POŠTAR OTA PAUSAUBANA. Izlazi svaku nedelja. Tekstovni dio za Sloveniju u slovenačkom, za ostale jugoslavenske pokra-■■■■■■ jine u srpsko-hrvatskom narječju. ■■»■■■ UREDNIŠTVO I UPRAVA U LJUBLJANI, KONGRESNI TRG ŠTEV. 3 /L - TELEFON 174. Razašilje se izmjenice besplatno po cijeloj Jugoslaviji i inozemstvu. Pretplata za stalne primaoce godišnje K 24'—. Oglasi uz poseban cijenik. BROJ 1. LJUBLJANA, DNE 9. SJEĆNJ.4 1920 GOD. III. Sadržaj 1. broja: Člančiči: Tečaji jugoslavenske devize. — Nakon rapallskog sporazuma. — En-gros cijene u Njemačkoj — „Jugoslavenska burza“. — NARODNO GOSPODARSTVO. — Iz maloga raste veliko. (Povijest. — Sijedi.) — Politički pregled. - Razne vesti. - Cijene zadnje sedmice. - Borza. - Državne nabave. - Reklama. - Nova poduzeća. Friziranje T.n' pil j-?, it, :: dam in ::0LGA smerkol ...... začasno mani cura NuSB^NV 5 ' v prometnem kraju semfloz.vzameraiem. Cenjene ponudbe na upravo „Jug. borze“ pod „Pomlad 921“. Eksportu Belgiju I Poduzetnici i'trgovci drva, koji bi mogli dobaviti direktno (posredovanja isključena) veću množinu Mii zieiii pragova (Eichen- Eisenbahnschweller) neka pošalju svoje lačne ponude bezodvlačno (francuski, engleski ili njemački) na naslov: „P. Z. Z.“ Agenee Rossel, Bruxelles .*. Belgique. Interesenti, koji će sleti svoje poaude, neka izvole o time dopimlcom izvjestiti i upravu našeg lista. Novost! J®«!»*» može se izraditi putem najnovije repetirne cjevi za punjenje cigareta! (Repetier - Zigarettenstopfer) Pošilja: Qlaoys Mettalwarengesellschaft m. b. H-, WIEN VII, LINDENGASSE 51. Pri naručbaiha pozivajte se na naS list! Tečaji jugoslavenske devize. Devizni tečaji zavise od cjelotne gospodarske bilance, koja je zastavljena iz svih vrijednostnih prenosa u i iz inozemstva u obliku robe, novca, vrednostnih papira, radnih sila i radničkog efekta, prava i oduošaju raznih vrsti. Cjelokupnu gospodarsku bilancu je konkretno uslijed nedostatnöi propisa skoro nemoguće sastaviti. U našem raz-motrivanju moći ćemo upotrebiti dva njezina djelova, bilancu plaćanja i gospodarsku bilancu naše države, konstruirane pomoću zadnjih djelomičnih statističkih podatki. Vanjska trgovina dragih kovina i vrijednostnih papira služi tome, da se podmiru medjuna-vodne obvezanosti plaćanja. Jer zavisi cjena mjenica od ponude i traženja, a ponuda i traženje od istovremenog stanja dugova i tražbina, to možemo iz mjeničnih tečaja zaključavati, kakovo je stanje istovremenih medjunarodnili obvezanosti, koje sastavljaju bilancu plaćanja. Tečaj Curiti na Zagreb 4.50 dne 10. decembra nama svjedoči, da Zagreb odnosno 'Beograd vrlo tražu strane devize. Ovaj zaključak ne vrjcdi uvjck. Naročito nije na mjestu u zemljama, u kojim se mnogo plaća s drugim sredstvima plaćanja te gdje je medju-narodni kredit, razdrman. Ako sravnimo izvoz i uvoz robe jedne države u izviesnol perijodi, nam to daje njezinu trgovačku bilancu. Iz odnošaja količine izvoza i uvoza možemo zaključavati traženje i ponudu, dakle visinu deviznih tečaja tim tačnije. čim više se plačuje s devizama. Suhi rezultati naše trgovačke bilance g. 1919. — izvoz 2000 milijuna kruna uvoz 11.928 milijuna kruna — dokazuju opravdanost visokog tečaja nekojih inozemskih deviza. Devizni tečaji zavise dalje od gospodarske i političke snage naše države. Zavise od toga, koliko kredita se može dati državi te koliko ga država daje drugima. Naša država duguje ukupno 43.405 milijuna kruna, a od toga 41.250 milijuna kruna, otpada na stalne dugove. Svakogo-dišnjc plaćanje kamata, pa radi toga traženje stranih deviza može samo nepovoljno utjecati na stanje naših tečaja. Bilanca Narodne banke iz g. 1919. i njezino prijašnje poslovanje nam otkriva novo utjecanje na valovanje deviznih tečaja. Kako su se povećavali dugovi države kod Narodne banke od g. 1914. do 1918. i postigli visinu 262 milijuna dinara 1 zatim g. 1920. zaključak skupštine dioničara, da dozvoli državi nov kredit u iznosu od 1500 milijuna dinara (inkl. 425 milijuna dinara, koje je digla od države na račun depozita krunsko din. novčanica), a na drugoj strani koliko više se još promjenjiva razmjer emitiranih krun-skodinarskih novčanica i metalnog krića. tim više je pa tečaj naše devize na stranim tržištima. Povodom prtino predaje priv. Narodne banke kraljevine Srbije izradjena bilanca, datirana 16. ožujka 1920. iskazuje nam osim ostalih sljedeće podstavke u aktivama: zlata za 63 mil. din., srebra za 15, korespondenti 352, novčanice u zlatu i srebru 101; u pastvama: novčanica u zlatu za 18, u srebru za 793 milijuna, kaucije 84 mil. din. Nakon preobraženja priv. "Narodne banke kralje- in opekarna z vodno silo zemljiščem, zgradbami, ob železniški postaji, se ngodno proda. Ilovica za strešno in zidno opeko je preizkušena in brez konkurence. Lesa v izobilju. — Dopise pod S. M. V. na upravo lista. Ljebljansita kartooažna tovarna in papirna industrija dobavlja vse vrste kartonaže, vreče in druge papirne izdelke za trgovino in industrijo. - Lepenka, ovojni in pisalni papir ::; v veliki množini. ::: Iščem kompanjona (-ko) v svrho ustanovitve prvovrstnega elegantnega Mcga'frittoa in inanHcga salima v Ljubljani. Oni, ki imajo lokal v sredini mesta, prednost. Točne ponudbe pod „Elite“ na upravo lista. 3ÜFJEÜÖ x ČISTILO > (Krem*) wmkMi muni M* Trebar — Sv. Petra cesta 6. terpentinov» Ustilo se levijo razpošilja glavna zaloga Ljubljana Tele!. S39. Emajlova posoda g Raznovrsten Sortiment! Promptno dobavlja ::: JOSEF SPIEGL jun., WIEN IX, LICHTENSTEINSTRASSE 30. (jZahtevajte"ponudbe! baterije, žarnice, elektrotehnični predmeti. Janko Pogačar, Lovro Effenberger & Co. Ljubljana Zagreb Mestni trg 25. Frankopanska ulica 2. vine Srbije u Narodnu banku SHS su u dakako pasiva povisila neprimjerno s hiljadama milijuna novo izradjenih krunskodinarskih novčanica. Najbolju sliku unutrašnjih državnih potreba i njihovog krića daje nam državni proračun. Nekadašnji Stojanovičev bidžet iskazuje samo okolo 110 milijuna dinara manjka. Medjutim dobri poznavatelji naših prilika računaju na '500—600 milijuna i još više. Ako bi se iskazalo, da je kriče bar približno postiglo predvidjenu visinu, bit će naš proračun uz veliku izvoznu kapacitetu naše države, jedan od faktora, koji govore u prilog poboljšanja naših deviznih centrala. Razumjeva se samo' sobom, da zavisi pokret icdne devize unutrašnjeg političkog položaja države. Za primjer neka nam služi ruski rubelj, kojemu je usljed političkog kaosa zadnjih godina padla vrjednost za nekoliko 100%. Na tečaje deviza jedne države utjeca nadalje sistem kova njezinog novca. Dev’~~ zemalja srebrnog kova uviek manje vrjede te stoje nad svojom parititom. Na loše stanje našeg, novca i ovo utjeca u normalno doba. Konačno moramo upozoriti ua funkciju mjeničnog diskonta u deviznom prometu. Niska di-ziraju na mjeničnim operacijama, dizanje inozem-skog mjeničnog tečaja u domaćoj zemlji i padanje domaćeg tečaja u inozemstvu.. Naprotiv privlači visoka diskontna i kamatna mjera nove inozemske kapitale u zemlju, koji prouzrokuiu padanje inozemskih mjeničnih tečaja i dizanje domaćih u inozemstvu. U nadaljnjim godinama ove kreditne operacije usljed tekućih plaćanja kamata opet baš obratno utjecaju na mjenične tečaje. Mjenična diskontna mjera zavisi nadalje od kvalitete nije-nično-obaveznih podpisa. Prema informacijama koje smo dobili u ovdašnjim bankama, vladaju u sjevero-zapadnom djelu Jugoslavije slijedeće diskontne mjere: za finančne mjenice 6lk%, 1U% provizije za četvrt godine, za robne mjenice 6'/»% ’ provizije za četvrt godine, a za svaki početi mjesec 'U više, za akceptačne mjenice a) za novčane zavode %. b) za sve ostale ’/<% provizije. Ako još spominjemo da je iznosila bančna diskontna mjera mjeseca marta 1920 6% i ’k% .provizije, g. 1919. mjeseca maja 6'/; do 6% i %, septembra 5’/s do 6%, novembra 5 i % provizije, možemo si stvoriti približno sliku o razmjeru naše devize te diskontne mjere. U idućem člančiču ćemo sve ove podatke naše države sravniti s ostalim državama te ćemo pokušati bar približno stvoriti pravu sliku o stanju naše devize kao i njezinom pomoću političku i gospodarsku jakost naše države u primjeru s našim bližnjim i daljnjim susjedima. I . ji j Kod naručbe se blagoizvo- < ! lite opozivati na „Jugosla-1| I vensko borzo“. Nakon rapallskog sporazuma. , x Talijanska novina „Correspodenza“. koja izlazi u Rimu donaša jedan interesantan članak, -koji u prevodu glasi: „Jedan od prvih blagotvornih efekata rapallskog ugovora jest taj, da na mesto programa anglo-američkoga dolazi program italo-jugosla-vcnski, određen, da se oko njega skupi celo gibanje u pitanjima pomorskim željezničkim i po-, Ijodelskim. Medju pitanjima, koja će se u prvom redu raspraviti kod sklapanja ekonomske konvencije. stoje na čelu izgradnje željeznice Šibenik—Kotor i druge, koje će vezati Zadar sa njegovim zaledjem. I drugi će poslovi biti povereni talijanskim firmama i izvedeni pod tehničkom upravom naših sunarodnjaka: Jednako će potrebni materijal, vagone i lokomotive, liferovati talijanske firme, koje će i glavne luke u Dalmaciji svrsi shodno opremiti, da budu odgovarale potrebama pomorske trgovine. Ugovorom će biti rezervirano talijansko-srpskom društvu isključno iskoriščavanjc ugljonika, rudnika cementa, tako da će se su višak, koji ne bi trebala Jugoslavija, uz najpovoljnije uvete eksportirati u Italiju. Jednako će srpskim kapitalistima i našim suplemenicima biti poverena izgradnja cesta i drugih javnih radnja. Govori se i o skorom osnutku jed- JUGOSLOVANSKI je izšel v obliki trdovezane knjige 17X22 cm. Ima za vsak posamezen dan 6X15 cm zapisovalnega prostora na prvovrstnem papirju. Stane do 15. dec. pri „Založništvu jugosl. poslovnega koledarja“ v Ljubljani K 20'—, po pošti K 22 —. Po 15. dec. se dobi koledar samo v knjigarnah po K 30-—. Koledar je potreben pripomoček za vsako pisarno. Trgovci in knjigarne dobijo koledar s knjigotrškim popustom v „Jugoslovanski knjigarni“ v -Ljubljani. Najuspešnejše orožje proti konkurenci je dobra reklama! Zahtevajte proračune! A N O N Ć N A EKSPEDICIJA AL. MATELIČ Ljubljana, Kongresni trg St, 3. „Croatia“ ! zavarovalna zadruga v Zagrebu, ustanovljena od mestne občine Zagreb leta 1884. sprejema v elementarnem in življenskem oddelku vsakovrstna zavarovanja pod najugodnejšimi pogoji in najmodernejšimi tarifi. Zahtevajte prospekte katere pošilja in daje vsa potrebna piema in ustna pojasnila Podružnica v Ljubljani, Stari trg številka 11. Sprejemajo sposobne potnike in zastopnike, katerim se nudi prilika velikega zaslužka. Klišeje v vseh izpeljavah, najtočneje izvrši E. Angerer & Gösch! Wien 16/1 Ottakringerstr.