Junakom, da pohlepnoft fvoju s nyimi nafitd:po tom esinijn na kolevnabitti,rekucKj G 2 dale dafe takvoj shenfkoj ftrahoti takov Mush zdrushitti mora. Deusdedit, aliti Bogdan Paga. Isidor naucsitel Hispa- leniki, Gal,S. Martinian Szischanin Biskup Komcn- iki, ovo vreme behu. Kozrod Kr. Persianlki uze Jerufalem. 618 Abari Drinopolylku Zcmlyu robe : od kih Hcraklius Cefar mira proffi. Bulgari Veru kerschanlku priesse ii Carigradu, od Nicefora Patriarche. 619 Privoli na Mir Cefar i Kajan Abarfki Kraly ; i zato 620 Abari pozvavsi uHerakleu varaš Cefara da mir s nyim ucine, na putu medv gorami zafedsimu razbihuga , na tuliko daje farni mallimifvoimi u priproftoj opravi, krunu pod rukav na ruku nateknuvsi, komaj vussel. Abari robilifu v okol blizu Carigrada i vnogo ker- schanlke kervi preliali. 621 Cefar od Bana Abarlkoga mira profi i zadobi. Mahometpofta najpervi Glavar nad Agareni. 6 23 Heraklius Cefar genuvsi vojflcu na Pcrsiance, Cefa-. raftvo fvoje i fina jedinogaupregledbu iobrambu Ba¬ nu Abarlkomu preporucsi. Bonifacius peti ovoga imena Papom pofta. i odlucsi, ki bi Cslovek sto hudo ucsinil, terbi v Cirkev vussel, daga nemore nistor iz Cirkve fillomvun vzeti. Mahomet po napuchenju Ivanna Antiokena i Sergia Taliana aliti Laha Kalugyera Alkoran pifati pocse ; i zapela krivim naukom Kaldeje i oftale Narode Afian- Ike imenuvavsiih Saracene. ^28 Dojde neki Tergovec, imenom Szam, ii Szlovenne , ki Szlovencem fuproti Abarom velik pomochnik be , da jaiem Abarfki zhittise,Szama Kralyem ucsinisse. Ta. Kr. imease dvanajft shen, ke vfe behu Szlovenke: od ■O®# f 3 Jg&e*- od tih prie 12 finov i 15 kcher. Ucsinife kruto jak i zmoshan, razširi kralyellvo Tvoje poKoroscih, i tyado Moravic. 629 Sz. Krisha god i zvisenje od CefaraHeraklia zapove¬ dan be obflushavati, gdabi bil zPersie drevo Sz. Kri¬ sha priel. 630 Honorius Papom Rimfkim pofta. 63 1 Umri Mahomet Turlke vere pocsetnik, koga Turci za Proroka dershe i csafte. 632 Severin Papa Rimlki. Ivan Dalmatin, cseterti toga imena Papa. 63 6 Damask i vef Egiptom od Saracenov zavjet be. 637 Dalmatini podfcdose Sipont na Latinih, ubisse Aja Vojvodu, i Vojfku nyegovu pobisse. 638 Dagobert Kr. Francuzki Abare i Szlovince Tvojem or- fagu blishnye pod fvoju oblaft podegna. Szlovenci fkoro vfu Daimaciu zavjesse .• i prik Morja Italiu robe. Jerufalemdve lette podfedyen vzesseirazmetasse Sa¬ raceni. 639 Veliko pomorftvo po vToj Sirie csine Saraceni. Avari aliti Szlovenci po vfoj Dalmacii robe, rashaju ishgu. Szlavni on veliki i dicsni varaš Szoliny,Dio- kleciana Cefara zmoshnoga domorodno mefto, porus- sise, i Zemlom zjednacsisse; ftari takoj Dubrovnik i drugge velike varase, Grade i mefta. Papa Ivan,millujuchi fvoju domovinu, poflau ftrane DalmatinskeMartina Oppataf vnogimi pinezi,ki od¬ kupi vnoge fuihnye, terjih k fvoim Otcem pofla Ta Oppat Martin pobravnogihfvetih tela imochi po Dal¬ macii i Iftrii, terjih odnefe v Rimu k Papi. ke Papa pesteno fpravi pri Cirqui Sz. IvannaLateranlkoga. €40 Dojdosse iz prik Babinih Gor Hervati najpervo u Dal- G 3 niaciu maciu i ovc vezdasnye HervatlkeiSzlovenfkeftrane, ifvnogimi boji ztirravsi Abare, ovdife naftanisse. Pred ovimi besse pet Brattov Klukas, Lobej, Koftoc- sef, Muklo, Hervat, i dvi feftre Tuja i Vuga. i od nyih Dalmacia, ka je od Morja do Mure i Dunaja dofegala Hervatiko ime prie i dodanasnyega dnevaobdersha. iPersia v Saracenfku oblaft upade. Saraceni odivois- sefe od Cefarov Rimfkih oblafti. 641 Konstantin Szin Herakliov Cefar pofta. od Machehc Tvoje csemerom napojen umre. Antiokia od Sarace¬ nov poterta. Teodor, Biskupa Teodora fin, Papom pofta. 6 42 Heraklion fin Herakliov Cefar Carigradfki RimlkL lada fvoju Materju dve lette. oba v uzu vekivecsnu vershena umresse : Cefaru nofa Materi jezik obre, zan be. PovadiseTe i pobisse Abari l Bulgari. Bulgari obla- danibehu. Kih devet jezer mushi .shenamii deczum idosse pod Dagoberta Kr. Francozkoga : kotcri po- klambile bili s nyegovim dopuschenjem uBavarijjed- no vreme zadershali, u jednu noch po Francozov tol- nacsu, vfikuliki himbenim Zakonom nevolno poklani, porashani i vmorjeni behu. Ciprusod Saracenov vzet be. «43 Konstans, fin Konftantina , druggi toga imena Cefar pofta, Haretnik; od fvoih flug u Sirilkih toplicah v kupeli vmorjen. «44 Martin Papa pofta. Szpravische Biskuplko v Rimu proti Patriarki Carigradfkomu ucsini. Kajan Abarfki Szlovinfki Kr. vojuje fuprot Vuku Voj¬ vodi Furlanfkom , tri dni boja bi, cseterti predobi Vuka, i pobi Vojlku nyegovu. «47 EugeniusRimlninPapa. Tadopufti,datamnicuBisku- pi imajti, ter da pope j, redovnike vuze- 650 5 5 )#&«► <»50 Vitelian od Szenya, Papom Rimfkim pofta. O v za- poveda v Cirkvah orgule dershati. Okolu ovoga vremena nikoteri hote,dafu tri Bratca Ceh, LehiRulf,HervatfkaGofpoda, zaradi ludomor- ftva, fvnogimi priatelymi, flugamiipodloshnikiprik Drave i Dunaja ocisli. i CsehCscsko,LehLesko,ali- ti Pollko, a Rufa' Ruffleo Kraleftvo zakadili. 655 Saraceni Rodus otok zavjesse. iz koga velikuvnoshi- nu zlata iznefofse. i koloss aliti kip Szuncseni kruto , lip, fto i defetnog vifok, ’z esiftoga mjeda napravlen, Shidovom prodasse : koga potrenoga devet fto kamil imello je kaj nofitti. 667 Francuzipobissefe fSzlovenciuKorotanlkoj aliKoro- skoj zemlyi: Boj izgubise, ukomi Vojvoda nyihov Andagis Pipinov fin poginu. 66% Adeodatus Papa pofta. 670 Konstantin eseterti ovoga imena Cefar. lada 17 let ’z polaese fvoje na glavu dole vershen umre. 671 Saraceni Sirakushe varaš uzesse,i Sicilieorfag poro- bisse, potrisse. terfe povernuse uAlexandriu. 675 Saraceni Carigrad podfedose ; i gdabiganemoglibi- li zadobiti, vernuvsife nazad , na Morju ih je vechi del utonul. Abari robe po TirollkojZemli i dalye. 676 Rimlani, to jeft Carigradcsani ( arfe i oni Rimlani zovu> i Carigrad novi Rim, i Carigradlki Orfag Ro- mania ) razbisse Saracene, pobivsiih tridelet jezer. Med Kajanom Kr. Szlovinlkim i med Cefarom pofta mir, da Ikoro vechi del Szvieta poesinu. 677 Bathaja Kr. Bugarom i Szlovincem zapovida. 679 Drugocs med Rimlani i Saraceni mir vcsinyen be: tak, da vlako leto Saraceni Rimlanom dushnibududattitri jezera funtov zlata,petdefet plemenitih fushany i tu- liko dobrih konyi. 6% 1 681 Zbor Cirkveni veliki v Carigradu be. 68 j Benedik druggitoga imena Papa. Ovomu Papi Ce- far dopufti; koga goder od te dobe na Papinftvo o- beru, bude Papa obran i potverjen , prež dalye mo- chi i oblafti Cefarfke- Ttebelin Kr. Szlovenlki i Bulgarlki pofta. 684 Ivan Antiokilki peti ovoga imena Papa. Tafe naj- perviod Biskupov zacsepofvechuvati: iponyemoftai li obdershavaju. 686 Beda pop i muder naucsitely,ovo vreme jeft bil. Sergius Papom pofta ; a neki bilifli drugga dva odebra-> li, Teodora i Palkala. Saraceni pod Kr. Amiratom navalissev AfrikuiLi>i biu, vnogim plinom obogatisse. 687 Justin, alitijustinian mlai, po fmerti Otca fvoga Ce- far pofta. i Saraceni takoj mir ucsini, dafe ima Afri¬ ka i Libia Cefarfke krune pod oblaftpovernutti,i Sa¬ raceni deflet celih let vfaki dan jezero zlatih dukat, i jednogaKonya f poglavitim ditettom namefto harac- sa davati. Vojuje takoj fuprot Bugarom i Szlovin- cem a i dojde tya daSalonichi, ali nazad iduch bi raz- bien, pogubi Vojfku, i fam komaj vujde. 688 Razbivsi mira pogodbu Justinian boja bie ^Saraceni, ali kruto f velikim fvoim kvarom i skodom. Pavel Lucius Heraklion pervi Bnetacski Vojvoda, a- liti Poglavnik v Bnedkch pofta. Fraocuzi (ali Bavari, KralyevFrancuzkihimenom) velikim zlim precsinyahu po Hcrvatfkoj Zemlyi, da Decsicu od perf matterinih tergahu, fikahu,ter pfom hittahu. ToHervati nemoguchi vedi terpitti, zdvi. gnusšfe fuprot nyim, i pobisse vfe Glavare i Vojvode Francuzke. ^ Zato velika Vojlka Francuzka dojde na Hervate : ku nakon fedem Let komaj odolisse:pobivfi vfe , +*Mi7)m+ vfc hametom Francuze 1 Koclinom Vojvodom nyi- hovim. I takofe Hcrvati poftavise A floboschinu 9 kerft od Pape RimikogaprofissejPapaBiskupepofla, od kih behu kerstyeni. Kralyuvalje u to vreme na Hervatih Porin. 69 1 Justinian Cefar Ikupivsi Szlovincev iz Mefie i blish- nyih ftran trejfet tiftiich Lyudi, i poftavivsiim Glava- ra Nevulyu, fAbari mirrazbi. Mujamatpak Abariki Vojvoda podmitivsi na fvoju ftran Nevulyui aotifluch Szlovincev, zrok bi, daoftaleSzlovincef shenamiza- jednoi fDeczum Cefar csiniporashati. BojbepriNi- comedic. Justinian ozvaPapu glavaravfih Popov i Redovnikov. 692 Pobi vsi Rimlane Saraceni pocsehu glafni naftajati, a vlaft i dika Rimlanfka vfaki dan na menye iti. 691 Mujamat f prebegi Szlovinci navali ii Traciu alitiRu- maniu; odkud vnogi plin i robjedepela. Goti iz Arianfke Katolicsanlku veru priesse. 696 Leoncinzvergsi Justiniana f obrezanim noftom, ucsi- nife Cefar. 69 8 AbimelekSaracenfkiKr. navali u Afriku ,ukoj dobit¬ ka ni duggo vshival. 699 Tiberius treti toga imena, (umorivsi LeoncinaJ Cefa- rom v Carigradu Rimlkim pofta. Frigia Orfag, ukom je bila nigda Troja varaš, veru Kcrschanlku prie. 700 Grak,ali Krak,Krakovu varaš iiPoIyfkoj zemli gradi. Rimlani robecK Siriu, dvifto jezer Saracenov pobisse. 70 6 Szlovinci robe Furlane i Longobarde.- dojdose idru- gocs u Furlanlku zemlyu 5 ubisseobadvaVojvodeFer- dulfai Ajaidu i fkorovfu GofpoduiPlemicheFurlan- fke: odkud i velikim plinom i dobitkom povernussefe. 708, Ladasč ovo vreme nad Szlovenci Borut. •' H 709 709 CsernciizAfrikezavjesse(korovef$?anyolikiOrfag. 713 Filip BardefanCelarpofia. ZapovedaPapi Rimiko- mu, dabi kipe nepostuval i nemolil ; zato od Pape Her- etnik ozvan be. 715 AnastasiusCefarompofta,filrtu rukdv kloster od Tvo¬ jega fluge be vershen. Gvo vreme Saraceni Spanyol- ilcu zemlu zavjesse. 717 Leo treti ovoga imena CefarRimikipofta. Kipe v Ri¬ mu i v Carigradu vfecsiniposghatti. v Carigradu od kuge umre. 718 V 5 tri jezera brodih dovezossefe iz Asie Saraceni, ter ’z morja i 'zkopna Carigrad podieddose. To letto 25 jezerSaracenov uBugarikoj zemlipobie- no be. 719 ZulemonSaracenfkiKr.vobfidipodCarigradomumrn Amirat na mefto nyegovo ztupi. 720 Vnogi Saraceni u obfidipodCarigradomod glada,ku¬ ge i zime poginnuse. oftali gdabife domom vrachali, zburkavsife Morje, i ’z Neba ogeny padajuch, jednim delom vtonulli, a jednim zeshgani jefu : na tuliko da. odtrihjezerbrodovniihnegpetvuslo. Terpilloje ob- fedyenje Carigrada dvi cele lette. 72 6 Leo Cefar IpomochumBnetacskumRavennualitiRo- viny varaš od Longobardov oflobodi. 730 Karol Martel v Spanylkoj zemlyi pobi Saracenov tri- fto i ofemdefet jezeri nyegvih ni vech neg jezero i pet fto junakov poginulo. Papa na Ccfara Leona proklyeftvopoftavi: i zabrani- mu vfe dohodke od Latinlke zemle. 73 ^ L)otergnyen bi Exarchatus , aliti Bania v Italii. 74° McdyAvari v Szlovenih velika nefloshnoft i vadba pofta. Konstantin peti toga imena Cefar pofta. Ki gdabi vhu« vmiral, govorilje, daje na vekivecsno fk varjenje ofu- dyen. 744 Huni, ali Vogri velikom vnoshinom dojdose v Pan- noniu ali Slovenlku zemlu; pred nyimi je bilo fedem Vojvod; po imenu Almi, Zabolk 3 Gyula 3 Keund, Le- hel, Berbulko, Vurs. tife najpervo poloshihu v Erde- ly; terfe zato i vezda zove on OrfagNemskim jezikom fzedem Satorov. od tih fedmera ftalischa, ftajnicce, aliti prebivalischa jefu. 746 Ugri projdosseDunaj i dojdose na ovuftranu Szlovin- ne 3 kafe zove Panrionia, privarivsi Szvetopulka Kr. t belim konyem zaZemlyu 3 predkimipa]t:i’zOrfagapo- beshe. Szidilje Szvetopulk Kr. u Welprinu 3 za tim pobeshe ii Veli grad i obdcrsha Gofpodftvo fvoje med Dunajem i Vagon rikdmi. I odtud ona Szlovinlka ZemlaUger.flceime.prie. 747 Dominik MdAagar Szloven, sefti Bnetacflci Vojvoda. 750 Lada u Dalmacii i Szlovcnih Szadimir Kr. 756 Okol ovoga vremena zapovidase Hervatom i Dalma¬ tinom Budimir Kraly Szveti. ov razdili Orfag u dele T i Banic. 757 Pavel pervi toga imena Papa. Ta zacsc Cirkve fve- titi i imenaim davati. 763 Dojde zoper jeden Szlovenflci narodizprik Csernoga Morja, i poftavife poleg vode Artane ali Atarne. 765 Bulgari izvergose Umara fvojega Glavara 3 kogaim Rimlani poftavili behu : i namefto nycga poloshifse TotkaBulgarina Banovoga Bratta. 768 Stefan treti ovoga imena Papom pofla. Ubsini zbor fuprot Konstantinu. 7 69 Karol vidiki Francuzkim Kr. pofta. 772 Adrian Papom pofta. Pofla Karolu vclikomupomoch proti Defideriu Kr. Longobardlkomu 3 koga Karol po- H 2 bi bi i vjeshivoga; i konec KralyeftvuLongobard£lcomu vezda be. 775Saxonci veru Kristusevu priesse. 779 Roland verli vitez,Bert«Karola velikoga feftre fin,od Saracenov, icseterdefet jezer Kerschenikmi pobien be. 780 Leo IV. Cefar fVojlkom ide na Saracene Libiomlke. 782 Konstantin VI. ovoga imena, fin Leov, Cefar pofta 5 lada 11'voju Materju. zvershen beiz Cefarftva; izbod- simu ocsi verglifuga v temnicu. Po nycm jeft ladal- la Matti nycgova Hirenea tri lette, da na nistar dojde Cefaraftvo Carigradfko. Pomoch zacsesse profitti od Karola velikoga Latini i oftali Orfazi naobrambu. . Ovovremeprcnesseno beCefarftvoizLahovnaNem- ce; dva Cefara poftafta biti, jcden Nimski a druggi Gercski, aliti jedenod Izhoda a druggi zahoda Szun- csenoga j arfe obadvazvahuipifahu Cefari iZapoved- niki Rimfki. 789 Szpravische Cirkveno, aliti zbor v Niceni, ofmo. 790 Karol velikizvan oglafil je fuprot Abarom vojlku aliti Rat. kotereje potlam i obladal velikim kervnim pre- leanjem. razmeta KralyevIko mefto Verhunac, aliti Rohunac, odkud Blago neizgovorno odnefe. 796 Himni aliti Ugri fpokornoftyom salyu dare Karolu. 799 Terfattyani uLiburnii ubisse Erika , ali Henrika Voj¬ vodu Cefarfkoga nad Friulom ilftriom poftavlenoga. 800 Karol veliki pervi na NimcehCefar Rimiki vezdapo« fta ^Augustus^ tojeftCseftit nazvan. ladaZapovidnics- tvom 14 let. umre v Aquisgrane varasu. To ifto Letto dojde Cefar u Liburniu, da ofveti fmert Erikovu nad Terfattyani, kako i ucsini fpravi- com p o Kadaloku Vojvodi, koga na mefto Erikovu po- ftavi. 61 #$*• Pokerftissefe Goti. Engelbcrt pcrvi Anglis Kr. pofta. Ovo vreme u Parisu Francuzke zemlye varasu poese- f 'zSkoU^ alitiNauk. 8oa Niktotor aliti Nicefor pregnavsi Hirenu Carigrad- Ikim Cefarom pofta. Pipin Szin Karlov Latiniki Kr. 803 Aron Poglavnik Saracenlkiftrifto jezermi zebranih konyanikov Nicefor a Carigradfkoga Cefara obfedc,i febiga podharaesi, kruto nepravdenim zakonom. 804 Tudor (Koga nikteri Tuduna zovuJBan alitiPoglav- nik Abarlkipriiillycn od Szlovencev, 1 dopuschenjem Karola veiikoga naftanife med Sabariom ali Szombo- telom i med Korotanom , zadobivsi onu zemlu zafe i za fvoje lyučtvo. 80 6 Willar i BeatBnetacskiVojvode,takajsePavelZadar- fki,i Dunat Biskup Zadarfki Poklyifari Dalmatinfki dojdossef darmi pred Cefara Karola, poddavsifepod nyegovu obrambu, nemoguchiih Gercski. Cefari bra¬ niti.- kifu dofta truda imelli ottipajuchife Bulgarfkoj filli. 807 Sardiniu i Korsiku Otoke Saraceni porobisse. 808 Svecia i Dania Orfagi kerft priesse. 811 Nicefor GercskiCefar uBoju od Bulgarov ubien,ki Ca¬ rigrad podfeddose. 812 Mihaly Kuropalat Car u Carigradu pofta. 813 Mihaly Cefar na 2 2. klafna Medeča od Bulgarov raz- bienpri Drinopolu, dossevsi v Carigrad Leonu Ame- niuZapovidnistvo zrucsi,afam Kalugerom pofta. 814 Lajus druggi fin Karolov na Nimceh pofta Cefarom. lada petdvadefeti let, umre u Moguncie Varasu. Krum glafoviti Bulgarlki Poglavnik umre. 815 Lajus u Paderboni na Nimcih ucsini fpravischc u ko- H 3 * tero tcro dojele i Poglavnik Szlovenfki i s nyim vfa vekst. Gofpoda. 817 Kemoguchife pogoditi RimlaniifSzlovinci zakotarcu Dalmatii Leo Cefar Carigradiki pofla ii Aquisgran k-Cefaru Lajusu Poklyifare. Paskalis Rimfkim Papom poda. ovomu Papi Cefar Karol daruva Rim 1 vnogim druggim imenjem. Lyutevid ognyem i shelezom Dalmatiu terre, ali ne prež fvojega kvara. 818 Lajus Cefar DalmatiufLeonomCefarom razdeli. Ovo vreme Lyutivid dolnyih Szloven (to jeft Poshe* ge i Szrema) Poglavnik odvershefe odCefaraLajusa. 819 BornaKr. (kega druggiVojvodom zovu) Dalmatinfki i Hervadki pobife fLyutevidom pri Kuppivodi: ali oftavlen od Gudussanov , od Dvoranfkoga serega zminyen vujde. poginu u tom boju Dragomush taft Lyudevitov, kife Borni kralyu pridrushil be. > Gudussane opet Kr. Borna pod fvoju oblaftpodagne. 820 Dojde od trih ftran Cefarova Vojfka na Lyutovida , alimu nistar nemogase, negposhgavsi kotar nazadot- tide: podpunoma prilili Kranyce i Korošce da odLyu- tovida pod Cefara odftupisse. I tada pervi putNim- ciuKranyfkuiKoroskuSzlovinlkedershave dojdosc, poesesse zapovedani i naftanyuvattife. 821 Umri Borna Kr. i na mefto nyegovo poftupi fmovac nyegov Ladoflav. Dojde i drugocs vojfka Cefarova fuprot Lyutovidti : i neimajuchi prilike k boju vernufe nazad Orlagpo- shgavsi. bz z Dojde iz Latinfke zemlyevSzlovinjc fuprot Lyutevidu CefaraLajusa vojfka treties ; Lyutevid oftavivsiSzifek Varos ! k Szerblyem pobishe : gdi od jednoga Vojvo¬ de v priateliftvo i v dyor prict Lyudevit } neverno u- moriga, moriga, i nyegovoga Varasai imanja Gofpodar fe u- csini. 823 Dojde Lyutovid u Dalmaciu Jc Lindemislu Szeftrichu Borne Kr. pokojnoga: od koga priet, ali do mallo vre¬ mena i vmorjenbe. 824 U fpravischu Frankofurtikomu ponovisse Nemci mir fAbari. 826 Saraceni Pdvimi Bojmi aliti haremioblada-vsi Gerke Kandiu otok pofvoisse. 827 Evgenius druggt toga imena Papa. druggi neki Zin- zin ovO ifto vreme takajse bes-se i imenovan i poftav- Icn papa. Bulgari poDravjf Vojikom dossevsi,Szlovinceposh- gasse i velikim deiampobisse: oftalim fvoje lyude za glavarc poftavise. Dalmatini odftupisse od Poglavnistva Rimiko-Cari- gradikoga } i iami fvoiucsinissefe 5 nikomunehtechbit podlosni. to ucsinisse i blishnyi nyim narodi, Herva- ti 3 Szerbli, Zahulmci, Triblani, Diokletyanii Hipo- gyani. Ier to letto Mihaly Carigradiki Zapovidnik na Kreti otoku fuprot Saracenom Boja biuch tako po- bien be,da neofta shi v kibi liftor glaf od nyega doneflal. Szada opervom zide Bnetacska vojika na Morje fu- prot Saracenom. 828 Saraceni Aiiatici Palestinu, Afrikaniki pako Siriu robih BalderikVojvodaEurlaniki i Iftrianiki iz esafti be zveri shen, da Szlovincem ni pomogal fuprot Bul garom. Te ¬ da Markeftvo, aliti Voj vodil vo } ko je dershal, ucseti- ri Kne^hie razdileno i druggimdanobe. 82$? Bugari nazopet po Dravi dovezossefe u SzIovinyc j i poshgase nikuliko blishnyih S zel. Kralyuje u Dalmatii i na Hervatih Miflav ; koga niki Tomiflavom a niki farno Miom zovu. 830 830 Bonifacius Knez Korsike otoka imallom vojfkom , / prevezefe v Afriku, imed Kartagom i Utikom varas- mi cetiri boja ucsinivsi ob vfakom predobitely ofta : odkud farnim glafom imena nyegovoga Saraceni prc- ftrasseniSiciliuOrfag oftavise,ivdomovinu fvojupo- begose. 832 Giftimul, ali Goftumil Kr. Szlovenjfki, iRaban Boc - tor, aliti Naucsitely, ovo vreme befta, 835 Saraceni Amorejuv Asii vzesse. TeofilaCefaraCa- rigradfkoga dvakrat v bigpotirase : nyegovtabor litiSatore i (tajnice obdershasse. 836 Vnoge kvare csinisse i vnoge varase zadobisse Sara¬ ceni, koteriimfe veksim delom odftraha podasse. 83 7 PofmertiMiroflava,kraIyuje uDalmaciii naHervatih Terpimir • Dvor je dershal u Klussani. 839 Szenyani i blishnyi Hervati robe Friul od Morja i od kopna. 841 Lotarius Lajusa Cefara fin, treti Nemški Cefar. od ovoga be imenovan Lotaringia varaš, i za tim orfag. napotlam, oftavivsi Cefaraftvo, Frater pofta. Okolu ovoga vremena bilifu Poglavniki Hervatlki Vnuslav iDiodor. 842 Sergius druggiovoga imena Papa. Ov najpervi be, kije druggim imenom ime fvoje preminil, i ov obi- csaj i zakon i fada jeft v Rimu, gda poftavlyajuPapu. 843 Saba Kr. Mavritanfki, Vojvoda Saracenlki, Sicilu i i vnoge varase na Latinih porobi. 844 Saraceni po Dalmatii vnoga tolvajftva csine 5 i Du¬ brovnik jako napaftuju. 84) Mihaly treti toga imena Teofitov fin, Čarom v Cari¬ gradu pofta. Basilia , aliti Vasilya febi prie na po- moch, odkoterogr, i vmorjen be. Alfons veliki Kr. Spanvolfki. ^ y lmT ^ Ajdulf Kr. Angliae. Ta pocseharacs Papi odfvojcga imanja i Dcrshave plachati. Saraceni nadikocsisse LatinIkiOrfag,porobisseRim. nazad iduch vnogi v Morju potonusise. 84 6 Illiriu i Dalmatiu Saraceni napaftuju , i presavsi A- driaidkoalitiSzinye Morje, Ankonu alitijakin vara s porobivsi ushgasse. 847 Austrafu Orfag od Lotaria CefaraLotaringieimeza- dobi. 8 jo Celje i Ptuj pocsehufe popravlati. 858 Ivan od Angli#, toga imena ofmi, Papom Rimlkim pofta,abuduchi Shena, za veiiku mudrofti nauk, nez- naduchi, biljePapapoloshen: i nabrejan be odfvoje- ga Diakai porodi opofre d piaca, aliti ter ga, Dete. Od ie dobe i vremena vfakomu Pape, gdaga poftaviaju , moški fpologledaju. 864 Baldonin pervi Knez u Flandrii. Demogoj Kr. i Inig zmoshni Vojvoda na Hervatih go- fpoduju. J 56 Mikula pervi toga imena Papom pofta. MihalyBul- gariki Poglavnik odftupivsiod Gercske Cirkve k Rim- Ikojfe priloshi; Cirkvam i Papi velike dare da. Ta Papa prepoveda Popom alduvati Aldov, ki v praz- nofti ali vlotrie shivu. % 6 j Bulgari fillom orushja Cefarovoga prifilleni, zopet- feCarigradlkomjU Patriarki podloshisse. Saraceni zopet na Latinih vnoga zla poesinisse. Z69 Gerki najpervo poesesse zvonne dershatti, keim Be- neesanidaruvasse. Szlovenci, ki uDalmacii ftahu,razbisse Papine Po- klyifare izCarigradfkoga lpravischaiduche,polovis- se* i vfa pilmaimuzesse. , 876 SaracenivojuvanjefuprotPersianomponavisse. Per- I siani siani f Turfkom pomochom ( kifu teda po Kaukasu, aliti Kukasu gori ftali i zvaliiufe Tattari) obladase. Od te dobe nigdarnifu oftavili Turci Asiu, negivKralye- ftvoivImeSaracenfkopoftupisse, i nye obdershasse. 871 FrancuzifGerki, PapomRimfkimfHervati,Szerblyii Dalmatini ii oftalimiSzlovinlkimiNarOdi,zdru£hivsi- fe, zavjese od Saracenov Bar varos; Hervatfke pako i Szlovinfke Pogla vnike u Dubrovecskih brodih po- flasse za fudinpe vLongobardiu. medtimtogaNeret- vani nvihove hribe i ftanja porobisse. Vernu vsife pa¬ ko od Bara nazad Medvid Vojvoda Bnetacski odver- nu Neretvanom framotu, uesinyenuHervatom, Szlo- viricem, njegovim tovarusem. Po fmerti Demogoja Kr. prognavsi nyegove finove, Szebefiav ali Szediflav, kralyuje po vfem primorju i Hervatlkoj Zemli. 878 Karol Cafous , aliti plesiv^fin Lajusov, Ccfar na Nem- ceh poda. v Mantue Varasu od Shidova otravien u- mre. *u ■ Saraceni iz Sicilia? Orfagapkogafu 47 let dershailiza- vfem ottirani behu. 879 Lajus 'Balbm ^aliti Sviftavcc zvari , fin Karola Plesivca, Nimskim Cefarom pofta. , Vojvoda Branimir, umori vsi Szebeflava, kralyeftvo Hervafko zavje. 880 Metodius Biskup veliki i Apostol Moravlki fada be. Vichin pervi Biskup Szlovinlkiu Nitri fad pofta. Karol treti toga imena, kifcje zval Crassus , to jeft Tu- fti ali Debeli, na Nemcih Rimlkim Cefarom pofta. Saracene iz Latinike zemle pregna. Za tim u veli- kom uboštvu umre. 802 Karol debeli Cefar potverdi josche na pet Ibt mir ^Be- netcsani ii druggimi jtalianlkimi Narodmi, dokon- csavsi csavsi iodlucsivsi dafe jedino voifka zdigne fuprot Szlovincem aliti. Hervatom, kifu ono vreme jako na- paftuvali Morje i po nyem razbiaii. 884 Branflav kralyuje med Szavom i Dravom. 887 Peter Kandian Vojvoda dojde f vojfkom na Hervatc u primorju 5 koterih mkuliko brodov polficse i razbi. povernuvsifepakoni razbisse vojiku nyegovu,nyega ubisse,i federn ny e g vili brodov obdershasse. Telo nyegovo ukradom Iftrianci odnefosse. Otud velik ftrah u Bnctacskom Gofpodftvu. 888 Berengarius esinife zvatti Kr. Latinflei. 88p Arnulf Celar Nimski. Ta prolfase Ugre na pomoch protiSvetovladuKralyu,fvomu nepriatelu. aliUgrom farnim pomočili potreba besse; ke MoravciiSzloven- ci preganyahu. Dojdosse i razglafissefe najpervi put Ugri uSzlovinc, odkud Abare ztirase. 8po Zacsefe Kralyeftvo Burgundilko. Zapovidal je f ovo vreme u Szlovinlkom kralyeftvu Branflav, to jeft medy Szavom i Dravom. foftalim pak vlim do Morja i uz Morje kidal je Muzi mir. To vreme robilje po Szlovennih Zventivlad Kr. Mo- ravfki, fuprot komu Karol debeli tyaodBulgarfkoga Kr. Ladomira pomoch jeli profil. 8p x Nicetich Cefara Carigradikoga Vojvoda, verldfe po- nefe nad Saraceni, ke je obladal. UgriDaciuOrfag, to jeli odTilfc vode u/.Dunaj dolli iduch izprofisse, odkud Abare ztirase, i nyihovo irne tedafe dotergnu. SzlovincirazbisseBavareiFrancuze,ipregnavsiMar- komane, orfag nyihov,kife fad Mcravia zove,zaviessc. Kraiyuje 11 Dalmatis i na Hervatih Muzimir. 892 Eormosus iSerguis Pape najediio.es bifta. Sergius od Formosusa obladan i vmorjen be. Ar- Arnulf Cefar robi i shge Moraviu. Leo Carigradlki Cefar naprolfivsi Abare Ugre, da oni po Dunaju na jednu ftran udreju na Bugarc, a on i Ger- ki od drugje Hrane. vnogi Bugari pobieni i nyihov orfag poroblen besse. S93 Velik Boj u Bavarii iUgri. 