KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (4) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 OKTOBRA 1937. PATENTNI SPIS BR. 15549 Surjaninoff Maria, Stammersdorf bei Wien, Austrija. Statorov namotaj za električne motore za rad pod vodom i postupak za njegovo izvodjenje. Prijava od 5 maja 1936. Važi od 1 aprila 1937. Naznačeno pravo prvenstva od 6 maja 1936 (Austrija'. Poznati su električni motori za rad pod vodom, kod kojih je na statorovom svežnju raspoređen zaptiveni za vodu o-motač iz vulkanisane gume za namotaj, čije se ivice po nanošenju namotaja slep-Ijuju. Ova vrsta zatvaranja je veoma skupa, pošto je za ovo potreban niz radnih procesa i mora biti slepljivan veliki broj omotnih delova, i osim toga nije dovoljno siguran, pošto se delovi omotača pri trajnom radu pod vodom vremenom isperu. Omotač, koji u unutrašnjosti sadrži vaz-dušne prostrore, može dalje pri malom oštećenju biti ispunjen vodom, usled čega motor sagoreva. Predmet ovog pronalaska čine statorov namotaj za električne motore za rad ood vodom i postupak za njegovo izvođenje kojim se izbegavaju ove nezgode. Novi namotaj se odlikuje time, što su žice namotaja upresovane u jedan homogeni blok iz izolujuće materije, koji je snabdeven spoljnom oblogom i sa ovom je vezan u jednu celinu. Postupak za izvođenje namotaja sastoji se u tome, što se aktivni delovi i čeone veze namotaja pre-suju u jedan homogeni blok iz izolujuće mase, koji se po tome snabdeva spoljnom oblogom i sa ovom se uz presovanje i toplotno tretiranje vezuje u jednu jedinstvenu celinu, koja zatvara namotaj prema spoljašnjosti. Pronalazak omogućuje sigurno zapti-vanje namotaja za trajan rad pod vodom i fabričko izvođenje motora. Predmet ovog pronalaska je pokazan radi primera na priloženom nacrtu. Sl. 1 pokazuje podužni presek kroz motor. SI. 2 pokazuje podužni presek kroz stator zajedno sa napravom za presovanje. SI. 3 pokazuje podužni presek kroz sam stator. SI. 4 Dokazuje orešek po liniji a—b iz si. 1. Motor ima stator 1 sa namotajem 3 i 4 i rotor 22, koji se prvenstveno snabdeva kaveznim namotajem, tako, da on bez naročitih zaštitnih mera može raditi u vodi. Statorov svežanj može biti izvođen sa zatvorenim ili poluotvorenim žlje-bovirna. U žljebove se postavlja jedan deo spoljne obloge iz dobro presovane gume, bakelita i t. si. koja na način poznate izolacije obuhvata aktivne delove namotaja 3 spolja. Kod zatvorenih žljebova se izolacija izvodi u vidu žljebnih cevčica, kroz koje se provlače žice namotaja. Kod otvorenih žljebova se izolacija 2 žljeba postavlja u obliku gumenih traka i žice se postavljaju kroz žljebne proreze. Izolacija 2 žljeba može biti vezana sa dve čeone ploče 21, koje su snabdevene istim žljebovima kao i statori i sastoje se iz gume ili po-luvulkanisane gume. Po umeštanju žica se testasta masa 5 presuje kroz žljebne proreze i sa čeonih strana što je moguće dublje u žljebove. Kod otvorenih žljebova se ivice izolacije žljeba uopšte ili na drugi način, n.pr .pomoću gumene mase zatvaraju prema spoljašnosti zaptiveno za vodu. U žljebove mogu dalje biti uvučeni klinovi 23, da bi se guma presovala. Za oblaganje čeonih blokova, odnosno čeo- Din. 20.— nih veza nanlotaja 4 se dalje (Dostavljaju izvan izolujuće mase dva otvorena cilindra ili t.sl. 20 i 24 iz sirove ili poluvulka-nisane gume. Izoluiuća masa 5 se postavlja za vreme ižvodenja ndrriotaja i (do torne uz presevanje i to tako, da se šupljine ispunjaju n. pr. presovanom gumom i da se postavlja dovoljno debeo sloj mase izvan čeonih veza. U otvor železnog svežnja :e uvlači jezgro 6 i čeone strane se snabde-vaju napravom 12 i i4 za presovđnje. Presevanje izolujuće mase može da se izvodi ili u kutiji 8 motora ili u kakvom zasebnom livenom delu 9, 10, 11. Naprava za presovahjC može biti različno izvođena. Prema si. 2 se ova naprava sastoji iz dve ploče 12, 14 za presevanje koje se mogu stezati pomoću zavrtnjeva 16, 17, 18- Ploče za presovanje mogu biti snabdevene kanalima, da bi se sprovelo vulkanisanje pomoću grejanja parom. Jedna od ploča 12 za presovanje je snab-devena otvorom 15 za dovodnike 19, koji se takođe presovanjem oblažu izolujućom masom. Dovodnici se obično priključuju na kabl zaptiven za vodu, koji se zatim isto tako presovanjem oblaže gumenom masom Time postaje izlišan raspored zasebnog sanduka za priključnike, jer se kabl 25 može direktno priključiti na