# 49. Zahtevajte cenik! cink (v blokih), cinkov prah prodaja v poljubnih množinah Državna cinkarna, Cnljn. Vodovoie ceri v premeru po 4/#1n 5/4 cele oddaja, dokler traja zaloga, mnogo pod dnevno ceno, tvrdka J. Razboršek Šmartno pri Litiji. Vestnega uradnika z znanjem slovenskega in nemškega jezika ter strojepisja, išče privatno podjetje za takojšnji nastop. Pismene ponudbe z navedbo životopisa in navedbo zaželjene plače naj se naslove pod „stalno“ na Anončno ekspedicijo Al. Matelič, Ljubljana, Kongresni trg 3. Tovarna Jos. Reich, Ljubljana, Poljanski nasip 4. Podružnica: Šelenburgova ul. 3. Barva vsakovrstno blago. — Kemično Čisti obleke. — Svetlolika ovratnike, zapestnice in srajce. Podružnice: Maribor, Novomesto, Kočevje. Gosposka ulica Stev. 38, Glavni trg Stev. 39. tovarna gonilnih jermen Scbultz 4 Kaplan, Fulda (Deutschland). Istotam ae sprejmejo tudi izvežbani zastopniki. Nezlomljivi glavniki elegantni, lahki kot pero, nezgorljivi. Konkurenčne cene! Bogata izbira barv. Predno kupite drugje, zahtevajte v VaSem lastnem interesu najprvo neobvezno ponudbo pri Leipzig. Kammfabrik Ktias&Co. Leipzig-Eu., Schiebestraße 13 (Deutschland). Strokovni register v vseh vzhodnoevropskih jezikih priobčeval se bode v „OST-EKSPORTU“ listu za izmeno blaga med srednjo in vzhodno Evropo. 12 kratna mesečna objava v 7 jezikih stane nem. M. 504.— Naročila sprejema Anončna ekspedicija Al. Matelič, Ljubljana, Kongresni trg 3. 105 1 vsebine, z mešalnico, za odtoč brozge, (Schlemprohr) 6 m hladilnih cevi (kača), montiran na železno peč, malo rabljen na prodal. Pojasnila daje A. ŠIFRER, Laporje pri Slov. Bistrici. Bakreni kotel za žganjekuho Veletrgovina kolonijalne s 1 špecerijske robe t Simon Seligman Zagreb :: Vlaška ulica 57 preporuče svakovrsno robo p e Jeftinoj cijeni. nos parobrodarskog talijansko - jugoslavenskog društva, koj bi prevozilo putnike i robu. a imalo svdje sediSte na Reci. Ne bi se ograničilo na obalni promet, već bi općilo sa istokom i Ame-' rikom.“ , __ Na ovaj alarmantni članak splitska novina „Život" svratila je pažnju publike u br. 286. od 4. XII. uvodnim člankom: „Zar novi Rapallo?“ Mi iz Dalmacije moramo primati vijesti ekonomskog karaktera, koje dolaze iz Italije osobitim interesom, jer baš na ove obale se interesira jako mnogo talijanski kapital, a na štetu naše domaće, industrije i trgovine. Sa oviti jadranskih žala misli taljanska roba preplaviti Balkan. Splitski „Život“ se obazire na taljanske planove ovim riječima: „Mi smo od početka gotovo više strepili pred velikim ekonomsko-financijskim koncesijama. koje će od naše drž.ave nastojati da iznudi Italija, nego pred teritorijalnim žrtvama. „Cor-respondenza“ govori na takov način, da bi taj prvi čin suverenskog uredjivanja naših nicdju-sobnih odnosa bio dan narodne katastrofe, jer 1 bi sličio na režim otomanskih ili kitajskih kapitulacija, po kojemu se čitav ekonomski život onih naroda predavao na korist tudjinskom tutorstvu. Mi amo na granici, koji smo pod austrijskim režimom toliko puta osjetili šibe takovih utanačenia sa Italijom: vinska klauzula, ćozotsko ribanje. ugljenokopski rovovi, vodene- naše snage itd.. bojimo se, da se ne probudimo kad bude već kasno, radi neorijentiranosti onih. koji vode. — Takov (tutorski) režim, koji je mogao da ,.fa-ztijc“ Nikitmoj Crnpi „gori, prirodno je da nemože prilikovatl ekonomski suverenoj državi Jugoslaviji.“ * Dneva 5. decembra tek. god. držao je u Splitu pred velikim brojem općinstva u općin-sikpni kazalištu konferencu dr. Ante Trumbić „0 riješenju jadranskog pitanja.“ Iz njegovog skoro dvosatnog govora vadim slijedećeć stavke, koje se tiču ekonomske strane rapallskog „sporazuma“. Dr. Trumbić je naš dosadanjl ministar vanjskih posala i delegat u Rapallu, stoga su njegove izjave veoma važne: ,.U pitanju Sušaka I Zadra postigli smo uspjeh, koji se nemože podcjeniti. Nije samo uspjeh, koji ostavlja našoj državi neki dio teritorija. nego je uspjeh koji ima mnogo veću važnost sa gledišta ooćedržavnih interesa. Mi smo u pitanju Sušaka pbezbijedill jedan trgovački izlaz na more, potpuno nezavisan od Ičijeg utjecaja, Mi smo i u pitanju Zadra izbjegli opasnosti.. da sa Zadrom i okolicom izgubimo i ostrva sa kanalom, koji ie i edini put za naše brodove od juga za sjever. Pitanja izlaza na more na Sušaku, pitanje zadarskog kanala i Visa. bila. su predstavljena na način, da je bilo isključeno postići ono što smo faktično postigli. U kompleksu pitanja, koja su se tretirala u Rapallu, bila su ne samo teritorijalna, nego i ekonomska, trgovačka i diplomatska^ pitanja. Za informaciju moram spomenuti, da je od strane taljanske delegacije bilo predloženo nekoliko konkretnih točaka koje su morale biti osnovne tačke za skloiplienje trgovačko ekonomskog ugovora izmed ju dviju država, točke takove, kole kad bi bili prihvatili, značilo bi jednu obavezu koja bi se morala držati pri sklapanju trgovačkih ugovora, a to se odnosilo na pitanja trgovačke izmjene, trgovačkih artikla i gradjenja željezničkih puteva. Mi smo na ove predloge označili naše stanovište tim. da smo rekli, neka dodje u ugovor samo. da ćemo kroz kratko vriieme nastojati" da stvorimo trgovačke ugovore, ali bez ikakova konkretna detalja za sada koji bi mogao vezati iednu ili drugu stranu, jer smo uvidjeli, da bi angažujući se već sada značilo ili bi moglo naličiti na slične odnošaje. koje su vršile velike sile u svoje vrijeme u Turskoj i koje su poznate pod imenom „kapitulacija“. Mi smo u tom pravcu uspieli. da sačuvamo naš slobodni ooložaj 1 da prepustimo naš izmjenični ugovor budućnosti, u kojoj mora naša država stajati nakon Rapalla, na stanovištu potpune ravnopravnosti. Mi smo dobili poboljšanje naših odnosa sa susjednom kraljevinom Italijom i povoljne posljedice već se danas osjećaju. Ali, što smo najviše dobili jest potpuna nezavisnost bez ikakova tereta za naš suverenitet na komu i na moru. Naše more i naše kopno slobodno je od bilo kakove obaveze prema Italiji i prema svakom u internacijonal-nom pravcu, osim onih obaveza, koje po medju-narodnom pravu postoje za sve države. Naš teritorij i naše more nije vezano prema Italiji na ni-kakov način, a ranije uvijek u svim projektima Niže cijene, dok traje sadanja zaliha! vrlo rastezljive marke SOKOL, bolje od gumijevih I - Cijena po komadu njem. M —'45, —'50, —'55, —'60; nadalje nudjam moje pod vezače marke „TVAJNE“, ukusno izrsdjene, od najbolje glasovirske žice, koji potpuno nadoknadjuju gumijeve (mnogobrojne zahvale!); cijena po paru 10 mm široke počinjene M V40, pomjedene M V50, posrebrene M 2*10, počrnjene M 1"70. Uzorke samo uz unapred poslani novac pridodavši M V— za poštarinu. Traže se prodavači i zastupnici 1 Plativo kroz ,Dresdener Handelsbank“ Dresden ili kroz Postscheckkonto Berlin N. W. 7 k. 83542. Ivan Babič, Berlin 0.34. Memeler Strasse 76/1. v. tac kavčuka ’ lCmH. SITAR)] U1BUAIÄ " mastnec, (Cali carbonic. pur.) (Federweiss) v večji množini na prodaj. Vzorci na željo. — Dopisi na poštni predal 26. Ljubljana. NAZNANILO. govcem vljudno naznanjam, da sem zopet dobil večjo pošiljatev sukanca, bombaža, aide -svile za prešivanje (Stepanje) ter rokavice PO 'NIZKIH CEN A H. Se priporočam Orosiav (ertalit - Ljubljana - Sv. Petra testa 23. Solidne tene. j Ljubljana S Prešernova ulica 9. S 5 g Hajnovejii kroji. Totna postrežba. Velika izbira izgo-tofljene obleke vseh vrst za gospode, dame in otroke. Zaloga isa-kovrstnega blaga za moške obleke, pevršnike in suknje, dalje ' vata za krojatee kosih in na metre. Gradišče štev. 10 Gradišče štev. 10. Specijalna trgovina s pisalnimi stroji in vsemi pisarniškimi potrebščinami. Lastna moderno urejena delavnica pod strokovnim vodstvom. bili su prcdvidjeni stanoviti scrvituti na naš teret. koji su ograničavali naše slobodno kretanje i naše pravo obrane na tako osjetljivoj zoni kao-što je naša obala. Sporazum septembarski o podjeli trgovačkih ladja uskoren je sa sporazumom. Ja predvidjam onaj osjećaj zadovoljstva i rasterećenja kad se jedno 150 naših ladja bude kretalo do našem moru vijući zastavu kraljevine SHS Jugoslavije. Naša je država u medjunarodnom pogledu danas savršena. U izgledu su pregovori kulturne i ekonomske -riredoe. Treba svratiti pažnju sve našu javnosti, a naročito Dalmacije same da budnim okom prati razvitak tih dogodjaja jer je država u tim pravcima jako interesirana.