894 Stefan sefti toga imena Papa. Formosa Papu csinil je iz zernle zkopati, telo nyegovoflechi,terdruggimi nedoftojnemi fvittami oblechi, dva perila na defnoj ruki odfechi i v Tiber voduvrechi; potomtoga vfe nyegove Dekrctume aliti odluke i csinyenja zaman ina nistar dershatti, dokoncsa i zapoveda. 896 Umri Fridrik Aglarlki Sztarocsa, kije obranil Friul i Lasku zemluod Ugrov, i pocsclfvetkuvatiDancsifto- ga Zacsetja B. D. Marie : rojen Hervat. Ugri pobissefe t Bulgarmi: ter da prem Bulgari do- bitnikioftassc,.nistarmanyepoginuih utom bojudvaj- fet tilTuch konyonikov. 900 Ugri Moravlku zemlu i blishnye Bavarfke kotare za- vjesse. fuprot nyimfe podignu fvelikum fillumLajus Kr. Arnulfov fin, i s nyimi kruto lyut i kcrvav boj ucsi- ni. 901 Ugri robe Korosku zemlu, gdiih poginu 18. tilTuch. Navalisse na Lahe, i ondenezgovorna zla pocsinisse. 903 Lajus cseterti toga imena, Arnulfov fin, RimlkimCe- farom na Nimcehpofta. UgripoNemllcoj,Francuz- koj,i Latinlkojzeli robe, vmarjajuishgultakvumne- milloftyum, dafu cslovecsanlko mefo jilli i kev pili, namefto drugge jiftvinei pirvine. 906 Ugri Gerke predobivsi, pod haracspodgnasse. 907 Krištof Papa, lillum zvaje Papinftvo,’zkoga pakoze- gnan be. 909 Ugri f Belengariom Kralyem na Latineh pobissefe, i Kruto ncvolyno predoblen be. 910 910 Saraceni Afrikanlki u Napuhi i Kalabriu navaiisse. Mihaly Ban Hervatlki ulovi Petra, Bnetacskooa Voj¬ vode fina, gdabi bil issal iz Carigrada.* i poflaga Si- munu Kr. Bugarlkomu. 913 Pocsetek Reda Klunianlkoga pod Otonom. 914 Tam ifla v veliki Vojvoda aliti Kr. Hervatiki ovo vre¬ me be. - ' > 915 Ugri floshivsife ^Berengarion^vnogekvare na Lati¬ nih i Nemcih ucsinisse. od Nemcev pako i Bavarov pobieni. 917 Ugri Nemsku Zemlu robech, shguch i zatirajuch tya do Fulde varasa dojdose. 920 Ravnal je ovo vreme Hervatc Mihaly Ban. 922 Ivan, ki za gore povedanim Ivanom ftol Rimlki 1 Pa- pinum fillum vzel besse, zatofe neracsuna meddrug- ge Pape;ar je bil lekmeftu opet zegnan. 923 Bnecsanivojujufuprotlftriancem .* izavjcsse velik del Iftrie .* idosse i na Dalmaciu, ali iz nye verlo odtira- ni behu. 924 Karol Simplex , aliti Profti Francuzki Kr. od Heribarta Kneza Veromandlkoga vlovlen i vuzu poloshenvPe- rone Varasu nakon tri lette umre. 928 Heneti, kife Szloveni imenuju, pobieni jefu na Nem- ceh. 931 Csehi fvoim Vojvodom Spirenom veru Kristusevu priesse. 934 Sagir Saracenlki Vojvoda lavfom vojlkom pri Fraxi- netu pobien be. 935 Saraceni Genuu varaš uLigurie na Latinih porobisse. 936 Simeon BugarlkiKr.vojujcfuprotHervatom* aliifam poginu, i vojlka Ikoro hametom bi mu pobicna. Her- vad zatim robe sirom po Bugarlkoj Zemli. 93 8 Ortoperviimenaovoga Rimlkim CefaromnaNemcih pofta 3 lada tridefeti let Poglavnicstvom. Pri- Primiilav iBoleflav Poglavniki Hcrvatfkibihu u vitc- skoj igri pri Cefaru Nimskom. 5141 Stefan ofmi. ov najpervi 'zmed Nemcev Papa be. Hugo Kr. Latinlki, Fraxineta vlovivsi, Saracenlke brode zeshga. 944 Radimir Kr. od Gallicie velik,ti vojfku Saracenfku u Spanyolfkoj Zemli pobi 949 Pribina Ban ubi Miroflava Kr. Hervatfkoga. 951 Saraceni Pulyu, Kalabriu i Lukaniu velikim pomorom i pogorom napaftuvase, razbieni od Alberika Mar- keza. 952 Saraceni Beneventum vzese i poshgase. 953 Roman mlai, Carigradlki Cefar pofta. Veromand Spany/ki Kr. f Saraceni Boja bie. 955 Ugri od Otta Cefara poleg Augufte varasa pobieni. 95 9 Nicefor druggi toga imena Celar v Carigradu. Sz. Vuk Biskup Ratisbonfki ovo vreme be. 96 1 EnekKnez Bigorcie, pervi Kr. od Navarre. 964 Zvershen be Ivan Papa, i Leo namefto nvegovo polo- shen. Benedik Papom poftavsi v uzu vershe Leona v Ham« burgu, gdi i umre- 965 Kr. i Orfag P 61 ylki poftasse kerscheniki. 968 Dokoncsallofeje Kralyeftvo na Latinih, buduch ze- 1. gnan Aldebert Got, aliti Szloven. 969 8z. Stefan Kr. rojen od Gejfe Vojvode v Oftrogomu 5 i od Sz. Adelberta BiskupaPragficoga kershen jeft. Szlovinci Neretvani prevezossefe u Italiu , Saracene pobisse,potukose i’z Gore Gargana žignasse. 97 ° Saraceni Konsenciu varaš nazaj vzese, z koga mallo pervie od Ugrov ottirani hehu. DvicsiilavKr.Dalmatinfld,Hervatlki,ovo vreme lada. 971 Ivan Zimiska Carigradlki Cefar. 9 76 97 6 Bnecsani dojdosse na Boj t Koparcsani ulftrii.pod- dassefe Koparcsani,i obdufhiesscfe davattiBnecsa- nom vfakoletto fto vidar vina. 977 Vafily Carigradfki Cefar pofta. Ottesse SaracenomKrctu aliti Kandiu Ottok,i Voj¬ vode nyihove polovisse. 98-2 Otto druggi, nefrichno Boja bie u Kalabrii. 984 O-tt.o treti ovoga imena Cefar Nemški pofta, lada 19 Let i v Rimu esemerom napojen umre. 988 Hugo Kapct pervi z ovoga pokolenja , koje i vezda lada, Francuzke Kr. i Poglavnik pofta. 989 Vcf UgerckiOrfag po Gejzi Vojvodifveti kerft prič. 990 Terpimirkralyuje u Dalmatii i na H'er vatih. 991 Suring Kr. Dalrnatinfki i Hervatiki; zegnan izkra- lycftva od bratta Murcimira : ter dosavsji v Trogir vesini priatelft.vo {'Bnecsani, i HikleuBnetacskoga Vojvode kcher Stefanu finu fvojem zarucsi. 992 Elcctori aliti Zborniki, na Nimceh, ki Cefara obira- ju,jefu poftavleni; nyih je fedem : tojeft triArkibi- skupa aliti Erseka,triHercega aliti Vojvode, i Kra- ly Cseski. 994 Dercsiftav Vojvoda , Kfessjrnira Kr. fin, Dalmatin- Ikimi Hervatikim Kralycm nareesen i pozdrav len ovo vreme be. - . 995 Ivan, toga imena 17. Gerk, Papom pofta. 997 Umri Gej za Ugerlki Vojvoda. Bnecsani, buduchife objaesali, nehotehu navadni Haracs davati Hervatom od Morja: i zato Lyudc i Brode BnetacskeBan Hervatfki, po zapovidi Kra- lyevoj plinyase. odtud Bnecsani Vojfku veliku po Morju zdvigose; prtdaim-fe Iftria, i blishnyi Otoki Creff, Kerk, Rab i Pag. odtadTe poesehu knezovi Bnetacski DaUjiatinlkih Vojvod imenom diesiti. 999 &<► ppp Egiptci porobisse Jeulfalem. 1000 DiokleuuDalmacii aligornojHervackoj ženiliSztol- no i Ersecsko. najpervo mefto Gabrilo Bugarin poshga. 3 . Sztolne Cirkve Szenylke turren, aliti zvonik vczda je zidan. 1001 Sz. Stefan fin Gejze Vojvode od vfega Ugerckoga ludva i Orfaga obran i imenuvan Kr. pervi,korunyen. Boleflav Hrabri Vojvoda,pervi Kr. Polylki, od Otto- na tretoga ucsinyen. 1003 Henrik Szveti, Santavac zvan, Cefarom na Nem- ceh pofta. ovoga feftru za shenu je imel Sz. Kraly Ste¬ fan, od kotere je rojen Sz. Emrih. ItaHenrikCe- far najpervi jeft odebran od zgorarecsenih federn Zbornikov Rimlkoga Zapovidnicstva. 1005 Sergius cseterti ovoga imena Papa. Tranfilvani, aliti Erdelci vcru kerschanfkupnesse. 1007 Benedik ofmi toga imena Papa. Saraceni od dvihftranna Latine udrisse; vzesseKa- puu varaš, i Bar obfedyenjem filluvase. 1009 Oto Bnetacski Vojvoda v 18 lettu buduchi uze Kr. Ugerikoga kcher za Shenu. 1010 Ferdinand pervi na Spanyolih Kastelfki Kr. pofta. jo 12 TurciJerufalem ottese Kalifi Persiancu. Pocsetek Reda Kamaldolenfkoga od B. Remigia- 1013 Henrik Cefar vzeKapuu odSaracenov,i nye pregna iz Latinfke vfe zemle. 10x4 Ramir pervi Kr. Aragonlki. 1015 Krcsimir vlaftelin i Kr. Hervatlldovo vreme bt*. 1017 Red Humiliatorum , aliti Ponižnih zaesefe. 1018 Rufli obladani od Polyakov ucsinissefekerschenici. Kalifas Aegiplki Szudec { Turci i Saraceni porobi Cirkvu Boshju v Jerufalemu. Otto OttoBnetacsliiVojvodajdojdcivojfkom na pomoch Zadru ioftalim varasem Dahnatinjkim fuprot Kre- simiru Kralyu Hervatlkomu, ki ona meftai otoke ro- blase: tcdafe podasse oni otoki Vojvodi Bnetacs- komu po fvoih Biskupih. odkud Bnetacski Vojvode i Dalmatinlkoga Vojvodftva ime priesse: aliim bi prepoviddano. 1019 Gvidon Aretinfki pervi zmifli Muficu, aliti floshno- glasje, i nye seft znamenov. To letto Bulgarfku zemlu podafe Ccfar Carigrad- jki podbi. Blishnyi Bulgarom Hervati takojfe Čaru podasse i dva bratta nyihoviPoglavniki:kotereCe- far obilno 1 darminadili,i i csaftmi. Szamo Szrem PoglavnikSzremikiNeftonyinbrat 3 nchtiobiaftCe- farovu prict. Ccfar pofla Jcnyemu Diogenaupokli- farftvo: ki Szrema na brig Save dozvavsi na veru i s nyim govorech hangyarom aliti erfakom ubodega i umori: ovak f blishnyom vojlkonijnisto fnagovo¬ rom nisto ftrahom Szriemvarasuze,aUdovicu Sre- movu u Carigrad pofla , gdi jednomu Vlaftelinu u- dana ofta. 1025 Konrad na Nemcih Rimiki Ccfar, fin Henrikov, od Viigrov pri Augusti pobien. Heliprand pervi Milanflci Vojvoda. 1029 Ovo vreme bil je Ban Hervatiki i Dalmatinfki Voj¬ voda Godemir. 1030 Jadrechi po Morju vjednom brodu 'csetiri Bisku- pa gornye Dalmacie, to jcft Kotoriki , Antibar- Jki,Dulcinfkii Svacki, iiSzplit lc duhovnom Zboru, hudim vetrom na skol nanesseni, ibrodom razbie- nim potonusse. odtud ove csetiri Cirkvc odSzplit- Ike ftaressine odtujene novoga Jerseka zadobisse Cirkve Antibarike. K i°33 1031 Benedik 9. Papom pofta. ov Papinftvo (kako nikte- ri govore ) je bil za penezi oddal 1 Kampan Mudri ovo vreme jeft bil. 1033 Vnogi nepriateli nazlobujuDalmaciu. Saracenipod Korkulom razbieni od Dubrovcsanov i Nicefora. 103 5 Miha! eseterti Carigradiki Cefar. CheanDalmatinfki i Hervatfki Kr. ovo vremebena- paftuvan f vojikom od Sz. Stefana Ugerlkoga Kr. najvech po Szminderikoj zemli, kale fada zove Szerbfka. 1038 Premeni iz ovoga fveta Sz. StcfanKr. navclikeMes- sc den, pokopan i'velikim plaesem tiztolnomBel- gradii, vCirkvijkuje fam zidatti csinil. ladal je fTi¬ gri 37 let. Oftrogoniku i Kalacsku Cirkev zidati u- esini, i velikim Blagom iimenjem daruva. vnogeta- kajse drugge Cirkve nacsinyatti ucsini. Rodil je bilSzinablashenogaEmriha, loterijo pred oesinom fmcrtyom premen ul. Peter NiemecdruggiKr. Ugercki,Brattich aliti Szi- novec Sigismunda Voj vode Burgiindfkoga, od feftre Sz. Stefana rojen. 1040 Henrik III. lin Konradov, CefaromRimlkim na Nem¬ cih pofta. lada 17 lat. Ov Cefar HenrikvRimu zpravische ucsini, v kojem Benedika, kije bil oddal, i Gregora, kije bil kupil Pa¬ pinftvo, poleg nyih zaflushenja je kastigal obadva. Silvestra takajse zverske, ar je i on 1 mitom Papin¬ ftvo dobil bil. 1041 Gdabi gizdavo, oholo, okorno i zkupo Peter Kr. U- gerzki gofpoduval, vun’zkralyeftvazvershenbe,od Ugrov. To ifto letto Aba Uger Kr. be obran i krunyen. ta je bil fvak Sz. Stefana Kr. buduchi pak nepraviesen ine- 7 S i nemilloftiven, zato be vmorjen poleg Vode Tiftc, pokopan v Klostru Saar. Gregor VI. ovoga imena Papa. ki ftol Sz. Petra za peneze kupi. Kelomin druggi toga imena Papa i Biskup Rimlki, po zgorareesenom Gregoru pofta. 1042 Stefan, koga i Voli lava zovu, Illirfke gore, Tri- balle i Szerble zavje, i Poglavnikomfe ucsmi; Ru- menfke aliti Drinopollke kotare robi. Po fmerti nvegovoj Mihaly Trivalllci i Szerbiki Zapovidnik { Cefarora mir i prietelftvo ucsini. 1043 Mihaly peti Kalofatich eseteri melTeca Gerckim Za- povednistvom lada. Konstantin Monomachus Cefar Carigradlki pofta. lada 12 let. 1044 Opet Peter Niemec gori imenuvani, po fmerti Abe Kr. od Henrika Cefara na Ugercku zemlu dopelan i noviesu Sztolnom Belgradu korunyen be. 1047 I toga PetraNicmca Kr. Ugri vmorisse. Pokopan v Pecsujfkoj Cirkvi, kuje zidatti vcsinil. Vnogi Ugriodvergosefe od vere kcrschanfkena fla- ri fvoj blud. Andre eseterti Kr. Ugerlki pofta. Rodi dva fina, Sa¬ lamona i Davida Salamonavpetomlettubuduche- ga ucsini koruniti na kralyeftvo. Concitium , aliti Zbor Duhovni u Vercellah proti Be- rengariusu,kiieft govoril proti Oltarfkomu fvetftvu; i odzva fvoj blud pred vfem Zborom oesivefto. iotjV Po fmerti Kalirc, Carigradlki Gar fDobirom (inom nyegovitn mir ucsini i s nvegvim dopuschenjem Cir- kvu Boshju v Jerufalemu popraviti ucsini. 1051 Sadok pervi Gofpon Turfki be. Sz. Gal ovo vreme jeft bil. K jt Vik. S«* Viktor druggi ovoga imena Papom pofta. csinil je Zboru Florencii. 1056 Teodora TeftraZoesfvoimfinomMihajlom seftim la- da 3 letta Cefarftvo Carigradiko. Robert Nortman Kapuu varaš, koga Saraceni behu podlelli,oflobodi: i Gerke snyimi lloshene izKala- brieztirra,oftavivsi farne Redovnike. 1057 Henrik IV toga imena, po Otcu Tvojem,Cefarom Niemlkimpofta. lada 5:0 letproti voli Papinoj,iod Tvojega fina v Loidi varosu v uzu poloshen od veli¬ ke tuge i shallofti umre. 1058 Isaacius Komnenv Carigradu Gercski CeTarpofta. 1059 Andre UgerckiKr. ii Vojfki od Bele umorjen, ivklo- struSz. Andrasa uTihonu blizu Balatoma vode,ko- gaje Tam zezidati ucsinil, zakopan be. Ovo vreme kralyuvalje v Dalmatii i na Hervatih Kressimir, fin Kr. Stefana; a Ban zvalfeje Gojzon. Pridassefe Beli Ugerlkom Bosnyaki, tu pravicuod nyega zadobivsi, da Tami izmed Tebe odibiraju Bana fvoga, koga Kr. Ugerlki da potverdi. I tako bi odi- bran pervi Ban Ivankotromanovich. 1060 Saraceni, ki okolu Antiokie i CeTaree roblahu, jeTu raztirrani, i vkrotyeni. 1062 Bela 5.Kr. Ugercki, Brat AndreaKr. obladavsi Brat- ta Tvojega, kralyem Ugerckim po nyembepoloshen. armuje bilo shal, dafu bilikoronuliSalamona Szina Andrejeva, dete mallo. ImeljeBelaKr. SzineGcj- lu, Ladiflava i Lamperta. Ov Kr. je zaesel na U- grih freberne peneze kovatti, mertuke i vage der- shatti; i dafe oddaje vfakc verlti marha za plachu i Tvoju cenu. Vugre, kifu bili od vere kerschanlke odftupili, vTe esini pogubitti. 1064 Do j de v Trogir Sz. Ivanmefta onoga Biskup. 1665 UmreKraly Bela, pokopan vkloltrukoga Tam zi- datti 77 datti vcsini, Lep Szakzard na Vugerfkoj zemli. Stefan toga imena deveti Papa Rimlki. ta Cirkvu Mediolanfku 11 Rimfkoj dopela, arfeje bila od nye odvergla odlucsilla dvefto left. Teodora Devica Čari gradfkim Cefaraftvom dve let- te jeft ladalla. Benedik deffeti ovoga imena Papa pofla. Konstantin od Hacziapred fmcrtyu Carigradfkim Cefarom obran be za fvoju dobrotu. Mikula druggi ovoga imena Papa od Kardinalov o- bran. ucsini fpravische i naredi, da Rimfki Biskup ali Papa nemafe od druggihobirati neg od Kardina¬ lov farnih. Dogrissa gruggi Turlki Gofpon ali Vojvoda. Salamon Sz. Kraly Ugerfki, pofmertiBelepomoGhu Henrika Celara, komiije bil dal kcher fvoju za she- nu, novicsv Belgradu korunyen be Ugerfkim Kr. Ov Kr. fvoimi ftricsichivojuvalje proti Csehom,kifu Ugerfki orfag robili ishgali. Stefan, Kr.Kresimira fin, Vojvoda Dalmatiniki. Alexander II. Papom.pofla. O v Papa zapoveda, da nieden redoven iCirqueni Cslovck csaftiSzvetovne neprijemle. Konstantin Angel naCefarftvovCai igradupoftupi. Vandali i Szlovenci krive Boge mol!e. 1070 Renan Diogenes Cefar v Carigradu poftajodMiha- \a nekoga ofleplen be. 1072 Kralyuje u Hervatfkih Dershavah Kressimir mlai. Ban nyegov bil jeZvonimir. . Pocsefe Red VaUisumbrosa od B. Ivanna Gualberta. 1074 Gregor VII, imenovan pervle negoje Papom portal Hildebrandus. ov PapaCefaru Nemskomu fuprot je ftal,branechiflobodu Cirquenu. Zapoveda,dafe ne ji mefopoSzobote. Her- Hervati i Szerbli navalisse ivoifkom na Bugare , hotejuchiih podfe podgnatk nikuliko mcfti onde u- zesse i vnogo zla pocsinissc. 1075 Mihaly fedmiCefar :,opet po nyem Konstantin Cefar Carigradfki pofta, fin gorerecsenoga Mihala. Nortmanni uKotare Dalmatinfke navalisse. Vnoge nefloschine v Hervatlkora Orfagu. Szlavich Ban Zvonimira Kr. izkralyeftva izvershe,v uzu po- ftaviKralyemfe ucsini, a Petra za Bana uze. 1076 Zvonimir Papi Gregoru utecsefe, podloshivsimufe i pod haracs vfakoletto dvifto Carigradlkih zlatih du¬ kat. Zato Papa pofla dva Cardinala t krunom, i krunise Zvonimira, kife prezva Petrom, i Papi vno¬ ge dare pofla. 1077 Salamon Kr. Ugerfki od fvoih Ztricsichev ’z kralye- ftva i’z Orfaga zegnan be, v Pulu Ifirie varasu fra¬ trom pofta, i onde umre. Gejza fedmiKr. Ugerfki, pervorojeni fin Bele pervo- ga,zegnavsi Salamona KralyemUgerfkim pofla. Dva fina jeft imel, Kolomana i Almufa. tf vremenu ovoga velik glad jeft bil na Ogrih, i dra« gocha vfake ftvari. Umre, i pokopan jeft uVacu, v Cirkvi ku je bil fam zidati vcsinil. Gibert neki na Nemcih od Cefara Henrika i od ne¬ koliko Biskupov Papa besse poftavlcn, i imenuvan Kelemin. Papa Gregor VII, ucsini Kralyem Szlovenfkim Mi- hala Vojvodu Szerbfkoga. 'Turci pofvoisse vechi del Afie. 1080 Sz. Ladiflav ofmi Kr. Ugerfki. Vnoge vojfkci ve- bka vojuvanja poti Tattarom i druggim luprotivni- kom jeft vcsinil. Alex Isaaciev fin v Carigradu Cčfarompofta. Red Red Kanonikov, kile zovu Regulares , pocsefe. Viktor treti ovoga imena napapinftvopodupi. Bruno ’z Kolonie Kartusianlki red zacseiiFrancie,i ovife imenuju Nemi fratri. 1085 Vladiflav Vojvoda pcrvi Kr. Cseski nazvan be. 1086 Moravia zdrushife Cseskom kralyeftvu. 1088 Matilda oftavi patrimomum^ alitiocsinftvo,Sz. Petra zvano,Papom. top 1 LadiilavKr Ugerikinavaliv Hervatfku zcmlu,ipo- ftavi onde Kr. fvoga. Bratticha Alma. 1094 Verban II. Papom poda. Szpravische ucsinyenobe u Avernie za ofiobojenje zemle Jerosolemlke od Saracenov. 1095 Umre Sz. Ladiflav Kr prež odvetka. pokopan u Va- radu,u Cirkvi, kuje zidativcsinil. Koloman deveti Kr. Ugeriki, Szin Gejze Kr. bil je kratek Cslovek, santav, i ne mogal zgovarati. Ovje bil pervo pofvcchen Biskup Varadfki, oftavivsi i Biskupiu i popovftvo zvergsi,Kralyem poda.- nefre- chen fvomuorl'agu,hud i nepraviesen Cslovek. Csi- nil je oflepiti Brata Tvojega rojenoga Alma i Szina nyegovoga Belu. Potomtoga Alma Brataivmoriti je vcsinil v Cirkvi Demesienfkoj. Ovo letto vnogo kerschenikovjepobieno odSarace- nov pri Cinici varosu. jo96 Iz viih Oriagov kersheniki,popi, i redovniki na voj- ikupocseliiufezbirati,daoflobodejerufalem, ifzve- tu Zemlu od Szushanvdva i vuze Saracenlke. 1097 Ova vojika kerschanika blizu Nicese varasa dvakrat razbi Saracene, i zadobi JErakleu i Tarsus Varase. Sz. Anfelmus ovo vreme jed bil. Beikiarok Turiki Gofpon. 1099 Kersciicniki u Antiokie ztirrase Saracene, kufuob- fedyc- 8 (>}$£«► fedyenu dershallijcdannadefte meftecev. poginulo- je Saracenov na ftottinu jezer. Ovo letto Cifterlkoga reda Fratri poftasse. io $9 Zemlu i varaš JeruTalemlki kerschenici oflobodisse: kiifu Saraceni csetiriftoiseftdeTetletladalli. Got- frid Lotarinlki Vojvoda, kife je najpervi na zid zpel, za KralyaJerufalemikoga odebran be. To ifto letto podignuTe iz Babilonie fto jezer konyi- kov, i csetiri fto jezer pifcevnakerschane.- ovihpak neg pet jezer konyikov, a petnajft jezer piscev, do- csakaliTujh, i s nyimfe pobivsi obladasseih : poginu totu Saracenov fto jezer, i kerschanijerufalem ob- dershasse. Iloo Gotfrid Kr. Jerufalemfki uze Askelon, i vnogozlata u nyem zadobi. ter to ifto letto umre. na nyegovo mefto poftupi Brat nyegovBalduin. Paskal druggi imena ovogaPapompofta- Ovu Tvo¬ je lifte ne Cefarovoga ladanja letta, nego Tvoja za- csel je pifatti. Tri ovi Albert, Tudor , i Magniulf PapinftvojeTu li Tebiprilagali,inaztoluSz.Petraho- teliTu Teditti. Paskalis Papa proti Gilbertu (kiTeje takajse na Papinftvo bil poftavil) jeft vojuval. Kralyuje ovo vreme u Dalmacii i na Hervatih Bo- din Kr. noi Balduin be obladan, daje komaj vussal. 1103 Boemunda Kr. od Apulie, ki je na pomoch !c Jerula- lemu Tvojfkomhodil, Saracenirazbisse, i shivoga v- lovisse. Koloman Kr. Ugerflci dojde f vojfleom u Dalmaciu, ka neimejuchiKralya vlaftovitoga,a GoTpodu medy Tobom nefloshnu , podamu-Tenajpervo Split, za tim Trogir, pak Zadar. 1104 Akaron varaš Paleftine kestyani podTedose, i vzese. 1105 1105 Velik del Saracenfkoga naroda kerschenici zatresse. Alexius Cefar Carigradfki pogodbu mira od Bal- duina prifillyen prietije moral. Bnetcsani varaš Zadarfki zavjesse. 1106 Balduin Berith i Sindon varase priMorjuodSarace¬ nov uze. 1107 Henrik peti toga imena Cefar na Nimceh po Otcu fvojem pofta. 1 n o Peter Dalmatinfki i Hervatfki Kr. Alfons fin Henrika Kneza Lotaringiaepcrvi Kr. Por- tugallki. 1113 Saraceni iz Persie v Jerusalcm/ki Orfag navalisse, i serege kralyeve potirase. 1114 Imal je Koloman Kr. Ugerjfki dva fina Ladiflava i Stefana, umre hudo, kako jei shivel. pokopan be v SztolnomBelgradu. Stefan, da prem mlad, Kralyem pofta. 1 115 Kralyuje u Dalmatinfkih dershavah Juraj: ki proga- nyajuch ivuzech finovtefvoje,zvershcn bi ’zkralye- ftva. i Grubissa finovacz nyegov na kralyeftvo uzvi- seni krunyen u Zkadru : nakon fedem let ubien od ftrica Jurja : ki opet kralycftvo zavje. Ordelaf Vojvoda Bnetacski fponiochum Čara Cari- gradfkoga ide u Dalmaciu , varaš Zadarfki uze , a Grad nemogase. m 6 OrdelafVojvoda Bnetacski fHenrika Rimfkoga, i Alexia Cefira Gcrcskoga izevfumfvojumfillumide na Dalmaciu, razbivsi Bana i Llgre, Grad Zadarfki priddamufe. Dale iduch,uzetverdi Grad Šibenik, nyega razmeta, Szplittakajse i Trogir priddamufe! .1117 Ugri navalisse u Dalmatiu. zide fVojfkom fiiprot nyim Ordelaf Voj voda Bnetacski, pobile s nyimi raz- bien, i ubien ofta. L * irr8 tii8 H19 Po fmerti Balduina druggoga Kr. Jercidlimfkoga, druggi toga imena poftupi na kralyeftvo,ki Kr. Per- sianlkogioblada i vmori. Kr. Damaskogav begpo- ftavi: neg od Partomfkoga Kr. obladan, vjeti prik Efrata reke v fushanydvo podan be. Pcan Angel Cefar Carigradfki poda. Galefius druggi imena toga Papa. Toga je Citici- us Rimlanin v remnicu bil vcracl. Temj)lanor:iw 'aiiti vitezov Cirkvenih redvezda ježi- eset: Taka:j'sc red Prcinonstranlki. Balduin nakon poldruggo letto dan 'z vuze vujde ik fvoim fe je po ver nul. Kalixtus druggi toga imena Burgundyanin Papom poda. ovnikteroga Gregor a, kifeje-tdkajse Papu ime¬ nu val, v kloster zatvori. v Lateranu Zpravische v- esini ■ potverjenje Biskupov od Gefara odevzek febi. Gossa Kr. Saraccnfki u Aifriki be. Ruggiercsinife koruniti nakralyedvo Sicilie. 1122 DominikMihaly Vojvoda Bnetacski vnoee kvarepo- esim Saracenom, zavje Tyrus i joppen £ pomochnm Dalmatinik um. Bnecsanom velike i loboschine i pra¬ vice dane behu. 1123 Doklambife biliDalmatini okulu fvete Zemlena Voj- fki fBnetacskim Vojvodom zadershalli, Saraceni Trogir varaš porobisse. i 1124 Stefan Kolomana Kralya fin dojde v Dalmaciu. 1125 Honorius,druggi toga imena, Papa Rimfki. Csetiri do jezer Saracenov,a kersehenikov tri jeze¬ ra, pobihufe, i kersehbniki fpomochu Boga, obla- dasse : ledeni jezer nepriatelovpobieno be, apetje- zer ih je potonullo. 1126 Lotarius CelarNicmskipoda. Rimlkepravde,sko. le i nauke opet napravi, i dober red u tom naesini. 1127 «• 381(8 ?)&&«* ii2'7 Ovo letco u Siric Kerschcnici dvakrat pobisse Sara¬ cene. n29 Kraly Askalonitanfki jako ztešnyen ht od Balduina, a Kraly Damaski u trih boih obladan. ‘~ 1130 Umri Balduin treti Kr. Jeroiolimitaniki , po kom Fulko Kr. csetcrti odcbran be. Innocentius druggi Rimlanin, Paponi pofta* Popa, kibife zbial, prekletoga zapoveda biti. Nekojega Anakleta, kile je Papu poftavlali imenu- val, u zboru Klaromontanfkom zkvari i prekle. 113 1 Stefan Kr. Ugerlki, gdabi bil videl, da nema poro¬ da od shene fvoje , fratrom pofta , odftavivsi kra- lyeftvo. umre, i pokopan bcv-Jegre .'zJegrau Varad telo nyegovo preneseno be. Bela druggi toga imena Kr. Ugerfki, (lep imenu- van, fin Alme Hercega, komujebil ftric nyegov Kr. Koloman ocsi zbofti csinil, Kralyem Ugerfkim po¬ fta. Razumno, pravdeno i lveto ladafjeft. Ta je zadobil 1 Ramu u gornyoj Hervatfkoj Zemii , kafe fada Bolna imenuje : icdtud vli nyegovi nameftni- ki zovufe Kralyi od Rame, i tole razumi Rofne. 1139 Konrad Svevia’Vojvoda Cefarom na Niemceh po¬ fta. . j, Askalon varaš kcrscheniki opet u/csc. 1341 Belk Kr. Ugerfki imel je 4 lina, Gejzir, Ladiilava, ; j; ' . Stefana.i Alana. V. Po iiiicrtiDragiliuc Kr. Hervaiikoga, Otta fvoga , Knez Radollavi bratmi fvoimi Ivannom i Vladimi- •r.^;rom pousc ravnati Orlag kali napaftuvain 0( j. ftarih nepriatei, ki Des.su fuprotnytmu podbudisse,'vnoge vojfke je imel. • . ■ ' ; j f Umre Bela Kr. i u ftolnomBelgradu pokopan be. ■ • Gejza druggi ovoga imena drugginadefti Kr. Ugef- si L 2 fki, Iki, fin Bele druggoga pervorojeni , Kralyem U- gerfkim pofta Pobi Niemce, Saxoncc, Bavarc i Becsane, kifu bili dosli robit i shgat nallgerfku zem- lu k Posonu. Ovem dobichkom i blagom daruva i bogate ucsini Ugerlke Cirkve vnoge. Po’nom bo¬ ju velik gladpoftana Ugrih. O v Kr. Bela najpervife poese pifatti i Ramlkim kra¬ dem. 1142 Fulko eseterti KrJcrufalcmfki dercsechi na konyu za zajcem opadei lekmeftu dusuzpfti.nakralyeftvopo- ftupi fin nycgovBalduin. 1 143 Emanuel Angel Cefarom Carigradikim pofta. Edissa varaš i vfa fkoro MefopotamiaodSaracenov j Alafa Vojvode Turlkoga, obladana be, f vnogim lyu&va kerschanlkoga pomorom, i Shenami u Cir- <|ui Sz. Ivana naoltarunecsiftim dellom oframoche. nimi- z 144 Celestinus i Eucius jedno Ietto Papc fu bili,i Euge- nius treti Papa toga iftoga letta pofta. Balduinlll. peti Kr. Jerosoiimlki z Gaze i Ascalona Saracene zegna, i pri Hierikutu Noradina Damas- cenlke vojike zapovidnika oblada i pretira , pobi- vsiih 5 jezer. z 145 Emanuel Cefar Carigradfki vnoge neprilike i vnog* zla ucsini kerschanfkoj vojlki, kaje hodilla fuprot Saracenom, opchinlkom vfega kerschanftvaDobru nepriatel jalni. 1146 Rogerius Sicilianlki i Nortmanlki Kr. Saracene A- frikanlkeoblada, vlovivsi Kralyanyihovoga, ucsini damu behu 3 o let haracsnici. To ifto letto Konrad II. Niemski Cefar /vojlkom fe podignu na Saracene. 