mrežu ili na kakvu kablovsku spojnicu. Prvenstveno zagrejana masa presovanjem ispunjuje šupljine, prodire duboko u žljebove i vezuje se sa spoljnom oblogom. Presovana gumena masa i spoljna obloga pri tome dobijaju čvrstu podlogu na zidovima statorovih žljebova. Pošto su izolujuća masa i obloga sa svih strana i šta više u žljebovima presovani, to se sprečava isticanje izolujuće mase pri vul-kanisanju i sprečava se obrazovanje me-hurova. Presovani stator se unosi u vul-kanizacioni kotao ili se na kakav drugi način izlaže toplotnom tretiranju, usled čega se gumena masa zajedno sa spoljnom oblogom vulkaniše u jedan jedinstveni homogeni blok, u kojem je namotaj umešten. Po vulkanisanju se uklanja naprava za presovanje, i statorov svežanj se zajedno sa potpuno zatvorenim natno'tajem ugrađuje u motor. Unutrašnji prečnik oba čeona bloka 5 se izvodi malo većim no što je otvor (bušotina) tako, da se može u-mestiti rotor. Ako motor treba da radi u tečnosti koja nagriza gumu, to se spoljna obloga i zatvarajući blok izvode iz kakve podesne izolujuće mase. Za ovo su n. pr. podesni celon i preparati celona. U ovom se slučaju spoljna obloga izvodi iz kučine pre- parisane sa kakvim ceiohlakdm- Na isti način može zatvaranje namotala da se preduzima sa bakelitom i t. si., koji se stvrdnjava toplotnim tretiranjem- Spoljna se obloga i ovde ostavlja otvorenom na obema strahania, da bi vazduh 1 sredstva za razblažavanje mogli lako i bez obrazovanja mehurova da odilaze. Stator motora se pri tome snabdeva jakim pločama 27, koje obrazuju čvrstu podlogu za čeone koture. Da bi se olakšalo prodiranje mase u zatvorene žljebove, ovi se, kao što pokazuje si. 4 (levo), ne ispunjuju potpuno već samo delimično žicama. Za vreme rada u peskovitoj odnosno prljavoj vodi mogu zrnca peska i t. si. prodreti u motor. Ona se rotorom bacaju centrifugalno i prikupljaju se u međuže-Ijeznom prostoru. Ova se strana tela zah-vataju prstenjima 26 za kratku vezu i mogu lako da povrede čeone blokove 5. Da bi se ovo sprečilo, mogu na uutrašnjim stranama čeonih blokova biti raspoređeni tanki, zaštitni cilindri 7, koji se pri vulkanisanju gume čvrsto vezuju sa masom. Patentni zahtevi: 1) Namotaj statora za električne motore za rad u tečnosti, naznačen time, što su žice namotaja upresovane u homogeni blok iz izolujuće materije, koji je snab-deven spofjnom oblogom i sia ovom je vezan u jednu jedinstvenu celinu. 2. ) Postupak za izvođenje statorovih namotaja za električne motore za rad u tečnosti, naznačen time, što se aktivni đe-lovi i čeone veze namotaja presuju u jedan homogeni blok iz testaste izolujuće mase, koji se zatim snabdeva spoljnom oblogom i sa ovom se uz presovanje i toplotno tretiranje vezuje u jednu jedinstvenu celinu koja namotaj zatvara prema upolje- 3. ) Namotaj po zahtevu 1, naznačen time, što su žice namotaja umeštene u gumenom bloku koji je vezan sa spoljnom oblogom pomoću presovanja i vulkanisa-nja u jednu jedinstvenu celinu. 4. ) Namotaj po zahtevu 1 i 3, naznačen time, što su čeoni blokovi snabdeveni jednim zaštitnim unutrašnjim cilindrom, koji je uvulkanisan u gumenoj masi. 5. ) Namotaj po zahtevu 1 i 3, ili 4, naznačen time, što su dovodnici namotaja u motoru vezani sa kablom zaptivenim za vodu, čiji je spoljni omotač vulkani-san zajedno sa gumenom masom u jednu jedinstvenu celinu. 6. ) Postupak po zahtevu 2, naznačen time, što su žice namotaja smeštene u gu-mastu masu koja se može vulkanisati, i koja je snabdevena spoljnom oblogom iz sirove odnosno poluvulkanisane gume, pri čemu se gumena masa vezuje sa spolj-nom oblogom u jednu jedinstvenu celinu. 7. ) Postupak po zahtevu 6, naznačen time, što se kao gumasta masa upotreb-Ijuje gumena kaša. 8. ) Postupak po zahtevu 6, naznačen time, što se kao gumasta masa upotreb-Ijuje presovana guma- 9. ) Postupak po zahtevu 2, naznačen time, što se prvo izvodi otvorena obloga za žice namotaja na statoru, a po tome se izvodi namotaj motora i zatvara se presevanjem gumene mase. 10.) Postupak po zahtevu 9, naznačen time, što se samo jedan deo spoljne obloge, koji se sastoji iz žljebnih cevčica i čeonih ploča, izvode pre izvođenja namotaja a zaostali deo obloge se postavlja na masu tek po izvršenom namotavanju i vezuje se sa izolujućom masom zapti-veno za vodu- ■ 1 ' ' ' ' . ;; ' " Vi 1 ■ v ‘ ■. 1 .V • ' p i , .. ! A ; ! ■! 1 ; : - : ^ '. ; - ., . ;, 1 ' " ■ ■> 1 ' i - \(6 ' ■ ■