“ S ovim je riiešeno i pitanje Crne gore. Andro J. Jutronlć (— Agi. — Split.) Manja nnlaia mev i Pragi 28. februar — 1921 —- 8. mare En-gros cijene u Njemačkoj. j: i ü* iif U si Ii Najmodernejše lastnega Izdelka, msan tu- In Inozemsko oaan 6 manufakturno in modno blago razpošilja Prva kranjska razpošlljalna „Frankfurter Zeitung“ u jednom od svojih zadnjih brojeva donaša sljedeća zanimiva razmo-trivanja o pokretu robnih cjena u Njemačkoj: Diagram, koji predstavlja razvoj robnih cjena g. 920. pokazuje ogromno poskupljivanje robe med ju 1. januarom j februarom tek. g. Ako sravnimo taj burni pokret prvog mjeseca s ostalim mjesecima, sve drugo čini se dosta "mirnim. Ovo vanredno povišanje čini se nam još čudnovate. pošto je već utjecalo na razvoj cjena prije ovog povišanja, clevalorizaciju marke te na ukinuće prisilnog gospodarstva glede robe. kao što koža. zobi itd. te pouzročilo već pravu revoluciju cjena. Ako pogledamo, što je pouzročilo ovo u povjesti njemačkih robnih cjena nesprimjemo vidimo, da je bilo tome krivo ono panično raspoloženje, koje je svladalo sva polja robe u mrvo šest do osam sedmica. Ovo panično raspoloženje nastalo je usljed dubokog pada marke sv jedne a usljed neopravdane bojazni, da dobavitelj neće biti u stanju ili neće imati volju, isvršiti naničbe Cjene robe dizale su se do proljeću nekako do mjeseca aprila, kesnije pak je nastala reakcija, koja je opet izišla iz stanja valute. Valuta si je naime nekoliko otpornog!a. a ujedno su kuoci štrajkali i čekali s naručbama. -Ali ovo poboljšano stanje, baš pričetkom drugog poluljeća (mjeseca jula), in je trajalo dugo. Novi pad marke i razvoj slobodne trgovine te slobodnog gospodarstva tlerao je cjene u vis te nam 1. decembra indeksni brojevi robe pokazivani rekord. Skupoća Je prekoračila skoro sve granice, a u orvom redu poskupile su se živežne namirnice, koža. tekstil, u manjoj mjeri mineralne itd. Za više od 100 odstotaka poskočili su ulje. gnoiila, boje. drvo i špirit, koji u primicru s raznom ostalom robom pokazivaju rekord u povišanju cjena. Ako ove cjene sravnimo s engleskim cie-nama, vidimo, da su engleske cienc doduše u prvoj polovici godine pomalo rastle. postigle najveću višinu samo za okolo 10 odstotaka. a u drugoj polovici t. g su nadale konstantno te stoje danas na tački, koja leži 11 odstotaka niže nego izlazište. t. i. cjene mjeseca Januara t. ?. Istu sliku, kao što u Engleskoj, pokaživa d!a-grani razvoja ameriških cjena t. g. Njemačka je poražena država. Usljed raznih gospodarskih ugovora, što obvezuju Ni crnačku da plati ratnu odštetu na razne načine, tako u. pr. ugovorom u Spaal sa 2 milijarda tona uelienn mjesečno Francuskoj. — njemačkoj ic državi onemogućen pomnoženi eksport. Stoga pa i radi novog izdanja papirnog novca je marka naravski nadala te pouzrokovala konstantno višanje cijena čitave robe. U vašem vlastitom interesu je, da inserirate u „Jugo-slav. burzu“, koja je raz-širena po cijeloj Jugoslaviji. III Dvorni trg, Pod Narodno kavarno. „OST- EXPORT“ Organ für den :::: Waren - Austausch zwischen Mittel -und Ost - Europa List za izmenjavo blaga med srednjo in vzhodno Evropo :: :: :: :: Razširjen po Finski, Poljski, Čehoslo-vaški, Rumuniji, Bolgariji, Jugoslaviji, izhaja v Berlinu. Zastopstvo: AnonLoa ekspedicija AL.MATELIÜ,Ljubljana, Kongresni trg 3. VARSTVENA ZNAMKA. POSTAVNO VAROVANA. koje volite svojo djeco, zahtevajte samo predmete za sisanje zaštitnom markom „PERO“. Ova marka nadvlada zbog svojih izvrstnih elastičnih svojstva i žilavosti svojom van-rednom kakvoćom sve gumaste vrste, što su dosada došle na trg. Garniture za sisanje, kompletne boce za sisanje, odojčeta, si-saljke za boce i ušća marke „PERO* pro-davaju: Baloh Janko, Demšar & Osenar, I. Korenčan, Anton Krisper, 1. Samec v Ljub-lani, Adamič Anton v Kranju in König Josip v Celju. Najfinejša francoska GELATINA EP0N1T IN ! VINOMETRI NA PRODAJ. Naslov v upravi. Proda se odmah: u vrio dobrom stanju, shodna mjesto omnibusa; IB* '-«s.. na perima, shodna za špeditera ili za prevažanje boca; 1 pekarska persa 3 cJjevinia 1 ™om i f F za sušenje za slastičare, I 2 Ormara-ledenice te JOŠ više stvari za pekarnice/ Naslov uupravi. Otroike jiotku se sprejemajo v popravilo. Naslov v upravi „J.B.“ Veličan Bester ::: Ljubljana, ' Aleksandrova ulica 5. Umetniški in reklamni posnetki. Inserate za vse tuzemske in inozemske časopise sprejema Anončna expedicija Al. Matelič, Ljubljana, Kongresni trg 3. a razmžojnhojBBintim pisanje (ris]}e,noie) potem neiz-raMjive, dakle cikada nado-mjestkapoMe stakl. plolle ZaMievajie cjmlk i uzorke razsomaooa tiika Glavno zastopstvo za diolo kraljevioo $1$ mäi $th. is I I I „Jugoslavenska burza“ trgovački i reklamni list, postati će dojdućom godinom 1921 jedan od najbolje informiranih trgovačko- i reklamno-stručnih listova. Naši stalni čitatelji mogli su osjetiti, koliko smo napredovali tokom zadnjih mjeseci, a mi ih možemo uvjeriti, da se će taj početi proces poboljšanja, napredka i ozbiljnosti razvijati do što najveće savršenosti. Savladali smo prošle godine velike zapreke na raznim poljima sa nadama, da pa smo s ovim našim radom svratili pozornost na naše trgovačke članke. Sa svršetkom tekuće godine, postavljajući u mislima bilancu našeg projektiranog i svršenog rada, smo vrlo zadovoljni. Početkom godine, u kojoj se nadamo, da ćemo polučiti još velike uspjehe te stvoriti iz našeg lista jedan potpuni, svim današnjim gospodarskim potrebama odgovarajući organ, želimo našim pretplatnicima i čitateljima veselu i uspješnu novu godinu 1921! Uredništvo i uprava. NARODNO BSSBi GOSPODARSTVO DOMAČA TRGOVINA. Opći položaj na našem trgu. Ne možemo kazati. da je položaj na svjetskom trgu povoljan. Velika produkcija u trgovini drva nikako nije izraz velikog upita za drvo. nego potreba, zaposliti svoj personal, koji je namješten s ogromnim režijskim troškovima. Veliki porezi i velike režije su gotovo najjače sile. koje tjeraju naše produ- ! cente, da rade i se nadaju radom pokriti gubitak. Stolarski obrt pomalo je zaspao Gradjevna industrija ne može da ispuni stavljenih njoj nada. ! poduzetne ljudi odbijaju veliki investicijski iz- | datci. Svakoj poduzetnoj ambiciji prjeti nova opas- ! nost. To jest: padanje cjena. Val padanja cjena, j što ima svoj izvor u Americi te u Engleskoj, ne- | uzdržao dolazi i k nama te nam ubija investici- ; sku ambiciju, n. pr. svako veselje u gradjevnoj i struci. Zgrada, koja bi stala danas 20 milijuna, j vrijediti će za jednu ili dvije godine možda samo | još 5 do 6 milijuna. Danas stoji veća pilana najmanje 5 do 6 milijuna kruna. Ovu bi svotu inve- | stirao u poduzeće samo onaj. tko ima garancija, ; da se mu će investirana glavnica tokom par go- : dina isplatiti, buduć da samo toliko vremena mo- : že da računa s približno današnjim cjenama. Još veće zapreke nastajaju kod nabave kredita. Veliki novčani zavodi zahtjevaju za uzajm-ijenu glavnicu 15 do 20%. a velike svote posu-djaju samo. ako se jim osigura izvjesni dio dobitka. Takovih kamatnih mjera ne uzdrži ni koja mlada industrija ili trgovina. Uopće se očekuje, da će biti treće proljeće naše države karakterizirano velikom oskudicom novca. U vezi s ovom novčanom krizom bit će neizbježna kriza slabije situiranih poduzeća. Po^ što je većina banki promjenjena u trgovačka poduzeća, koja će sama trebati novac, se moraju očekivati brojni otkazi kredita. Naša su skladišta skoro prenapunjena robom. Konzum lagano, ali sigurno zaostaje Znakovi bližnjeg razvoja naše domaće trgovine su vidni i nepovoljni, dok je cjelokupna slika ioš maglena. Izgleda, da plovemo položaju za razvoj domaće industrije i trgovine nasuprot nepovoljnom, u kojem će se uzdržati poduzeća, što su ratom mnogo zaradila, dok će mladji, financijalno još slabi impulzi te inicijative biti satrte. IZVOZNA I UVOZNA TRGOVINA. Uvoz i izvoz proizvoda iz mljeka. Pošto su nastale dvojbe, je li za izvoz odn. uvoz sira. masla i maslaca potreban veterinarski izvid o kakvoći robe. ministarstvo je poljoprivrede po členu 6 § 1 zakona o zaštiti govedie kuge od g. 1881. objavilo, da je prema toj naredbi i uvoz i izvoz spomenutih proizvoda dozvoljen bez ograničenja. Uvoz dlstola. Ministar narodnog zdravlja dozvolio je odlukom od 25. 10. 1920 A. br. 24822 (Služb. Novine od 25. 11. 