1147 IzFlandrie, Angliae, Lotaringi* i Niemske zem- le le fpravilofeje dvi fto brodov fuprot Saracenom vo- juvatti. Cefar Konrad frechnofe prevezsi prik Bosfora morja, priblishavsife K nepriatelom Iconium va¬ raš uze. Neftavsimu pako]brasna i hrane ( budu- chimu Gerki dali muku aliti melu /vapnom zmisa- nu, dafu od takvoga kruha vojniki naduvalife i po- mirali ) prifillen ie bil napridek vojnieskoga fvoga naminyenja zaoftaviti, i nažadfe vernurti. To vi- dechi Saraceni *z traga fuga nafleduvali, i nikuliko jezer lyudi jefumu pobilli. 1149 Rajmund Kr. Antioktnalki zevfum fyojum vojlkum od Saracenov pobit i zatren be, i vfa nyegva Zemla poroblyena .* daje komaj fam varaš Antiokie Kr. Jerufalemfki obdershal. Hji Balduin Kr. Jerufalemlki Egipce i Babilonce pobi. Dcssa fuprot Radoflavu Kralyevichu uesinife zmo- $Ran uHervatlkoj Szerblkoj zemlyi,iiazvavsife Ba¬ nom , trim Kalugyerom da Otok Meledu. 1153 Anastas eseterti, Papom v Rimu pofta. Friderik Barbarossa Cefar Niemski. lada 30 let. utonu Armenie. 1155 Adrian IV. Papa. ov je korunil Cpfara Barbarossu. Valdenlkiblud fadafeje zacsel,kifu ucsilli, da cslo- vek nistar imatti ni ladati na ovom fyetu nema. 1158 Vladiflav Vojvoda Cseski, ime i korunu kralyev£ku od Cefara Barbaro sse zadobi. 1160 Alexander III. Papa. proti tomu esetiri Pape bilifij- fe zdigli, Viktor neki, Paskal,Kalixt i Innocenc; o- vifufe takajse zvali i pifalli Pape. Dva Zbora, aliti Spravischa Cirquena, Klaremon- tanlko i Lateranlko imal je Alexander Papa. U61 Gejza Kr. Ugerlkiumre, pokopan v ftolnom Bel- l 3 gra- '®W C 8 i\ gradu. imel je cseiiri ijne Stefana , Belp y , Arpada, 'Grejzu.“' ; S teta« JIEovoga imena, 13 Kr. Ugcafld^finCjrcjzin, Kr. Ugerlki pofta. Proti Benecsanom u Dalmacie - i proti Emanuelu Gercslcom Cefaru vejike vojfke i boje ucsini. . ' j, . j Dessa nevernik iduggom Volkom kralyevicha Ra- doflava oblada, i gofpoftvo nyegovo zavje. 1162 Csingi Tattar ucsinife veliki Ham nad fvoim Lyu- ftvom. 1164 Umre Balduin Kr. Jcrufalemlki. Brat,nyegov Alme- rik kraiyem na mefto nyegoyo pofta. 1170 Almerik sefti Kr. Jerulalemikiu Egiptu oblada Sa¬ racene. . 1171 Almerik Kr. podfede Damiatu rvaras, ali zlum po- godbum na mir privolyil je. Otok Kru, aliti Sio, Bneesani zadobissci i to letto Trogir u.Dalmatii oplenisse. Nemanya (od koga Nemanichi ) Dcssin (tpfbrat- mi ivoimi, zavjesse Zetlku zemlu, f velikem ypj- Ikom idos.se ,u Rasku , obladavsi u boju Vladimira bratta Radoflavinoga, vfe k r a ly e ft y o, z a yj e s s c. 1172 Saraceni Afrikanlki^.p^pyoll]eu ; zenil^ .. : Ladiflav druggi toga imena, i4«Kr. l|gerlkf fin Be¬ le flepoga (isciteje ; sjijy,elStefan fil&ijm njpehum kralveftvo zavie ladaljfi’6 mefteccpv. umre,,poko¬ pan v ftolnotn Belgradu. . [ ,• Stefan IV. Kr. Ugeriki petnadefti, Lad,iflaya ■'.» fin Bele flepoga, ftlnmp^ukum bra¬ ta fvojega ovo ifto letto zavje kraIyeitvo , buduchi josehe v.shivotu Stefan Kr. III. jppcpmtoga odiiftoga StefanaKr.obladan. umrey Zemunugradu Szriema, pokopan.vftolnomBalgradu; ladaiama5 meilecev. . Kaim 8 7 KaimKraly Dalmatinlki pofta. 1173 Bela HI. Stefana III. brat Kr. Ugerfki 16 . kraljuje. Vnoge tarbine i tolvajftva po Ugerlkoj zemlibilm za ovoga vreme. 1175 Almerik JerufalemfkiKr.zimniesap umre; Baldum fin nyegov na Kralyeftv(y pomazan beKr. fedmi. 1177 Baiduin Kr. dvakrat vpjfku Saladina Egiptomlko- ' d 1 Kr. pobivsi, vnogo zlata v JerusaTcm donefe. 118B UmriEmanttclQeiitrCarigraclf]ci.Szplitpniutekos- sefe pod Belu Kr. llgciikogakipriyice‘nyihove po- tverdi. ' : : Mire j, fvetoga shitka cslovek, Biskup Szenvfki. Ovo vre ni c Da !m ali bik im iHeCatfkim Vojvodom pifasefe Roger Sdavoif, t oblaftyum Celar a Cari- gradlkoga. Kchi Ki-. Saraccnfkoga,. ka jednomu Poganlkomu Poglavnikn udanabesse, gdabiju le zarucsniku pe- lalii, od Kr. Sicilianlkoga na Morju vjeta be. Na poesetku ovoga godischa podassefeZadranipod obrambn Kr. Bele, nelitech prepuftitti, dabi Arki- ' biskup aliti Jersck nyihov podloshan moral bitti Gradlkomu Patriarki u Benetkih. n8 r Alexius Angel"Carigradfki Cefar poloshen be, ko¬ ga v mori Andronik. Mufamut Kr. Šaraceniki velikim trudom i ftroskom Karagu varaš popravi i ponacslni. 1184 BalduinKr. Jehifalemiki^gubbi umre prežodvetka. Na koga radio Balduin feftrich nyegovodebran be: ali na naglomion umre. ‘za kimna kralyeftvopoftu- piGvidoLuširiyanin. MedGvidomKralyem iRaj- rnundom fripolitanlkim Knezom ucsinyena be vad¬ ba : od kofere veliko zlo i najpolledyna pogibel onih ftran kerschenikom nafta. Ovo «•§$(■ 8 8 Ovo vreme joschefu bili Bracs i Hvar ottoki morlki u Dalmacii pod Ugerfkoga Kr. oblaft. 1185 Andronik Angel ubivsi Alexia AngelaCefaromCa- rigradfkim pofta. od Lyuftva Tvojega umorjen. 118 6 Verban, toga imena VI Papa pofta. Isacius Angel II. Cefar Carigradiki. Pobissefe kerscheniki £Vojfkom Saladina Kr. gdiih dvadefet jezer i pet fto poginu i Gvido Kr. vlovlen be, a Tripolitanfki Knez naglom fmertyom umre. 1187 Poklambi ofemdefet i ofem let Kerschani Jerufalem dershali, ovo letto, druggi den mcfeca ottobra aliti Liftopada, Saraccnlkomu Kr. Saladinu pridan be; Patriarka ubien, a druggi kerscheniki zegnani behu. To letto vefShidovfki Orfag Saraceni Kerscheni- komottesse : da komaj oftasse Tirus, Tripol i An- tiokia varasi j poprigledbi i obrambi Markcza Mont- ferratikoga. Bnecsani veliku voj/kuna Morju ii Dalmacii dershe, f kom zaprisse i Portus aliti Brodische Zadarlko. 1188 Ovo letto dva Pape behu jeden za druggini; Gregor VIII. i Klemen Ul. Vojlka Bnetacska i Ugerlka vnogo zla jedna drug- goj, i orfagu kvara esine Fridrik Rirnfki Cefar, {Friderikom finom, Filip ta- kajse Kr. Francolki i Rikard Kr. Anglie 1 vnogimi oftalimi kerschanlkimi Poglavnikmi uipravischu do- konesasse, dale kershenikom u Shidovfkom Orfagu oftavsim pomoch da. Zdignuvsi Vojfku, Fridrik Zapovednik dopeiavsi Serege u Siriu, i zavjemsi ■^ r P len iu mensu, iduchife ii Šelefpotok vletnyoi 1 ru- chiriikiipatti,unyem poginu, 12 dan mefteca juniusa aliti Klafna; nyegov drob v Antiokie a Telo v Tiru be bč zakopano. Sereg Cefarov zlofeje razzessel- ir8p Gvido Kr. fpravivsi Vojlku Akon varaš podfede; ali odSaladinove seggenapaftuvan be, fvelikim po- ginutyem i pom arom Kerschanfkim od bet< gov, glada i orushja. Sibilla takajse, Gvidova Shena i csetiri fina u taboru od grishe pomrisse. 1190 Stefan Nemanya, Pocsetnik pokolenjaNemanichev, pervi Kr. Raški, od Fridrika Ccfai a potervjcn be. Anglie i Frančič Kralyi zdrushivsi fvoje brode Jc Gvidovim scregom Akon jehu bitti. Henrik VI. fin Fridrika Barbarosse Cefarom Rim- Ikim pofta. csemerom otrav!yen umri. Antiokiu Turci uzcsse. 1191 Celestin III. Papom Rimlkim pofta. Mir hied Bnecsanni i Ugri zaradi Dalmacie na dvi lettc Papa Celestin fpravi. Red Teutonicorum , aliti Niemskih, pravie Totikih, Vitezov esernoga krisha, fadafeje zacsel. Akon po obfedyenju dvih let podale Gvidu Kralyu. 119 2 Cipar Otok, kralyeftvomfc pocsc zvati. Bnecsani opet Vojfku zdignuse u Dalmatiu fuprot Zadranom : pred dvemi letmi odtirrani. 1193 Saladin Zapovedaik Saracenfki umri. kralyeftvo nycgovo medy fobum razdilisse fininyegovi. Veksi del Sorie kerschcniki pogubisse. 1194 S. Ciriak ponovi Red Krishnicski. 1195 Saraceni Aflfrikaniki dvakralyeftva u Spanyolfkom Orfagu zaviesse, Kastelle i Granate. 1196 Umre Bela III, Kr. v ftolnom Belgradu i zakopan, na mefto. nyegovo Kralycm pofta Jembrih fin nyegov. S. Dominik napravi fvoj Red Dommikanlki,,. & 1198 Innocentius III. Papa. Zbor je imal.v Lateranu. Ta zapoveda, dafe vfaki kerschenik 6 Vuzmu zpo- M veda- vcdati i pricsesftiti ima. dvo vreme Andreas Bele Kr. fin,DaImatinfkiiHer- vatfki Vojvoda, zadobi Hlyivno,i pifascfe Vojvoda Dalmatinfki, Hervatfki, Humfki i Raški. Henrik Cefar Niemski zpravi vojfkufuprot Sarace¬ nom i nad nyom poftavi Zapovednike Erseka Mo- guntinfkoga i Vojvodu Saxonfkoga. koi nikoliko gradov i varasev uzamsi poftavihu Kr. Hamerika imenom. S. Ferenc fpravi Red Male Bratye. Tihomill Nemanyin fin Kralyuje neg lettodan. H99 Alex Angel Isaciu Bratu fvomu Ccfiiru csinivsi ocsi izbofti na Carigradfko Cefarftvo poftupi. Umri Cefar Henrik Niemski. Filip II. Cefar pofta. 1200 Saraceni dobisse nazad Joppeii nemilloftivndfeIyu- tc nad kerschanmi. Simeon, brat Tihomillov, pervi Kr. Raški imenu- van : rassiri kralyeftvo fvoje , ftrahovit Carigrad- fkom Cefaru. Zapovida v BofTni Csulin Ban , od koga Gofpoda Kolonichi poticsu. za vreme nyego- voga Banftva najfrichnijsa je bila BolTna. Saraceni Afrikanfki obedva Spanyolfka orfaga mecsem i ognyem terru, i ii Francuzku zemlyu dercsLi. Bela Kr. Ugerfki izprofi od Pape Innocentia, da te¬ lo S. Vladiflava pofveti, i Ime nyegovo med Szve- te poftavi i razglafi. 1202 Novo vojnistvo kerschanfko podignu Fulko pop, za oilobojenje Jerufalema. Koja vojlka od vfih ftran fpravivsife na otok Sz. Mikule pri Bnctkih. kim Bnecsani na ftrossek peneze pofudisse ; odkud ve¬ lika ova vojfka kerschanfka dushna be pomoch Bnecsanom datti, dafu Iftriu, i Zadar nazad dobi¬ li. It, Iftria Orfag takiimle je podal, a Zadar varaš 1 velikim trudom i teskochom komajfu vzeli. Gdabi vfa ta vojlka pri Zadru zimovala, dojde Alex Isaa- cia Cefara Carigradlkoga nigdasnyega fin 1 prjpo- rukom Filipa Niemskoga Kralya Svogara fvoga le Vojvodam Francuzke i Bnetacske vojlke , koterie komaj vussel od ruk ftrica fvoga : prolfech dabi podfelli Carigrad, i ztirravsi Alcxia, nyemu Cefa- ftvo povernulli: obechujuchi ftroske te vojlke plati- ti. f koterih pomochu na Cefarftvo be poftavlyen, 1204 Ladillav III. fin Jcmbrikov, iB Kr. Ugerlki pofta. lada 6 . Melfecov. pokopan v ftolnom Bclgradu. Balduin Flandrie Knez zegnavsiMurzufifa,kije Ale- xia vmoril, od kerschanlkih Poglavnikov nazvan be Cefar: ali pervo letto vlovlycn od Ivanna Kne¬ za Szerblkoga, i v temnicu vershen od framaimuk vumre. Kamgius Kam , aliti Poglavnik Tatarlki Kr. pervi ovo vreme pofta. David i Alex Andronika okrutnika vnukikralyeftvo Trapezuntlko prikcsernogaMorjapoftavise; drug- go,aii kruto kratko uSalonichih Angel febiodebra: ar taki od Szerbiyev vlovlyen i ofliplyen be. 1205 Andreas II. Ugerlki Kr. 19, v ftolnom Belgradu ko- runyen. ImaljeshenuGetrudu Niemicu,od ke ro¬ di Belu , Kolomana i Andrea fine , i kcher Jalsu fvetu. Ov kraly imenuvan jeft Jerufalemlki; ar je velike Boje za Jerusalem ucsinil. Pervlye neg- bife Kr. v Carigrad povernul, Benko Ban Getrudu Kralyicuna fmert poficse , daje nyegvu shenu fvo- mu Brattu na blud mamila. Erik Brat Balduinov Carigradlki Cefar pofta. I2i2 Friderik II. fin Henrikov, CefarNiemlkipofta. Iadal je 3 8 let. M 2 1216 s* 1216 HonoriusIII. Papa. Peter Antisidiorcnlki Francuz Carigradfkim Cefa- rom pofta, korunyen od Honoriusa Pape. 12 r 8 Ovo vreme Andreas Kr. Ugcrfki prebrodivsifeprilc morja vnoge Grade i Varasc Saracenike zavje. Benko Ban Hervarfki Orfag ravna. 1220 Szenvani velike fille csine na Morju, da v fini okol- nyim Narodom ftrah zavdasse : Morje poivoisse , i podharacsisse. 1221 Robert fin Petrov Cefar v Carigradu pofta. To lettofeje povernul nazaj Kr. Ugcrfki Andreas jf velikim dobitkom i {mochmi vnogih Szvetcev. do- neflel je S. Stefana pervoga Mucseriika i S. Marge- te glave, S. Bartola i S. Tomasa Apoftolov ruke, i jcden kamen mertuk , v kom je Jefus z vode vino ucsinil na fvatbi ali piru v Galilei. Ov Kraly do¬ bri velike pravice i flobodu dal je Plemenitim i ver¬ nim fvoim Vitezom, na koteru flobodu i pravice vfi Kralyi Ugcrfki dushnifuprifechi,gdafekorune,daih hote vnyih obdershatti. 1227 S. Lajus po Otcu fvojem Kr. Francuzki 3 kralyavalje 41 letto. Gregor IX. Papa Rimflti pofia. ov Bccretalcs , aliti odliike i zakone Papinlke razglafi i zapoveda ob- dershavati. 1228 Balduin,fin Robertov,Cefar uCarigradu ucsinife. Friderik Nicmski Cefar odide f volfkom u Sirili: i Saraceni, mif s nyim ucsinivsi, zrucsissemu Jerufa- lem , u koga Cefar fvoimi Seregmi vlize } i koru- nyen be. Klara Devica i Elizabet Udoviča Kralya Andrea II, Ugerfkoga, Szveteovo vreme behu. 1235 Umre Kr. Andreas, pokopan u kloftru Egres. Bela 3 )$&*»• Bela IV. fin Andrasev ,'20 kraly Ugerlki pofta. IT vreme ovoga Kr. vefUgerlki orfag od Tatatov og- nyem poshgan i poroblyen be, da i faro Kraly po¬ besile med Otoke Morilce, ali pomochju Vitezov Rodianikih i Knezov Frankopanov od Veicopetv Ugerfku zemlyu dopelyan be, Tattaii pobienni i pretirani. Ta Kr. csini zidatti Mcdrusse i Gercs- ku Goricu v Zagrebu, i da onim Purgarom, Varas- cem aliti Pucsanom velike pravice. Turopolcem takoj, Zagorcem i Varasdincem. 1237 Vojfica kerschanfka, pred kom be Teobald Kr. od Navarre, med Gazom i Akarom pobiena be. 123 S Ovo letto robihui shgahu Tattari po PolyIkojUger- Ikoj zcmii, od Saracenov nagovoreni. 1241 Szenyani veliku vernu fiushbuijakofl: fvoju zkazahu proti Beli Kralyu; ki udrisse na Tattareu Grob- nieskom polu , i pobisseih okolu petdefet i sefi; tif- fuch j i od one dobe Grobnicsko pok ni danasnyi dan lnicsim nerodi. 1242 Celestin IV, Papom Rimlkim pofia. Anton fveti, kife imenuje Paduvan, reda S. Feren¬ ca vezda je bil. 1243 Innocencius IV. Papum pofta. Dopulti Kardina¬ lom Ivitte i klobuke eserkne nofitti. 1244 Gaviates Turfki Poglavnik od Tattarov pobien be, i kralyeftvo Asijfko pogubi. Saracene izSpanyflcih ZemalyFerdinandKr. zegna. 1249 Treti Kr. Tattarlki veru kerschanfkti prie. Spravische ucsini Papa v Lugdunu, v koterom Ce- fara Friderika z esafii Zapovednicske zvergose, i Henrika na Cefarftvo Rimlko obrasse. Babonig Knez od Vodike, gradi Blagaj naHervatih. 1250 5 Den Travna medeča, Lajus Kr. f Karlom i Alfon- M 3 som som Bratmi fvojemi blizu Faramie pobivsife 1 Sara¬ ceni vlovlcn be, i za oflobodyenje moralifu nepria- telom povernuti Damiaru varaš. . Bela Kr. dossavsi v Bihach, esiniga obzidatti, i Puku onom pravice i floboschine da. Konrad IV. Friderika II. fin, Celar Niemski pofta. 12 $ i Stefan Ban Szlovenfki poese zidati grad i varaš Ja- blanacz, Grad za Kralya, varaš za Pucsane : odluc- sivsi varasu velike floboschine , da Kneza izmedy Kralyevih lyudih a druggc esaftnike izmedy Rabla- nov zbiraju: ar Rablani nikoi obechahufe nafelitti i odiesitti varaš Jablanacz. Bela Kr. ucsini Subiche Kneze od Brebera. 1252 Saraceni zgubisse Baleane Otoke, kotere zavje Voj¬ voda Tarakonenlki. 1253 Magy Kam IV Kr. Tattarjki, kerschenike je branil od Saracenov v Afie. 1255 Kr. Ugerlki pomashe kershenike u Sirie. 1256 Alexander IV Papa pofta. 1257 Alfons Kr. naCefarftvo obran be Niemsko. 1 260 Mihaly VIII Paleolog Cefar Carigradlki pofta, ze- gnavsi ’z Carigrada Francuze i Latine. 12 d 1 Albert veliki Naucsitel Mudri, Biskup Ratisbonfki. 1262 Verban IV Papa. 1265 Saraceni iz Sirie zegnasse kerschenike. Bodcgar Azotflei Gofpon Cesareu i Kalifu varase vze. 1266 Bodcgar Sultan zavje vfu Galileju ijerufalem. Krish- nikov reda Totlkoga vitezov na dva jezera najpri vesini zvezatti,pak nemillo razmefaritti. Klemen IV. Papa. Pervle neg je bil Biskupom she¬ mi i Deczu je imel. Toga Papc tonaesem Konradu Cefar 11 v Napulyi varasu glava je odfecsena. tz 6 j Nikotcri Kralyi kerschanlki,esuvsi nevolukersheni- kov kovu Sirii, znamenuvavsife Krishem, fuproti Sara., cetiom idosse; CrucUta . 1268 Szultan Saraccnfki Antiokiu vzedporobi. 1270 OpetLajusKr. Francozki fuprot Seracenom f trimi finmi veliku vojflcu podignu: ipoklambi frechno I nyimi boja bil vcsinil, podfede Kartagu varaš: nego ucsinivsife med vojfkom kuga, iumrivsimu fin Ivan, razpuftiti vojfku i nazadfe vernurti je moral. 1271 Karol Kr. Sicilie nikuiiko puri razbi Saracene. Ninofiav banuje u Boffni. j 272 Gregor X Papom pofta. v Lugdunu duhovni zbor be. Gerci i Latini novics u veri floshisse. Veliko zloinepravdu csine Knezi Brcberiki u Dal- macii. 1273 Rudolf Knez Habspurglki, pervi’z pokolenja Au- strianllce aliti Becske hishe, ’z ke je vezdasnyi nas Zapovednik, Cefarom RimfldmnaNiemceh pofta. 1274 Be potverjen Concla-ve , alizborische, u kom fe Papa zbira. Sz. Tomas Aquinich, Naucsite! Angeliki vezda jcft bil. 1275 Bela Kr. Ugcrfki umre, pokopan u Oftrogomu v Cirqui Fratrov Sz. Ferenca. Stefan V. fin Bele IV. Kr. Ugerfki 21 pofta j frechen k vojuvanju ; Otokara Cseskoga Kr. jeft zmogel, zemlu i Kralyeftvo nyegovo zavjel. podharacsilje bil Bugarfkoga Poglavnika. imelje LadiflavaiMa¬ riu decu. pokopan u Bundinfkom otoku. 1276 Adrian V. i Ivan XXI. poftafta Pape. 1277 RudolfCefar Alberta kneza Becskoga aliti Austrian- Ikoga ucsini Vojvodom. 1278 LadiflavlV. nazvan knyishni, Kr. Ugerlki2 2.fm Stefana Stefana petoga, na Otcfin fag pokupi. Tattari fvelikom fillom opet na Ugre navalisse, porobivsi i poshgavsi vfe do Pesta : zadershassefe. dve lette na Ugerikoj ženili. Toga Kr, groznom fmertyom Kuni poleg Kereia umorisse. pokopan be u Csanadu. 7281 Armeni i Sziti pri Gamaii ii Shidovfkom orfagupo- bieni, i fkoro i varasem kjednu zaterti behu od Sa¬ racenov. 1282 Mihaly Paleolog Cefar Carigradfki Ivanna Bulgar- fkoga Poglavnika Kralyem ucsini, i, za obdershat- tigau vernofti,damu Eudociu kcher fvojuzashenu; Szvatba, aliti pir, be v Carigradu na koncu Mede¬ ča Rujna. 1283 Andronik Paleolog, Mihalev fin, 1 bratyu fvojuMi- halem i Konstantinom Carigradfko Zapovidnistvo priesse. 1284 Vccsera Sicilianlka .• tojeft, gdavjeden veeser vfi Francuzi po Sicilii pobieni ofiahu, ovo letto be. 128 j Tangoder Tattar, Mahornetiki zakon pervi prie. Flonorius IV. Papom pofta. 1287 PocsetakReda Kar melitan/koga. 1288 Mikula IV. Papa Ritniki. 1289 Sultan SaracenIki, Tripol varaš ushga. kcrschenike mcdy fobum nefloshne oblada, i pod robftvo po- degua. Stefan Nemanich Kr. Raški zavje BoiTnu. 1290 Sultan ushga Tiru, Sidon, Tripol i Berit velike va- rase, i porrusi.- Akaron prež truda uzc, arga orta- vise kerschani beshcchi: i ta varaš Szultan razori , i razmeta, kerscheniki odtud beshcchi k Kretu ali k Kandii otoku, na Morju potonusse. 1 19 1 Andre III. fin Stefana fina Andrea Kralva, Kraly U- geriki gerfki 23. Ta je podUgerfkokralyeftvo BecskiOr- fag bil podbil i podegnal. Po tulikih razboih i nevolah oftanki kerschanfki zavfim zegnanibehu iz Srne. ki nepovujdossc, vfi- fu nemillo porashani, ali ncvolno li delili do fmerti okovani oftalli. Stefan Kr. Raški zavje Boflnu. koju zatira Pavel Dalmat: i Hervatfki Ban oduze,ipod imenom Ban- ftva on i Mladin fin nyegovdersha. Toga letra 9 Dan Roshocveta , prenesena be Sz, Hisha, vkoteroj B.D. Mariaod Angelabepozdrav- lena, i Rics Telom pojia , iz Galilee na TerfatuLibur- niu, aliti Hervatiku zemlu, pri Morju. 1292 Adolf Knez Nassovic, CefarNiemfki pofta. umoren u Spiromfkom polu u vojlki. Celestin VIII, Papa Rimlki. od toga poese red Ce- lestinfki. oftavi Papinftvo i pojde v Puftinvu. 1294 Mefcca Rujna, prenesena be Sz. Hisha iz Terfatta 11 Latinlku zemlu, gdi i vezda ftoi, Hisha La vretan- ilca prezvana. Cseska Gofpoda podignusefe fuprot Kralyu fvo- jemu. i 2 9 J BonifacVIII. Papa pofta; Sefte knyige Dccretov aliti Odluk fpravi. Ta Papa 7 ubiLeum zaese, i zapoveda v Rim hoditti po proschenje grehov. 1297 Linard i Dujam Knezi Frangepani, zidasse Klo- starS. Ferenca pri Szenyu. koga pak Lenkovichpo¬ ruši. 1298 Albert Vojvoda Becski, fin Rudolfa Cefara, Ccfar Rimjki na Niemcih pofta. Potoratoga od fvojega Bratta fina be vraorjem JakobnikiSardinlkimKralyem od Papebe včsinyen. Na prosnyu Jurja Breberfkoga, Kneza Primor* N Ikoga ikoga Bonifac Papa Sibenicskoj Cirkvi Biskupa odlucsi i poftavi. Kraly Cseski od fvojega Dvoranina be vmorjen. Blizu Korsike Otoka pobissefeBnecsani t Genuez- mi: ovi predobisse i abladasse, da ih prem ni bilo neg 60 galij,a Bnecsanov 70. 1 199 Tattari Saracene ’z Jerusalema zegnasse. 1300 Pocsetek kra 3 yeftva Turikoga podOrtomannom, ki- fe najpervi Kr. Tur [ki nazva. Ladalje defet Let. od ovogafe vfi Tliriki Poglavnici do denesnyega dneva Čari aliti Zapovidniki Otomaniki zovu, od koga kolenu a poti c s 11. 1301 Andreas Kr. Ugeriki umre. pokopan pri Sz. Ivannu Cirque Fratrov Sz. Ferenca v Budinu; ladalje 11 let. Venceflav, koga tigri Ladiflava imenuju, fin Otoka- ra Ceskoga Kr. 24. Kralv Ugeriki; dopelanjeod ni- kotere Gofpode Ugerike proti Karolu, kijeischc mal i mlad bil. Potomtoga Venceflav oftavi kra- lyeftvo i opet u fvoju zemlu od Otca fvojega odpe- lanbe, za neftalnoft Gofpode Ugerike. Ivan Škot Naucsitel i Alan ovo vreme befta. 1303 Benedik druggi toga imena Papa. Taucsini Au- gustina Trogiranina BiskupomZagrebacskim, Frat¬ ra Reda Dominikanikoga : ki shiv i mertav fvnogi- mi esudefi razglafen med Blashenimi raesunafe. Flavius Melfi najde bufiol , aliti iglu magnetiku, po kojfe brodi na velikom morju ravnaju. 1304 Otto Vojvoda Bavariki, 25 Kr. Ugeriki. u ftolnom Belgradu krunyen. ladalje 3 lette. Po Ladiflavu Jerdellkom Vojvodi ’z kralyeftva zegnan. Klemen V. Papa, Francuz. Ta prenefe ftol i fta- nje Papiniko v Avinion: u komfu ftali Pape, od ovoga poesemsi 74 letta. 1305 9 9 ''$<&«*■ 1305 U Missni Vandallkoj Derfhavi okoluVarosa Vrede- lan Tucsatakova bi,ukotere krupih ogany je bil,da gdigodcrje opalla na feno, flammu, i filammekrove vfe je poshgala.-od ke vnogga fella kmetieska pogo- risse. 1307 Saraceni Rodus otok uzesse odVitezov krishnikov. Karol 16 Kr. Ugerfki, fin Karola Martela, dopelaa v Ugerlku zemlu malo Dete. 1310 Karol be korunyen naUgerlkoKralyeftvo vftolnom Belgradu. Alfons Kr. Kastelle od Spanyolfke zemle , pobife fi Saraceni, i dva velika varasa Alkalu i Benkajuvze. Henrik VII. Cefar Rimfki na Niemcih pofta: dojde fvojfkomi fillom po Laskoj zcmli, podgnajupod fvoju oblaft. i esinifekrunit vRimu. be ottravlenod nikteroga fratra Dominikana v oltarfkom fvetflvu. Zadraniod Bnctacskoga zapovidnistvaodftuppisse, podavsife Paulu Banui finom nyegovim. 1311 Becsko u Francii duhovnofpravische,u kombetrifto Biskupov; utomfpravischuPapa napervodaknyige, kefe zovu Klementina vtora fpravischu odlucseno bedafezatre Red Tem- plarfki, kale i vcsinyeno je. 13 12 Orkan najmlai fin Ottomanov, Pregika nazvan,Po- glavnik Turlki po finerti Otca Ottomana pofta. Karol Kr. Ugerfki razbivojlku Mattea Kneza Tren- esinfkoga pri Kassi varasu. Ta je Dalmatiu, Hcr- vatiku zamlu, S/.erbIc,Rase, Bofnu iBugare podfe i pod Ugerfku korunu pripravil. Mlad in Ban Hervatfki, poOtcu Pavlu Banu, pofta. 1314 Lajus IV. Herceg aliri Vojvoda Bavarinfki, Cefar Niemski pofta. Szuprot nyemu be Fridrik Herceg Bccski. N 2 Ovo Ovo lettofu bila tri Pape na ftolu Sz. Petra. 1317 Uroš Kr. Raški odtira u Roraaniu fina fvoga Stefana, od hotnice prietoga, i csiniga offlipiti: i to po na* govoru nenavidne jalne shene fvoje. Umri Dujam Velylki Knez, verliVitez. 1318 KarolKr,Ugerfki,po fmertipervekralyice fvoje Pol- Ikoga Vojvode kchere,zarucsi Henrika Cef. kcher, feftru kralya Cseskoga. 13 19 Bchu vnogi Patarini i Manikei Heretnici ii Bofni,ki- fe zderfhavahu med gorami: fuprot kim nikoteri flobodni varasi Dalmatmfki odlitku ucsinisse, dafe ima zeshgatti, kigodle zmedynyih vlovi. IvanPa- paMladinu Knezu i Banu Boianlkomu ofebujnopi¬ še, prpfechiga, dabi zaterl ta blud Heretinlki. Ivan Kr. Cseski zajednof Krifnikmi Niemskimi, ali- ti f Totfkimi, ide na Lituane, i u Kotarih nyihovih Szarnojede fvojfkom pritifnu, gdipolovivsivfenaj- vridnijse Lyudc, druggacs iz fushanyftva nepufti, neg dafu morali kerft prieti. 1320 Karol Kr. Ugerfkizarucsi Kralya PolyIkoga kcher. Papa Ivan Kralyu Polikomu krunu pofia. 1321 Umri Uroš Kr. Raški: oflobodyen beStefanfinnye- gov iz vuze. 1322 Ivan Babonik, Ban Hervatfki. Na pocsc-tku ovoga letta fioshissefe zajedno i zpuntarissefe Sibencsani i Trogircsani fuprot Ba¬ nu Mladinu, i privergosse k Bnccsanom. Ban ro¬ bi i zatirra obih varosev pollya i fella: vnoge vrid- ne glavne lyude esini pogubitti. Zdvignusefe i dru¬ ga Hervatlka i Bolfanlka Gofpoda fuprot Banu,i prognassega. Zatim dojde pomoch Sibencsanom i Trogiranomod Bnetak,fkojomv jednunoch uzes- se OlmisiSzkradin, porobivsi, poshgavsi vfe, iod- pelavsi lyude, brode i driva vfa ka onde najdohu. Dojde Karol Kr. Ugerlki u Knin, csini dojti it febi, i 11 rukam prieti Bana Mladina, koga vezanoga od¬ pela fobom na Ugerlku zemlu. Stefan Urosnazvan flipi, fin odflranč Uroša Kr. na Kralyeftvo ocsino uzviscn i korunyen b&. 1323 Szecsi MikulaBan Dalm: i Hcrvat: ucsinyen, dojde fvojfkom velikom Kr. Ugerfkoga u Hervatfku i Dalmatinlku zemlu : kojemu Ivan Babonig Ban putzapricsiti hoteli, pobife snyim:ali predobitucsi- ni potom mir. Poklambife ta Ban bil povernul Jč Kralyu, fpravisefe i drugga Gofpoda Hervatfka, i vichevahu fuprot voli Kr. Karola, i novoga Bana Mikale Ugrina. 1325 Andronik mlai, Mihala IX lin Cefar Carigradlki. Bnecsani pofeddose Zadar : ki, poklambife Kata¬ lonci pomochniki zncvcrili, na Bana Mladina dos- saftje, pomirissefe. 