1920 br. 263). da smije tvornica „Klnoni“ uvažati u Jugoslaviju sredstvo v lesnoindustrijskem podjetju, veleposestvu, vinski veletrgovini, zdravilišču, leeilišeu ali hotelu išče 35 let star privatnik, oženjen, brez otrok, s primernim kapitalom, katerega bi vložil lahko kot kavcijo ali delež. Obvlada vsa kontorska dela je zmožen popolnoma slovenskega, srbo-hivatskt-ga, nemškega in madjarskega jezika. Športnik reprezent osebnost. Dopise se prosi pod G. B.V. na upravo lista. ZAHTEVA VSAKDO! J.Palm & $w Bratislava, Čeriioslov.ieptil. *SŠf' m; mwMt oral proti naraščujoči konkurenci in izostajanju naročil je dobra reklama! Zahtevajte proračune 1 Anončna ekspedicija M. Matelič, Ljubljana, Kongresni trg 3. Prvovrstna fkrojačnlca za gospode In častnike loško Sušnik Ljubljana, Sv. Petra nasip 15. Tofna postrežba. Solidne ceno. Karol Jančič manufaktura MARIBOR, Aleksandrova cesta 11. PRODA SE sa stoječim Diesel-motorom 12 P. S., di-namostrojevi, akumulatorom i svima aparatima, što so potrebni za pogon. — Pobliže obavesti daje Samostan franjevaca u Mariboru. AKO HOČETE opremiti svoje izdelke s primernim imenom, obrnite se na naslov: „ALOMA“ LJUBLJANA, KONGRESNI TRG ŠT. 3 „Montanistische Rundschau* „Tagl. Montan-Berichte * „Petroleum“ „Die Rohölindustrie“ „TägL Berichte über die Petroleumindustrie“ „Zeitschriit für Eis- und Kälte-Industrie“ „Berg- u Hüttenmännisches Jahrbuch“ „Jahrbuch d. Techn. Zeitschriften Literatur“ lahko naročite v Anončni ekspediciji Al. Matelič, Ljubljana, Kongresni trg 3. Vrtlar (Bašlavan) svojoj struki u svakom pogledu vješt, 31 god. star, neoženjen, Ceh, traži odgovarajuće na-mještenje. Isti uzima u najam na više godina vrt, prikladan za vrtlariju, sa tnalom kućicom ili stanom od 1 ili 2 sobe, kuhinja i nešto nuspustorija na periferiji večeg grada Jugoslavije. — Adresa kod Anon. Ekspedicije Al. Matelič, Ljubljana, Kongresni trg br. 3. Abadle Patent cigaretni papir Bomba* surov (Knitting ungebleicht Nr. 10.) Soda kristal nudi ugodno LEO P. KNEZ, Krško ob Savi :: Slovenija. Albert Matijevič odpremničtvo. Zagreb, Gajeva ul. 55. Telefon 22-73. Stopa d z °-z- Št. Vid nad Ljubljano tovarna za gardine, bonfams, posteljna pregrinjala, zavese za kavarne in hotete iz tula, ripsa, en lamina, kongresa, platna i. L d. Roja ima imala za prodati Korkhoiz ili guba? u velik, komadima. Odgovor na Pavao Kolarič, mlin na turbine, Drnje. Kdor oglašuje, ta napreduje. Nakladnici pozor! \ j Nacrte I za moderne umjetničke razglednice preskrb Ij iva „A L O M A“ Ljubljana, Kongresni trg 3. protiv metiljavosti „distol“ te ga prodajati Ijeka-I ritna, da ga izdavaju veterinarima samo uz recept. Političkim oblastima je naloženo, da zabrane prodaju mljeka i mesa od blaga, što se iječi distolom. i to dok se Iječi te još deset dana nakon Iječenja. Izvoz, prevoz i uvoz životinja, mesa mesnih proizvoda i životinjskih sirovina. Ministar poljoprivrede i voda izdao je naredbu od 9.11.1920 br. 6593 glede sprečavanja unosa životinjskih kužnih bolesti iz inozemstva u našu državu te glede za-siguranja izvoza samo zdravih životinja i životinjskih sirovina. — Životinje (i perad), životinjske sirovine, svježe i izradjeno meso mogu se za sada uvažati, prevažati i izvažati samo željeznicom i parobrodima, i to preko sljedećih izvoznih-uvoznih prograničnih veterinarskih d ostaja odnosno carinarnica: Djevdjelija. Subotica. Maribor. Koprivnica. Bitolj, Pirot, Radujevac, Gornja Radgona, Borovnica, Bakar, Split, Gruž i Kotor. Veterinarsku službu obavljati će naročiti državni veterinari. Njihov je postupak tačno propisan. Zabranjen uvoz žigica. Uprava državnih monopola je zabranila uvoz žigica, pošto ih navodno naše tvornice izradjuju u dostatnoj množini. Ako je.to istina — imademo pet tvornica — onda je to pametna odredba za zaštitu naše trgovinske bilance te bilance plaćanja. To bi bila ujedno pobuda za popunjenje i raširenje odnosnih jugoslavenskih obrata. Morati ćemo paziti na to. da će biti naša potreba žigica pokrivena uvjek sigurno i s dobrim proizvodima. Uvoz soli. Što se tiče potrebe soli, to bi Jugoslavija mogla pogriješati za nekoliko vrijemena svaki uvoz strane (njemačke) soli. Mi imademo kamenu sol, koje doduše ne pridobijamo dovoljno za konsum, ali čitavi manjak mogli bismo pokrivati putem vlastite pomorske soli. U tu svrhu imale bi se niz jadranske obale postojeće pomorske soline raširiti i pomnožiti. Pomorska sol bila bi jeftinija i bolja od inozemske. Osim toga izostao bi izdatak u inozemstvo. Uvoz krunskih novčanica Austrougarske banke. Ministarstvo financija dozvolio je uvoz krunskih žigosanih novčanica Austrougarske banke iz Austrije i Madjarske. Uvoz nežigosanih ili s drugim žigovima osim austrijskim i madjarskim žigom onremljenih novčanica ostaje i dalje zabranjen. Dali je ovo obzirom na naš izvozni-uvozni promet sa Njemačkom Austrijom, a naročito s Madjarskom potrebno, će se skoro pokazati. FINANCIJE. Financijska konferenca u Bruslju. Kao što izgleda, postigla je financijska konferenca u Brus-iju pozitivne rezultate, pošto neke države kao š.to Engleska, Francuska, Belgija i Portugal su donijele parlamentarne zaključke, koji baziraju na predlozima financijske konference. Glavna zadaća ove konferencije jest. da stvori medjuna-rodmt organizaciju kredita, koja bi omogućavala srednjoj Evropi uvoz sirovina, da bismo ovako opet došli do redovitog obrata u svjetskoj trgovini. Ove sirovine neka bi se u srednjeevropskim državama preradjivale te bi kao gotovi fabrikati dolazili opet na tržišta. Mišljenje bruseljske konference jest, da bi taj kredit dobivale samo one zemlje, koje su u ratu patile najviše i osiromašile. Kao garanciju morale bi iste izdati medju-narodnoj organizaciji kredita državne bonove, kojim bi i organizacija fiksirala vrijednost te nato doznačila kredit. 0 svemu tomu već je izradjen tačan nacrt. Bruseljska kanferencija time nema namjere, podupirati monopolizaciju, već naprotiv želi, da se otvori put slobodnom trgovačkom prometu, kao što je bio prije rata. Ne misli stavljati državama nikakvih konkretnih predloga, nego hoće samo da pokaže način, kako uspostaviti svjetsku trgovinu te ju dovesti na prijeratnu vi-snu. Upozoruje države, da je preduslov tome pošteni rad, štednja te podizanje opće morale. Kako pomagati državi. U svim drža^ma opaža se dnevno, kako nastojalo narodnogospodarski stručnjaci, da bi poboljšali mizerni položaj samo kod nas se na žalost na to ne misli. Tako smo zavisni samo od momentanih ideja ministarstva financija, koje se izvadjaju možda s najboljom namjerom, ali ipak nas stoje već teške milijarde, mjesto da bi se ozbiljno premislilo te dao gospodarskom radu pravilan stalni pravac, po koiem bi se fin, rad uredio u korist državi. Da mlada nesredjena država treba novca, . je. jasno, samo pita se. kako doći do novca. Držimo, da bi se predaja četvrtinske imovine, koja se skoro ne može izvesti, mogla zamjeniti s prisilnim zajmom, koji ima prednost, da bi za vlas- ^Velepodjetje išče KNJIGOVODJO KORESPONDENTA U (slovensko, hrvatsko, nemško) BLAGAJNIKA za takoj, nastop. Upoštevajo se le prvovrstne samostoj. moči.*) Sprejme se tudi proti dobri plači perfektna steno* grafinja in strojepiska. Ponudbe s kratkim življenjepisom in navedbo I |željene plače !pod „SAH“ na upravo. 'viti*) Prednost absolventi trg. akademij, samci. Karbid in krasne karbidne namizne in rudokopne svetiljke po tovarniški ceni v glavni zalogi Ivo Andraschitz Maribor, Vodnikov trg št. 4. Delavnica za glasbene instrumente mala BauiartE, Celje, Gosposka nlica 38 Edina izdelovalnica glasbeeih instrumentov v Jugoslaviji. M. Češenj,KranUiovenija, dobavlja sve vrste proizvoda drvene struke, kao i industrije košara . i sita iz vigova. Tražite cjenik! ADRIA-IZDELKI vanilin-sladkor pecilni prašek čaj v zavitkih žafran v zavitkih Adria - izdelki c Ljubljaaa. ! Tehnično in elektro- K? I tehnično podjetje Hinko Pastirk in drug Maribor, Aleksandrova c.44 Napeljava električne razsvetljave, prenos električnih sil in naprava central. - Velika zaloga f električnega materijela in predmetov iz gumija za automobile in kolesa na debelo in na drobno. k*o*a umetji* plakate* ÜPEKLAMNE-RI/BE-lamUTKE-VAR/rV-1 ZHAHKE-IMEUA-Dl' 4 PLOMB' MODERNO-OVOJMmO-ETIKETE ' KLIŠEJ E-O-TKRBI-J j -------- ■ • • 1 -11,0 M V LJUBLJANA KONG^E/Nmcč Milan Pugelj: Naša leta. " Znani pripovednik Pugelj je izdal v samozaložbi pod gorenjim naslovom Izbor svojih novel. Knjiga obsega nad 11 tiskanih pol ter stane kupljena pri avtorju 28 kron, z ovojem in poštnino IX 50 v več. Naroča se pri pisatelju, OUBLIANA, KONGRESNI TRG ŠT. 7/11. Majfinejäe ultramarinovo y krogljicah in prahu n: SAMO ENOROS NUDI lastna izdelovalnica plavilo I F. Turin, Celje fino krejaštio za sople lo dane K. p too y lilo C llago N « Sodna ul, 3 vseh 't'rgt prodaja Josip U baniii, Ljubljana, Miklošičeva ces'a št. 8, ▼is-a-vis hotel „Union“. Najboljše črnilo si naredite s sredstvom TINTENIN. Naročite za pos ušnjo, vzorec Kč 4*50. Trgovci popust — Sprejmejo se zastopniki Zdenko Schmied, PRAHA H, VojteSka ul. 3. Mesili Meii Mleli stavbno podjetje in tehnična pisarna LJUBLJANA, Slomškova ul. 19, nasproti mestne elektrarne. Izvršuje najhitreje hiše in vile v moderni in najudobnejši obliki, dalje industrijske stavbe, gospodarska poslopja, skladišča, popravila in adaptacije vseh vrst po najnižjih , dnevnih cenah. Prevzema strokovno izvršitev vseh načrtov in proračunov stavbne stroke Na debelo! Miki pnlo belagere“ elegantne garniture z napisi, prima eksportno blago čeho-slovaškega izvora, nudi po tovarniških cenah veletrgovina z železnino Ivo Andraschitz Maribor. Jao Slive (originalni sahs,domare, zaboji) vetja množina nudi ugodno LEOP. KNEZ, Krško ob Savi :: Slovenija. Dijete treba krstiti. Isto tako trebate za svoje proizvode i odgovarajuća imena. Ako Vam treba to-predmetnih savjeta, obrnite I se s pouzdanjem vna j „A LOMA“ Ljubljana, Kongresni trg štev. 3. n tka ne bio izgubljen, j er bi državni papiri reprezentirali izvjesnu vrijednost, čim se država konsolidira, dobivali bi osim toga kamate, što bi dobro uplivalo. Pored toga može se takav zajam izvesti puno lakše nego predaja 'U imovine, pošto već: pitanje konstatacije imovine pojedinaca bi pouzročilo ozbiljnih neprilika. Engleske banke su zaključile, da će mjesečno publicirati bilance. Time neće se tako lako sakriti pojedine transakcije, kao što se mogu tri-ili šestmjesečnom publikacijom, što je obična u srednjoj Evropi. Novčana napetost raste, konto-korentni zajmi đavaiu se samo uz 10% kamate, jer su engleske banke vrlo angažirane u ratnim zajmovima te tresornim bonovima, kojih rokovi u korist države samo se uvjek prolongiraju. Ovi papiri ne mogu se placirati na tržištima osim uz velike tečajne gubitke. S toga ne mogu davati industrijalcima i trgovcima na raspoloženje potrebnu gotovinu. To bi jnogle samo pomoću Engleske državne banke, što bi značilo inflaciju novčanica. što se opet protivi njihovoj politici. — Ali pošto trgovci baš danas trebaju najmanje trostruki tekući kapital, nego što su ga trebali prije rata, stoga su manje fundirani elemeni prisiljeni. kako bi došli do gotovine, da moraju prodavati robu i gubitkom, što je takodjer jedan od važnijih uzroka padanja cjena na svijetskom trgu. Tražbine I dugovi naših novčanih zavoda u Austriji 1 Madjarskoj, što su nastali iz hipotekarnih zajmova. „Jugoslavenski Lloyd«1 donosi o ojesti „Saveza novčanih i osiguravajućih zavoda kraljevine SHS“ sljedeća zanimiva izvadjanja: Povodom nastalog pitanja, u kojim krunama treba da se urede medjusobna plaćanja tražbina i dugova naših gradjana protiv Madjarske i Njemačke Austrije, naročito plaćanje tražbina i dugova, što izviraju iz hipotekarnih zajmova izvještava „Savez“ sve interesente, da stoji na sljedećem stanovištu: Iz odluka člana 254, 231 i 259 trianonskog mirovnog ugovora sijedi, da se moraju sve tražbine i dugovi, što postoje medju našim gradja-nima s jedne te austrijskim i madjarskim pripadnicima s druge strane iza vrijemena prije svršetka oktobra 1918, platiti u našoj. t. j. krunsko-dinarskoj valuti. Uz koji tečaj se ima pri tome zaračunati naša valuta, nije moguće tačno ustanoviti. Jedan od člana ugovora naime odredjuje, da valja platiti spomenute dugove uz srednji tečaj, što su ga imali austrijska kruna i dinar na ženevskoj burzi tokom zadnjih dviju mjeseci prije 1. novembra 1918, dakle u septembru i oktobru 1918. Ali pošto u ovo vrijeme dinar na ženevskoj burzi nije notirao, srednji tečaj ne može se ustanoviti. Da se ova stvar što prije rješi, je „Savez«* urgirao u ministarstvu. Ali pošto spada rješenje pitanja srednjeg etčkja u kompetenciju savjeta ambasadora odnosno u kompetenciju reparacijske komisije, još će se cjela stvär nekoliko vremena zadocniti. Stvar se dakle ni na koji način ne može regulirati s naredbama madjarske i austrijske vlade. Zabrana prodaje dobrih valuta Inozemcbna. Generalni inšpektorat ministarstva financija izdao je sljedeći nalog: Zabranjeno je svim licima, bankama i firmama, što se bave s nakupovanjem i prodajom valuta, prodavati dolare i ostale dobre valute inozemcima. Prestupe! će se kazniti naj-strožije. Iz naših carinarnica. U cijeloj kraljevini bilo je u svim glavnim carinarnicama tpkom treće dekade mjeseca novembra prihoda od uvoza 17,890.054 dinara u srebru, od uvoza 14,246.236 dinara u srebru, ukupno 32,136.290 dinara u srebru. Cjeli promet od 1. januara t. g. do 1. decembra iznaša u svim našim carinarnicama 378,894.030 dinara u srebru. INDUSTRIJA. Stagnacija u našoj gvozdenoj industriji. Stagnacija u našoj gvoždenoj industriji je nastala djelomice usljed oskudice sirovina ili ugljena, skupih radnih sila, a djelomice usljed sve jače inozemske konkurence. Nekojim poduzećima krivi su stagnacije već sasma deranžirani strojevi, a opet drugim radi poteškoće vlada te uvozna i izvozna carina. Celična tvornica u Guštanju mogla bi Izra-raditi veliku množinu željezničkog materijala, koji se treba za izradjivanje i popravu vagona. Na svoju kapacitetu je tvornica upozorila ministarstvo saobraćaja kao i ministarstvo trgovine i industrije, ali ipak nije dobila nikakvih naručbL premda se željeznički park nalazi u potpunoj pro- Karbidne gorllce na debelo in na drobno priporoča po tovarniški ceni Ä. SUCHY, KRANJ. Zastopniki se iščejo. Lesene žeblje za čevljarje (drvene čavlje za postolare) izradjuje Tvornica drvenih čavlja, Ivan Seimig ml., Taten pod Ümarno goro pii'LjoMjani. Kdor išče oskrbnika, gozdarja, zastopnika v lesni stroki, pohištvom itd., naj sporoči svoj naslov upravi lista. Manpa vila na ležali pol ure/ od Ptuja ob glavni cesti, hlevi, mlad Sadovnik, njiva na prodaj. Dopisi se prosijo pod ,Jap‘ na upravo lista. Dobavitelji salam vseh vrst naj blagovolijo v poslati svoje naslov^ pod „Velika množina“ na upravo lista Ivan Hajny, Maribor, Aleksandrova c. 45. nasproti glavnemu kolodvoru, velezaioga poljedelskih strojev. ■■■■■■■■■■■■■■■M „ALOMA“ plakati in reklamne risbe Imajo najboljši uspeh! Kimim posestvo s hišo kje na UfJ.niBl Dolenj, ali Sp. Štajerskem, v kateri bi se nahajala trgovina ali gostilna s 5—10 oralov zemljišča. Ponudbe z navedbo cene na Fr. Primc ml«, Tominje 3 p. Ilirska Bistrica Julijska Benečija. PRODAM IZNAJDBO ki je splošno potrebna (sprejmem tudi družabnika). — Dopisi pod „JOR“ na upravo lista. Prevode hrvatske, srpske (i u ćirilici), slovenske, češke, njemačke, engleske, francuske, talijanske priskrbljava :-: tačno i po solidnim cijenama :-: Anončna eksp. AL. MATELIČ, LJUBLJANA, Kongresni trg št 3. pasti. Uz to se vode besplodni pregovori s Mad-iarskom i češkom radi poprave željezničkih vagona. Drugih proizvoda čelična tvornica danas radi preskupe radne sile i velike inozemske konkurence ne može da izradjiva. Dok na drugoj strani sve tudje države nastojaju da potpomažu industriji preboljeti kritično vrijeme, se na našoj strani nitko ne brini za to. Nepromišljenost nekojih naših državnika ide tako daleko, da uništavaju neka poduzeća time, da im ne plaćaju svojih dugova, kao n. pr. Kraljevičkoj parobrodnici. Ništa bolje nije u našoj strojnoj industriji. Oskudica kvalificiranih radnika, jaka inozemska konkurenca, visoki produkcijski izdatci sprečavaju napredak i ove industrijske stroke, koja se u prvom redu bavi s proizvadjanjem poljoprivrednih strojeva i turbina. Od vlade očekujemo bezodvlačnu potporu, koja će sprečiti potpunu propast naše gvoždene industrije. Naredba o zaštiti industrijske svojine. Nakon dugog vremena dobit ćemo za cijelu državu jedinstvenu naredbu za zaštitu patenta uzorki i maraka u obrtno-industrijskom prometu. Time će se udovoljiti ne samo zahtjevama i potrebi u našem unutrašnjem gospodarstvu, nego i medju-narodnim dužnostima, pošto je zaštita industrijske svojine medjunarodna naprava. Industrijsko-obrtni muzej. Ministarstvo trgovine izdalo je dne 16. 11. t. g. pravilnik za industrijsko-obrtni muzej u Beogradu. Zadaća je tome muzeju unapredovanje domaće industrije i obrata. To se će vršiti time, da će industrijsko-obrtni muzej: 1. tražiti, kuda se u državi nalaze sirovine za industrijsko i obrtno izradjivarije. 2. proučavati domaće sirovine glede njihove kakvoće, 3>. davati potrebne savjete i objašnjenja svim > interesentima za osnivanje tvorničkih poduzeća, »a i objašnjenja o popunjivanju radnih metoda, 4. da organizira tečaje za obrtne majstore u čitavoj državi i uzdržuje stručne instruktore. 5. da izdaje tehnička mnijenja ministarstvu trgovine i industrije itd. Nacionalizacija tvornice ulja u Vel. Bečke-reku. Tvornica je bila dosada madjarski posjed. Nacionalizacija će se izvesti u praktičkom smislu s naročitim obzirom na domaće interesente. „Petovia“ industrija koža d. d. na Bregu kod Ptuja. Vlada je odobrila pravila ovog dioničarsk. društva, kojeg su osnovali domaćini ukupno s Ljubljanskom kreditnom bankom, Mariborskom eskomptnom bankom i Hrvatskom trgovinskom bankom u Zagrebu. Poduzeće udružuje sve grane Iz maloga raste veliko. (Prosto po njemačkoj trgovsko) pripovjesti „Vom Stift zum Handelsherrn“ od Fr. W. Sterna.) 