132 6 Dojde Mihac Ban iz Ugerlke u Hervatfku zemlu poflan od Kralya. Zavje Unnaci oflale Grade li- nov Babonigovih Ipomochom Stefana Kneza Bof- fanfkoga i Friderika Kneza Szenylkoga. ali vidivsi da druggihHervatlkih gradov nemore dobit,pover- nufe na Ugerlku zemlyu: oftavivsi nisto vojlke u Bihchu. 1327 Stefan llobodni Poglavniki Gofpodin Bofnte, Uffo- ras, Szale, Knez Humlki, ovo vreme be. 1328 Mercz nikoi Ugerfki gofpodin, htechi polich Kr. Ka¬ rola, mahnuch fablyom odlicse Kralyici 4 perila delne ruke, ku besse podiglada Krala obrani: Merca Kr. csini lekmeftu vmoritti. 13 29 Benedik'XII Rimlki Papa obran. Umri S. Augultin Kalfoti Trogiranin, Biskup Lu- N 3 cer- cerfki, pcrvo toga Zagrebecski, f csudmi gla- fen. 1331 UrošaVelikogaKr. HerratlkogaRaskoga, po nago¬ voru nevernih fvoih Vichnikov, Stefan Dussan naj- dragsi fin nyegov vlovi, i v tamnici vmoriti vesini: i kralyeftvo otesino zavje. 1333 Sztony i mcdymorje Nest, Stefan Boflanlki Ban ali— ti Poglavnik Dubrovcsanom proda. 1338 Hotejuchi Szerbli Gerkom Cefarfivo Carigradfko, aliti Zapovidnistvo Iztocsno prevzeti, ki drugacs i med fobum nefloflini behu, dojde Orkan Turlki kraly,i uze Gerkom veliki lipi Varos Pruifu. Ruteniki, aliti Moskovitlki Vojvoda dojde k Karlu KraJyu ti Vifiegrad. Vladiflav, brat Stefana Bofianlkoga Bana, zarucsi Jelu, Jurja Kneza Klylkoga kcher, fvoju rodya- kinyu. 1339 Dojdosse fada najpri u Bofnu, i tufe naftanisse Bra- tya Reda Sz. Ferenca, kim Ban Stefan uzida klo- star u Millesevom. u komufe i zakopat ucsini. J340 Kashimir Kr. PolyIki i Ivan Kr. Cseski pohodisse Karola Kr. Ugerfkoga, u Vissegradu. Kuga i kobilice vnoge na Ugreh bihu ovo letto. Kashimir Kr. Polyiki, neimajuch odvetka, daruvst kralyeftvo fvoje Lajusu pervorojenomu Karola Kr. i Szeftre fvoje finu. Stefan Dussan Kr. Raški, zavjemsi i le Raskoj zem- lyipridrushivsi vfuMacedoniu,Bulgariu iRumaniu, esinife zvatti Ccfaroin aliti Zapovidnikom Raškim, Gercskim i Bulgarlkim. I34 3 Umre Karol Kr. Ugcrfki, pokopan u ftolnom Bcl- gradu. Lajus, fin Karolyev, 27 Kr. Ugcriki pofta. dobar i fr e- ! frechan Kr. ki jc vnogo Ugerjfkoj korani pribolsal: pravi kerschenik; Ta je csinil Shidove iz Ugerfkc zemle ztirrati. Betakajse Pollki Kr. Rodidvikche- re Mariu i Hedvigu : Marii Ugerlki, a Hedvigi Po¬ miki Orfag dopade. Klemen VI. Papa Rimfki pofta. r343 Lajus Kr. dojele f vojikom na Szerblve i robi tya do Lomnice i Rudnika, pobissefe Rassi fUgri, vnogo kervi 'zjednei 'zdruge ftrane pteiejavsife,povernus- sefe Ugri. Da pako legij e zabrani Szerblyem i Rassanom Ugcrfku zemlyu i Szriem napaftuvati, Kr. Lajus esini gornyi Grad Bdgradlki zidati, i u nyem zadvolynu ruku vojnikov oftavi. Po fmerti Nelepicha kneza Kninlkoga poda Kraly Vojlku i Bana Ugerlkoga ki podfede Udoviču iSzi- rotu Ivanna u gradu Kninu, fillujuchiih, da Kralyu grad podadu, ali nikaj duggo vremena neopravivsi vernufeBan i Vojfka. 1345 Dosavsi fam Kr. Lajus u Bihach, 1 Stefanom Bofan- Ikim Banom i fvelikomfilnom vojikom, UdovaNe- lcpichka i oflali Knezi Hervatlki fvoih gradov klyu- ese pridasse. Kraly uKnin (kakti nezreesene ia- kofti tvcrdyavu ) fvoje junake i Vice-Bana poftavi. Tri pako grade, to jeft Klyis, Ostrovicu i Szkradiny nemogase^ dobitti ; ar Knez Pavel Banich, od po- kolenja Subichevichev jakom rukom branyase O- ftrovicu, a Knez Mladin iftoga pokolenja , Klyif i Szkradiny,vfak fvoje imanje. Stefan Raški Zapovidnik veksi del Romanie za- vje. Zadranifedmi put fada odvergossefe od Bnecsa- nov. 1346 Karol IV. Cefarom Niemlkim od Pape Klemena bi ;«•§#{ i £>4'J^W poftavlyen, ische Lajus Cefar shiv budichi. Proti tomu Karolu ElečtorizViti ZbornikiciEvarda Anglij- fkoga Kr. na Cefaraftvo odcbrasse. Mikula Laczkovich Ban Szlovinfki i Hervatfki. Stefan. Raksi Zapovidnik dojde filnorn vojfkom u Bofnu fuprot Stefanu Banu s vze vnoge Varase, posh- ga Mcfta i Orfag fkoro vafporobi. 1347 a Dan Kolovoza Meffeca,po fmerti itneza Pavla, Ju- raj fin nyegov, Ostrovicuprida Lajusu Kralyu:aon nyemu Zrin grad; od koga je poteklo vfemu poko- lenju v napridakimc Zrinfki. Stefan Raški Zapovidnik, zatirraCefarflvoalitiZa- povidnistvo Rumanie i Gercske Zemlye : zavjemsi Macedoniu i fkoro vfu Gercsku zemlyu, i tya blizu do Carigrada. 1348 Umri Mladin Knez Klyifki i Szkradinfki. 1349 Murat ali Amurat, fin Orkanov, nad Turci pocse kralyuvati. 1350 Innocenc 6 . Spanyol, Papom pofta. jubileum^ aliti veliko grehov proschenje, ko i fvcto Letto zovu, be dokoncsano, dafe vlako petdefcto letto obflushava. 1353 Bnecsani Genuezku vojfku, kaje Kr. UgerfkomLa¬ jusu napomoch za oflobodyenje Dalmacie hodilla, pretirase , buduchife Lajus Kr. ^Bnecsani po¬ miril. 1354 Genuezi Parenciu i drugga mefta Bnetacska posh- gase, i vojfku nyihovu na Morju blizu Morejc pobis- se. odkud Bnecsani za Dalmaciufkerbni, pri Banu BoiTanflcom, KralyuRaskom, iHervatfkojblishnyoj Gofpodi priatelyttva ischu. 135:4 Ivan Paleolog 6 . Andronov fin Carftvo u Rumanii prie. Ste- Stefan Veliki Raški Zapovednik, flavni vitez, u Dyavolevu Rumanie meftu Zimnicsav umri, ftar let 45. Zapovidnistva Raskoga esaft prie Uroš, toga ime¬ na druggi, fin Stefanov: ali kruto millo i milloftiv- no, i zato nefrechno lada. 1355 Bnecsani zavjesseSzkradinyu Primorju Hervatlkom. 1356 Karol Cef. u Szpravischu Noriberikom odlucsi, da Elektori , aliti Izborniki Cefarftva Rimikoga, ima- ju finove fvoje naucsiti Niemskoga, Talianiko- ga aliti Laskoga, i Szlovenlkoga jezikov. Ta Cefar bil je Cseh rodom. Becska Orfaska Skola poeseta be od Alberta i Ru¬ dolfa Vojvod Austrianfkih. Krifbniki Totlki ulovisse Kinftoka Litvanlkoga Kralya; i fina nyegvoga. Kr. Ugedki t velikom vojfkom na Bnecsane ide , Bana Hervatlkoga pofla u Dalmatinfko primorje, na varose imefta, k e Bnecsani dershahu: a fam podfede Travish , i zavje nikoja mefta u Italii. Bnecsani u ftrahu buduch ponudise mirKralyu, go¬ tovi povernuti nikoja mefta. Kr. mira nehti. Ali po- klam pofia nefloshnoft u vojflci med Niemci i Ugri, i nefta hrane : poshalife Kr. da pošteno mir neprie. Oftavi Trevish , vernufe na Ugerftcu Zemlu, Voj- fieu podpunoma dobro razredyenu oftavi, daidru- gocs Bnetcsani mir ponuddise. T3 57 Szplittyani i Trogirani odftupisse od Bnecsanov. Ivan Zud Dalm: i Hervatiki Ban velike oblafti. 1360 Orfaska sbla u Pragu poesefe od Karola Ccfara, Kralya Cseskoga. J 1361 Lajus Kr. Ugerlki vojuje fuprot Cefaru, i Vojvodi Bccskomu. 1363 O <•§$£('! O 1363 Amurat Kr. Tur/ki, naprossen lt pomochi Ivanna Paleologa Čara Gercskoga, u Brodih Gcnuezkih farno seftdefet jezer Junakov prebrodife u tefnom Beloga Morja pri Abidu i Sestu, ( fada zovu Dar- danelle) 1 td csinechife iti na pomoch Paleologu fuproti Raskom Zapovidniku. Ali Amurat zavje iobernu zafe Filipolei drugge Varase Cela rove, i Cefara ucsini fvoga haracsnika. Odtud najpervo zlo i vaf rafap Zapovidnistva Cefarov Ritnikih na Iztoku. Lajus Kr. Ugeriki dojde u Zadar; 1364 Urban 5. Papa odebran. Omisani pod Kacsichem Vojvodom Morje napaftu- ju, ke Ban ukroti. 1369 Lituani robe i zatirraju Pruflni. 1370 Pocsetek Vojuvanja med Bnecsani i Knezom Pa- dovanikim. Lajus Kr. Ugeriki Padovanikom Knezu pomoch da. 13.71 Lajus Kr. vojiku zdvishe fuproti Gercskom Ccfaru, i Raskom Kralyu. Bnecsani Gerkom pomoch daju. Stefana Urofa , Raskoga Zapovidnika ubi fvojom rukom Taft neverni Vukafin Kr. Raški. 1372 Gregor 2. Papinftvo prie, ko-nakon 7 let oftavi. 13 73 Knez Paduvaniki 1 Bnecsani mir ucsini. Bnecsani vojfku zdignuse fuprot Becskom Vojvodi: medy nyitni Lajus Kr. za dvi lette mir fpravi. Tvertko Ban Boifaniki zidye Novigrad it Primorju Hercegovacskom. 13 76 Zarattisefe Bnecsani f Genuezmi. Ushgassefe velike Gore uBoifni, i zgorisse zvir- jem zajedno, shivinom, if kamenjem, dafe kakti vmekesasse, i zravnasse : gdi vezda Lyudi orju i feju. 377 37 8 ieju. Tudfe naftanilli behu Fat&feni', kife zvahu Manakei - Vnoge Kobilice po Dalmatinlkom i Hervatfkom Orfagu lctyahu kako oblaki, da fvitloft funcsenu zaftirahu , pred kimife i Nebo komaj vidyase. gdi padohu, rravu i f korenjem prik pojidohu iliftyc po drevju, da nikakve zelenine neoftavise. ToLetto, dojde 70 jezer Turak u Rasku Zemluj proti nyimfe poftavi Vukafin Kr.farno 30 jezer: po¬ bile f Turci u Kolfovom polu, ioblada: pobivsiih okolu 3 o jezer > oftale pako prik Marice rike ( u koj takajse vnogo Turak potonu) prež ftraha i reda tirrase. Zbissefe pak Turci u legurniem meftu na- nu ftran vode, i navalisse na prezredne Rassane, pobissefe s nyimi novies i obladasse. gdi padeRas- sanov deflfet jezer : druggi u big nagnani, odkih u iftoj Marici okolu pet jezer potonu; da ifam Kr. Vukafin kommaj-ju shivpreplu, ali nefrechno; ar gdabi bllz jednoga vrutka vodu pil trudan, u- moriganyegov fluga, zaradi krisha zlatoga, kimu na vratu vilfase. Poginu u tom boju Ulyesa Cefar Brat Kralyev, verii i dobar Vitez, i Hrelya jaki Ju¬ nak. Tadaoppa.de kralyeftvo Raško : i Knez La¬ zar Grebelanovich poesefe jaesati, predobivsi i on Altomanovicha, komu oesi zbofti ucsini. Tvertko Stefan , po fmerri Vukafina Kr. Raskoga, Kralyem pofta Rofianikim. Gpet Lituani f vojlkom napaftuju Prufliu. Vencdlav finKarolalV. CelarNiemski pofta; ladai- je Cefarftvom 20 let. Lajus Kraly Lituance predobi. zatira Genuezi Kr. Lajusa zdvignuse fuproti Bnecsanom. togafe bojechi Bnecsani, fpravlaju mir pri Vojvodi O 2 Bec- Becskom,povrachajuchimu vfe fufhnye i vfa mefta, kamu behu zavjeli. Boja bie Kr. Lajus 1 Bnecsani: nyemufe zdrufhi Pa. /r/^r/^alitiSztarocsa Aquilcjfki,i KnezPaduvanlki. Bnecsani Gcnueze na Morju obladasse. Pisan fvojfkom Bnetacskom uze Kotor, Šibenik i Rab ; Trogir; po dvakrat bie : Zadar nikulikokrat zaman podlede. 13 79 Urban VI Papa Rimiki. Karol Voj v. i Ban Herv. mir l Bnecsani ucsini. 1380 Karol Vojvoda Dracsevfki,Ban Dalm. i Herv. Kraly ■Jerufalemflci i Sicilianiki pofta. 1381 Mir med Bnecsani i Kralycm Ugerlkim u Travisu ucsinyen. BnetcsaniSzinyeMorjeKralyupuftisse; a Tre visanfku derfhavu Markezu Austrianfkomu. da¬ hu takajsevnogoftotin jezer cekinov Kralyu, i ii na- pridak vfako letto fedam jezer da vati mu zavezahu- fe. 1 dafe vech nimaju pifatti Goipoda od Morja. 1382 Fridrik BubelDalm: i Herv. Ban ; i Surich Ban,ovo vreme behu. Jakin gradiVaros zavje Vojvoda Andevavenfki : oftavivsi ftraslyivi gradyani lvoju Domovinu: bu- duchi u Ternavi na Ugrih zlo i duggo bollan Lajus Kr. pod koga oblaft Jakin jeft flissil 3 koga fada Ritn¬ iki Pape uiliivaju. Lajus Kr. Ugerfki umre, 12 Rujna: pokopan u Sztol- nomBelgradu. ladal je 40 let. Maria kchi Laju- seva po Ocsinoj fmerti Ugerfkim Kralyem namefto mushkoga fpolla obrana iokrunyena be. ladala je devojkom buduchi 3 letta. Na fvojem krunyenju vnoge ucsini viteze. StefanaLackovicha iz Vojvod- ftva Jerdelfkoga Maria Kraly ucsini Banom Her- vatikim. 1583 Ij 83 Dojde Elizabeta kralyicaLajuseva Udova f Mariom kralyicom i fDragom,kcherami fvoimi,u Szeny, od- tudu Zadar, palcu Vranu, ka biase odftupila od vernofti. 1384 Dojde 11 Dalmaciti novi Ban, Tomas Knez od S. Ju- rja, ki Lyudftvo u vernofti Kralyic utverdi. 1385 Amurat Turfki Kraly farno tridefcti jezer vojnikov dojde u Kneza Lazara Zemlu, i podfede Priftinu , kotcru nemoguchi v ccl meftec dan vzeti, mirnofe je nazad vernul. To letto fe je podharacsil Turcsinu Knez Lazar po nagovoru lvoga Zetta Vuka Brankovicha. Ovo vreme Karol IT, kife zove Napuiiki, iMali, Lajusa pervoga od Brata Andrea fin> 29 Kr. Uger- Jki v Budin od nekih dopelan be ; Ali nalkorom po naredbiElizabete Kralyice i Miklausa od Gare Pa/aunusa , aliti BanaUgerikogabe pofecsen i vmor- jen od Blasha Forgacsa. 1386 Ivan od Palizne, Ban Hervatfld, gdabi Kraly Ma¬ ria, iElizabetom Kralyicom Materjom fvojom De¬ da fvoga Stefana u Bofnu pohoditti bilafe odputil- la, vlovi obedvi u Szrimu pri Dyakovom, ubivsi Mikulu od Gare Palatinusa , aliti Bana Ugerlkoga .* Kralyice obedvi najpervo odpela u Krupu grad, zatim u Novi pri morju. Nato krivo pišu Ugerlki pripoviftniki, daje csinil Elizabetu v vodu hittiti, ka je v Novom gradu umerla. Malo zatim Ivan Ban csini umoriti Forgasa Kralyomorca. Vladiflav Jagel Vojvoda Lituanlki Kralyem Poly- Ikim pofta, i Lituaniu k-Polyfkom orfagu zdrushi, i Kerschenikfe ucsini- Emanuel Paleolog AndronikalV fin Cefar Cari- erad/ki > ladalje 3 0 let. O 5 Kle- Klemen VII Papa Rimlki v Avinionu odebran. Bonifac IX ono ifto vreme takajse Papom jeft bil. 1387 Umri Kralyica Elizabet v Novom Gradu v uzi, 15 dan Szicsna Mefccza, a 9 Szvechna aliti Velycza dopeiano bev Zadar 1 pokopano u klostu Sz. Gri- sogonatelo nye. Sigmund Marie Kr. zarucsnik ftar let 20, na Kralye- ftvo Ugeriko odebran , zadnyi dan Susca Mcfleca, u ftolnom Belgradu krunyen be. To Ictto 4 dan Klafna oflobodyena be Krelyica Ma¬ ria iz uze Novogradike: odpelana v Nin. odtud na 15 dan iftoga Mcffeca dopelana v Szeny dojde druggi dan, to jeft v Nedelu, v pondelek gennufe put Zagreba, gdife v esetertek zafta fKralyem Tvo¬ jem Zarucsnikom Sigmundom. Ivan Ban Hervatfki pred ftrahom Sigmunda Kr. ide pod obrambu i v dvor TvcrtkaKr. Boftanlkoga, od koga i Imaje zadobi u Ufori. To ifto letto po- flaga Tvertkof Vojfkom na Hervate, i vfe do Za¬ dra porobivsi / velikim plinom i dobitkom pover- nufe. Zavje takoj Klyifs gradi Kotor. 1388 Ivan Ban Hervatfki prejde f vojfkom Uforacskom prik Szave u Szriem, ali zvidivsi dobro pervo za nyega Ugri, kifu esuvali Szriema i Valkova, docsc- kasega u buftie i razbissega, vnoge llforce poloviv- si, a on f mallimi od fvojh komaj vujde. Szplityani, od Ugcrlkc pomochi zaoftavleni, flo- shivsife 1 druggimi Primor /kitni blishnvimi varasmi, to jeft fSibcncsani, Szkradinycsam i Brebercsani Tuprot Kr. Boftanfkomu i Banu Hervatlkomu ugo- vorissefe. Sain Tur/ki Kapitan /ofemnadefte jezeri urakdoj¬ de u Bofnu i kud prohajase vfe shgase, koga lamo fedem II )$!&«► fedem jezer Vlatko Vukovich i Radich Zenkovich i dvirai haremi razbisse. 3Sp Amurat Turlki Kr. f velikom Turfkom fillom doj- de fuprot Knezu Lazaru u Koftbvo pole, na dogo¬ vor Vuka Brankovicha,ki je i Tafta fvojega Lazara i orfag nyegov izdaval, i Miliosa Kobilicha zetra ta- kajse Lazarovoga pri Lazaru mrazzil, medne vere cslovik. Miloš, za pokazati tverdnu fvoju veru kerschanfku i vernoft proti Lazaru taftu fvomu la¬ mo tret u tabor Turlki ide i Amurata Turfkoga Poglavnika hangjarom aliti erfakom fvoim umori; ali i on od Turak zatucscn bi. Pobissefe druggi dan Turci fLazarom, ki viteskife biuchi vfnn ferce davase: ali gdabi celih pet ur bijuchifc konya urno- "*• renoga hotel prominiti, odfedsi iz nyega , vojlka nyegova stimajuchi daje vmorjen opal, lerce pogu- bi,i v big-fe poftavi : i da prem hitro drugoga ko- nya zafedsi prednye je ztekuval, nistar manye nije mogal obdershatti: itak Turci fvoih takajse veli¬ kom kervjom obladasse; Poginu totu Knez Lazar, vnoga kerschanfka Gofpoda i nezbrojni vitezovi plemenitu fvoju kerv prelejasse. zgodile ta nefrech- ni Boj 15 den Klafna mefteca. Bajazet po oesinoj fmerti Turlkim kralyem pofta. Milica shena Lazarova, nemoguch terpit pregona od zetta fvoga Vuka, pravicu profli od Bajazeta, komu i kchcr fvoju Millyevu za shenu da. Bajazet esini Vuka v uzu detti v Fillipolu : odkud vussevsi gdabi bil dossel k Pasu fvomu Jurju Baofichu, esi- nimu neverniku glavu odlechi: i tak Vuk nefrech- no zaversi. 20 Klafna, Tvertko Kr. Bolfanfki razbi Amurata Turfkoga Čara. ii. Grud- ii. Grudna, Tvertkova Vojika Ugre ottira u Nin od Vranne, ku behu podfelli j Zavje takajsei Ostro« vicu na 13 Proffinca. 1380 8. Klafna PridassefeTrogiranniTvcrtku KralyuBof. fanikomu, kotcrim Tvertko pravice potvcrdiod Lajusa Kralya dane. 1391 Puške i prah puskcni neki frater Niemac znajde. Umri Tvertko Bolfaniki Kr. pun let. 1392 Dabissa, Stefana Bana od hrane Brat, Kralyem Boflanfkim pofta. 1395 Sigmund Kr. Ugeriki Pashanom ofobujnoga Kneza aliti Shupana poftavi. 3396 Sigmund Kraly Ugeriki IBajazetom boja bie poleg Varasa Nikopola u Bugarikoj zemli, ali oholo i. za¬ to nefrechno : velika vnoshina Kerschenikov onde poginu, gdije lkoro obladala bila; velika vnoshi¬ na od Turak vjeta be i Ivan Vojvoda Burgundiki. Sigmund komaj vujde po Dunaju i Cernom Morju na Carigrad , odonde na Rodus, za tim u Dalma- ciu i Hcrvatiko Primorje dojde, gdife je poldrug- go letto dan zdershaval. Ivan Biskup Zagrebecski, veliki Kancellarius Kralya Sigmunda, po nyegoviZapovedi, ucsini fpravische orfasko v Ninu Dalmacie. u kom Pag varaš drug- gih ilobodnih varasev i gradov iloboschinu i pra¬ vice dobavi. 1398 2. Den Szvechna Meifeca, Sigmundu Ninu veliko fpravische obflushava. Demir Ham Tatariki od Zagataje Poglavnik ( koga neki Tarnerlanpm zovu ) filnu vojiku ii Natoliu po- dignu : To esuvsi Bajazet oftavi Carigrad, koga duggo vremena podfedyenoga dershase, ide f voj- ikoni fuprot nyemu: i blizu Stelle gore pobile s nyim, ^S&C 1 , nyim, ali obladan ofta. Ulovlen Bajazet i vef Dvor nyegov. Demir Ham zlatimi lancmi, ali- ti finshirmi zvezanoga v sheleznom kossu po vfoj Asii i Sirii fobum je pelal: ter gdaje na konya vfcddal, na nyegov herbetje nogom ztuplyal. naj- potlam, nemogucR terpeti velike i vfakdanye spo¬ te, finovom i sheni nyegovim precfinyane, fam Te« be vmori, glavu ob kos razbiajuch. 1401 Tri Pape behu, povedajuchife vfaki pravi Paftir. Umre Dabissa kr. Boflanfki. TvertRo, kralya Tvertka naravfki fin, kralyeftvo Boflaniko zavje. Ofioja Kriftich zegna Tvertka iz kraleftva, iKra- lemfe poftavi. Tvertko pomoch i obrmabu Turlku dobi, i po toj del kraleftva, Oftoja vojuje fuprot Dubrovcsanom i Hervoi Vu- csichu, Gofpodinu Jajaclkomu. Zdvignuse Te na Sigmunda kr. Tvojega Ugerfka Gofpoda; priessega i zaftavise v Siklousu gradu fi- nov pokojnoga Palatinusa Mikule od Gare: kote- rih Matti oflobodiga. ,1402 Aldamarisk, Lajusa kralya Napuftkoga Vojvo¬ da, uze Vranu i drugga mefta u Primorju. 1403 Hervoja Vucsich razbi Ugre blizu Bihcha: i Pavla Biltena Bana Hervatlkoga, koga Sigmund kraly poftavil besse, vlovi i pofla v Zadar It Aldemari- sku, 5 den Szvechna. Predahufe i gruggi Otoki Dalmatinlki kralyu Laju- su, ki fam dojde 11 Zadar, i Bonifac Papa ucsiniga onde koruniti na kraleftvo Ugerfko. Lajus kr. ucsini HervojuVojvodom Szplitlkim iBa- nomfvoim nadHervadkim lDalmatinlkimOriagom. P 1406 1406 Sigmund kr. dojde f vojlkotmiBolfnu: uzeSzreber- nicu i vnoge drugge Grade i Varase, kemu Hcrvo- ja preda, a Klilfevac filnum rukum dobi. po koterih tverde Ivo je ftralhe razredi vsi, povernufe nazaj. Dojde drugocs Ugerlka vojfka u BofTnu FSigmun- dom Losancem, fuprot komuse poftavi Sandalv Hranich Kapitan Bolfanfki, ali obladan be : gdi vnogo plemenitih Lyudi Bossnyakov pogmu. 1407 Oftoja mir 1 Kralyem Ugerfkim ucsini, a fuprot Hervoju vojuvatti napriduje. Pocsefe red Fratrov Gore Oliveta. 1409 Opet drugocs Sigmund Kr. Ugeriki pri gradu Go- lubincu u polu Salumbezkom / Kriselibom Tur- fkim Poglavnikom boja bie, ali nerazumno i ne- frechno, fvoim i vfega Orfaga velikim kvarom, da¬ je i fam komaj od fmerti ali od vuze ussal. To letto Juraj Vuka Brankovicha lin dope!yal je u Szerbfku zemlu , fvoju domovinu, fuprot Vujcu fvojem Stefanu tridcfet jezer Turak: na velik kvar domovine fvoje : nevernoga Otca hudi ottershek. Pomirile' i pogodi Kr. Sigmund f Hervojom : i ta¬ ko nafpct zadobi vfu Dalmaciu, izvan Zadra, ki fVranom i fNovigradom Pashkim Lajus Kr. Na- pul/ki prodal besse Bnecsanom za fto tilfuch du¬ kat. odtud Bnecsani pofvajaju vfu Dalmaciu i Szi- nye Morje. Sigmund Kr. nemillo vojuje fuprot Bnecsanom, kim velika zla zavda : vnogim esini ruke i nogge odfechi. nittiga-fe drugacs ollobodisse, negdav- simu nekuliko fto jezer cekinov. Potom zadobisse Bnecsani pod fvoju oblaft Fra- * vish, Viccncu, Vcronu, Padovu i vnoga drugga rnefta. Duhov- Duhovni zbor u Pisanu, u kom Benedikt i Gre¬ gor Pape zversheni: i dana obiaft Kardinalom novega odebratti: odebrasse Fr. Petra Filarga Kardinala , ki nareesen be Aiexander. Sandaly Boffanfki Vojvoda proda Oftrovicu Bnec- sanom za pet tifliich cekinov. 1410 Mufo i Mufolmam Bajazitovi fini medy fobum za Poglavnistvo vojuju. Umri Alexander P. nakon nyega odebran be Kar¬ dinal Baltafar Kosta prezvan Ivan 23. Umri Robert Rimfki Cefar. Jodok Knez Morav- Iki na Cefarftvo poftupi: ki neg 6. meffecov Za- povidnistvom ravna. Polyaki pod Jagelonom Kralyem i dvima ftrasni- m a poboima obladasse PrufFe i Totfke Krishnike u Prulfii. 1411 Mufulman umri, i u Romanii ofta Poglavnik Mu¬ fo Brat nyegov. Umri i Jodok Rimfki Cefar na Niemcih. Sigmund Ugerfki i Cseski Kr. Cefarom pofta. 1412 Sibenicski puk iztira Viaftele. Kraly fmutlivcem esini glave pofechi, a Viaftele nazad prieti. Toifto letto Sibcncsani, nemoguchi terpirti fku- pofti i odirranja Ugerfkih Glavarov , Bnccsa- nomfe podasse. Kralyevi Lyudi Ostrovicu nazad uzesse. 1413. Papa ucsini mir med Sigmundom Cefi i Bnec- sanmi. Zidyufe Klostri Frančiškanski v Lyublani i Kam- niku. Kr. Napulfki uze Rim i porobi : Papa i Kardinali komaj povujdosse. Szainojedi kerft priesse. I J 2 1414 u 1414 Pocsefe Zbor duhovni v Konstancie, nad kim bc Sigmund Cef 1415 Ivan Papa i Benedikt, izversheni behu iz Papin- ftva od vfega Zbora: a Gregor dobrovolno ofla- vi Papinftvo. Totu Ivanna Hufa Cseha Jeretnika zeshgahu. Mufo Turfki Poglavnik dojde u Rasku Zemlu , Defpotovim Dershavam velik kvar ucsini. Ter da prem velika pomoch od Ugrov, Hervatov i Bossnyakov Defpotu dosla besse, nistarmanye ni- fe uffal { Turci pobitti. neg dossavsi Mufin brat Kriseldi s nikolikimi Tattarlkimi seregmi, on-ga je z Raške Zemle pregnal- Pobissefe ta dva bratta Turcsina u Bugarlkoj zem- lii Mufo be razbien, vlov!yen i nemilloma v- morjen. Hervoja, da prem besse u milloshi Cef. Sigmunda, podpunoma, stoti be od Bana Paula Csupora os- salyen, od Cefara odfttipi, i fuprot Oftoi Bof- fantkom Kralyu, nepriatelu fvojem, Turfku po¬ moch prie. Zdignusefe na Hervoju Ivan od Gare Palatinus, aliti Ban Ugerfki, Ban Ivan Marotich, i recseni Ban Csupor foftalom Gofpodom i Ple- michi, i (velikom Vojfke fillom dojdosse uBofTnu, pobissefe fHervojom, ali razbieni, pobiti i po- lovleni oftasse. Izmed kih Csupora Bana 11 volov- ju koshu shivoga zasitti, i onak u vodu hittiti ucsini. 2416 UmriHervojaVojvoda : Kr. Oftoja, GrubuKralyicu fvoju ottiravsi, Jeličuudovu nyegovu za shenu uze. Gofpoda i Plcmichi Boflanfki vichuju .* u kom vi- chu Pavel Radyenovich ubien , a Kr. Oftoja 1 Pe¬ trom Pavlovichem v Bobovec vujde. Oftoju Oftoju Bosnyaki z kralyeftva zvergose , a Stefana Jablanovicha za Kr. odebrasse. Mahomet Celebi odebrafi za ftolno mefto Dri- nopole. -♦ U zboru Konstantinfkom zeshgasse i Jeronima Prashkoga. 1417 Otto kolumna odcbran Papa prezvafe Martinom V. Csehi rashallyeni za fmert Hufovu i Jeronimovu, vnoge Cirque Katolicsanlke porussise i zatrisse. 1418 Dokoncsafe Zbor Konstantiniki, ki je terpel 3. lette i Ikoro 6 Meftecov. 1419 Szrebernicsani u Boftni umorisse Vladiflava Glava- ra fvojega , kotcriim je vnoge fille i krivice csinil. Emanuel Carigradfki Ccfar Zapovidnistvafvojega dershave med petimi finmi fvojemi razdeli: i po tom razdilenju Zapovidnistvo Iztocsno , raz toga jur kruto flabbo , v najpoflednyi rafep pofla Umri Mahomet Turfki Poglavnik. ztupi na mefto nyegovo Amurat II. 1420 Defpot Stefan za fmert Vladiflava Paglavara fvoje¬ ga Szrebercsane ostro globi. Kotor i drugga nekoja mefta u Dalmacii Bnecsa- nom-fe podasse. 1421 Ivan VII. Paleolog, Emanuelov fin, Cefar Cari- gradfki pofta. Defpot Stefan dojde u Cetinu , i oflobodi vfe sto behu zavjeli Bnecsani v duggom vremenu odBao- ficha, feftricha nyegovoga. 1426 Bnecsani od Jurja Defpota kupisse Szkadar , obe- chavsimu davati vfako letto od nyega tiffuche dukat. Puške 'znajdohu Francuzi. 1427 Stefan Defpot SerMki, jassuchi k Szrebernici od kaplye udren umri. zakopan v Rovnici, 11 nyemfe dotershe odvetek Kneza Lazara. Ju- Juraj fin Vuka Brankovicha, fcftrich Stefanov, ii . Belgradu nazvafe Delpotom. To letto be Ban na Hervatih Miku la Frankopan. 1428 Amurat navali u Rasku zemlu; uze Krussevac a podfede i lyuto bie Novo berdo, ali zaman. 1431 Szpravische duhovno Basilianfko zacsefe, ko je tcrpillo rolet, da na mallu haflen. Eneas filvius Pifnik ( potlam Papa Pius II.) ovo vreme jeli bil. Turci uzesse Saloniche u Macedonii. 1432 Evgenius IV Bnecsanin Papa. ravnalje 16 let. v r ovoga Pape vreme zaesesse Cefari noge Papam kussuvati, celuvatti. 1433 Alibegv Albanki fvojlkom dojde, zatimvHerce- govinu , ali v Albanie nistar ni opravil, a v Her¬ cegovini razbit be. Bnecsani izvan Dubrovnika i Veglie fkoro vfu Dal- maciu zavjemsi mir f Kr. Sigmundom ucsinisse. 143 5 Juraj Defpot bojechife Amurata vechi haraes obe- chamu , i Mariču kcher Turcsinu da za shenu. Umri Stefan BofTanfki Kr. i mallo za nyim Oftoja Kraly, Cslovek kruto lotren. DotergnufePoglavnistvoVandalfko u Vilyelmu: ko pak zpade na Mejapoilkc i Sztarigradfke Vojvode. 1437 Umre Sigmund Celar, 71 letto ftar, pokopan u Varadinu: prezodvetka. odtud velike neflogc med Ugrii Niemci zaodebranje novoga Kralya naftasse. To zaesuvsi Motatbeg, ncmoguchi pred vodami na Vugerfku zemlu v Jerdely ide: i vfe, stbmu pod mah dojde, ogoyem i orushjem nemilo zatri 1 raffipa. 1438 Tu rti uzesse Szamandriu aliti Szmiderovo, Szerb- Ike zemle glavno mefto. Albert Albert II. Vojvoda Becski zet Sigmundov, najper- vo Cefarom Niemlkim, potom toga Kralyem Uger- lkim pofta. Szpravischc kerschanlko u Ferrari i Florencii. koterom je bil Ivan VIII C e far Carigradlki i Josef Patriarcha; floshissefe Gerci i Lattini u kotrigu ve¬ re Kerschanike. 1439 Turci flcoro vfuRomaniu zavjese. Albert Kraly, ni dva letta na kralyeftvu Ugerlkom nefpunivsi, umre; pokopan u ftolnom Bclgradu. Elizabet Kralyica ofta nolfecha : ali, neznaduchi hocheli fina ali kcherroditti, Gofpoda Ugerfka po- flasse fvoje poflc po Vladiflava Vojvodu Lituan- fkoga, bratta Polflcoga Kralya Pervopako, neg on dojde v Ugerlku Zemlu, Elizabet Kralyica rodi fi¬ na , i proti Vladiflavu zacse govoritti; 1440 I ucsini lekmeftu Gofpodu Ugerlku veksim delom fpraviti, i koruniti Kralyem Ladiflava dete mallo. Korunu pako v Becski Orfag k Frideriku Ritnikom Cefarui Hercegu Becskomuodnefefobomlkrivenu. Fridrik III, Herceg Becski, Cefar Rimlki na Ntem- cih pofta. ladalje Cefaraftvom 53 letta. umre v Fincu. Vladiflav gorirccseni Vojvoda Lituanfki v Uger¬ lku zemlu dopelan be; Ugri neimajuchi korune, odprisse grob Sz. Stefana Kralva , krunu z nyego- ve glave znemsi Vladiflava korunise, tridefeti i tretim Kralyerrt. Ovo letto je znassafta Mestria Kaluparlka, aliti Knyigotilka. 1442 Vladif^v Kr. Ugerlki razbi i pobi veliku Turlke Vojlke fillu blizu klviftur Ifladinlkih u draggi Humlkoj. odkud Karansania Orfag ( C/licu') zdig- nule s o)^§a» nufe fuprot Turcinu , da Bruflfu ( Bitinia J i drugge nyegove u Asii Orfage porobc i zavjemu. vfkerbi besse Amurat. ali juraj Defpot nevernomu Zettu fvojemu vcliku ii tom pomoch ucsini, obechavsi- mu pri Ugerlkom Kralyu mir fpraviti , akomu zemle i Grade zavjetc, i dva fina, pri nyem za- derlhana, poverne. nato Turcsin rad privoli, i pofle k Kr. Vladiflavu odpravi, mir ucsinyen : Szmiderovo Jurju Defpotu povernyeno i fini, ali ollipleni. Franko od Talocza, aliti Talovich, po fmerti Mat- tiasa Brata fvoga Dalmatinlkim i Hervatlkim Ba¬ nom pofta. 1443 J ura l Kastriotich (Skanderbeg od Turak imenuvan) Vojvoda Arbanaiki, kralyem bi nazvan. TvartkoIL Kr. Boflanlki prež odvetka umre. Kralyuje na meftu nyegovom Tomas Kriftich. ki ftoperv Kr. buduchi pokerflife. 1444 ®°j fitahovit med Vladiflavom Kralyem Ugerfkim i Amuratom Turlkim Poglavnikom .- kojega obla- danje ofta polag Turak, ali f velikom kervjom za- dobleno; ar poginu u nycm Turak tridefeti jezer, a kerschenikov, kihfu 20 jezer racsunalli, komaj treti del povujde. Totu vnoga Ugerlka i Hervat- fka Gofpoda poginuse i v uzu dopadose, i fam Kr. viteskife haracujuchi ubien ofia j Kardinal ta- kajse Julian, kijeKralya na tu vojlku fuprot danoj veri, prifegi i fvetftva oltarfkoga zalogu nagovo¬ ril. Tofe zgodi na poft Sz. Martina; a najvech po izdajftvu Jurja Delpota , kije takajse Jurju Kr. Ar- banaikomu put bil zafikkal, da ni mogel Kr. Vladif¬ lavu na pomoch dojti. Zato Juraj Kr. i drugga Hcrvatlka i Bolfanlka Gofpoda esuvsi nefrechan glaf od Vladiflava, udrisse na nevernoga Defpota kotare, i kako nepriatlfke porobisse. Amurat Mahometu finu kralyeftvo Turfko zrucsi. i ftolno nyihovo mcfto Drinopole izgori. To letto Tomas, ki na Boflanfko kralyeftvo po Tvartka II. fmerti poftupi,na vcru kerschanflcu od B. Jakoba od Marke obernyen, a od KardinalaKar- vajalle kerschen bi, Podassefe Omissani u Dalmacii Bnecsanom. 1445 Konstantin ofmi ovoga imena Paleolog Emanuelov fin, Brat Ivantia VIII. najpofledni kerschanfki i Gercski Cefar i Zapovednik u Carigradu poda. Stefan,. Tomasa Oftoje Kr. Boflanfkoga od ftrane fin, od Turak umorjen. Janko Voj voda Jerdellki’ aliti Szibinfki, kifeje zval Hunyad , bi poloshen na Ugerfkoj zcmli Guberna - tor , aliti Ravnitel po fmerti Vladiflava, buduch La- diflav Kr. fin Albertov dete mallo , i v rukah Fri¬ derika Cefara Niemfkoga. 1447 Mikula V, Papompofta: ravnalje Cirquom 8. let. 1448 Tri dni za jedno Boja bie Janko Vojvoda i Franko Ban Hervatfki 1 Turfkim Čarom Amuratom. Ter da prem fricha Turkom dobitek oftavi, nistarma- nye poginu Turak 3 8 jezer , a kerschenikov okolu 8 jezer, i jaki Vitez Franko Ban. Ter i tomu zlu kerschanfkomu zrok je bilJuraj Defpot neverni: ki razbienim Vugrom zafiddati je csinil, i Janka Voj¬ vodu vlovil: nittigaje puftil, doklammu ni dal fina Ladiflava u talistvo, doklam fin Jankov Matias uz- mc vnuku nyegovu kneza od Cilee kcher za shenu, i povernemu vfe grade i fella , keje Janko u Szerb- fkoj i Raskoj zemli pofvoil. Janko Vojvoda flobo- dan zdignu Vojfku ter vfa fella i grade, ke je De- Q_ fpot fpot na Ugrih imal,nepriatellki zavje, izatim na Defpotov Orfag odpravife: ali Defpot fina nyegova Ladiflava f velikimi darmi i Poklifare aliti pofle fvoje le Janku odpravi, imir izprofi. 1449 Szerdit Murat na Tafta Dcfpota daje Janka Vojvo¬ du iz fushanyftva puftil, pofla Frigibega fVojlkom u kotare Raške da Krishonik grad popravi, odkud lagle Defpotov Orfag robil bude , shgal i terl: ka¬ ko je vcsinil. Defpot Janka Vojvodu napomoch zprofi, ki Turke pobi, Frigibega i vnogu Turlku Gofpodu shive polovi. Janko Vojvoda nazad iduch Vidin Bulgarfko mefto poshga. Turke fushne Defpotu daruva. Mikula Vilak Mohacski Ban , Jerdellki Vojvoda, Banfku esaft prije. 1452 Ladiflav, fin Alberta Kr. gdabi bil od let 12 od Becsa u Budin od Ugerlke Gofpodc dopelan be. Ladiflav fin [anka Vojvode ubi Kneza Cclejlkoga , Ladiflava mlajahnoga Kr Ugerlkoga DedaiPri- gledavca ; ter zato i nyemu po fudu Pravice glava be odfiesena. a Mattiasa bratta nyegovoga (ki pot- lam frichno kralyuje ) v uzu odpelasse:bojechife, da bratta fvojega fmert f vnogih finertmi neofveti.a Otac nvihov Janko Vojvoda esaft Gubernatorju oftavi. Ivan Knez Vclyfki poddafe Bnecsanom. 1.453 Mahomet II, Turfki Poglavnik na dan 29Roshocve- ta Mefeca uze Carigrad , ftolno njcflo Gercskih ali Ritnikih na Szuncscnomlftoku Zapovednikov, kihfe Zapovidnistvo zavfim dotershe pod Konstan¬ tinom Paleologom, ki takajse onde ubien bi. Od- tudie Turlki Poglavniki nazvasse Čari, kakti Ceia- ri: i Turci poesesse bele tulbanc aliti rube okolu kap kap nofiti : dcrshechi Carigrad mefto aliti varaš Mira. Pocsefe gradit Crikva i Klostar Terfatiki od Kneza Martina Frankopana. Mikula Papa Ritniki Jerolimu Ptujcui druggim liro. mahom Puftinyakom , Dalmatinikoga , lllyrlkoga aliti Szlovinikoga Naroda,porussenuCirkvuS. Ma¬ rie it polyu Marsevom u Rimu > s nye dohotkmida. Turci u Albanii uzcsse Siurig. 1454 Kalixt III PapOm gofta. Dojde Mahomet fVojikom na Defpota uRasku zem- lyu i fduggim bojem uze Novoberdo, Trepcsin , i Prezrin , zlatom i {rebrom bogatte rude , k e c si ni zafe kopatti. a Defpot otide Kralya Ladiflava do Becsa ifkati. 1456 Janko Vojvoda, i Ivan Kapistran Brat reda Sz. Fe¬ renca , dolnyi Belgrad od Čara Mahometta obra- nissc.-gdi 40 jezer Turak poginu : i fant Car v perli beranyen: oftavivsi cnde Turci vfe satore,ftajnicei dvifto lutnbarad aliti topov. To letto umri filniJanko Vojvoda. 1457 Defpot Juraj csini zaffefti Mihajlu Szilagiu, kije poflan na glavarftvo Belgrad a, i Brattu nyegovom Ladiflavu : Ladiflava Szerblyi ubisse, aMiha!y komaj vujde. Potom zafede Mihaly Defpotu a ko- ga ranyenoga vlovi. odkupile Defpot, vnoge peue- ze zafe davsi:ali, nemoguchjkervi iz ranne uftaviti, umri do mallo dan. Ivan Regiomontan mudri Zvezdar ovo vreme jeli bil. 1458 Kr. Ugerik! Ladiflav otide u Bccs, onde Matiasa, fina Janka Vojvode v uzu poftavi. a fam Kr. pojde v Prag, dabife li Szvatbi ali k piru fpravlyal, ar je bil bil zarucfil Magdaleni! Karola Kralya Francuzkoga kcher. Obctdha kraly Ladiflav i umre, fumnye- chife od vnogih 5 dabi bil otrovan. pokopan u Pra¬ gu ; ftarlet 1 8. Matias fin Janka Vojvode ’z Becsa v Prag bi odpe- lyan. Po finerti Ladiflava kralya , kralyem nad Csehi bi poftavlyen Juraj Podebrad , i pod nye- govu oblaft dojde uznik Matias. Gofpoda Ugeilka i Plemeniti lyudi odebrasse ina- zvasse za kralya fvoga Matiasa. Kr. Cseski niga pervo 'zvuze puftiti hotel , nego da obeeha > da hoche kcher nyegovu Katarinu za shenufvoju uzeti. Potom toga od vfe Golpode Cseske do grada Sztra- shnice zprevojen bi. 145P Stefan kraly Bofianlki, zet Lazara najpoflednyega Szerbfkoga Poglavnika , Szmiderovo Turkom izda. ifti Stefan Manikeom po Bofni zapovida, dafe illi pokerfte, illi vfe oftavivsi farno shivi vun iz Orfaga odidu. Pokerftiihfe okolu tri jezera, drug- gi izidosse. To ucsinisse po Papinoj naredbi Csanadfki i Szenyfki Biskup i Stefan Frangepan iz Hervatflke zemlye. Hneas Silvius verli Pifnik Papom Rimlkim pofta prozvan Pius II. Ta dokonesa , da od Pape na Zbor obcsinlki Pravdanemore iti, ni nikamdalye. ladal je 6 . let. umre v Jakinu , gdafe je bil odpra¬ vil fuprot Turcsinu i velikom vojfltom. Mattias kr. Ugerlki proti Fridriku Nicmskom Cefaru , zaradi korane Ugerjfke 3 ku je prifebi dershal, vojuje. 1461 Tomas kr. Bofianfki ( zato , kajti je otajno pria- telyftvo f Turlkim Čarom dershal , nyega priel u fvoj dvor , S nyimfe godil i pobratil v Jajcu gra¬ du j du ) od fvojega fina i Brata , po nagovoru kralya Matiasa , pri gradu Belaju v Hervatlkoj zemlyi, gdabi bil t vojfkom podnyega dossal, umorjen be. Stefan fin , i Radivoj brat nyegov kralyomorci kralyeftvo Boftanlko medy fobom razdilisse. 1462 Turcsin u Bofnu dojde vnogo Robja odpelya. Matias kr. Ugerlki Jajce grad filnom rukom od Tu- rakvze. Mahomet ide t vojlkom na Drakulu Vojvodu Vla- skoga. Drakula vujde na Ugerlku zemlyu, onde od kralya vuzu dan. med timtoga Mahumet Vlasku zemlyu zavje, i podfe podbi. 1453 Mahomet Turlki Car podfede Jajce grad, ali flis- savsi da gradu napomoch ide Matias kr. , Car grad oftavi. 1464 Kr. Matias u Sztolnom Belgradu Ugerlkom kru- nomkrunyen bi. Banuje na Szlovenih knez Jvan Vittovecz od Gre¬ bena. Pavel II, Benecsanin Papom pofta. Bofne orfag Mahomet zavje, Stefana kralya naj- poflednyega na mih fhivoga odriti ucsini, na veri vkanyenoga, neverni Okrutnik. Katarina Kralyica ottide v Rim , gdi koludricom pofta. Jakob poflednyi Cipromlki. Kr. Bnecsani { veliku himbu i csalariu zavjese Cipromlki orfag, on lepi plemeniti OtokMorfki. Matias kr. po korunyenju fvojem prebrodife prik Szave, i otide u Bofnu, uze Szrebernik grad i Zvor- nik filnum rukum. To letto uzcsse Turci Hercegovinu. 1465 V* Szegedinu be Orfashko fpravische. onde kr. Matias poftavi Nanderspana Mihajla Orfaga. Q^3 Kraly Kr. Mattias dojde f vojlkom do Zagreba, htcch Bofnu ofloboditi : alrmu dojde glaf, da Csch niki Ugerlku zemlyu robj i shge okolu Tyrnave, Zato feje nazad vernul, Poftupi na Ba n i u S z 1 o v c n fk u I v a n T u z od Laka. 1466 Szilagi Mihaly, lljac Kral.yi Matiasa , oftavlyen daUgerlku zemlyu brani , Boja bie i Turci, ali - nefrechno , ar besse razbien i vlovlycn od Turak , ik’Caruu Carigrad Zapclyan, komu Car glavu ucsini odfechi. Kr. Matias , kak besse odissal, da potissi Punrariu v Jerdelyu, tak zatim ide v Moldaviu , fuprot Ste¬ fanu Vojvodi: onde varasc zavje, ognyem poshga ladanja i fela : fedem jezer Ulahov robja od pelyati dopufti, a veche od toga pobienih i pomorjenih ofta. Velik del Albanie Turci Zavjesse. 1467 Kr. Matias v Jegru fpravische Orfashko esini, Za¬ radi dvojega Boja proti Turkom i Csehom , opo- minyanjem Pavla Pape , i Friderika Cefara Niem- skoga. Mahumet Turiki Car u to fpravische pofle fvoje aliti Poklyifare be podal, alije Kr. neprepu- fti, znaduch dabi bili Mira profilli. Turci { mallum vojfkum porobisse Kerbavu i za- trisse. 1468 Uze Magyer Blash Bihach iporobi Hervate. Hamzabeg porobi Sakaniu. Turci uzesse Szkadarna Bujani ftolno nigda mefto Kralyev Illirlkih, aliti Sziovinfkih. Kr. Matias zdignu vojlku proti Jurju Kralyu Cscs- komu 5 ka je terpella defet let. Moraviu , Sleziu i Lusaciu Orfage, Kr- Matias pod fvoje ladanje prodegna. 14 6 9 «•?&[* i4<5p V*01omuckom fpravischu od Cseske Gofpode Ma- tias kr. Cseskim Kralyem jeft imenuvan i korunyen. Turci hametom porobisse vaf kotar Mctlicski 5 i vnogo robje odpelyasse 'zone Majdacske i Krany- fke Zcmlye. 1470 Ju-raj Kr. Cseski umre > Gofpoda Cseska u varasu Rutne fpravische ucsinisse , i Kralyem Cseskim Vladiflava , fina Kashimira Kralya Polyfkoga , v petnajftom lettu mladenca obrasse i imenuvasse proti Matiasu Kralyu. Zato pocse Matias Kr. ogny- era shgatti i robiti Csesku zemlyu nuterdo Praga. Vnoga Cseska Gofpoda, Varosi i Gradovi podas- sefe nyemu opet. Blas Magyar Dalm. Herv: Szlov. i Boftaniki Ban pofta. 2471 Kashimir, Kashimira Kralya Polylkoga fin , od nekih Ugerikih Biskupov i Gofpode nuter do Ni- tre na Ugeriku Zemlyu dopelyan be , dabi nyega Kralyem vcsinilli a Matiasa zvergli. Koga Matias u Nitri podfede. 1472 Kr. Matias csini robiti i pleniti Polyfku Zemlyu. Sixtus IV. Papom Rinfkim pofta. Ivan Car Moskovitiki uze kcher Carigragfkoga Cefara za Shcnu .• kojumu dopelyasse na Rim, pak po Nimskoj zemlyi 1473 Mahumet Car Turiki Kalciana Čara ali Zapovid- nika Trapezunlkoga vje. Szpravlyase Kazimir Kr. Polyfki finom fvoim Vla- dil lavom veliku vojfku fuprot Kralyu Matiasu : Kr. pako Matias pofla Stefana Zapolya Polyfku zem- lvu robiti; ter tak Polyfkui Csesku vojlkuod Uger- Ike zemlye odvernu : da potle medy trimi Kralymi floshnoft i mir ucsinyen be. Kr. Kr. Mattias potverdi vfeftare pravice i floboschine, zakone i obicsaje Szenyanom. Vojuje Cef. Fridrik fuprot Mattiasu Kralyu , ali 1 mallim napridkom : i zato mir ucsini. 1474 Stefanu od Zapolya, za nyegovu vitesku flushbu, Grad i Knestvo Trencsinfko Kr. Matias daruva Umri v Rimu Katarina Kralyica Bolfanlka Slič¬ na Stefana Kralya. 1475 Sabac grad mochni i tverdni od Turak Matias Kr. uze. Vojfka Matiasa Kralya Alibega i Szkender- bega pod Pozazinom razbi. Dopelyan bi juhileum aliti vcdiko Proschenje gre¬ hov od jo. na 25. let. Vladiflav fin Stefana, Hcrcegazvanoga (odtoga Hercegovina ime prije) Viffechi grad jaki Bnecsa- nom prida. Jvan Ernuft , Zolyfki i Krishevacski Knez,banuje na Szlovenih. Ladislav Herman od Grebena Vice- Ban. 1476 BeatrixKralyica Zarucsnica Matiasa Kralya v Uger- gerlku zemlyu dopelyana be i v ftolnom Belgradu korunyena. Mahumet Turlki Car znajuchi, da je Kr. if Uger- fkum Gofpodum na fvatbi aliti piru , Hervatlki Orfag i Dalmatiu robi. Petar Bocskaj od Rafinye, banuje na Szlovenih. 1477 Matias Kr. vojlku zdignu fuprot Cefaru Frideriku, vnoge Grade i varase, Novo-mefto i Becs zavje, i pod fe podegna. 1478 Kr. Matias fvoju Kralyicu po Ugerfkoj zemlyi na setnyu vodi, kashuchi nyoj fvoju moch i oblaft. Turci csez Hervatlku i Kranyfku zemlyu porobisse Friul Bnetacski Orfag, ognyem shgasse, i dvade- feti feti jezer, aliti tiflPuch robja fobom odpelasse. Kr. Matiasllgeriki f Kralycm Cseskim Vladiflavom mir i bratinlku lyubav ucsjnisse. 147p Turci, nebuduchi doma Kralja , Ugerfku zernlu porobisse i poplinisse do Vasvara i do Suajerlke zemle , tridefet tiflfuch robja i velike dobichke od¬ pela sse u Bofnu. Moskoviti robe Livoniu. Nova Rat, i v o ju vanje medy Kr. Mattiasem i Cef. Fridrikom. buduchi Bernard Jersek Oitrogomfki Krunu i vdf kines Kralevlki Ugerlki ukradom od- nelTal u Austriu le Cefaru. 1480 Za Turci Matias k. pojde ii Bofnu do Varasa Ver- boszanja, fonde pomori i poficse velik u v ncfhinu Turak:robje oflobodi , i t velikim dobitkom na trag-fe povernu. Kr. ’z Bofne d Zagreb dojde , i glaf pride da Cefar Niemski Ugerfku zemlu do Gyure robi, pleni, shge i tarre. nato Kr. od Zagreba na Cefarovo iman- je Ptuj i Radigonyu varase Stefana Zapolyfkoga i Jakoba Zekla Kapitane fVojfkom poda , i podegna varase i v noge grade pod fvoju oblaft i iadanje. Kr. u Zagrebu buduchi, Orfacske pravde 1 'udi : ob- tushen i pozvan It pravdi Tuz Ban , pobishe fshe- num i deczu u Benetke, kam donefe petdefet jezer zlatih dukat: i ucsinyen bi Vlaftelin Bnetacski. Benetcsani Kercski otok v Dalmatii vzese od Ivana Frankopana kneza. Kr. v ^udin odide. Stefan Batori Jerdelylki Vojvoda i Pavel Kinilh v krufsepolu tridefet jezer Turak pobisse. Mir ucsinisse Bnecsani f Turci, ke nagovorisse da projdohu na Napulfko kralyeftvo, i onde vnogo R zla 12 8 zla Kerschenikom pocsinisse. i Hidrunt uzesse. 1481 Mahumet Car Turlki v Nikomediiumre, poklam- bi ladal v Carigrada 27. let, Turlkim Zapovidni- stvom 3 2. u lettu shitka Tvojega 53. Mahumet ve¬ liki zaifto , ki je pod fvoju raoch i oblaft podbil dva Ccfaraftva, Carigradikoi Trapezuntlko, csetiri kvaleftva , 20. Orfagov , varasev dvifto, vTe od Kerschenikov u kratko vreme ottemsi. Moskovitfki Car TotfkeKriihnike nepriatefrki na- paftujeipo Livonii dershavi nyihovoj , gonnechi lyude u fufhanftvo kakono nemu rhivinu. Blaih Ban Hervatfki Hidrunt od Turak oflobodi. Niemska od Szevera Goipoda zakon ucsinisse 3 da i oni i Podlolhniki nyihovi Jafe ftrigu. 14*? Pavel Kiniih 5 Vuk Defpot, i Peter Doci Varadin- lki Ban, u polyu Becserelkom, blizu Szmiderova, pobisse Turak tri tiflucha, vnoge polovisse i ranise. nassih nezmanka vech od 5 o. Hamburg Grad i varaš kr. Mattias od Becsanov zavje. 1483 Unoge varase i Grade v BecskomOrfagu zavje Ma- tias Kr. Zapovedyum Krala Mattiasa Stefan Da- vidhazi Pruk Varaš naStajerih mochno utverjen zavje filnum rukum. 1484 Kornajburg tverdi varaš ober Becsa na Dunaju ob- fede i zavje k. Matias. Ovoifto vreme fedemnajft jezer Turak csez Her- vatilcu zemlyuprebivsi u kranyfku zemlu na nikoja meftagdifufejmi bili,udrisse } odkud fvelikim dobit¬ kom i plinom vrachajuchife, i pelajuclii robja oko- lu deffet jezer Dus kerschanlkih , do.csekaih Ber¬ nardin Frangepan i Ban Gereb } pridrushivsife knyim i Vuk Defpot, pri potoku Onuvicc, raz- bisseib bissčib > pobissc , vef dobitek i plin ottese , i nc- volno robje oflobodisse. 1485 Kr. Matiasmochni i glavni VarašBecslilnum rukum dobi, i pod fvoju obiaft podegna vlu onu zemiu i Orfag. Doklambi bil Becs podfedyen dershal, pofla Szenyanom novoga Kapitana Dujma Preposta Bel- gradfkoga. 1486 Szpravische u Budinu Orfashko ucfinycno bi, u ko¬ mu vnogi zakoni i pravice ucsinyene , i u fvoje Ar~ ticnle , aliti cslanye , razredyene bihu. Szprazisčhe u Iglavii, tikom Ugcrlkoga iCseskoga Orfagovkralyi i Gofpoda ucsinisse mir jbratiniku i priatelyfltu lyubav potverdisse. Grad Recz i Egnburg varaš ii Becskom Orfagu * Kraly vze. 1487 Novo mefto , varaš u Becskom Orfagu , jedno let— to branilofeje Matiasu kraiu , doklam feje podalo. 1488 Stajar i Kranyfki Orfag od Matiasa K. mira proffe. 1489 Ciparotok zavjesse Benetcsanni. 1490 Matias Kr. obetesha v Becsu i umre , od let 47. Te¬ lo Kralevo v Belgrad zaneseno be, onde 1 velikim postenjem pokopano. Vladiflav II. Kr. Cseski , 5 5. Kr. Ugerfki od Uger- fke Gofpode odebran be. Maximilian Cefar opet nazad oduze varaš Becski, Novomefto , Pruk i oftale varase i Grade. Sztolni Belgrad, Befprim i vnoge Grade na Ugerlkojzemii zavje. Ke Vladiflav kr. v mallom vremenu opet na¬ zaj zadobi. ZlatogaRunavitestvopocse Filip Vojv.Burgundfki. 1491 Vladiflav k. u ftolnom Belgradu Ugerfkim kralem korunyen be. Umri Blaih Ban Hervatlki. Pofta Banom i Turke ■ ’ pobi Ladiflav Eger vari. R3 Bisse ' I 20' Bisse Ban i MatiasGereb. 1492 Shidovi jefu zavfirn ztrirrani i zversheni iz Spany- olflce zem le, Zidyefe Okics grad na Hervatih. Vojv. Ivan Korvin , Mattiasa Kr. Ugerjfkoga fin * pofia Szenyanom za Kapitana Jembriha Deren- csina. 1493 Alexander 6 . Papom pofta imel je fina Valentina: koga ucsini Hercega } aliti Vojvodu Urbjnlkoga. Turci Jajce grad napaftuju. Umri Matias Gcreb vedi BanHervatfki. Vojv. Korvin Banfku csaft fam obversava. Ali to ifto Letto, videchi velike nefloschinc i nepokor« schine od Hervatlke Gofpode, pogodife 1 kr. Vla¬ dala vom, i zrucsimu vfu Hervatlku i Szlovinfku oblaft. Kr. pofta vi Bane Hervatom i Primorcem Jembriha Derencsina i Ivana Bota. Turci velikom fillom roblyahu okol Unne, nak£ udri Ban Derencsin , f Karlom Kerbavikim i f Ber¬ nardom knezom Frangopanom, i foftalomHer- vadkom Gofpodom , ke hametom pobisse j ulovi- vsiih tiftiiche i pet fto.tin, i tulikoih mcrtvili ofta. Velike nefloschinc i boji nqedy Bernardom i Iva¬ nom Frangopanom : daobadvaBana Derencsin i Bot t vojlkom dojdosse na Bernarda , i podfedose- ga u Brinyah, bijuchi Brinye ncpriatelfki: pod ki- mi i Bot Ban ubien bi, dokiamfe i Bernard prida ; dossavsi glaf, da Jakup Passa od Rumanie , i verh Boftiie,porobivsi Poftavje i Majdake, paddose pod Modrussu , ke porobisse,posHgasse i zatrisse vfe prigradyea , i t velikim plinom putKerbave na- pridovahu. Zato Ban i Hervatfiu Gofpoda setuva- huput 3 i)g&» hu put pretechi Turkom u Kerbavfkom polyu, pod Udbinyom. Gdi poklambiim bili put pretekli , proflahu Turci dzih Ban f mirom projti prepufti; obecha Ban , akomu vfe robje odpuftet; nehtechi toga Turci, a ftimmenye, poklam zvidise daje nyih vnogo vecK neg nassih: Jc tomu dafu nassi ne« floshni: nemoguchife Bernard Frangopan f Banom floshiti. Tako fercsenii Turci udrisse naKerschan« iki Tabor rannim jutrom , i ucsinife ftrafan Boj: borechife borenjem velikim* Totu poginu Knez Jvan Frangopan, Knezjuraj Vlatkovich, Banja« jacski, Szin jedini, i Brat Derencsina Bana, i cvit vfega Gofpoftva i Junaštva Hervatfkoga, najvech Szenyanov. Ban Derenesin ranyen iKnezMikula Frangopan v fushanyftvo upadose. fam Bernard Frankopan od Boja f fvoimi ofta » ne onako kako Istvanfi piše, i po nyem druggi. Kr. Vladiflav pofla Bana Hervatom i Szenyanom Glavara Jembriha Pcrenia. kifc csverfto zaveshujc Szcnyanom dojtinapomoch. To letto umri i Gereb Ban. »494 Maximilian Herceg Becski, fin Fridrikov, Cefa- rom pofta. ladalje 50 . let. Papa Szenyanom veliku pomch salye v pinezih, 1 csini viroske zide popravlyati, turne graditi, a kr, Vladiflav t vnogimi pofli i liftmi nye kripi. Kr. Vladiflav pofla Sigmunda, Pecsujfkoga Bisku* pa, Haznadara fvoga Szenyanom Bana aliti Gla¬ vara , a Vice Bana Mikulu Horvata Kolunicha : doklam za vridnoga Bana previdi. Mallo za tim poitavi Hervatom Bana Ladiflava Kaniskoga. R 3 Stefan Stefan Sepuski knez, Palatinns aliti Ban Ugerfki, S/.amobor Korvinov grad Tilnom rukom pocifede i f pridajftvom uze. Osvald, Biskup Zagrebacski, filnoni rukom zavje Rakovacz i drugga radia i dvore Ivana Korvina. Dojdc Korvin fvojfkom i s nyim Lovre Vilak, Voj¬ voda Szricmfki , nigdasnyega Mikule Bana Her- vatfkoga i Boflanlkoga nazvanoga Kralya fin , voj- fku Biskupovu’ raztirrase , Grade i Dvorc oduzes- 1 se , Biskupovo imanje i fella nemillo shgahu i za- : tirrahu. Pomiri Korvina i Osvaldom Ladifiav Ban. 1496 Szmutnye med Szenyanmi podignute da potiš si Kr. Vladiflav, pofla k nyim Martina Cobora. To vreme behu u Szenyu dva Glavara , Mikula Kolunich , i Ivan Gyoan. Francuzki beteg najpervo be lettofdonesen v La¬ sku Zcmffl. 1497 Amerik Vespucius najde cseterti del Szvieta , kije od nyega Amerikom imenuvan , i Novi Szvict. 1500 Peter Alvar najde Brafiliu Orfag. Umri Ban Kanishai. Kr. Vladillav I'Ugerlkom i Hervatfkom Gofpodorn vichuje uVirovitici. ukom Szpravischu Banftva Hervatfkoga Csaft Vojv. Janko Korvin fopet prije. 1501 Alexander Papa pomiri Kr. Vladiflava f Bnecsani. i dafe vojfka zdvigne proti Turcsinu , obechaupo- moch trih let 40. tiffuch , a Bnecsani fto tiffuch zla¬ tih dukat, i da glava Vojlki bude Korvin Ban. 1502 Velik potrefv Hervatfkom Orfagu , od kogafe vno- ge hishc porussise, i v Zagrebu turren S. Marka. 1503 Izmael Soffi upelya novu veru na lviet. 1504 Pius III. Piusa II. Bratov fin Papom Rimfkimpofta. Iada3odni. Julius Julius II-, PapaRimiki nafta. Turci podfeddosejajce grad : dojde obfedycnim na pomoch Korvin Bar, pobife i Turci, prcdobi, i grad oflobodi. poginuTurak okolu4ooo. anassifi visse od iooo. Turci vnogi polovlyeni, i vafnyihov tabor zadobiyen. Turci dercsc u Poshesko i Vukovacsko polye, koje nazofpct razbi Korvin Ban : i tu iftu JefTen iz ovoga na bolsi Szviet preminu : zakopan u Lipoglavi. Konrad Celtes Pifnik najpervi na Niemceh od Ce- fara Laureatus aliti vencsuvan pofta. iyoj Pofla Vladiflav kr. dva Bana Hervatom, tojeft Andrasa Bota i Ferenca Balassu Gyarmaticha. Szpravische Orfacsko be u Krishcvcih : Orfag prie za Bana Andrasa , Ferencu nehti privolyiti. Zato kr. Ferenca odzva , i poflaim Marka Mislyenovi- cha Hervata, Budnifkoga Grada Porkulaba. Progonftvo Shidovfko iz Porcugallie. 150 6 Szelim, fin Bajazitov Turlki Car u Carigradu od Otca ftavlyen be, jedanadefti od Otomanlkoga ko¬ lena Turfki Poglavnik. Egiptom i Siriu zavje , i Turlkom Zapovidnicstvu podolshi. 