1 (Nastavak.) Naši su prijatelji bili drugi dan prepušteni sami sebi. Svaki je imao svoj odredjeni rad, koji ga je posve zaposlio. Prije svega su marljivo študirali kopirne knjige. Veliko im veselje bilo, kad su došle nove naručbe. A bili su opet i ljutiti. ako je došla kakva neopravdana reklamacija . ' Dosada bila su pisma pisana većinom u našem ili njemačkom jeziku, dok je francuska ili pače engleska pisma riješavao gospodin Kovačič sam ili pak prokurista. Premda su npši prijatelji na gimnaziji učili prilično francuski jezik, ipak im to učenje nije bilo dostatno. Zato je i bilo treba, da se nastavi s učenjem francuskog jezika. Savjesnih večeri marljivo su se učili francuski, dok je Ivan počeo, da uči se i engleski jezik. III. Poglavje. U ono vrjeme ni gospoda Kovačič i Prinčič' nijesu počivali. Prije svega je bilo treba odrediti sve za redoviti trgovački promet s Austrijom, | Njemačkom te Češkom, a i za Poljsku počeli su ! se živahno zanimati. S svim ovećim tržištima su imali svoje sveze i ovlaštenike. Doslovno se razvila živahna izmjena izvještaja s tim zemljama. Najraznovrstniji upiti za loj, ulja. stearin i ostale kemikalije kao i kavu, šećer, čaj, kojima se je bavila predasvim Pavlovičeva trgovina, postali su predmetom dnevnog dopisivanja. U kratko doba počeli su dolaziti najrazličniji uzorci, a Dušan je imao puno rada, jer je dobio zadaću, da uredjuje i čuva zbirku uzorki. Dušan je dobio neki dan cijelu zbirku uzor-Id. kutije masti, loja, stearina; bočice s sodom, vrečice s kavom i sandučiće s drogama, razne «f B i industrije koža od strojenja surove kože do naj-1 finijeg kožnog proizvoda. Poleg vegetabitnog i strojenja će se uvesti i chromovo strojenje, u ; obratu se nalazi tvornica za gamaše, torbice te i finu galanteriju, izradjuju se raznovrsni kovčegi : te se priklopila tvornica cipela. Osigurani su za poduzeće prvovrsni stručnjaci. Dionička glavnica iznosi 25,000.000 K, od koje je 16,000.000 već vplačanih odn. pokritih preuzimanjem tvornice koža. : Ostalo 9,000.000 skoro će se emitirati. Za povoljni razvoj tog novog poduzeća dani su svi uslovi. Pojedini Specijalni obrati jesu tako i reči u Jugoslaviji bez konkurence. Dostatne mno-j žine domaćih surovina ima na raspoloženje. I životni uslovi radništva su u ptujskom kotaru povolniji od onih drugdje. Pošto poduzeće udružuje sve Stadije fahrikacije. može se očekivati, da će moći zgodno utjecati na smanjenje cjena. Poduzeće hoće da organizira i detajlnu trgovinu svojih proizvoda te će samo nadzorovati odn. propisivati detajlne Cjene. PROMET. Željeznička sveza Beograd-Jadransko more. U ministarstvu saobraćaja dovršena je osnova pruge Beograd-Jadransko more te su odabrani odbori, kojim je povjerena zadaća, da se promotri teren. U glavnom postojaju dve projektirane pruge. Prva: Beograd—Zemun—Klenak—Žabac—Ložnica—B. Bačka—Vlšegrad—Foča—Žavnik—Nikšič— Kotor. Ova linija inia dVe varijante. Prva: Beograd—Užice—Valievo—Višcgrad, ili Beograd— Valjevo—Ljubovlja, a. dalje po glavnom projektu, te druga, koia oredvidja prugu kod Nikšića. i to: Nikšič—Podgorica—Budva—Kotor, ili šav-nik—Nikšič—Risan—Kotor. Po drugom glavnom j projektu išla bi pruga Beograd—Zemun—Klenak-I Žabac — Ložnica—Drinjača—Kladanj—Sarajevo— ! Mostar— ušće Neretve—grad Naum (Klek). Druga projektirana pruga je doduše nekoliko : - kraća od prve. ali je terenski mnogo težavhija od prve. premda j. ova nije bez poteškoće. Jadranska proga bi bila dvotirna i prvovrstna. da bi mogli voziti vlakovi po 70 km na sat. Naš željeznički promet. Željeznički promet, što je usljed štrajka rudara znatno smanjem, sili vladu, da militarizira rudare, jer bi inače štrajk onemogućivao redovito dovažanje živežnih namirnica i drva za ogrjev te bi mogao narod baciti u očajan položaj. Na drugoj stran! morat će se vlada zauzeti za rudare te nastojati svakako, da se postigne pošten sporazum izmedju poduzetnika i radnika. Trboveljsko ugljenokopno društvo je u rukama njemačkog, engleskog i ita- posude s melasom, životinjskim i biljevnim ulji-ma. Malone bi se mogla urediti prava izložba, a mladi momčić bio je ponosan, da se mu je povjerila tako odvažna zadaća. Dan prije je dobio i velik ormar s staklenim prozorima, koji je bio dolučen za slagalište došlih uzorki. Prokurista je kupio naročitu knjigu za uzorke. koju je predao Dušanu. „Svako jutro“, reče, „treba se upišu u ovu knjigu došli uzorci, datum i tekući broj. Osim vrste uzorka treba zabilježiti i tvrdku. koja je poslala uzorak, dalje ponudjenu množinu i cjenu. Uzmimo kao primjer uzorke oleina. Kao što je razvidno iz priljepljene etikete, smo dobili uzorak od firme Ruffier & Co iz Marsilja. Označen je za „olein blonde“ te je nama bio ponudjen s današnjim pismom. Upišite dakle u knjigu sljedeće: br. 1. Svjetli olein od Ruifier & Co. Marsilj, nudjem s pismom od 24. ct. 50.000 kg po 49 franki u velikim bačvama, te po 50.25 franki .u barelama franko parobrod Marsilj; plati se na 3 mjesece neto ili kasa s l* 1/s% skontom. Dobava pomalo i poniida tvrda do 10. decembra t. g. O načinu i bitnosti ponude kao što i uopće o ponudama ili ofertama govoriti ćemo kasnije još opširno. Kao što opažate, bila nam je s ovim uzorkom poslata dovoljno velika množina oleina, tako da će biti j nama moguće rasposlati uzorke te ostaviti za nas takozvani rezervni uzorac. Dakle, što valja najprije da se učini s uzorcima? U današnjoj korespondenci ima. čini mi se, nekoliko upita za olein.“ „Da. gospodine Prinčiču. Iz Skoplja, Sofije, Subotice.“ „Na taj način trebali bismo dakle samo tri bočice oleina za uzorak.“ „Odmah ću ih izvršiti,“ primjetne Dušan. „Videti ćemo. kako ćete to učiniti." „Ukupno dobili smo od firme Ruffier & Co. 12 bočica; od ovih uzet ću tri onako kao što su, dati jih u drvene zamote i priljepiti etiketu lijanskog kapitala, što onemogućuje svaku ingerenciju na ovo društvo. Produkcija ugljena i željezničke prilike u Re-siji. „Berliner Tagblatt“ objavlja prema izjavi poslaništva sovjetske vlade sljedeće brojeve o produkciji ugljena u moskovskom ugljenom okružju. 1916 1919 1920 januar 36.500 t 36.100 t 36.800 t februar ' / 41.600 t 44.400 t 46.900 t mart 43.800 t 52.600 t 57.600 t april 26.800 t 28.200 t 32.600 t ukupno . . 148.700 t 161.300 t 173.900 t Glede odnošaja na ruskim željeznicima podaju isto poslaništvo prema izvještajima ruskog željezničkog ureda sljedeće podatke: Na 100 vrsti (—107.7 km) željezničke proze došlo je upotrebljivih lokomotiva: januara 1920: 8. februara 7, marta 8, aprila 9.6, maja 11: dalje upotrebljivih željezničkih kola: januara 395. februara 378. marta 435, aprila 481, maja 548; punjenje: januara 14, februara 12, marta 14. aprila 15, maja 19. Prosječni svršeni rad jedne lokomotive u 24 sata: januara 75 km. februara 71.5 km, marta 73.8 km, aprila 77.3 km. maja 77.8 km; punjenje jednog željezničkog vagona: januara 33.8 km, februara 32.2. marta 35.2, aprila 40.8, maja 42.1. Koliko su podatci pravilni, pokazivaju lagano saniranje ruskih ugljenih odnošaja. „Berliner Tageblatt“ ne ističe toliko pravilnost ovih brojeva, v koliko njihovu vrijednost sravnivanja. Projekt željezničke sveze Kočevje-Brod na Kupi. Čim smo izgubili Trst te počeli misliti na Deltu i Baroš, smo vidjeli, da je nama neophodna potreba: željeznica Žt. Peter-Rjeka. Ali pošto ni ovu nije mogla naša diplomacija da spasi, to smo počeli tražiti druge sveze Slovenije sa Sušakom. Dva su projekta važna: željeznička sveza Kočevje-Brod na Kupi te Črnomelj preko Vinice uz Kupu na Ogulin. Radi prvog projetka ie uložio g. Suklj, nar. posl., na minist, memorandum interesenata kočevskog. delničkog i čabarskog kotara. koji su u svrhu izgradnje ove pruge izabrali * naročiti odbor s zadaćom, da sakupljava sve podatke te izvrši potrebne predštudije ovog pro-jelcta. Prema mnenju tog odbora tekla bi pruga od Kočevja preko Stalcera-Vimola do Broda na Kupi Taj dio željezničke pruge je u gradjeVnom pogledu vrlo težak te spojen s velikim troškovima. Od Broda na Kupi bi se pruga produljila po dolini Kupe prama Čabru na Grobničko polje sa izlazištem na Rjeci ili Sušaku odnosno Bakru Kao alternativu predlaže odbor kraću prugu od Kočevja preko Stalcera, Banjaluke, Pirča i Bro-da-Moravice do Rjeke. Teren za ovu prugu je i naše tvrtke. Nato ću još napisat? na omot naslov tvrtke, što želi uzorak.“ „To ste sve Ijepo zamislili, Dušane, ali uvjeravam „Vas, da na uzorak nećete dobiti nijednu j naruču. ako biste pvstupaii onako, kao što ste mi baš pripovedali.“ Dušan začudjen pogleda prokuristih „Radi toga,“ nastavi prokurista, „jer ste ot-j premili uzorak .onako, kao jest“. Time biste baš učinili naručitelju poslugu, pošto iz napisa na bočici, koja nosi ime našeg dobavitelja raz-vidjet će. oklen je roba. te će se na taj način radje obratiti firmi Ruffier nego nama.“ ..Da, napis bi naravski preljepio s etiketom naše firme,“ reče brzo Dušan. „Morali ste to dakle i kazati. Ali i ovo još ne bi bilo dosta. Time biste još više razdražili radoznalost upca, koji bi se razumljivo potrudio, da odstrani etikete te tako saznaje, oklen je za pravo roba.“ Dušana su ove rječi prokuriste malko po- i mele. „Vidite dakie, dragi Dušane“, nastavi prokurista. ,,u prometu s robom mora biti čovjek dosta zapet, ali da se drugačije izrazim običnom rječu, domišljat. Ta imat ćete s vremenom dovoljno prilike, da to upoznate. Ostavimo dakle preljepljenje Ijepo na strani, pak ćemo odstraniti sa bočice originalne etikete te naljepiti naše. Na naše etikete ćemo onda napisati broi uknjiženog uzorka, u ovom slučaju br. 1. Uzorke, došle u škatuljama ili vrećicama, prebaciti ćemo u druge opremljene s etiketom naše firme.“ „Ali oni uzorci, koje ćemo obdržati za sebe? Ove valjda nećemo premještavati?“ upita Dušan. „Isto i one. Uzorci, što dodju u ormar, ne smiju nositi ni koji znak. iz kojeg bi se moglo saznati. odkuda su. U slučaju, da dobimo posjet naših klijenata, koji bi htjeli da si ogledaju naše uzorke, šta biste onda učinili, Dušane?