1508 Zversheni behu Bani Andras Both i Marko Hervat. i novi poftavlvcni, to jeft , Juraj od Kanishe i Ivan Erneuft od Csakovca. 1510 Leo iz Florencie , defeti toga imena Rimlki Biskup aliti Papa obran be. 1511 Hervati behu razbieni na Cservivici. 1512 Turci uzesse grad Blagaj Kneza Jurja Blagaicha Umri Ban Andras Bot u gradu fvojem Sztinicsnya- ku : a Ban Mislvenovich iz konya glavu vtergnu, i umri u domu Ivojem Kamicscu. Nefrichno Letto. Poftavi kr. nove Bane Hervatom i Szenyanom Gla- varc rare Emerlka Perenia, Palatinusa Ugerfkoga i Pe¬ tra Beriflava Biskupa Befprinlkga, fvoga Hazna- dara. 1513 Peter Beriflo Biskup Befprinfki , Ban Hervatlki i Szenylki Kapitan, na polyu Dubicskom dvi jezere Turak pobi : vnogoih csini u Szavi potonuti: tak daih mallo vujde. Ottajnu fillu fpravlyahu knezi Modruski, za mochi uzeti Varaš i Grad Szenyfki. Szmutnya med Szenyanmi i Jembria Perenia Uger- ikoga i Hervatlkoga Bana, Glavara Szenyjfkoga, Csafinikmi i flugami, ke Szenyani pobisse. 1514 Puntaria Kmetlka na Uger/koj Zemfi fuprot fvojoj Gofpodi; Tih Pitntarov Vojvoda bil je neki Jnraj Zekel. ali i s nimi Ikupa pobien be od Januša Voj¬ vode Jerdelfkoga poleg Tiflfe vode. Teda kmetti na Ugreh flobodu zgubisse, kufu pervlye imelli. Ta ostria ali puntaria imenuvana jeft krishnicsia. Szelim fultanCar Turlki boja bi i Kuzulbassum. Podfel je bil Cefar Benetke, i okolu Benetkov ro¬ bil i shgal. U zboru Alfiskomu Malebratye S. Ferenca razdile- na be Provincia Boffanlka, u Bolfnu Szrebernicsku i Boffnu Hervatiku ; nehtechi Turcsin dabife nye- govoga ladanja Redovniki { Redovniki druggoga Gofpodftva pajdasili. 151 j Szultan Szelim Turlki Car oblada i razbi Aladula kr. od Kapadocie : Vojvodu nyegovogabishechcga vlovi, i glavumu csini odfechi, ku, na znamenje obladanja v Benetke pofla. To letto ifti Szelim i Ivana Scpuskoga kneza ob¬ lada j S16 Umri Vladiflav kr. u Budinu, pokopan u ftolnom Belgra- Belgradu. Lajus II, Szin Vladiflava kr. , ische za shivota orcsina v zibki dete buduchi , kr. Uger- fki tridefeti sefti od Ugerlke Gofpode odibran be. 1516 Kraly Vladiflav po Tomi Kardinalu , Jcrseku O- ftrogonlkomu salye Szcnyanom pomočilfuprot lur- csinu v pcnezih : buduchiim Turci vnoge škode i kvare pocsinilli .• a Ban Pereni dere od nyih peneze. Szelim Turfki Car Kampsona Csaura Egiptlkoga Poglavnika zevfum nyegovum vojlkum predobi i i oblada , da i Kampson beshechi poginu. Teda uze Alkair i Alexandriu , varase zmoshne i velike, i vefEgipt pod fvoju oblaft i zapovidnicstvo pode- gna;obladalje i Damask veliki i flavni varaš u vfoj Sirie. 15: r 7 Maximilian Cefar fpravische v Augufti na Niemcih ucsini, i preporucsi Elettorom aliti Izbornikom Kar¬ la lina fvoga. Martin Luter pocsc upeluvati fvoju veru. Szelim Turlki Car ucsini moli priko Nila rike ve¬ like , da laglye tirra Tomombeja novoga Poglav¬ nika Egiptlkoga: koga po izdajftvu dobivsi, vlaki- mi mukkami i spotmi izrushenoga najpofle csini obiffiti pred kralerlkim nyega iftoga Dvorom. Tomas Bakocs Biskup Zagrebacski , Jersek Oftro gorniki, zidye Grad Biskuplki Zagrebacski. 1518 Marane, kilu od Saracenov oftalli, Kr. Spanyol- Iki iz fvojega Orfaga zegna, i pogannov okolu ese- terdefet jezer pomori. z5 ip Karol V. Szin Filipa Kr. SpanyolIkoga Rimlkim Cefarom na Niemcih odebran be. Ladaijc Ceia- raftvom 39 let. Turci uzesscKnin-grad , tverdo melio. Patar Bcrillav Reda Male 2 rat\e, Biskup Bclprim- S Iki £ki, Ban Hervatlki, Kapitan Szenvfki, viteški 1 Turci boja bijucK pod Korenicom poginu j Bihach- csani ic tomu nadofpivsi pomogohu Turke potirra- ti. Paval Medosich glavu i telo Banovo donefe u Bihach. Umri to letto i Juraj Frangopan , Jersek Kolocski: takajse Tomas Bakocs, Kardinal , Jersek Oftro- gornlki. UmriSzelim Turfki Car v mefTecu Proflincu , po* ftupi na Carftvo Szoliman fin nyegov. 1520 Tushbe velike od Szenyanov na Bane. Kraly Lajus obecha Szenyanom ofebujnoga Capitana aliti Gla- vara u napridak poftavlyati. i poftaviim Jeronima Petelenicha, ki je Biskupa i BanaBeriflava feftru za shenu imal. Ij2i Kr. Lajus obtushenoga Jeronima Glavara Szeny- Ikoga spotno zvershe , i da~im Gregora Horvata. Szpravische na Niemceh u Wormatiae Karol Cefar ucsini, u kom Martina Lutera progna. Uzesse Turci varos i grad Ostrovicu u Lici : koga nigdasnyi Kr. Bela pred Tattarmi bishechi zidati ucsini. Uzesse takoj iPech grad Jurja Orlovcsicha. Porobisse i poshgasse takoj Ostarie pod Modrussa- mi, i vfe ono polye. Szoliman Turlki Car uze Dolenyi selgrad , mefto tverdo i veliko : uze takajse uz Szavu druga mefta , Kopnik , Mitroviczu , Barich i Sabac a uz Dunaj Zemun, Szlankamen, Keminich , i vaf Szriem ognyem poshga, velik del Ugerlke , Szlovenlke i Hervatlke Zemle pod Tvoje ladanje podbi,i nemal- lo opufti. Adrian VI Papa Rimfki iz Flandrie rodom. Maria Maria feftra Karola Cefara Lajusu Kraki za shenu , a Ferdinandu Vojvodi Bccskomu (porom roga KraJu Ugeidkomu) Anna Szcftra LajusaKrala, dane be- fta. 1522 Szoliman fcsetiri fto brodmi i velikum vnoshinum lyudftvapod fede Rod Otok, koga Vitezi krishni- cskoga ieda sefi melfecev viteški branisse , povech-* kratfe £ Turci ostro i lyuto bijuchi; ali odoli Turfka filla .• ter na fam Boshkhni Dan u varaš ulize. Zkradin i Krupu erv isse Turci^da nemogaseju vzeti, arju Nicmci zrucsisse. Pocsetek vojfke i ratti med Karlom V. i Ferencem kralem Francuzkim. Novi Bani Hervadki Ivan karlovich knez Lieski i Ferbavlki, i knez Ferenc Battjani. 1523 Klemen VIII Papom Rimikim pofta. Jeti behu Krali Danlki Fridrik , i Svečki Guftav. 1524 Turci porobisse Ozallko i Jaftrebarlko ladanje. Dojde zopetvellika filla Turak podZrupu,alinistar neopravise ; viteskiju obranisse Hervati. 1525 Boj medy /("arlom Cefarom i Ferencem Francuzkim Kralem , poleg Varasa Pavie : Francozka vojika be obladana , pobita , Kral Ferenc i fin nyegov vlo- vlyeni, i za fushnye odpelani. Turci podfedose Jajce grad, dvaPasse , Bofifanfki i Moftarfki, i velikom fillom i velikimi puškami er- vassega. To csuvsi Kr. Laus , pafla Krištofa Fran- gepana za Kapitana, i bissefe tri dni i tri nochi, Tur¬ ke razbisse i grad oflobodisse. odtud nazvan be Krištof Frangcpan, Dalmatinlkoga, Hervatikoga i Szlovenlkoga Orfagov Obi anitel. Szrimlku Biskupiu i vle ono ladanje Turci zavjesse i pofvoisse. S 2 1526 J2<5 Lajus Kr. Ugeriki i Čarom Turlkim Szolimanom u Muhacskom polyu pobife, ali Car predobi, i ve¬ lik pomor kerschanlke Vojfke ucsini. Onde pogi- nuse Cirkveni Poglavniki Ladiflav Zalkan lersek Oftrogomlki, Pavel Tomori Jersek Kalacski, Ferenc Perenyi Varadiki , Filip More Pecsujlki, Blash Paxi Gyurlki , Ferenc Gachali Csanadfki i Juraj od Palina Boflfanlki Biskupi. Szvetlka takajse Go- fpoda,Juraj od Zapola Knez Sepuiki,IvanDragfFy, Ferenc Orfag , Petar Korlati, Andras Trepka, Simon Horvat, Tomas Zecsi , Gabriel Perini, Ambros Sarkan , Anton Palocsi, Matias Cetinlki Frangepan , Sigmund Bathiani, Juraj Orlovcsich Kapitan Szenyfki, Mikula Forgacs , i vnoga ofta- la Ugcrfka , Szlovenfka i Hervatfka Golpoda Du¬ hovna i Telovna viteški i poglaviti lyudi, na tuli- ko, da kajih je poginulo i v fushanyftvo odpelano, racsunallifu dvifto tiflfuch Lyudi. Kral takajse Lajus mertav ofta v jednom bereku , koga telo ftopr a v po dviu meflecih najdosse , i v ftolnom Belgradu 1 ve¬ likim plaesem i shalloftjum pokopano be. Bani Hervatlki poflasse TomafaKamenyana uRim k Papi, pomoch Ugerfkom i Hemtikom Orfagu prolitti, ali nistar neopravi j ar Kolomni Rim i Vatikanum razbisse , Papu v tver- dyavi Sz. Angela podledose : i Vnoga zla poesinisse to ifto letto. Poshcgu Turci Zavjesse to letto. Ferenc kr. Francuzki iz lushanyftva od Karla Cefa- ra puschen be. Januš od Zapola Jerdelfki Vojvoda , po Lajusa Kr. jfmerti, od nekuliko Gofpode Kr. Ugerlki be obran i imenuvan tridcicti fedmi , na Sz. Martina Bisku- 1527 - IJ27 Ferdinand Brat Karola Cefara, Herceg Becski, Kr. Cseski j tridefet i ofmi Kr. Ugerlki od oftale Go- fpode i Plemenitih Lyudih obran , i v Belgradu ftolnom korunyen be. .guduchi pako da Ivan i Ferenc Bani Hervatlki der- shahu na ftran Ferdinanda, Ivan kr. poftavi Bana Hervatom Kriftofa Frangepana , davsimu veliku oblaft. i zato naftahu velike vojfkemed nyimi,na neizgovorni kvar Szlovinfkoga Orfaga , doklam ifti Frangopan iz podfedyenoga grada Varasdina uftrilen do mallo dan neumri. Medtimtoga Turci uzcsse Udbinyu. Ivan Kr. od Turcsina pomoch prolfi. Petar Silay , ali Selul , Gofpodin Szufedgrada ii Szlovenni, zgradi Cirkvu i Kloster Goricski, i na- ftani Malu Bratyu Reda Szvetoga Ferenca , ki be- shahu iz .Sofne pred Turcsinom. 15 28 Turci vzefe Jajce grad i zavjese vfe grade, koi K Jajcu priitojahu. 1529 Szulitnan Turlki Car 1 nagovorom Januša Kralya podfede Becs,i gduggovreme nikaj nemoguch, ver- nufe od nyega na Budin , v Budinu Januša za krala poftavi i oftavi, a on v Carigrad domov odide. Sztalni Mir medy Papum i Karlom Cefarom ucsi- nyen be. 'Kaptolom Zagrebecski od Spanyulov ognyem pos- gan i grad i Cirqua velikimi puškami varasa terti. Krishniki vitezi Rodianfki Maltu otok na Morju Sa¬ racenom ottesse, i ondefe naftanisse. 1530 Karol Celar od Pape Klemena v Bononie varasu na Cefaraftvo korunyen be. Mehmet Bassa llgerlke Zemle Matiusfelde porobi i poshga. S 3 Flo- «•§§£( Florencia varaš od Cefara be obfedyen. Friderig Gonzaga pervi Herceg ali Vojvoda Man- tuanlki. Ivan Kraly Ugerfki gradi i tverdi Sziget grad. 1531 Ferdinand, Brat Cefara Karola , Kral Ugerlki i Cseski v Kolonie varasu Rimlkim kralyern be ucsi- nyen. Ivan Aarlovich Hervatlki Ban , u Medvedu gradu umti, pokopan v Remctah. Alexander Medices od /Karola Cefara Vojvodom Florentinlkim poloshen,ovo Ietto umre. Dojde Turlka vojlka po morju na Siciliu, ali mallo opravi. Moden varaš Rodd/ki vitezovi po seggi zadobisse. 1J3 2 Opet Szoliman Car van z’ Carigrada z de na llger« fku Zemlu put Becsa, obfede Alfe g , trinadeftekrat Sturmu, juriš aliti jagmu dajuchimu , ali vfe za¬ man ,branechiga viteški Mikula Jurcsich odSzenya. csuvsi pako Szuliman da Aarol Cefar na pomoch Becsu ide , porobivsi vfe do Becsa, po Stajcru i Szlovenfkoj Zemli nazadfe vernu f vnegim robjem i velikim dobichkom. Papa Klemen filnum rukum Jakin zavje. 1533 Tunish varaš u Barbarii Turci uzesse. Henrik VI Kral Anglinlki pervu shenu Katarinu odegna , ter druggu vze , na koga Papa klemen prekleftvo ftavi. Miholylki nikakvi Turki,tako zvanf, ovo vremefu bili. IJ34 Pavel III., po fmerti Klemena, 229 Rimlki Papa pofta , Rimlanin, Alexander Farnesius pervozvan. Szoliman Turlki Car jednu Vojlku na Afriku , a druggu na Ugre zdishe. KorradinaBarbarossu ucsk ni ni glavara nad vojfkom fvojom , i ii Afriku fuprot Tunetfkomu Kralu poflaga: komu i vze Kraleftvo. Lajusa pako Grita , Andea Bnetacskoga Vojvode fina , odpravi na Ugre da onoga Vojvodu izhitti. Uzemsi pako Medevilku varaš v Jerdelu , koga je Grit dershal,Mejlan Vojvoda, i Grita ivfunye- govu Vojfku pobi i poficse, i dva nycgova fina na ocsi otcsine na drobne fallate razmercvariti ucsi- ni. 1535 Novokerschenici, kife imenuju Anabaptijlt tverd i jak varaš Monafterimfki filnum rukum zavjesse , i Ivana, Krajacsa nekoga,febi za Krala onde polo- shissc, i imenuvasscga Krala Izraelfkoga , a on Varaš novi Jerufalem. alipak -d tom iftom varasu novi lyudi Izrajelci vfi dojednoga pomorjeni behu, i tak fvoje kralyeftvo naglim rokom zaversihu. Karol V Cefar prebrodil v Afriku , Altakena Tu- netfkoga Krala nazad u kralyeftvo poftavi, i na dvadefet jezer fushanyKerschenikov od robftva oflo- bodi. Szoliman Turfki Carfilnom rukom zavje Tavrus varaš u Persie : u kom gdabi Szolimanova vojlka flobodnie i prež ftraha prebivalla , dojde iz nena- dye Taham Kr. Persianfki ter Turak cseterdcfct i sefi jezer pomori i porasha : zadobivsi onde velik plin > blago i vfe hotnice Turfkoga Čara. 1536 Vnogi Luterani u Fraucuzkom Orfagu pomorjeni behu. Erafmus Roterodam popom buduchi umre 70 let ftar. Turci uzesse BeriflavichaBodfki,Poshegu i Cetin Gradove 1537 Ivan/Tocian General j Ferdinanda ffrala'vojfkupro- ti ti Turkom naHervatiku Zemlu dopela. rurci raz- bisse Kociana i vojlku nyegovu , po nyegovom iz- dajftvu, pri Szavi. ondc poginu Pavel Bakich od Laka , Groff Lajus Latron , ki je bil nad Spanyol- Ikimi i Latinfkimi seregmi. u kom boju do dvade- feti i pet jezer junakov poginu. Turci dershahn letto dan podfedyen /dyif grad , koga viteški branech Petar iTrussich Terfatyanm (ne Kranyac , kako Valvazor piše ) Kr. Uge rile o ga Glavar , gdabi bil naboj fuprot Turkom izissal , poginu, a Turcinakon letta dan grad /dyiz zadobis- se. Priddafe Turkom i Nadin grad, i oftali v okulu gra¬ dič hi. KlyilTani, koiod Boja oftahu,naftanissefe, uSzeny, da odtud fvoih fmerti oflvetyujuchi Turkom fra. motu esine. To Letto uzesse Turci i OfTek na Dravi. Battyani oftavi Baniku esaft. Szoliman Turiki Car f velikom fillom i vnoshinom vojlke dojde na otok Bcnetacski iforfu , i bijuchi varaš defet dan,vfe pobi vsi, porobi vsi, i poshgavsi, kaj je v okol nassel, del 1} uliva v fu(kany(tvo od pelyavsi, nazadfe vernu. Tak ucsinivsiZacintom, Citerom i oftaiimi v okol Gercskimi otokmi. paese i v Apuliu na Latine vojlku pofla i vfe ono primo¬ rje porobi i poshga. 538 Turci uzesse Dubicu , a’ Jeflenovecz nassi oftavise puft. Kr. Ferdinand poftavi Ba ne Hervatom Petra ireglye- vicha i Tomasa Nadasdia. Nadasdi uze i poshga JelTcnovacz. Latini uzesse Obrovac , ter vfegarazmetasse. Ivan 143 )$&«*• Ivan tfocian,\r Becskoj vuzi zadcrshan s utecse. To lctto Martulofi , aliti hajduki, po Stajerufu ro- billi. Turfke vojfke na Morju Zapovidnik doscvsi pod Adenu veliki varaš Indianfki, i dozvavsi onoga tfralya na dobre recsi, csiniga obeffit. Spanyoli uzesse Novi u Primorju Hercegovacskom. 1539 Ivan Aocian umorien be vkoftajnici od Gofpode Zrinikih. i Bnetcsani Turcsinom mir ponovisse , davsimu tri- fto jezer skud , Nauplju i Monembsiu varase u Ko- tarih Maccdonie. To letro, polag primorjaEpirlkoga petdefet bro- dov Turlkih od zla vremena na morju je poginulo, i dvadefet jezer lyudi. Turci uzesse Rizan varaš u Dalmacie Kotaru Herce¬ govacskom. uzesse i Novi, kerschenike vfe pod fa- blye obrativsi r prepuftivsi to Anecsani. 1540 Hieronim Laiki od Ferdinanda Krala lt Szolimanu Turikomu Čaru vpoklyifarftvo poflan, od nyegav uzu be vershen. Huzrem Beg Bofianflci i Murat Beg klyilki imanje Zrinlkoga robisse , Zrin gradjagmise , da nemogo- sega uzeti. Januš Kr. umre, oftavi fina Januša, od shene fvoje Ishabelle, Sigmunda Krala Polylkoga kchere ro- jenoga: koga u teftamentomu , aliti poflednyoj ra- zluki preporucsi Čaru Szolimanu u obrambu. Dubovac i Sztenicsnyak na Kupi porobi Murat Bc<* Boffanfki nazopet. Nadasdich Banlku csaft oflavi. 1541 Turflti Car pofla pomoch Januša Krala finu , zafc T pako pako zavje Budin i Pestvarase: a Januša i { matc- rjum pofla v Jerdely. Karol Kr. fuprot Barbarossi u Mauritaniu vozechi- fe 1 vclikom Kcrschanlkom vojfkom, od zloga vre¬ mena na morju vnoge brode i nikuliko jezer lyudi pogubi. Szkuppise vojfku Gofpoda Zrinylka i poshgasse varaš I )ubicski i Kamengradlki. Ubissc Kneza Ivanna Zrinlkoga lyudi Simona Bi- skupa Zagrebecskoga pod Vinodolom. Odlucseno be Duhovno Szpravische v Tridentu. Vojfka Kralya Ferdinanda ervala jc Budin. Eoban HefsPifnik bil je ovo ureme. IJ42 Vojlka velika Niemskoga Zapovednicstva i vfega Kerschanftva dojde na Ugeriku zemlu fuprot tui- cshinu, pred nyom be Joakim Vojvoda Branden- burglki, ipodfede Budini Pest, ali zaludo : fa¬ rno da Mikulaičnez Zrinlki fHervatlkom iSzlovin- fkom vojlkomrazbi Turke Janjcsare ikonyanikcpod Pestom; drugacs od kcrschanlke vojfke vnogdih je poginulo , i to vech od betega neg od orushja. Ferdinand/fr. ucsini na Hervateh i naSzlovcnyeh Bana Mikulu kneza Zrinlkoga. Velik kushni pomor be u Zagrebu. Hieronim Lazki 'z temnice Szolimana Čara pu- schen , ali esemerom napojen, umre u/trakove. 1543 Szoliman Tudki Car opet na Ugre pride i zavje Grade Valpovo , Siklous, Pecsuj, Oftorgom : podfede Bolni Belgrad , koga filnum rukum zavje. i vech oftalih mefti v okolu. Ban Zrinlki Mikula csuvajuchi Jurlke kotare od Turak , razbi Tattare u Zomlyem polyu , kih po¬ ginu visse 3000. SimunErdeudi Biskup Zagrabecski umre u Zacsc- fanju , pokopan u Zagrebu. UlamanPassa Boftanlki uze fvojfkum Grade O- chin , Sztupcseniczu , Csakovacz i Beluftenu. Razbisse Turke Gofpoda Hervatlka f knezom Pe¬ trom Aeglyevichem pri Otocsczu u Gatcki. Mir za jedno vrane ucsinyen be med Ferdinandom AFalem i Čarom' Szolimanom. obedve ftrane za- dofta trudne ob boju. To letto podfede A'otor uDalmatii Barbarossa T ur- fkoga na Morju vojnistva Zapovidnik s 1 dvifto gal- liani; ali be ottirran. « 1544 Veliku Turci zavjesse, ku neki kmetichi izdasse. Indianci velikim delom na Azuncsenom Iztoku priesse ATerft. 1545 xurci robilifu na Azlovenyih; terfe zovu Petroviki, ali ATralevfki Turci. Mikulu Zrinlkoga , Bana Azlovenlkoga, i Bilden- stajna Generala Atajerlkoga 3 podAonschinom Turci razbisse; porobisse dofta Orfaga. I Opet na Aranycih , pole Jarnecsko, oberh Aoftaj- nevice 9 poleg vode kerke 5 Turci porobisse i od- pelasse dofta robja. Grad Moflavinu Turci vzesse. 154 6 Mikula Zrinfki j filnum rukum od Petra Aeglevi- cha zavje Csakov Turren , a Azekel Lukacs Arapi- nu. Pocsefe Concilium aliti Zbor Tridentinfki. I-J47 A”arol Cefar Boja bi f Ivannom Friderikom Vojvo¬ dom Aaxonlkim , gdi Vugri velik dobichek a po¬ stenje Azlovenci po vitestvu dobisse. Pred Ugri je bil Glavar Peter Bakich, Hercega shiva,po obrazu poficsenoga, vlovisse. T 2 Mu- ( 4$$(! 57 ; gavsife izgori. Velika dragocha be v Benetki i po vfem ©nomDer- shanju. Ushgafe Carigrad, i goril je dva dni cela: tako,da je izgorillohish i ftacunov okolu tridefet i sefi tifTuch. «S’zenyanov dviflo i oflamdefet, dercsasse pod Pc- rusieh , i onde udrisse na rurfku vojfku, ke je bi¬ lo dvi tiffuche i fedam fto : razbisse rurke i pobis- seih visse od tiffucha , i vnoge za fushnye dopela- hu. Ulovisse med oftalimi i dva Martuloffa , kifu •SZcnyfku Dicu lovili! i Turkom prodavaili : ta dva shiva na koke nabihu , pak okol nyih derva nalo- Ikihu , ufhgahu, i tako nevernike pechi csinihu. 1570 Turfki Car potribuje po fvoih PoklyifTarih Cipar li¬ pi Otkok morfki od Bnecsanov. 1 poklyifarflvom nistar neopravivsi poda veliku vojfku i trimi Pas- sami na Cipar. Medy tim toga vervechi Pial Bas- sa f vojfkom remun Otok Bnetacski porobivsi o- gnyem i shelezom zatri, ali ne prež fvoga kvara. Aebastian Venerius, ki nad Adrcirom otokom besse Glavar Bnetacski, Abppotov grad rurfki u Albanii filnom rukom uzc , i Tvoje lyude nuter poflavivsi ut Verdi. Marko Quirin GencralBnetacski u SzinyemMorju, Majnu grad uDalmatii od femela razruši i razme¬ ta , dabife nemogel u nyem nepriatel utverditti. Podfedosc rurci Nikosiu ftolno Kralevfko meflo Ciparfkoga Ottoka, i lyutoju ervcchi dva cela medeča dan, obladasse i dobissčju. Vojnike, ki¬ fu ju viteški branili!, vfe pofikose j Gofpodu i Vla- ftele , aliti plemenite lyude ufe p.ogubisse i zatris- se : kruto malic oftanke pod llushbu obernusse. JSTuzma Vojvoda Florentinfki, vcsinycn be Veliki Vojvoda ruskanfki. Velik {i$8)i§;$e* Velik i ftrascn glad be naSzlovenneh i po vfoj Ženi¬ li : da je vnogo Lyudi od glada pomerlo. 1^71 Muftafa Bassa podfede Famagustu , druggi glavni i tverdi grad i Varaš Otoka Ciparfkoga koteroga takojsevze, poklambijubil pet meftecev erval , i vech i gladom umoril neg 1 orushjem.Tak zadobis- se mrci ono lipo /fraleftvo Ciparlko , ko i danasny dan dershe. Ali dale i to od nevere Turllce zna j gdabibiliGlavariVarasa foftalom Goipodom i po- glavitimi Lyudmi u Muftafin Tabor na nyegovoj rurfkoj veridosli i varasa klyucse pridalimu : esi- nil je Mark Antona Bragadina , ki je najveksi gla¬ var bil, shivoganamih odriti , a Lovrenca Teu- poli Pafikoga Glavara, ki je takoj Famavguftu ver- lo branil, obilliti: vfe pako oftale nemillo zara- shatti. rurak, gdafu varaš podfclli, broillofe je dviftotiftiich : poginnuloih je varaš bijuch ofem- defet tiftiich. Ali Bassa po Alandianlkom Otoku f Turfkom Voj- (kom robi i terre. alitverdnoga mefta niednoga neuze , fvoih tri tifliiche i pet fto izgubi. Porobisse rurci Cserig otok (kifeje nigda Cithera zval, Venere aliti Danice Boginye od lyubavi do¬ movina ) veksim delom. Zacinta i Cefalonie zvun- iki varasi i lella pohgani. Gradilippotov, pobivsi i polovivsi lyude kifuga branilli s Turci nazopet zavjesse. Dulcin varaš med Dalmatiom i Albaniom Turci vzesse. Antibar veliko mefto Turkom prida Alexander Do- nat Bnecsanin , toga mefta Glavar. Hvarlki varos Turci porobisse ; na Kurcsoli otoku Ulat fello poshgasse , a varaš Kurcolu farne she- nc ne od Turak , na velik fvoih mushih i Turak spor a vekovecsnu shcnfku diku , junacski i pokervi ob- ranisse. Vojlka na Morju Spanyullkai Bnetacska pri Auzo- Iarih Ottokih ( ke Strabo 'Echinada a zove) i Tur- fkom pobife i oblada , kakfe od vnogih vikov ne- fponjinya kerschanfka nad Turci frecha. Pogina totu Ali Bassa ubicn ; Pertav Bassa 1 mallirai od fvoih komaj vujde na kraj i 2 5 tiffuch T urak mertvih ofta , csetiri jezera v fushanyflvo dopaddosc : Bro¬ di vfi oftali, vfe blago , pline i robje Aerchanom u oblafti ofta. Oflobodyeno je totu /('erschanihih dus trfushanyftvo vodyenih visse od 14. tiftuch. V 3 Meflecu Aravnu , Juraj Turri Glavar Kanishki pobife f Turci nefrichno i poginu. Bnftcsani Margaritan u Albaniiod Turak uzesse.- ki grad poroblen poshgasse i razorisse. Suppotov od Turak oftavlen Albanafli zavjesse i Bnecsanom zrucsisse : od kih opet be Szelimu po- vernyen. To letto umri Januš Vojvoda JerdeHki : na kojega mefto poftupi Stefan Bator, Vlaftelin aliti pleme¬ nit Cslovik Ugerllci, fterhom haracsa, koga ima davatti vfako letto rurlkom Čaru. 1572 Novi ( Caftelno-vo} uDalmaciipodfedose Bnecsani: uzesse varaš j i gdabi grad billi, iduchi Turkom pomoch, odvfega odftupisse. Sigmund Kral Polyfki prež odvetka umri, Ambreus Gregorianci Vice Ban Szlovenfki i Her- vaczki u Mokricah fvojem gradu umre. Umre Szlunfki Ferenc, Ban Hcrvatfki, u Varasdi- nu 2. dan Proflincai pokopan u ftolnojCirquiZagre- becskoj. X 1573 15.73 Vlužal Bassa f Turflcom vojikom , izhitivai Abid« /Trala Tunishkoga, druggoga na nyegovo mefto poftavi-,- po zapovedi Čara Šzclima. Ivan od Auftrie piojde i vojikom u Afriku, Tu- nish zavjc , novega Kraia vlovi : varaš junakom fvoim porobitti dopufti. Abidu niedne vere cslovc- ka fdvimi Szinmi u kSiciliu pofla : Mahometa Abi- dinoga bratta Krajem poftavi , kirau pervo prife- she na vernoft i pokornoft Kraia SpanyolIkoga. Henrik Kr. Anglianfki Kralem Polyikim pofta. To Letto Ferenc Tahi, Tonacsnik Cefarove Szvetlr u gradu Tvojem Szufedu umre. Gregor XIII. Papa Rimlki pofta. Rudolf, Maximiliana Celara ftn, naKralcftvo U- gerlko u Poshonu krunyen jeft. Velik pomor v Parishu medv lyudmi zaradi vere. Kmetti na Szlovenyeh zdvignusefe fuprot fvojoj Gofpodi: koterih glava bil je Mattej Gubec , od nyih za A"rala dershan, i zatole Gubcse-va puntaria zove. Turci uzesse A'aniski varos , i f velikim plinom po- vernussefe uSziget, odnefosse kerschanfkih glav visse od jezero, odpelassekonyi 748. Zvunadrug- goga blaga ; dvi velike puškei vnoshinu robja obojega Ipolla. Tofe zgodi po ncpriglyedbi Go- spara Alapiae kapitana. 1574 Bentcsani mir t Turcsinom ucsinisse , fuprot voli vfih Kerschanlkih Poglavnikov. Szelim Car Szinan Bassu u Afriku f vojlkom pofta: ki novu gradyu 5panyolfku i Guletu varaš fftnum rukum zavje , i do Ženile porrusi : kerschenike vfe kruto nemillo pomori farno izmed poglavitijsih ese- ternajft jih v Carigrad pofta. Kareru Glavara Gri¬ le t- letfkoga ,Sinan Bassa cini pod palicsyem umoriti: tiljeplachu priči od Turcsiua, komuje takov va¬ raš izdal. Teda iz vie Afrike Spanyoli zegnani be- hu. Szinan iz Afrike nazad iduch Korciru ottokognyem i shelczom terre. Ivonya Vlaski Defpot, htechi Turfki jarem kruto teshek zhititi, f pomochum Polacskum veliku voj« fku fuprot Turkom podignu i ali od onih , ke je za najvcrnijse dershal, izdan poginu • poklambi bil pobil Turak, Moldavcev i oftalih nepriatelovutom Boju visse od dvifto tiiTuch. Teda vfu Moldaviu i Vlasku Zemlu Szelim zavje : pogubivsi i zatrivsi zfe vridno onih Zemal pokolenje. a Petra Moldav- fkoga Poglavnika, Ivonyininoga Bratta Vojvodom ucsini. Seralj, grad u Carigradu izgori jkoteri pogor udvih dnevih komaj ugafisse. ta pogor ucsini Čaru kvara defetkrat fto jezer Tollyarov. Gaspar Alapi Horvatfkim i^zlovinlkim Banom po¬ da. ajuraj Zrinlki Glavarom Kaniskim. Ivan Panovich Kapitan Ivanicski { mallimi fvoimi vnoge Turke razbi i pobi. Szelim II Car Turfki na koncu ovoga Letta shivle- nje fvoje dokoncsa. j j 75 Puntare , nafledmke Gubcsevc, vnoge pomorisse, pofekkose, povissase, oftale na pokornoft pode- gnasse : a nyega fhelcznom korunom , v ognyu razbelenum , korunnisse u Zagrebu. Amuratlll Szelimov fin , Turfki Kral 14, a Car sefti. Ov kako bcrshe na Carftvo poftupi, pred vfim druggini, pet Brattov fvoih mlajših naocsi fvoje porashatti ucsini Belu- «•§>$( Beluftenu od nassih zaoftavlenu Turci zavjese. Amurat Tur lici Car pofla na Polake fto i jedenna- deftc tiftuch Tattarov : ki u Ruikoj Zemli na 40 mi¬ lj' sirom vfe porobisse. Dvi fto Dvorov i vnoshinu fel Pollkih 1 ognjem opuftisse : ftare lyude i decsi- cu vfe porashavsi : drugge za robje odegnavsi. Medtim toga Aozacci od Boriftena rike navalifse u Tattarfku Zemlu shguchi rashajuch nicdnom shi- vuchem neproftechi shenam fefce rezahu, decu nyihovu ob zid i ob Zmemlyu trilkahu ; ftare'fu- shnj^e ollbodisse j pred ovimi bil je glavar Bogdan Rosinlki. 