“ Rukom sakriti etiketu naših dobavitelja, da ne bi klijenti mnogo zgodnji]’i. Trebalo hi samo dva kraća tunela ili eventualno prosjeka. Druga sveza črnomelj-Ogulin je dulja. ali mnogo lakša, .ledina manja poteškoća bi bio most preko Kupe na Vinici. Spajala bi siromašnija mjesta Belokrajine s Rjekom te im pomogla do blagostanja. Uvjereni smo. da se će ministarstvo već u najkraće vrijeme početi ozbiljno baviti s ovim projektima, koji su za slovensku zemlju od velike gospodarske važnosti. CARINA,. POREZI I MONOPOLI. Reorganizacija monopolne uprave. U upravi državnih monopola izvršena je- reorganizacija, po kojoj je odredjen pravilnik i djelokrug oblasnih monopolskih uprava. Predvidjene su četiri oblasne uprave i to u Sarajevu. Splitu. Zagrebu I Ljubliani. Svaka od ovih uprava djeli se na 7 sekcija: na administrativnu, sekciju za kulturu: fermentaciju duhana, sekciju fabrikaciiu i prodaju duhana te cigaretnog papira, sekciin za sol i ostale monopolne predmete, ekonomsko tehničku sekciju, verižničku i računsku sekciju. Šećerni monopol. Taj straši već od ljeta. Sada će se. kao što javlja „Jutro«’, u istini uvesti. Protiv monopola uopće, osim možda protiv monopola baruta i duhana se je u zadnle vrijeme risalo mnogo, takodjer u ovom listu. Dokazalo se ie. da znači, monopoliziranje nazadovanje u pro-di'Rciii dotičnih obrata i poskupi i i van je proizvoda. do čim si može država dotični prihod u istom predmetu /osigurati putem primjerne dad-žbine. trošarine itd. Isto valja i glede šećernog monopola. Zar neka ima u tome osim države zasebni šećerni sindikat samo radi toga svoj dobitak. da se šećer poskupi, dočim se sada može dobiti u slobodnoj trgovini za 5? do 60 K?! MALE GOSPODARSKE VJEŠTI. Napetost izmedju Amerike i Japana. Da si osigura u dien i ostale predmete, a naročito da štiti industrijske svojine. (Služb. Nov. od 27 nr dulje vremena drži .Tanan zaposjednut veći dio ostrva Sabalina. Kao protekcija, inspirirana, kao izgleda po sjevemoameričkoi vladi, ie smatrati nam.nmi ugovor američkih financijskih krugova /a eksnloatacijn šuma na Kamčatki. To ooet nije n° v°Iji i a panske vlade, koja je dala izraza svo-ioi nezadovoljnosti. Zato napetost. Ministarstvo ishrane i obnove zemlje dalo je obrtničkim zadrugama u Crnoj gori Bosni Hercegovini i Srbiji 450.000 dinara kao kauciju za pp-)zOi vira to bi se nikako ne moglo. Zar ne? Bila bi sfiiicšna situacija. Zato ima knjiga za uzorke Ako m otvorimo, vidimo odmah, što sve '■nađemo. 0$im toga je označba uzoriti s brojevima mnogo sigu-nlja' već radi toga. nošto se iz mih ne može razabrati, odkuda je uzorak, i ako bi došao u ormar jedan nepozvanih. Neonhodna :e ntjtroivi trgovcu, da za sebe očuva vire, od k'v,ih dobiva svoju robu.“ Cios'tein Prinčič offene sc k vratima, da bi otišao u sve h j tvsaniu. Ivan. sjedeći na drugom Kencu St Ja ie iz radoznalosti razgledao uzorke. Medm svima ga ic najviše interesirala mala bo-č'ca lično zatvorena i zapečaćena. Uzme iu te pokuša svoi'm nožićem odstraniti najprije pečatni Ali u svojem, radu nije došao daleko. Gospodin Prinčič dodje odmah do njega te ga uhvati za ruku. ..Šta radite. Ivane' Uništiti ćete mi cijeli uzorak što ic odredjen za analizu! To je lužna soda. ikoiu nam je jućcr predao zastupnik neke komičke firme te je sada odredjena. da se analizira Sreća, da niste pokvarili pečat, ili dapače razbili bocu. Jako biste si i ozljediii ruke. pošto lužna soda izjeda, pa se dakle ne smije dirati s prstima. Ovakvi su uzorci dolučeni za kemičara. koji ih analizira, a od njega ustanovljeni postotci lužne sode su mjerodavni za plaćanje robe. 1 ogledajmo; ima li još takovih uzorki. Na ovu vreucu Čaja isto valja paziti, da nam ostale za eventualne reklamacije naručnika ako bi htipli, da prim i ere dobivenu robu s onom. koja se hn u svoje doba ponudila. Za početak je najbolje. ako razporcdjajuči pojedine uzorke pročitate i pisma, koja su ujedno došla. Položite uzorak na pismo. Pogledajte sadržaj pisma da se uvnente, dali odgovara uzorak ili ne. U na-sorn ormaru trna na svakoj strani tri velika odjela. Gorenji odio neka ostaie za one uzorke, što su odredjen! za analizu, a srednji za one, koje ćemo pošiljati našim klijentima, a donji će biti za uzorke robe. koja se nalazi u našim skladi- I povjerenu jima izrađuju 10.000 para cipela za vojsku. Novi propisi o zaštiti izuma, zaštitnih marki i uzorki. Kao što javlja trg. i obrt. komora, stupa dne 27. decembra t. g. na snagu naredba o zašiti industrijske svojine. (Služb. Novine od 27. pr. ini. br. 265 i izvedbena naredba od 30. pr. mi. br. 267.) Prema tim propisima dobiva jedino novo osnovana „Uprava za zaštitu industrijske svodne u Beogradu” pravo registriranja patenta, zaštitnih marki, uzoraka i modela. Vlasnici zaštitnih marki, uzorki: modela imadu prema ß 162 da najkasnije tokom 3 mjeseci nakon dana. što će i ga ministar odrediti posebnom odredbom, na i novo prijave molbom u za to dotučenom obliku ! te biljegovanom sa 60 din. (30 din. prijavna taksa, o odgovor, 25 taksa za prvu godinu.) Oodišnia taksa za sve predmete osim patenta iznaša 25 di-, nara. Za uzorke i modele dol učen je maksimalni zaštitni rok 10 godina, (ß 43.) Za zaštitne marke rok nije ograničen. Zaštita patenta traje najviše 15 godina (ß 19). trajanje se računa od dana obiave te će se kod patenta, objavljenih v Beču ili Pešti, uračunati već prošle godine. Prvogodišnia taksa iznosi 50 ■ omara te raste godišnje do din. 760 za 15 go-, dina. Za patente, izdane u Beču Ili Pešti, plati se taksa za tekuću godinu. POLITIČKI PREGLED Rezultat našeg političkog rada u prošlo! godini. Tri činjenica stvaraju u političkom obrazu naše. dvjc godine stare države karakteristične znakove: Stalna kriza vlada i borba radikalne te 1 demokratske grupe, izbori u konstituantu te konture njezinog budućeg rada i uspjeha. Fo je vanjština našeg državnog života, poznata svakome, koji čita novine, te lako razurri-I Ijiva. Uzmimo n ruke statistiku državnih prihoda i rashoda, izvještaje o mogućnosti rađa u državi, nodatke o rasti ili padanju skirooće u sravniva-niu sa zaslužkom pojedinog čovieka. koli nam predočivani u glavnom naš konzum i nrodukciiu robe te si stvorimo na osnovu' ovih i ostalih nre-1 misa zakliučak ili bilancu našeg političkog života u državi: Ova ie bilanca prema našem skromnom mnenju povoljna. štima. Ako dodie uzorak bez pasma, ostavite ga na stranu te kasnije pitajte menp. šta s nihn.” Onodne braća su končali svoj rad. Svi uzorci su bili opremljeni s novim etiketama i broievüna. Broj upisanih uzorki u knjizi dostigao je 50. Dušan uzorke u ormaru lepo uredi te kao čuvar ponosno zaključi ormar pa metne ključ u žcp. Poslijepodne desio se s uzorcima ioš malen dngadjaj. Gospodin Kovačič naime je htio da vidi Uzorak čaja. što ic baš prijepodne došao. Kad mu ga Dušan prinese samosvjesno, promatra otac uzorak tega dalje vremena sumnjivo njuši, nego ie bilo običajno. -Njuši, Dušane! Bi li tebi priian takav čaj. ako bi ti ga tko nudjao?” Dušan njuši te reče. da udarit čaj od bencina ili nešta slično. .Sada ovo još je malr-nost.” nastavi otac. -'.ali ako pustiš čaj ležati krai kostne masti onda ćeš ga posve parfumirati. Zapamti si iedanout za uvjek. da je čaj vrlu osjetljiv, koji jako prihvaća tudii miris te ni na koji način ne smije da bude zajedno s ostalim uzorcima, a naročito ne s takovim, koji mirišu onako, kao što bencinom izlučeha kostna mast. Ni za kavu. kakao ni ostale mirodije nije dobro, ako su zajedno uz ulio. mast i kemikalije. Zato ćemo si oskrbeti drug ma Sto se tiče čaja, moramo si sada pomoći, kako ic moguće. Uzorki čaja neka ostalu kod o-mar. koji će služiti jedino takovim predmeti-menc u mojoj pisarni. Kasnije, čim se razvije trgovina čaja. itako ćemo morati imati zaseban prostor za očuvanje 1 pokušaju čaja.“ Gvi i slični prizori služili su za to. da su se Dušan te njegova braća bliže upoznali s pojedinim artiklima i njihovim posebnostima •Dakle. Franjo. Vi ćete biti našim špediterom ih otpremnikom. Tako smo se baš dogovorili s gospodinom otcem.” reče gospodin Prinčič, kad ie baš došao iz svoje pisarne. „Znate li u on će što je špedicija?“ • „Ali gospodine Prinčiču, ta ja više nisam u Pored mnogih duboko zasjekanih ratnih rana. koje se neće moči ni za desetljeća zacjeliti. pored mnogih nesposobnih političara i vodja, pored teških socijalnih prilika, politike opkružanja Italije itd. se je naša državna tvorba trrju raznih karaktera i mentaliteta, sličnog jezika i vjera pokazala sposobnim da živi. Dvozodlšnhm oostaja-i'iem naše države triumiira ideja ujedinjenja te unifikacije južnih Slavena. Pokazalo se ?j, da ima ideja svoju realnu bazu. Jugoslavenska ideja nisu bili u oblake zidani gradovi. To je najveći plus naše bilance. Nova godina će donijeti novih bojeva i novih uspjeha na svim poljima. Konstatacijom, da više uiie moguće natrag u stare dunavske državne tvorbe, dokazana je mogućnost ujedinjenja, dok zavisi od naših žuljavih ruka sreća i blagostanje naše države. K tome sc nada i „Jugoslavenska burza”, da će dodati skroman dio svoje unutrašnjosti te svim slojevima pomoći postići obistinjenie njihovih ciljeva i želja. RAZNE VIJESTI Obnova opustošenih mjesta u Francuskoj. Odjeljenje za industrijsku obnovu od neprijatelja porušenih mjesta Francuske je Izvršila 1. novembra t. g. popis industrijskih poduzeća u tim mjestima. Nabrojilo se 4321 poduzeća sa prosječno najmanie po 20 radnika, dočim je g. 1914. u ovim poduzećima bilo zaposlenih 778915 ljudi. Od ovih Dopisanih poduzeća najviše ima tekstilnih, t. j. 1200. zatim 866 tvornica običnog metala, gradjevna industrija sa 4.85 poduzeća, zatim industrija briketa, stakla, gipsa i keramike sa 400 poduzeća. Okolo 3300 poduzeća prijavilo ie _ opet svoje djelomično ili puno obratovanje, t. i. 78.5%. dok je još mjeseca januara t. g. radilo samo 63.7 % ovih poduzeća. G. 1914. je 4321 popisanih poduzeća zaposlovalo 778.915 radnika, a 1. novembra t. g. bilo je zaposlenih 355.852 radnika.• t. i. 45.7% priieratnog stanja napram 28.8% dnu 1. januara t. g. Savez industrijalaca na slovenskom teritoriju _ održao je dne 19. t. m. u ..deželtmm dvorcu” u Ljubljani svoju drugu redovitu godišnju glavnu skupštinu, na kojoj ie sudjelovalo brojno članstvo. Prisustvovali su predstavnici raznih vlasti: od ministarstva trgovine i industrije, za šume i rade. od zemaljske vlade za Sloveniig. od oovie-rcništva pravde, za soc. skrbstvo, od središnjeg ureda montanističkih obrata, od šumsko-polittčkc trgovni novak i imao sam dosta ■ prilike, da vidim. kako sc roba otprema.” „To vama svakako vjerujem, ali ipak trebati ćete u špediciji još mnogo učiti. Mi se doduše ne bavimo špedicijom kao obrtom, to znači, mi ne otpremamo robu putem vozača na tudii. nego samo na naš vlastiti račun,” „Vozači? Njih danes ima malo te ne clodju toliko u obzir “ reče Franjo. „Da. da. ali vi si rijeću .vozač’ predstavljate čovjeka, koji koraci pokraj svojih kola te bičuje svojim bičem u svoju zabavu. Oni su samo onda vozači, ako voze robu na svoi ra.čur i odgovornost. AH ako su kao što u najviše slučajeva, ravno namještenici špeditera, onda ie posljednji kao^ vozač, i otpremnik odgovoran vlasniku robe. Dalje su i željeznica te parobrodarsko društvo vrcvo-zači. Većina većih izvoznih i uvoznih firma iinade vlastitu špediciju. što znači: tvrtka ustupa n direktnu svezu s željeznicom tc parobrodarskim društvima odnosno njihovim agentima te iinade u svojoj pisani! naročito odjeljenje, koje se bavi isključivo samo špbdicijom. Taj se odio bavi samo zamotavanjem robej vaganjem i označivanjem pojedinih sanduka, poznati mora željezničke tarife, prevozne cjcne te carinu. Uopće mora biti u položaju, da dade trgovini tačne te sigurne podatke, buduć se na ove podatke, kao što ioš ćete imati prilika vidjeti, mire tzraču-iian.ic ili kalkulacija cjena. Špedicijsko odjeljenje dakle, imađe vrlo važnu i značajnu zadaću osobito kod nas. jer mora da ima pregled o našem ovdašnjem skladištu te zalihama, što su još vani. — Kao što sam spomenuo, mi smo vlastiti špediteri, i to u prvom radu za svu ovamo poslanu te od nas dalje otpremljenu robu. Za mno-gokoji vanjski posao dakako moramo se za provoz služiti posredovanjem špeditera, kojega izvještaje i podatke opet mora nadzorovati naše špedicijsko odjeljenje. (Dalje sijedi.) uprave, od agrarne direkcije, južne i državne željeznice, trgovinske komore, trgovačkog gremija. Skupština je poslala Nj. Vis. regentu Aleksandru udanosni brzojav. Nakon obavljenog dnevnog reda raspravljalo se o raznim tužbama glede j oskudice vagona, radi carinskog postupka, carinske politike, revizije željezničkih tarifa, o po- ! slovanjit ekonomskog savjeta u Beogradu, o koncesHoniranju trgovine drva. o zakonskom pro-vore s Italijom. Skupština je donijela promje-iektu uvedbe radničkih pouzdanika. Poduzele su se potrebne mjere za buduće trgovinske pregonu statuta u svrhu da se Savez industrijalaca oreosnuje i spoji sa pretiredjenom Trgovinskom, industriialnom i obrtničkom komorom Savez je izdao godišnji izvicštai o dosadašnjem poslova- j nju. na što ćemo se još povratiti. Zajam Evropi, (lovori se. da namjeravaju neke banke Sjedinjenih država američkih dati Evropi zaiam od 100 milijima dolora. da bi na taj način pomogle slabom novčanom stanju u Evropi. To ie vrlo lieno. ali ioak Evropa više treba. kako bi zadobio njezin novac snagu plaćanja, nego da dobije zajam. Izvoz i uvoz luke New York. Mjeseca oktobru izvela so iz newvoriike luko vrijednost od | ?f>3.640.000 dolara, a uvela od 177.640.000 dolara. Uvoz dragih kamena sam iznaša 4.750.000 dolara. New York i .London se bore za gospodarsko prvenstvo, od kojih se prvospomenuti grad na- : koh -ata razvila vrlo brzo. Čtstenie ulica u Česknl. U Českoi su za kri-p'p'are i verižnike odredjene natočite kazne, krre postoiaiu u prisilnom radu raznih javnih no- I slova tako h. nr. u čistenju cesta i čistenju lavnih lokala Isto bi bilo na mjestu i kod nas. Raznim kavalirima, što sada troše brro zasluženi novac, tako sigurno bi prošlo veselje za veri- i ženic. Potrošnia petroleia na svjetn Ove godine H - naša „potrošnja petroleja 615 mil i hm a bačvi dok c‘-'ža iduću godinu cieni na 700 milihma bačvi. Od tova davaiu Siedinieiie države 445 milijuna, a ostalo engleska i američka poduzeća. U Sledi-nienim državama svakome je dozvolieno. da traži netroieiska vrela i= stoječi, posve dobar, 6 HP, sposoban za svaki pogon, cijena umjerena. Ponude. Aurel Jurič, Hum na Sutli. Manufakturo in obleke domačega izdelka nudi Josip Dlep, Ljubljana, Stari trg. MBManaaMHMOTmMaasiwaaaMaaaaMii nlll m,, .luwsuu. Matija Lipovščak ovlašteni burzovni senzal, Zagreb, Jurišičeva ul. 16. Tel. 21-04 Brz. naslov: Lipec-Zagreb. Posreduje kod kupnje i prodaje vrijednost-nih papira, valuta i deviza za sve zemlje. Giro - račun kod Narodne banke SHS. Slamnu hartiju prvovrstnega kolonijalnoga in špecerij-::: skega blaga, ::: pristnega žganja, likerjev, vina v steklenicah i.t d. i.t.d. 0. Storni, poör. Ljiljana, Marijin trg štev. 1. I Opekarna Račje pri Mariboru izdeluje in ima v zalogi po' najnižjih cenahinnajboljše kakovosti vsakovrstno I ■ Nirnberšku robu prodaje na veliko Jakob S. Konforti, Beograd, Kralja Petra ulica 40. I ■ strešno opeko(criep) zarezno (utorni) in navadno slemensko opeko, REKONTRA OPEKO, zidno opeko (zidaite), cevi za drenaže i. t. d. ■ I mm n im« LJUBLJANA GOSPOSVETSKA 14 VEGOVA UL. ŠT. 8 DOPISE SPREJEAU IN PISMENA POJASNILA DAJE ANONČNA EKSPEDICIJA AL. MATELIČ LJUBLJANA V NASLEDNJIH ZADEVAH: Kipar sprejme službo oz. orevzame vsa dela, ki spadajo v njegovo stroko. Osnutke modernih razglednic za bodočo ve-likonoč in binkošti oskrbi umetnik. Lokal se išče v Ljubljani (sredina mesta), posestnik bi se event. lahko udeležil kot d.užub-urk dobro idoče obrti. Špecerijske stelaže se kupijo. Za prodaju lanenog ulja i tlrnisa tražimo u Srbji i Hrvatskoj sveze s solidnim firmama. Predaju se zastupstva. Bllard za karambol in keglje s keji in krog-Uami na prodaj. 2U.U00 zabojev v velikosti 20 X 23 X 23 cm in 25 X 23 X 23 cm takoj na razpolago. Proda se jeklena blagajna (Wermeini) za 10000 K. Registrirna blagajna na prodaj za 6000 K. Steklena stena za predelitev pisarne v lepi izdelavi se proda. Vpeljana agentura z manufakturnim blagom išče za povečanje, družabnika z 1 milijonom K. ‘ Izdeiovaielj kemičnih proizvodov išče družabnika (kapitalista). Mlad trgovec išče za razširjenje že obstoječe trgovine v prometnem mestu V Sloveniji družabnika (izkušenega trgovca) z nekaj kapitala. Valvazor, II. izdaja. Vsi štirje deli z vsemi slikami, dobro ohranjen se proda. Krojaško zrcalo s podstavkom in okvirjem iz trdega lesa se proda. Zastupnike u Beogradu traži tvornica u Sloveniji. Nujno rabimo naslove tovarn In tvrdk, ki bi dobavljale: coklje, oltarje, lipove kipe, žeblje, vijake, železne poliabrikate. Zamenja se hiša s posestvom eno uro od Vrbskega jezera (cona A), ki obsega: vrt. njivo, travnike, mal gozd, hišo z gostilno (salon), stanovanje 5 sob, trgovski lokal, skladišče, kleti, ledenice. hleve in še druge prostore, in sicer za ravnotako v Jugoslaviji. Evtl. prodajna cena ju-scosj. K 160.000.—. mi» tihih »mniinnMi« »iwiihmii ii'»i m m Glavno zastopstvo Id reprezentanta za kraljevino Srkov, Hfvatov in Slovencev pri: mr TVORNIČKA ZALIHA papira, pisaćeg materijala kao: papir svih vrsti i listovni u mapama te kasetama, obvoji, trgovačke i kopirne knjige, pera, držala, olovke i.t.d. i.t.d. i.t.d. LUDOVIK ŠEF Maribor, Prešernova ul. 1. Brzojavi: Telefon Paplršef-Marlbor. interurb. br. 148. Karbon - indigo - voščeni papir trakovi za vse pisalne stroje i. t. d. soDajmSe! zastopstvo in reprezentanta za kraljevino pri: JADRANSKA BANKA sprejema vloge na hranilne knjižice, Žiro in druge vloge pod najugodnejšimi pogoji. Prevzema vse bančne posle pod najugodnejšimi pogoji. Ročni menjalnik zavarovanjem, na dva pola. 250 Volt, do 400 Amperov. Tvornica električk. aparata za jaki tok SCHEIßER & KWAYSSER d. z o« z. Wien Xni-2 AL, Linzerstrasse 16 APARATI ZA NISKU I VISOKU NAPETOST. Cijeniki i ponudbe besplatno. JugosiovRnski Kline - oštrice -- - —'.-•uj.mr."/us-'k-ci ' •—'••ri'w..-’ ■’Bsniiz* -u* *a gilette, britve, manlcure, žepne in namizne nože, sablje bodala, škarje Itd. O. ARTHUR MEIER, GROSSBAUCHMTZ i.Sa. (OEUTSCHLAND) ::::::::::::::::: j f plitdorf I 9 In vžigali r magneti vžigalne sveče (ZUndkerzen) so najtrpeineiši in so se v svetovni vojni najbolje obnesli. EXPORT V VSE DEŽELE. smilil [imM m m. 1.1 Mr Division, 1466 Michigan flvo, thicago - flmeiica. Cliteiinjaraliii. olja, milo, rastlinske masti in semena Louis Reboul Marseille - 46, Rue Paradis. Paris-1 Rue Eaumautm. IlajidealDili «IčaDili piiati slio] j UNDERWOOD Kmi biiliaili-iani čisti, brez napake se po nizki ceni oddajo. Povpraša se pri F. Čuden :: Ljubljana, Prešernova ulica št. 1. Klobnke, moške in ženske, sprejema v popravilo ter iste prekroji v najmo-dernejše oblike tovarna FR. CERAR, Stob, pošta Domžale pri Ljubljani. dobije se odmah kod THE REX CO., Ljubljana Gradišče štev. 10 Gradišče štev. 10. Kod voćlh naru