576 Herbard Auspergar pobife fFerhat PassompriRa- donyi potoku , ali nefrechno, gdi glavu izgubi : vlovlyen nycgov fin Engelbert, vlovlyen i Janko Vojkovich ranyen , Vid Klekovich, Juraj Janko- vich Petar Sarkovich i vnogo oftalih .• zgublyene vfe zaftave, bubnyi i drugge vojnicske fpravve. Stefan £ator od Szomo!yana , Jerdelylki Vojvoda , po priporuki Amuratovoj Polyfki Kr. pofta. Ferhat Passa zavje Bushin,Cazin i oftale Dvore v okolu, na ov kraj Une. Od te dobe od onih gornyih Hervatlkih ftran pocse lyuftvo bishatti prik Mure i Rabe , i naftanyuvati fe po Pannonii, Auftrii, uz Dunaj i prik Dunaja po Moravii, Ugerfkoj i Cseskoj Zcmlyi. Maximilian Cefarv Ratifpone iz ovoga fvieta pre- minu. Rudolf II. Kr. Ugerlki, Maximiliana Cefara fin, obran be Ritniki Cefar na Niemcih. Velika kuga na Latineh mori. Bnecsanni fuprot Šzenyanom Vojficu zdviguse. 1577 3 )#?>** 15 77 Pocsetek Boja Persianlkoga fuprot Turkom. Udri grom, ali trilk v turren Kanishki, ushgafe prah puskeni, umori Glavara {shenum i 1 decum, i vno°ofoldatov , aliti vojnikov. Mutnicu i Oftroshac Grade Turci Tilnom rukom vzc- se. Turci zavjsse Szracsice, polhgasse i oftavise. Zrin grad v Meifecu Liftopadu Turci zavjese zlah¬ ka , branechiga Petar Kamenyan. Uzcsse Turci Veliku Madussu, Stulich, Pozvezd, Pech i drugge blishnye grade i Tella. 1578 Gvozdanlko grad, na pocsetku ovoga Letta, Tur¬ ci zadcbisse, poklam Junači u nyem obfedyeni tri tyedna Dan viteskife branechi od glada i sheje vfi pomrisse i oflabise. Dubovec varaš na veliki petek Turci vefposhgasse. Krištof Ungnod , flobodni Golpodin u Sončku Knez i Špan Varasdinlke i Zagorlke meje,Vechnik i tonacsnik Cefarove Szvitlofti, Dalmatinlkim , Horvatlkim i Szlovenlkim Banom , a Vicebanom Stefan Gregorianci , poftafta. Alapi Gaspar oftavi Banlku csaft. Stajerlka , Korotanlka i Krajnika Orfaska Golpo- da j f Karlom Hercegom zavoly’ obrambe onih gra¬ dov , ki leshe na Kraine proti Turkom, v Pruku varosu polag Mure fpravische i Tonacs dershe. Juraj Draskovich Kalacski Ersck, iž Zagrebacske najurlku Biskpiu, i Ugerlkoga Orfaga Kancella- riu pokupi. Ivanuš Monofloi, kife imenuje pridevkom Kran- cskh, Pecsujlki Biskup , Zagrebacski Prepust, Biskupom Zagrebaclkim pofta , Peter Heresin- X 3 Iki, «»%'$:( i <4 Lektor Zagrebacski Velikim Prepostom Zagreba- cskim. 2 r. Roshnya Ivan Ferenbergar razbi Turke podDu- bovcem , pri Korani , gdi je fada Karlovacz. Szenyani vojuju fuprot Turkomi Bnecsanora :obc- dvim ftranam vnoge k vare , škode i fr a mote csine : po Turlkoj Zemli visse od 40 Varosev i Stel pod- haracsisse. 28 Kolovoza. Dojde fvojfkom pod DreshnikJere. mias Szluil i Juraj Krishanich : i.priddaimfe Ivan Aversperg oftavi veliku Kapitaniu aliti Gena- riliu naHervatih; na koju , iz Szcnyfke , poftupi Ivan Ferenberg od Avera : a na 5 zcnylku Gaspar Rob. Gara rurfkoga Vojfka pojde prik Csernoga Morja na Jurjane A^erschenike, koje veksim delom vfe pod mecs nemillo obracbe f vojike je bilo na dvillo tif- fuch , pred nyomijc bil Muftafa : ki poklambife bil po vechkrat to f Furjani , to I Persianci pobil, ne prež velike fvoih pogibelli ( ar v jednom harcu , ko- gaje v kolovozu Meflecu ucsinil , opalloje Turak 15 tiffuch) Tiflis varaš Jurjancem otte. Gdabi pak prik rike Ares issal, nazopet v jedan dan zgubil je jedenadefte jezer aliti tiffuch fvoih v famoj vodi : i buduchi damufe nisto ni fuproti poftavil uzel je Air- vanvaros, glavno mefto ir Medie orfagu. Ali idu- chi dale i pobivsife Muftafa Aassa u polu f Persia- no ofta razbit i pobien zevfum vojlkum. Nato uzes- sc Persianci vfe nyegove satore i ftajnice s oduzes- se nazadSirvani vfe zidc i tverdyave razmetasse. Pišu , daje ovo pervo letto Boja Persianfkoga po- ginnulo Turak petdefet tiffuch. Ofman Bassa Ve- zjjr) rovarus Muftafe Basse pobeshe v Derbentu, i f’ ono- f onoga mcfta Poglavnikom priatelftvo ucsinivsi kcher nycgovu za shcnu uzc. potom Tafta otro- vavsi, nyegovoLadanje zavje, kojejemu Amurat potverdi. Kral Portugalfki od Csernccv u Afriki ubicn b£. Vitezi Duha fvetoga najpervo pocsesse u Frančič. 1579 Ofman Bassa f pomochom Tattarfkom, kih je bilo seftdefet tiftuch i dva Bratta Kraieva, ide u Kotare Sirvanlke , i onud csinechi kvare , zvabiPersian- ce na boj: koi tale ofta razbien da komaj f mallimi shiv vujde , a Tattari vfi hametom pobieni oftasse i jeden AValev brat 3 a druggi vjet v fufkanyftvo b£ odpelyan. Muftafa takajse nikuliko pobojev u kotarih Persian- fkihucsini, ali vfakoga 1 velikim kvarom fvoim. iTarlovacz Tverdyavu, polagkuppe, Mrishnice i Korane, tfarol Herceg aliti Vojvoda Becski esini nacsinyati, koga imenom nazvafe karlovacz. To Letto Karla Hercega Vojika (pred komfu bili Juraj Qucvenhitter veliki General, Kriftof Ung- nodBan, Ivan Ferenbergar Hervatlki i Vid Hal- lek Szioviniki Generali) uze Busliin s Czazin , i drugge Grade prik Unne od Turak : ke opet zlahka Turci zadobisse, ncbuduch oftavlyene od nassih zadovolne ftrashe. 1580 Sinan Bassa veliki Vezir fuprot Pcrsiancem P voj- Ikompoflan, nefrichno boja bije : daivojlkui orushje pogubi. Na 12 Szerpnya. Med Oftroshcem i Ztinicsnya- kom Wajkard Aufpergar Turkerrazbi. To Petto i Vid KifTlin General Hervatfkirazbi Tur¬ ke pri S. Jurju pod Oftroshcem. Poklambi lanyiko letto Ki. Portugalfki odCerncev u A- ( 1 u Afriki bil ubicn , Filip Kr. Spanyoliki pofta Kr. Portugallki. Pogori haractorn Rudolfov-breg na Kerki varos : ki,poklani popravise , nazvassc Novo-mefto. 1581 Holandi zpuntarissefe / fto i tridefet tiftuch ftacunov , punnlh vfakoja- koga blaga. Koiacci Nisovfki deresasse u Turfke i Tattarfke kotare, i nezgovorne škode i kvare ucsinisse. Na- vaiisse na Turfki varaš Kodom f terstvom bogat, gdi okolu 300 ftacunov bogatih oplinisse : i vnogo poganov potukose. Zatim pako Tattari ofvetu ucsi¬ nisse , navalisse v polyfku zemlu f nezreesenim lyučtva pomorom. Gdabife pako domom vrachali na tri dela razdileni, docekaseih A'ozacci, i Ikoro vfe hametom potukose .• medykimii Tartarfkoga Kralya Brat poginu : kruto mallo shivih vujde. Ro- bje ATerschanfko vfe oflobodyeno , i plin oduzet be. 17 Klafna; ta dan Szenyani dvi Turfke esetteraz- bisse. ToLetto uzesse Turci esardak med Cscpichem i Repichem , i 28 nassih pobisse. Druggi put to Lctto uzesse Turci Rcpich , pobivsi vfenasse, ki v nyeinbehu , na veri izpelane. usga- fe pako v Gradu prahi kulu razmeta. Y 3 Sixt Sixt Papa Cirquu S. Icroniraa u Rimu obernu v Ka- ptolomfku, poftavivsi jednoga Jesprista , aliti Ar- chipopa, 6 . kanonikov i 4. prebendara : poleg nye Hospiral aliti Goftilnicu , za putnike i bolleit- nike izlovenlkoga Naroda- Henrika III. Krala Francuzkoga jeden Frater vmori. Ijpo V^Mefccu Rujnu velik potrebno vfoj secskoj i Cse- skoj Ugcrlkoj i jerdeIylkoj dershavah ; vnogefehi- she u Becsu porussise: Turrcn aliti Zvonik cirque Sz. Stefana tak beftrefen, dadokoncsano be,damufc vel verh dolli obali. Cirqua Klostra Skotlkoga i ostaria zlatega Szunca oppadose. Kanisa grad na- polovicufe poruši, i vnogo foldatov, aliti vojni- kov potusce. It tomu vnoge fmerdlyive gufenice ve¬ lik del Becskoga polya pokrisse. Velik potref i okolu Zagreba. 1591 Polyaki velike dare v Carigrad poflasse, mira od Turcsina , proffechi: ali kafno dojdosse. 1 Dan Roshnya ; Dojde po nochi Csctta 1 8. Turak, probisse zid Modruski, varaš nuternyi porobisse i poshgasse ; nebuduchi muskih glav doma. tada 7 6 Divojak pod perftenom odpelasse. Dojde Hallan Bassa Pridojevich , Boflanfki Passa i vojfkom u Szlovinye i poshga Austarovcc fello , i Tahiev Dvor Boshjakovinu : i zavernuvsife na Ra¬ kovec , Vcrbovec i S. Jelenu i drugga fella blishe Zagreba vnogi plin i vnolhinu/ferschanlkih Dus zarobi. Zkocsisse nassi kraicsnvaki za nyim , i do- ftignuvsi jaku nyegovu oftrashu pri Biskupovom Gradcu tale duggo fe harcuvasse , doklamnassih 400. oflobodisse , vnoge i vridne Turke pobisse , 72. shiva dopelasse , i 22. žaltave donelosse : i pu¬ ške , ke u bereku pred zlim vremenom oliavili be- hu. Od nas ihfainFerenc Jajcsanich poginu. 1592 15 Dan Szvechna MefTeca. Turci Grada Plasko- ga zid probisse, vnutar vlizose , Grad porobisse i poshgasse. Klyif grad Szenyani od Turak uzesse, Turke 11 nyem vechim delom pofikose , oftale povezasse. Pred Szenyanmi bilje Knez Bartucsich : oftavi u /dyiflu za Glavara Ivu Albricsicha. Turci uzesse Hraftovicu. * Turci pofedosevelikom fillom Szenyane ii Klyiffu gradu , kruto nefpravne, i prež vlake hrane.- dabu konye, pfe, maeske, misse, missine, opanke i Zemlu od glada i shedye jili, a nehtilli Turkom grada datti. Dojdeim na pomoch Lenkovichi'BiskupomSzcnyIkim,na 27. dan Rosh- nya,udrisse Zorom na Turfki Tabor , Turke raz- bisse, potirrase. Ali oglyedavsife Turci dnevom iz brigov i glavic, da je nassihkrutomallo, i onopo sirokom taboru med satormi razsterkano, obernus- sefe nanye, pobisse vfe , da komaj Lenkovich ranyen 11 dvimi vujde. tu poginu Biskup Szeny£ki i vfi Canonici. Moro Bnecsanin pri Szplittu fvojlkS bi, ali nehtipomochi,paese ni druggimDalmati¬ nom nedopufti. 17. Dan/dafna > Haffan Pridoevich Passa BoiTan- fki uze Isacsich grad. Odtud ide pod Bihach; ko¬ ga Krištof Lamberg Nimski u nycm Glavar pervo vremena i prež fiile na verri Turkom izda. Gdabi pak i Nimci i Hervati van izisli, Zaradi jedne hot¬ nice fvoje Nimski Zaftavnik ubi i jednoga i drug- goga turesina : onda rurci i Nimce i Hervate po« tukose tu oppadeKerschenikovobojega fpolla i ver- ftina dvi tifluche mertvih , drugge v fushanyftvo odpelyasse. I tofe pripeti na 151 Dan iftoga Klafna. Odtud Odtud zpuftife HafTan Passa K Szavi riki, i nacsi- ni Grad novi ( novu Petrinyu ) iz bervenya uz Pe- trincsiczu na brigu Kuppe vode : priickojei moft napravi. I tako med' Szavom i kup pom vfe uno rodno po!ye guftimi poderkami robjahu i shgahu xurci. Pojde Tomas Erdeudi Ban Hervatfki pod Petrinyu fvojom i od blishnyih Orfagov u pomoch poOanom vojfkom : i gdabife pred moft bil poflavil , obftris- sega odzad Turci i razbisse , vnogo Štajercev po-, tukose , i nekoliko velikih pussak zadobisse. Od¬ tud po vfem Turopolu , i po jednom i druggom Szavfkom i Kupfkoin brigu prež ftraha zderkava- juch okolu csetire tiffuche Lyudi delom v fushany- ftvo odpelasse , a delom nemillo porashasse, Od- kud velik ftrah po vfoj kerschanfkoj zemlyi. Podfe- dose Turci iSzifek grad, i nikuliko fil i jagmi csine- chi, ali nemoguchi dobiti oftavise.- branechigrad viteskim nacsinom Pop Mikula Mikacsich , bivši u nyem Glavar } ki napuftivsi nikuliko Turak u Grad vfe pobi. To Lettov Jeffen, 7 urci Szigetcsani udrisse na Jurjevacz , pobisse Lyde ,_poplinisse i pofhgasse Mefto, 150. Dus v fufhanyftvo odpelyasse. IJP3 HafTan Passa t nikulikimi Szangyak kegmi pover- nufe opet na Hervatfki Orfag, i uzamsi najpervo Treschinu podfede Szifek ; zide dan i noch veliki¬ mi puškami bijuchi razmeta, fillu i jagmu csinechi. Dosavsi pako Tomasu Erdeudiu Banu od Cefara Rudolfa pomoch , Tkojom zajedno i 1 Hervati udri na Turke pri Peschcnici,koje frichno razbi i uKup- pu riku natira, dafeje s nyimi zajezila bila. Tako odftupisse od Szifka bishechi oni Turci s kifu na drug- druggu ftranvodfe bili. Udusife u vodi Haflan Passai fBrattom, Sinan Beg Glavar Klyiiki,Amu- rata Čara feftre fin , Beg Hercegovacski, i oftali vnogi verlii viteški Turci, ki od orushja 3 ki od vode poginnuse. Po ovom razboju nagovara Papa Klemen Kerstyan- ike Poglavnike, pacse i Gyorgyane, Persiance, i Tattare Prekopfke , da jedino floshe , i zdvignufe fuprot neveri Turikoj. Ra.shallyen Car za tulike vojfke pogublyenje i za fmert feftricha fvoga , odpei'tu vojlku razglafi fu¬ prot Rudolfu Cefaru. pred kojom pofla Szinan Pas- su velikoga Vezira. Ban Erdeudi podfede Petrinyu, ali csuvsi Beglyer- bega Gercske Zemie prihod, odftupi od nye Mefieca klafna : Erdeudi Petar Turke razbi pri kupcsini. Pervi Dan J’zerpnya , pobisse i pofikosc Turci mal- lo nifbe Sziika fto Haramij. Turci nazopet podfedose i filnom rukom uzesse Szifek : nasse u nyem vfe pofikkose , i mertve v Kuppu pohittase. Gafpar Grangja Glavar oper- vomubienbe, aFabriciau Carigrad odpelyahu, i onde u vrechi zvezanoga v Morje hittise. tofe zgodi na 28 Den Kolovoza. Uzesse Turci Hraftovicu, i Gore. Ti ifti Turci projdosse prik Szaverike i tya do Za¬ greba roblyahu i vfe ognyem shgahu : odkud oko- Ju pet jezer dus v fuihanyftvo odpelyasse. Befprim csetiri cela dni rurci crvahu, da ikovo vefpodert Szinan Passi pod oblaft dojde. Vojniki, kifu mefto csuvalli, vkradosefe po nochi i pobigo- Z se: sc : koje rurci doftignuvsj vfe poftkose, kruto rnal- idih za fuihnsc obernusse. Prjddale Szinan sassi i Palota : ter da prem Ker- schenikom vera dana besse , datcih mirovno pre- puftitti]; mstarmanyc ikoro vli porafliani pftasse t farno 24. zdravi vujdosse. Persiani i Jurjani fuprot Turkom u Afii podignuse- fe , i zato Sinan ^assa v Carigrad odzvan be. Cefara Rudolfa Voj (k a podfede dolnyi Belgrad, zavje jeden varaš i poihga. Vojlka Cefarova od Bclgrada gdabiia vrachala 9 TurciVtraga na nyu udrisse, ali viteški odbienni behu Ra zbij h Mikula Palffi ; poginu Turak u tom harcu 25. tiffuch. totu Janicsarlki Aga vlovlen , i Passa Budinlkiftrimizernmi puskenimi ranyen,be. Na gornyoj Ugerflcoj ženili Friderih Tiefenpoh Za- bak grad lilnom rukom zavje od Turak ? 4 Filek per.vo polil ga n, pri dam 11 fe. Oftavise Jurci i drugge v okolu gradiche i mefta, u kihfe neulfahu obftati, pulte.- kako takajse Novi- grad : kc nassi zavjesc. Palma tverdyava u Gorieskoj dershavi od Bjietcsa- novvgr-adyena be. iys>4 Lenkoviphjuraj Hervatlkim Gencralem pofta. Ran i Lenkovich filnum rukum uzesse Petrinyu , i vfu razmetasse. Turci pred ftrahom Szripami Blagajlkomu glava be odfiesena. Adolf Svorcenberg i Mikula Palffijuru od Turak seggom i orushjem cttesse. Turci uzesse Csanad , Arad i Naglak. Sigmund Batori Jerdc!yfki Vojvoda v Meflfecu Ro- shnyu , nishe Abicza rike,razbi csetiri Passe Tur¬ it e Haflana, Ferhata, Csikola i Eglyu , s nyimi Turak fto i petdefet tifTuch , ki na Jerdel htiahu u- driti : od koih Turak poginu devetnajft jezer, a of- feni jezer Jcrdelcev. Kerschanlka vejita Budin, a Turlka Varadin bia- hu podfcllc, ali obedvi zaman,od zlih vremen i zi¬ me priblishavanja moravsc oddupitti. Tattari Ugre robe. Robe i Turci po Ugerlkoj Zemli .• odpelassc u fu- shajnftvo r$. jezer Diis. tjpp Polovisse Szenyani Martolofe i nyihovoga Glava- ra(kihje bilo 25. ) kifupoKrafu, lftrii i Friulu rebilli, shgali i veliko zlo csinilli, tervfe do jed- noga na koke nabisse i kruto ostrom fmertyom umriti csinissc. Sigmund Herberstajnar porobi Poshegu. ® Svorcenburg i Palffi uzessead Turak Lak,Bolond- var, Kopajn i Dombo. Kapusvar zaman bisse. 1600 Francozi, kifu csuvalli Papu grad , zneverissefe : Glavare Ugerfleev uzu pometasse, nikepobisse, Turlkc fulhnye opproftisse , po Turke porucsasse, da dojdu ,daim hote grad izrucsitti. GeneralSvor- cenburg nemoguch na dobre nikaj s nyimi oppra- viti, dojde f velikom fillom , i podfede varos, pod kimi ilbien ofta. Dojde General Reder napriduje Z 3 lyuto ■<•§;$!( i-8 o lj-tifo Grad bitti: ali zlo obbetesfiavsi, csinife u Becs nazad odnefti; Ofla za Glavara Vojfke Palffi; Francozi gladom prilillyeni po nochi zidosse bishe- chi proti ftolnom Belgradu, ali zapopadyeni od ti¬ grov pobieni, i vlovlyeni csudnimi mukkami zara- fhani behu. ^ Berber Hej nf Haramiamivnolhinu llvivinc Hroma- bom pridavccm od H ar lan a izpod Szigetta zajvc i dogna. TUrci uzessc Bobovac , koga nassi zlocseftvo bra- nisse. Podfeddose i Kanilhu. rattarri v okol Ihgu i robe, nikulikokrat od Hervatov Zrinlkoga i Hcrberstaj- na razbieni. Ulhgafe prah u Kanifhi f velikim qua- rom nassih. Dojde Kanillii na pomochZrinlki:doj- de takoj Merkurian Francuzki i Mattias Becski Voj¬ vode. Pobissefe nikolikokrat { Turci i 1 rattarmi: ali zmenkavsiim hrane , oftavise Kanifhu. Juraj Paradajzar , ki je za Glavara bil, pogodife l Ve¬ zir Ibrahimom i zrucsimu mefto. Zato pako ii ise csu ruka i glava bemu odficsena , i druggi nyego- vi Poglavari pogubleni. Lenkovich General dopela Vlahe it Koreriice, koje naftani u Gomirju. Dva bratta Memibegovieha dojdosse velikom voj- Ikom Turlkom i porobisse Grobnicsko polye ; do- esekasseih Szenyani na planinah razbisse , pobisse i polovisse Turke , kih je bilo esetiri tiffuche , a Szemyanov neg’ olTem fto. ottesseim vefplin, i vfe robje ollobodisse 601 Na poesetku ovoga Lettadercsassc Bibthani fe po fnigu Je Tovunyu , porobisse Lesche , i odpeiasse vjsse od fto lyudi. Daniel Daniel Frankol Vice - General Karlovacskii Kar- lovacskom i S/.enylkpm krainom porobi A'erbavu , ubi HalibegaMemibegovicha u planini Udvin£koj. Ferdinand veliki Vojvoda Becski f pomochora Pa¬ pinom i Talianikoin podfede A^anishu ; ali od zime, fniga izia vremena ftranyfka Vojlka poginu, daje- fe je mallo domov povernullo , oftavivsi sattore i drugge teshine. Merkurian podfede i filnum rukum uze ftolni bcI- grad. pobile ^ Turcii t Tattarmi, kei oblada : pobivsijh pet jezer. Szenyani udrisse na Morju na jeden velik Turlki Brod , v kom je bilo 336 Turak, Morfkih razboj¬ nikov.; te vfe do jednoga pobisse j polikose , a vfe Blago frichno u Szeny dopelasse. * Dojde p Szeny Cemmijjar Cefarov Josef Rabatta, ki podmityen od Anecsanov Aneza Pofledarfkoga i nikuliko najvri- dnijsih Junakov csini pogubitti. Pobuesisefe Sze- nyani, probisse kastel aliti Kralev grad , ubissc Rabattu , i na drobne kufce zefikko.se , pravo na Mladoga Letta Dan. to ifto letto 4. dan Roshnya, prcminu Juraj Zrin- iki. Sigmund Trautmanstorff i Mikula Zriniki poshe- sko polye porobisse, f velikim dobitkom vnogi plin dognasse. 1602 Szenyani l obe po Liki, i velikim plinom i dobit¬ kom. HafTan Vezir podfede ftolni BelgradJ uze,po izdaj- ftvu nekoih Vojnikov, Rofvvurm podfede Budin. Nassi uzessc Peft filnum rukum. HafTan Vezir pobife f ti a s dnu , i oblada. Pod- Podfede i Pest bijuchiga ostro 14. dan, ali zaman. Nassi nikuliko Kastellov aliti Dvorov uz Dunaj u- zese. Hajduki porobisse rolnu , i Kolocs. Nassi od Zime i zla vremena odftupisse od Budina. Glad i Potrefli veliki prik Mure i v okolu Becsa. 1603 Tattari, ki behu na okulu Pecsuja i Szigeta , poro¬ bisse i poihgasenevolnePridavce okolu Pape:odtud Cseftreg i Dobronac. Zatim velik del Medyumurja Csakovacskoga. Vnogo Kebrov, tuese, mrazza I druggoga zla bi¬ lo je lettofna Hervatfkom orfagu. Pobieni behu Turci na Ugerfkoj Zemli i Hatvan pod oblaft Kerschanfku dopade , mefto kruto haC novitto. Opet veliko roblyenje I puftosi ucsinisse Tatta- rii Turci po Medymurju i Podravju, dossevsitya do Vinice, ki Jakoba Grabsanina medyViroviticoin i Brezovicom najpri razbisse. zatim Jurja /fcglevi- cha i Baltasara Vragovicha pri Kuscharovcu. Raz bisse i ushgasse Rafllnyu, i fushnev joo. odpel- lasse. MojsesJikulfTurfkom vojfkom navali v Jcrdely, aligaodbii protira Basta, CefaraRudolfa Pogla¬ var , po nikuliko puti razbivsiga> koi najporlam ii Brassavii poginu. *6c> 4 Turci zavjesse Peft i Hatvan. podfeddose i Oftro- gom, ali od nycga ottirani behu. Stefan Boskaj velik del Jerdelylke zemlye zavje. Ushgafe Karlovacz na Hervatih, i velik del - ga pogori. 1 60 $ Podishefe Boskaj fuprot Nimcem i Cef: Rudolfu j vnogo roblyenjc ucsini, i Orfagov opufti. Pogla- Poglavar nyegov Nemeti dojde tya do Drave , i polbga Ormosd. Dignufe BanDraikovich i Gene¬ ral Trautmanstorf iuproE nyemu , protirrasega , i uzesse Ker men d , Sambate!, KifTeg, ivfaoftala kabiase Neraeti i Turcmi i Tatarmi za Boška ja meda zavjel. Boskaja Mehmet Vezir koruni u Budinu i na- zva ATalem Ugerfkim. 1606 Medy Rudolfom Ceiarom, i Ahmetom Turfkim Napovednikom Stefan Boskaj mir na 20 let ucsini j ali Boskaj to ifto letto umri ottrovan. po kojega fmerti na Jerdelfleo vojvodftvo poftupi Sigmund Rakoczy. Va tom Lettu Turci nazad uzesse Oftrogom grad. 1607 Red Vitezov B. D. Marie od Afarmela pri Franetu zih poesetak pie. 1608 Pogodbu ucsinisse Vogerfka Gofpoda f Hercegom MattiasemBecskim : i pojdose pod Pragu * i uzesse korunu Vogerfku od Rudolfa Cefara, i donefos- seju u Pofhon. to Letto na 19 Dan Grudna , bikorunyen Mattias Herccg u Pofhonu na A^raleftvo Vo ge rde o. Oftavi Sigmund Rakoei Jerdelydeo Vojvodftvo, ho- techi u fvojem imanju mirovno fhiveti. Gabriel Batori zavje Vojvodftvo Jerdellko , i pod Turlku obrambupoddafe. 1610 Szenyani Čara Turlkoga Babu f velikimi darmi iz /Taramanic le vnuku fvojem Čaru u Carigrad voze- chu na morju razbisse i vnogo neizreesene vridno- fti ftvari zadobisse : medy oftalimi jednu fablu , ku odnefosse Rudolfu Cefaru; Cefar imenuvaih vite¬ ze j i odlucsi vikoviesne plache vfakomu na Mef- Aa fecz 184,'$^©» fccz rajniski clvanajfi .• nikoim i po cieternajft ; i da im na ftrossak pet fto tollyarov. Te plache kra- nyfka Gofpoda fada zale obrachaju. Sz. Karol Bore mej Ud u broj Szvetih be poftavlen. i»zenyani ovoga letta nikuliko puti mrke razbisse. 1611 Mattias veliki Becski Vojvoda 5 Kral Ugerfki, na KraIeftyo Csesko korunyen be, Druggi I ?an klafna .• Polyaki uzesse tverdo mefto Szmolenfko. Draskovich Ivan iz Hervatfke na Ugerlku Banfku cfaft poftupi: a Erdcdi Tomas zopetHervatfk.il prie po zapovedi Cefarovoj. 1612 Rudolf II. Rimfki Cefar iz ovoga Szvicta preminu. Mattias Kral Ugerfki i Cseski, veliki Vojvoda Beclki Cefarom Rimfkim na Niemcih poda. Andras Gecz od Gabriela Batoria podan It Čaru Turfkomu u poklyifarftvo, fam zafe fuprot fvojem Poglavniku oppravlase , profechi ruresina dahi nyega Vojvodom Jerdelfkim ucsinil, obechavsimu datti nikoja najtverdijsa meftaonoga Orfaga * i za¬ to AhmetCar Mahometu Bassi zapovida , da izhit- tivsi Gabriela Batoria, Andrasa Gecia na Jerdel- fkoVojvodftvo poftavi. 1613 Gabriel Betlem Batoria protira f pomochom Tur- fkom, i ubiga : gdafe iz Katolicsanfke vere na Kalvinfku obernu , nozdrechife f Nimci i t Mattia- sem Kralem Vogerfkim. Roshnya Mefcca zafeddose Arbanafll BnetacskiSze- nyanom nikulikim naTerfatfko proschenje iduchim po nochi, i pobisseih. Tzenyam pak idosse po Mo¬ rju Bnetacske Brode ifkatti, i nassavsi v Such -Ju- rja tiffini jednu Galiu, udrisse nanyu : pobissevfc do Jednoga , neproftivsi ni Captanu , ki za fvoj shi- «•$&(* 85)®’an velika zla csini kanifi\ancem,nadkimi- fe Ivan Vojkovich viteški ponefe. 1624 Nazopetmir med Cefarom i JSedemom v Uccsu vcsinyen , aliga je nafkorom razbil Sedem. Zrinfki B. razbi /(Oftajnicsane : gdi vitesku jakoft pokaza Vuk Mernyavich , Ivan Vojkovich i Vuk Krifhanich. Trifnu grom u Cirqvu Zagrcbacsku S. Stefana Kr. i vfa izgori. 1625 Sztaniflav Turzo Palatinu-s aliti San Ugerfkiumri; na mefto nyegovo poftavlen bi Mikula Esterazi. Ferdinand III. Ferdinanda II. Cefara fin, Uger- fkirn Kralem krunife- roga letta na dan 23 Szuscza prcminu Zrinfki Mi- Aa 3 kula kula ftarijsi, u Csakovom Turnu : pokopan bi u cirquiS. Jelene oberh Csakova turna,polag glave fvoga Deda, kije u Szigetu poginul. 1625 i zopet 16.26, Velike kuge i veliki ftrasni pomori po vnogo rneftih jefu bili. 1626 i Dan Travna j Gannufe Juraj Zrinfki Ban Her- vatfki, na llgre po prosnyi Cef Ferdinanda ofta- vivsi na Tvojem meftu Erdcodi Sigmunda, ali tarao i umri v rotkvi otrovan, v Meftecu Prolincu. 1627 Sigmund Erdcodi Ban Hervatfki.pofta. Ferdinand III. Ugcrlki Kral, Csesku krunu prie. To letto blizu ^zredieskoga pri Auppi vodi Vuk Mer- nyavcsich viteskomu Turesinu Badajnko.vichu i ko- nyu nyegovom jednim mahom glavu odfiese. 162B Gabriel Betlem nazopetfe miri f Cefarom. Utonu uVasdinlkoj grabi Petar Domitrovich Bis- kup Zagrebacski, pokopanu Zagrebu v petak po Telovi. 1629 Umri Gabriel Betlem ii vodennom betegu , i na- kon nyega na JerdelyIko Vojvodftvo pokupi Juraj Rakoci. Peter Pazmany Jersek Oftrogomfki Cardinalom po¬ fta. Veliki ftrasni glad , i velika draginya bi v Szlovin- fkom Orfagui vnogo Lyudi pomri vatom lettu. Umri Patacsich \s\.\zwPerJonalis v Pofliunu na 16. Rujna. 1630 Gustav Adolf KralSvecki vojuje po Nicmskoj Ženi¬ li Tuprot Ferdinandu Cefaru. Kuga velika po Latinlkoj zemlyi mori. UftiaTe gora Veftiuvia na Latinih, iz ke i danasnyi dan ogeny Tuva. ihvi- Shviljeovo vrcrac Ivan Toniko Mernyavich Bi- skup BofTanfki Lečtor Zagrebacski , Kralevlkoga pokolenja , ki je v noge lipe Knyige popifal. 1631 5 Dan Rolhnya umri Szlovinfkih Kr ain Gene¬ ral Sigmund Trautmanftorff uNimskom Gradcu. 1632 Gustav Adolf Kral Svečki blizu Lizona razbien i ubicn bi. 1633 Poginu Battyani Ferenc v NimskomOrfagu,apred- tim toga jednim lettom bisse oftavil Csaft Guber- natorfku. Juraj Svorcenburg General Szlovinfki razbi 300. Tunik pri Virju. 3634 Ferdinand III. Ugerfki i Cseski Ara! Ratisbonu varaš na Nicmcih iilnum rukum zavje ; i zatim bli¬ zu Mordlinge Svecku vojfku hametom pobi. Gaspar Tershacski navali u Tliriku Zemlu , poro- bi Pritinlku ; razbi Bihachcsane Turke i glavara nyihovoga Dervis Age Huduragicha glavu donele i visse eseterdefet druggih .• nikuliko fushany i 300 glav velike shivine. 1635 Gaspar Terchacshi razbi Duraliu Turcsina i voj- fku nycgovu. To letto nauk opehinfki Tyrnavlki naUgrih poka. 1636 Ferdinand III. Ugerfki i Cseski Kral, Kralyem Rimlkim na Niemcih poka 1637 Ferdinand II. Cefar umri. 1639 Velika fusa na Ugerlkoj Zemlirodkud i velika dra¬ ginja. Sigmund Ban Flervaftki preminu. 1640 RodifeLEOPOLD,nasprezmofhnivezdasnyiZapo- vednik. Lushitanlki , aliti Pomigal (ki Orfag odkupi od Spanyolfke korune , 1 pokavift Krala olo- bujno bujnoga Ivanna Vojvodu Brigantinlkoga. Ivan Draskovich Ban Hervatfk i Szlovenlki pofta. san pofla Petra ATeglyevicha , ki izpelya Vlahe iz T lirik. 1^4 r Na poesetku godischa Turci porobisse Sziflacski varos. Jembrih Erdeodi, glavar Petrinlki, fushnye iz Kolta j niče esudno oflobodi. Turci porobisse kneshiu aliti Jupu Nittrinfku na llgrih. Ban Draskovich razbi Kladussane. 1642 Juraj Lippaj odebran Jersek Oftrogomlki. Juraj Rakoci mlai 3 za shivoga Otca, odebran bcVoj- vodaJerdelyfki. Sztari Perusich grad Turci popravise , objaesisse; dojde Gaspar Terlhacski i vojlkom onih krain , uzega filnura rukum , i razmeta. 1643 Turci razbisse Ogulince pod Perjasticom , medy kimi poginu Martin Mogorich Vice-Capitan aliti Po¬ glavar Ogulin/ki, Dokmanovich Knez Gomirlki, i vnogi vridni Lyudi,tuliko nassi 5 kuliko i Turlki. 1644 Juraj Rakoci ]erdelyiki Vojvoda vojuje fuproti Fer¬ dinandu III Cefaru Rimfkom. Francezi ii Flandrii uzesse Gravelingu , a na.Niem- cih Filisburg, i offcala nekoja radia. 1645 Zagrebpeski varos i Afaptolom pogori, ijDanSuf- ca Meseca. Avecka i Plassianlka vojlka razbiNimskunaCsehih. Turcsin zdignuVojlku fuprot Benetcsanomna Aau- diu Ottok , kije vnogo let terpilla. to letto uzesse Turci Aancu i Retimo velike varase na Ottoku Kandianfkom. Porrobisse takoj pri Karlovcu $zmolyake. Zacsefe Zacsefe zidatti Klostar Szveticski belih Fratrov. Zacsesse takoj zidati Fratri i Popi grad na Podbre- sbje nifjie Oživa polag /uippe'Vode. * Kugga ii Me- gyimurju. * Velika fusa i kobilice pri Morju Svedlka Vojlka velike fille csini po Moraviii tya do Becsa Gaspar Tershacski Cetin Grad uze i razmeta; Porobi takajse Zavale , i 1200 Dus kcrschanlkih izpela. Mikula Zrinlki fHervatlkom Vojlkom ide Cefaru na poniocb. Zrinlki razbi Švede o pervom poboju. Juraj Rakoci veksi del Ugerlke zemlyle zavje. Puhaim i Zrinlki razbisse vojiku Rakocievu pri Tiffi reki. Turci utverdilfe Kremen grad na Hervatih. Nassi utverdisse Karlovac , u koga dojde 300. Ni- mac flhenami i iDecum. Nin,llaro Hervatikih Kralev mefto^Bnecsanni po- russise od ftraha Turlkoga. 1647 Mikula Zrinlki Banom Hervatlkim be razglasen. Pctar Zrinlki lipuHervatlku vojiku odpelya fuprot Švedom u pomoch Cefaru , ka .SVede protira , i 1 nikulikimi pobojmi oblada- perdinand IV. fin Ferdinanda III. Cefara na Krale- ftvo Ugerlko krunife Devetdefet Cirkav na Ugrih dano be Luteranom. Velika povodnya u Szenyu poruši jedan del zidaVa- roskoga i i visse od petdefet Hilh , na dan S. Bar¬ tola. / Umri Verban Papa VIII. Inocenc X, Papom pofta. 1^48 Letto vnogih fmcrtyom glafovitto. Umri Ibrahim Turiki Car i nyegov veliki Vezir : Vladiflav Kr. Po- £b lyflcij lyf]ci; Juraj Rakoci Vojvoda Jerdelflfej ; Ivan Dra¬ ško vich Ban Ugerlki, i Martin Bogdan Biskup Za- grebacski. Bnecsani Klis grd i Szkr'din z’dobihu. Mehmet fin Ibrahimov Turlko Zapovidnistvo ob- fede. *Petar Petretich-Siskupom Zagrebacskimpofta Nakon tridefeti Let kervavoga vojuvanja ucsinifc mir na Nimcih. Bogoflav Hmelnicki f Kozakmi odverlhefe od Po¬ ljšakov- odtud velike med nyimi vojike. 1649 Mikula zrinlki na Banlku csastprifelhe. PavelPalfi Banom llgerlkim pofta. Ivan Kazimir na kraleftvo Poiylko korunyen b Karolu nralu Anglie , Skocie i Hibernie, ocsitto na piaczu od kervnika glava be odficsena. Petar Zrinlki robi okolulfhacsicha i Klokota > udri na nyega Delibasa Badnyevich pri Cirqui Rakova-* cskoj .• ali i on bi razbit , i glavu zgubi; a Zrinlki {velikim plinom i t vnogim robjem zdravofe p°- vernu. Poginu Turak 200. v Ihivotu dopelani 104. idjo Veliko Proschenje u Rimu. Mir u Nimskih orfagih i f Turcsinom. Ucini mir t Kanilhanci Turci Ban Mikula Zrinlki ; Zaftanek be na Legradu. Ta mir potverdife drugocs na Turnischu. Ivan Wajkard Feter Ivamcski kapitan ide po Szavi i vojlkom pod Dubicu. ali razbien , neucsinivsi Turkom niednoga kvara, visse od fto vojnikov fvoih izgubi. 1651 Nefl.ofhnoft i vojike medy Gasparom Draskovi- chem i zettom nyegovim Banom Zrinlkim. Mali Komar podfeddose i bisse Turci, ali zaman. Zrin- Zrinfki Ban ide pod Koftajnicu, i 1 petimi Haremi Turke predobi. I drugocs biju Turci mali Komar, komu dojde na pomoch General Puhaim i Ban Zrinfki, i oflobo- dissega. Zrinfki Pcttar 1 kratnom Szejnfkom porobi Siroku kulu u Lici. Bnecsani Turke na Morju razbisse. 165 * Vuk Frankapan General karlovacski umri , od vfe /Traine oplakan dobri Glavar. Herbar Aversperg pokupi na Gcneraliu. Umri Gaspar Tersacski. Turci navalisse na Ugre ii Nittrinfku fupu , vnogo lyučtva pomorisse razbijh Knez Adam Forgacs , Ujvarfki General , u polyu Vercbe!yfkom , gdi po- ginuse csetiriEsterhazia ii harcu za Domovina. to letto vidilafe je zvezda repaesa. 1(5^3 Ferdinand IV. Ugerlki i Cseski Kral, Rimfkim Aralem odebran be. 1654 Umri Ferdinand IV. Rimfki, Ugerfki i Cseski Kr. kojega fmert znamemnuvalla je repata zvezda,6 Ipravischu vidyena , u komje on na Kralefivo Klin¬ iko odebran , na polovicu temna. TO letto umri i Pavel Palffi Ugerfki Ban. Moskovite vojn ju fuproti Polyakom. Kristina kchi Guflava Krala Svcckega, Otcsino Kraleftvo, ko je na nyu fpallo bilo , i koje razum¬ no ravnalla,oftavi fvomu rodyaku Karlu Gustavu. Juraj Terflvacski razbi Turke pri Popovichu : gdi medy oftalimi veteskimi Turci Aariman. Aga Tu- dorovaeski uIovlyen be 1655 Aloander VIII. Papom Rimfkim pofta; pervo zvan Bb 2 Fabius Fabius Chisius,* Karol Guftav Kraly .SVecfci vojuje fuprot PoIyakom. Knez Ferenc Vesseleny Banom Ugerlkim odebran be. Leopold veliki Vojvoda Becski, fin Ferdinanda III. Cefara Rimfk. Ugerfkim Kralem krunyen jeft. Jandru Guflicha , Glavar3 Ottocskoga razbisse Turci ; gdi poginu Ottocsanov i Szenyanov visse od 200. 0 To ifto Letto Ottocsani pakdvakrat Turke razbisse. Knez zrinila PetanfSzcnylkomi Ogulinlkom krai- nom porobi A'orenicu } 1 velikim plinom i robjem frichno fe nazad povernu. to letto morilla je kuga na llgrih. 1656 5 dan Rujna. Szpravisefe Turci pocsamsi od Poshe- gc, Dubice i Koftajnice tya do kerbave s pred nyi- mi Ibrahim Bassa od Polhege i Muftaj Be g Aihach- fki Glavar , i dercsafle pod ATrilhanichTuran,koje razbi Knezjuraj Tcrlhacski. Muftaj Begal Sahin Bega Horofovicha lhivoga dopelya, ali od ve¬ like ranne ta Turcin do mallo dan umri. ulovi dva £adnyevicha , dvadeft i jednoga Agu , ivnogimi oftalimi verlimi Turci. Ubi Muhamed Bega Besira- gicha, Ibrahim komaj vujde. Leopold Kr. Ugerlki, krunife na Csesko kraleftvo u Tragu , 27 Dan Rujna. To letto morilla je kuga na Latinih. Btiecsani pofvojsse Klyis grad. 1657 Ferdinand III Celar Ritniki preminuiz ovogaSzvie- ta , v lettu dobe fvoje 4 9. Dercsasse Turci pod Berlog na Szenylku krainu, pred nyimi Passa : na nye udri nassih fto konyani- kovi dvifto pissac : razbisse Turke, kih je bilo 6000. 1658 s iavlocsu i Belucirqvu u Podolu. Jura; moj ftric , i Jurissa Bailenovich od Szenya , farno farno cseternajfti na Morju Napullkom blizu .Šesta obfterti od Turak Mavritanov ( kih je bilo u trih Fustah, aliti berzih brodih, na pet fto) takofe dug- go i viteški harcuvasse, doklam Turei f velikom fvojom skodom i spotom od Szenyanov komaj oilo- bojeni odftupisse. poginu u tom boju rurak blizu poldrugo fto 5 tulikaj ranyenih odide, nassi takoj vfi ranyeni oftasse ali niedan mertav. Innocenc. XI papa Cirqvu ravnati poese. UmriKlavdia Cefarica Cefar zarucsi Leonoru TerefiuNajburgaricu; Krištof Delisimonovichi uran Kapitan, razbi mu- ftaj-segaGlavara sihajlkoga : komuglavu odfiese MikulicaOriskovichOttocsanin od ^zejnikekraine. 29 Grudna. Uihgafe nuternyi i zvunlki varos So- pronfki, tale da komaj 20 hilh od pogora ofta. 1677 Napocfetku ovoga letta kruto znamenitto razbisse rurke Moskoviti. ukom razboju poginu podpnno- ma Mosskovit 6 . jezer, a Turak 20 jezer,izvan onih, koife nahajahu pod Csekrinom , kih-je vindar bi¬ lo nikuliko jezer pobjenih. Mallo zatini razbojem obladasse i drugocs Turke Moskoviti, kih tri millje , dalko od Csekrina, po- bisse okolu 30. jezer : mej koimi biloje najverlij- sihjanicsarov 15 jezer. crandeburg trže Stettin u Ponaeranyi, koga je iko- ro dva letta dan podfedyenoga derfhal- 167 8 Rodife na dedinlka Kraleftva Cefaru fin Jofef Mir med Cefarom i Francuzkim Kralem. Vojlke na Ugerflcoj Zeinli zaradi vere. Moskovite mochno Turke razbisse. Kotarci esetniki dobar plin i robjedobibu : fteo- esisse za nyimi jakom potirom Turci, doftigose Cc 2 kotar- kotarce, potirrase i plin ottesse. Kotarci vcch spota gtyedccR , neg zgubitka , obernusse na Tur¬ ke , vicsufi; Jj jurissa Szenjantne , ( to je bil glaf- fovit csetnik) odo Turci ! Kako dabi ta Jurissa ©ndefe narnirril .* Turci to verujucli , farnim glafom nyegovim preftrasseni prepadnusefe , obernusse plcche , vfe robje ollavise , vnogi pobicni , i ranyeni polovleni oftasse. Zato nyegovoj frichi zahvalni kotarci donefoffe frebrom okovanu verloga Turcsina , koga onde ubisse, de- melkinu Jurissi pridivkom Ballcnovichu it Szeny. Puntari na Ugerlkoj Zemli lyuto navalisse natfaf- su varos, pobisse Smiedov sercg. udri nanye na nyihovih ftanih General Wurmb , nagnaje u bieg, oftavsi mertvih 1800. izvan onih ke polovi. Puntari nagornyoj Ugerfkoj zemli porobisse vno- ga fella i mejnse varose : uzesse Tbrnu. Dojdosse pod Zendre , ali od nye behu ottirani, poginnuvsiih tri jezera. Odtud idosse pod Putnok j ta itn fe prida : i Gla¬ var Grada favfimi Vojnikmi le nyim prilolhi. Izpe- lavsi palc ’z grada velike puške , famiga oftavise. Idosse pod Onot, i toga uzesse ; i uzemsi velike puške, oftavisega. Podfedose i iZerencs, i taim-fe prida : i vojniki k nyim prilolhihu. Ulhgahu Tokajlki varos. Dojdosse pod Kassu varos. na koje gdabi hittati bil csinil Glavar Mefta , Ihena nyegova ufhgavsi jednu veliku pusku tazletife i nyoj defnu ruku odnefe : za tim Patantias, aliti Mcstar nad Puškami, ufh- gavsi najveksi topp , i onfe razleti 9 ubivsi i nye- ga i vnoge v okolu vojnike j i tak od hittanja pri- ftasse. Na 2 o ? ^ 'St» Na dolnyoj Ugerikoj zemli, druggi dan Rujna, jedna csetta Turakiz Jersckujvani zarobi 200 konyi, tulikaj volov, i nisto druggc lhivine. ki gdabife nazad iduch f Hufarmi zaftalli, vafplin oftavise, i pobigose : da prem u tom zaftanku i poboju po¬ ginu nassih defietak. Knez Efterhaz i /Tnezlllelhazi udrisse na Turke, ki- fu zaradi kuge u polu ftanuvali > pobisseih 1300. dobisse 8 toppov, 2 zaftave : i ^assinoga fina vlo- visse. V® MclTecu Szerpnyu, uzesse xurci Csekrin fil- num rukum. V 5 Grudnu. Podassefe navernoft Ccfarovuftari-i novi Zol, Kremnic i Semnicz. 1679 Kuga velika u bccsu i po druggih Niemskih, i Spa- njollkih derlhavah , takajse po /krajnikoj delheli i Ugerfkom Orlagu, mori. u famom Becfuv trih Menečih pomori fto i devedefet jezer, petfto i o- femnajft perfon. Dragich Harambasa izpela nikuliko hllh Vlahov, iz Like > tim General Herberftejn odlucsi raefto Sztajnice u kotaru Brinfkom. Odtud velika fmut- nya : Brinyani orulhje zdvignuse. Szcnyani potissi- se Brinnyane. od kih vnogi preftanissele u Szlovi- nye. Novlyani u Lici poddajufe Szenyanom pod haraes : ali ovi na haraes neprivolyise. Trifto Szenyanov deresa u Liku pod Novi prik Ve- lebicha : zavjesse velik plin , nitti s nyim setuvahu: konyanicife rasterkahu po fellih i pod /ttile Turlke, a pifci niki kollo igrahu , niki jidjahu , a niki i fpahu. doklam od vfih ftran iztekosse Turci,nasse prež reda potirrase,razbissc, plin ottesse. Poginu Cc 3 totu totu od $zenyanov ar. paddeih u fulhajnftvo 8. Turak mertvih ofta 30. a 7 Ihivih dopelafmo. To Letto vnoge Turlke csette oglafissefe po Hcr- vatlkih krainab. lč8o Sztrahovitto Gore Vesuvijike na Litinih ulhganje i rakovim bukanjem , daleje dalcko v okol Zemla trefla. Erdeudi Mikula Banlku csaft prije , na koju prife- ihe u Zagrebu u cirqui S. Marka. Puntari na Ug' rlkoj zemli udrisse po nochi na Ka- rafin Sereg, i ufhgasse feilo. Ovo godische vfako fadye i voche jeft urannilo. pšenice i fhitta veliko obilje jeft bilo. V 5 Mcflecu Proftincu vidilafe je na Nebu jedna ftra- hovita zvezda repata 5 kaje Ikoro celih seft mdTe- cev terpilla. 1681 Pomirissefe Moskoviti, Turci i Tattari. Velika povodnya pri Mekki , gdi poginu Turak 12000. Francuzi zavjesse Kaflal. V 3 Rolhnyu Melfecu , poesefe veliko Ugerlko fpra- vische , k6 je terpello debet celih Meifccev 5 u tom fpravischu Efterhazi Paval ucsinyen be Uger- Ikim Palatinusem aliti Banom, CefaricaUgerlkom korunom venesevana. Sziftek grad Cirqvi Zagrebacskoj povernyen. v, Tekeli uze Filek filnum rukom, -a f Turikuin po- mochum , koga i razmeta. 1682 Dokoncsano be Ugerlko fpravische: komuLutera- ni i Kalvini neprivolyise. Umri Car Moskovitlki; po koga fmerti zdvigniife velika puntaria v onoj velikoj Dcrfhavi : zaradi koje be polftcseno visse od petfto i petdefet vfe naj- vrid- vridnijsih onih Plemichev i Gofpode. Oftavi Car dva fina Petra i Ivana; ali jedan prevech mlad , a druggi mallo razuman,nebihuza ravnanje Lyuftva : koje ravna Sofia feftra, kruto mudra i seggava Di- vojka. V 5 Melfecu Kolovozu pocsefevidyevati na nebukru- to velika zvezda trakacsa , dvojrepata : ka veliku Turlku Vojlku i Becsa podfedyenje znamenuvase. Algir u Barbarii Francuzi biju. Tekeli uze Kassu varos na Ugrih 3 i drugga nikoja inefta filnum rukum Francuzi uzesse Szrebernik ( c Argentina ) na Niem- cih. Tekeli f druggimiPuntarmi, lctomu i i Turlkum pomochum vnoga zla po Ugerfkoj zemli cfini, ver¬ nim fvomu pravomu kralu Cefaru Leopoldu. 1683 Tekeli Imbrjh 9 na znamenje korune, prije od Tur- ikoga Čara po velikom Veziru jednu fablu, vlit t dragim kamenjem naperenu , neizrecfene vredno- fti: jedan klobuki jednu ftolicu; kif iftim Vezi- rom na dan 25 RoIhnya ? na ovakovu pogodbu prifta. 1. Dabi imel Turfki Car Tekeliu p o v emu ti yfa ena (JMejla , Grade i Derfhaye , Ugerfkom Kralejh>u prtjlojeche, ki j e go de r z a dobil v 13. let tih. 2. Daje imaju fufhnji jedne i drugge Ji rane povernutti. 3. Da Ugerfkt Orfag yfako letto 40. jezer talljio v Tur/kom Ca - rusaljc. 4. Da Ugerfka Gojpoda imaju oblajl , odibrattifi za noyoga Kraja jednoga izmej fvojcga Ida toda 3 po Tekeheyoj fmertu 3. Daje mora dopujhtti Jlaboschina v Orfagu yeram Luteran- Jkoj 1 Kahmfkoj d 6 Pre- 6 . pregnatti vfi Katolici , najmrc Redovnici iz, njihovih Jmanjth r Varoseaj , klostrov i Cirkev : t pojiavitife it takva im a n ja Lnteranfki i Kalvin/ki Pripovidavci. 7, Da hude dufhrn Turih Zapovidntk zgorarecfenomu Tekcliu pomoch datti /£prot orufhja Cefarovom. i vnoga oftala,na vcliku kri vicu Celara Leopolda , kako vlaftovitga Krala Ugerfkoga. Odkud tako uzvisen n zn e fen Tekcli obernu vnoge gradfke meje aliti knediie, na fvoju ftran.- a one, kife nehtihu podatti, fognyem i fhclezom zatirrase. Znaduchi to Ccfar, dale bolye fuprot Nevrenikom i Nepriatelom fpravi, vjedinife i flolhi 1 Kralera i Opchinom Polfkimi: ku flogu i zavezu potver’ di Papa. Cefar Vojfku fpravi od 40. jezer Vojnikov, prid- dajupod Glavarftvo Vojvode Lotaringfkoga. Vojflca Cefarova podfede Jersekujvar, mefto ver- lo vtverjeno. Veliki Vezir t Vojfkom 180. jezer vojnikov ide na pomoch Jer seku/varu. Nasjioftavise jersekujvar, i poflavisefe It Juri, boje- chife dabi Nepriatel Juru nepodfeL Turfki Car favfim dvorom fvoim ofta ii velikom Belgradu, a Velikoga Vezira, KaraMuftafu po- flaf Vojfkom fuprot Cclariu Dojde Vezir prež vfa- ke zabavi i paeske pod Becs 1 2 dan Szcrpnya A/ef- feca. Obftri filnom Vojfkom i poefe bittinadvame- fta , to jeft Cefarov Dvor i Zrinfkoga poftajnu , ali¬ ti Tar. bihuga favfum mochum. Becsa Brani Rudi- ger Groff Storenberg. Dojde obfedyenim na po¬ moch Ivan Kr. Polfki, Munel Vojvoda Eavarfki , Ivan Vojv. Saxonfki , Knez Waldek i dva od Ba- dena , i oftale Vojvode,Knezovi i Gofpoda Niem- skoga I ■t 20 / )#&«* skoga Zapovidnistva ifvelikom pomochom, udrisse na Turlki tabor dvanjfti dan Rujna Medeča , razbisse Turke, pretirrase,vle sattore, puskc,hra- nu, kollie * (lajnicc i telhave dobisse i cbderfhas- se; i tako i;ecs grad Cefarovjtuliko da ne iz Turikih ruk, ottesse i oflobodisse. ^ato frichno obladanje Papa Rimlki nazva Krala Polfkoga Branit elom Vire. Kr. Spagnolfki Generala Storenberga za viteško za- derihanje odidi Zlatoga Runa Vitestvom. Medtimtoga General /Carlovadki roblyase po ovoj ftrani Ugerlke zemie Gradove i Meda , kafe beliu Turkom podala; A aan Hervafki Dravu i Muru esuvase od mrak i Ugrov , kife Orfagu grozahu. Ciini pofhgati Mur- fku Szobotu Grad i varos , buduchi onde Turlka ftrafha. Oflflobodivsi Becs, Polacfka i drugga /\'erstyanfka Vojika pobi Turke pri Sopronu j kifu Te bili onde utverdilli, pak od kerstyenikov zegnani. 6 . Liftop. Kr. Polfki udri na Turke pri Parkanu, nedoesekavsi Nimsku Vojlku ; komu Turci verlo obftasse i pobisse okol 2 jezera Polakov : na tuliko dabi fkoro Kral, i fin nycgov , ili poginul, ili v fhufiiajnftvo bil upal,da ncnadofpinaberzom Voiv. Lotaringfki fi Niemskpm Vojfkom- DefetiDan iftoga Medeča udrihu drugocs pri Par¬ kanu nassinaTurkejkoje razbihu i obladahu. ofta- hu dva Pafse u tom boju mertva i 4 jezera Turak, izvan onih , kih je vnogo vech u Dunaj natirranih poginnulo. Videchi to druggi rurci u Parkanu za- perti, velikom vikkom nmllosche pofiahu • ali nas- sirazbivsi vrata vfc na fallatepoiekosc;obderihav- Dd siih siih farno &oo. za fufhnye. Zatirn Polaki dahu va- rosu ogany i vfcga u dim i popelobratihu. Potom na 20 iftoga , do/dohu nassi pod Oftrogom, gdi uzemsi najpervo vujnfki varos (u kom pobihu 180. Janicsarov, i 200 druggih mrak polovihu ) ža¬ rim i varos nutarnyi uzchu :i rurciugrad pobegosc. Ali 1 neprcftannimognyemprifillyenipodahufe nas- sim na 27 Liftopada ; kih je bilo 6 jezer : fpratyeni K Budinu. U Szlovennih medtim togaKoprivnicfani i Krifhcv- cfani pofligahu4 rurfka fellaj vrachajuchfe pakol velikim plinom i robjem, na putu mej berekmi po izdajftu razbieni, izgubihu ne farno vafplin i robje, neg i oftaih mertvih visse od fto, i tri vojvode, je- dan ranjen vujde : vlovlyenih 30. 1 dan Liftopada. Karlovcfani i Pokupci grad i Va¬ ros Tudorovo pofhgase i porobisc;dopclavsi8ofu- fhajn , i volov 1000. pobivsi Turak 100. Poddafe Cefarovom orulhju Levenc, Papa i Tata Gradovi na Ugrih. Nafta velik ftrahpovfoj rurfkoj zemlijTurci ihene, decu, blago i fuihuyesalyu ii nuternya i tverdjame- fta, afamife u Gradih kraicfnih zaobrambuzapiraju. Pridavci befhe 1 Ihivinom fvojom unasse ftranc. Ban Hervatfki i s nyim General Kralovacfki podfedc Brilhnicu : ku gdabi jedan dan bil, poddamiife na veri on vecfcr; V Zatim podfede Bobovac; koga druggi dan po nochi Turci oftavihu. Potom i 2’obovac i Briihnicu cfini pofhgati. Ta jelfen poHervatlkom i Szlovenfkom Oj fagukru- todeihjenabe. vnogemelline na Dravi ortergane vo¬ da odnefe. Ko, )#<*»* .Kozaki podfcddose Kamenicu, ali zaman, da prem i Turke u polu razbisse. Vlaski Gofpodaraliti Poglavnik prifelhe na vernoft /TraluPoIfkomu: i on Orfag zdrulh ifekruni Poftkoj. Kunilki, veliki Vojvoda nad Kozacmi dosavsi na 4. Proflinca u jedno veliko fello aliti varos imenom Filogran f junakmi fvojemi. dojde tamo druggi dan 30 jezer Turak,i Tattaripod zapovidjomHuflin-ka- ma Jalapa^e : na ke viteški udrisse Kozači, raz¬ bisse i pobisse 1 velikim pomorom, tirrajuchiih ina- ganyajuchiod vfhih efetirih ftran, i rafhajuchi, taK da na 4 millye ženile viddilofeje vfe 1 mertvimi te- "'lefmi onih,kibiihahu, pokrito. Uzessetakoj /tozaci d va varosa priblifha va j uchife Hr im u; v koih vfe lyuft- vopolikose,neproftcchi ftarom ni mladom, nitti fpol- laglyedechi. Utora Boju poginuse u polu tri Passe : ti jefulshinemij Beg, kajmekanJala-Pafsa i Ali-Beg General nad Szpahiami. ov Aly-Begbuduch vlovlen davaljeza fvojeoflobojenje ftojezer tollyarov:aIine- moguchife Kozaki mej fobom pogoditi u onom Boja razvruchenju razfikosega na kufce. Mej tim vremenom Otcocfani od Szejnfke kraine derefahu podZavaIye , i povernuhule £ dobrim pli¬ nom i robjem. 1684 Tu Zimu behu veliki fnegi. Szpravische u Pofhunu fuprot Gofpodi Ugerlkoj, kalufe bila Turfkoj bili lajnfko letto podala. Vlifli u Primorju H ervarfkom zhittise jaramTurlki, i luprot Turkom orufhje zdvignuse. uzesse dolnyi i gornyiObrovacpriXermanyi reki, i vnoge bliihnye Grade i Dvore, rurke pod fablye obrachajuchi, kč na nikuliko meftih razbisse viteški. Karol Vojvoda Lotaringtar t Cefarovom Vojfkom Dd a ide ide proti Oftrogomu : zapodasi pako na putu jezik, dafu Tiirci pri Pestu , ucsinivsi dogovor f druggi- mi Vojfkenirni Csaftnikmi , odlucfi pojti nad nye. siusi pak od potrebe za pofvoitti Dunaj reku do Budina , uzeri Viifegrad , rannim dnevom na id. Klafna udri na ifti Viffegrad,koga i uze , cfiniv- si taki vfu Vojfku prik Dunaja iti. Dossavsi k Vaczu , vidi 20. jezer Turak u redu ftojcchih od- iucii taki s nvimiie pobitti .• kako i ucfini: tale da Turke razbi i i j epik fvoj od JI arinefovcnjki , ddfu prem od nikuliko -vremen f Ugn zmisani i njim -vekum delom pedoljhni. Od te imena i ja- povidnisrva Szlovinfkoga -velicfine i strine dd bolje uputjen bit- des , ovo ndkratkom pridatti hote h. Pišu jednako vfi ftari i novi Pripovedniki, ^zvietamerniki, i oftali Knyiihniki, kako nigdasnyi zmoihni Rimfki Zapo- vidniki vfu onu ftran, alni del Szvieta ovoga Zemle Illy- rii, aliti Vzlovinlkoga Naroda imenu odlucfisse i nazvasse, ki pocfinye od vrella , aliti zdenca odkud Dunaj zvira tya do Csernoga Morja,u koje i uticfe. i od Morja pako Adri- anlkoga i Mejzemallkoga tyadoA’zevcrnih puftih,ledenih i nenaftanyenih ftran. tako da vfe Moskovitlke u Europi (pacfe velikim delom i u Afii) derfhave, vfa Thracia aliti Drinopollka Zcmla , i vfa Gerclka ladanja f Ottokmivo- kolnyimi k £zlovinnyi aliti llljrit pripisujufe. kzko Pompoz¬ ni us 'JMela , Sext. Ruf ds , i po nyih Aventinus , Lajius, Pan- cirolus i vfi oftali fvidocfe. Tako na deleko flavni nas Ulr¬ iki aliti Szlovinlki jezik Ilove i razproftirafe, da s nyim go¬ vore Vore rji Sjlovcnci , Slovaki, Csehi, Moravi , slejt , Lmatci • tuhkajse po- Uki , Vont er Ani, Kafsubi , Mdssovi , Lituaru , Lironi , Borujii, S^amojedi , Volhmjt, Po dotci, Podlajši , Speven , Novogradci, piodonnjli, Hkratna , Ple- tkprci, Cstrmkpvci , Rafinci: \ tomu po obodrojoj pujln i Moskfvit, dale k? si¬ rom po onih SJevernih SJvieta ji ranah od jedne ftrane tja do Nove Zemlje' , Jugrie i ledenega Morja : od dmgge , do Cerkejjov i HvulenJgga uliti Kpjur- Jkpga Morja [ ko Latini mare Cafpium imenuju ) i kaj je go d er jemlje mej Svečkam aliti SJevermm belim morjem i Nehkpm SJitiom , uliti Tattdriom, Par- trni takoj i Versiancmi. Fo Ugerjkpj Zemlji , Herratjkoj , Dalmatmjkpj , Ijrii , Korintu , KjajnJkoj , Stajeijlpj , Furlanjkpj , S^erbjkoj, Bojni, Bulgaru, i/tibami, Skendern, Rdsskoj , Dmtopoljkpj , JerdetJ\oj, Moldarjkvj , Vlaskoj , maloj Tattarn aliti Hrimu i po onotn Cernoga morja i mu tno ga jejjra uj Bo¬ ri Jen i Dan rike ; !i tomu fo mensoj Asu, kj Turci Amatolm go v d , navla- JUtepo Pontu, Bittinu , aliti Brujli, Licu, Galaeu, Pamjilii , Bodril , Kapado- cu, Pajlagonu, Cilicn aliti Karamunu, Armenu mensoj i ojlahh velikih t da- lekth Orptgih, tja do Kolkov , i^verhu recjemh Cerkejjov, i Pctogorcev , Kjlkom najbhjhnjih. Po rjem reki* Turjkpm u Euiopi i mensoj