KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 57. INDUSTR1SKE SVOJINE [ZDAN 1 DECEMBRA 1938. PATENTNI SPIS BR. 14457 I. I. G. Farbenindustrie Aktlengesellschaft, Frankfurt a. M., Nemačka. Postupak za izradu emulzija halogensrebra Prijava od 30 oktobra 1937. Važi od 1 juna 1938. Naznačeno pravo prvenstva od 2 novembra 1936 (Nemačka). Za izradu fotografskih slika, naročito slika u boji. poznata je primena emulzija halogensrebra, koje sadrže komponente bojnih materija. U ovim slojevima može se izraditi slika bojne materije hro-mogenim razvijanjem, stvaranjem acoboj-ne materije ili pomoću drugih postupaka neposredno ili posredno preko srebrne slike. Sada je pronađeno, da i derivati u vidu amida malons'ke kiseline pretstavljaju daljnju grupu vrlo skupocenih stvaraoca bojnih materija. Kao takvi derivati malon-ske kiseline su na pr.: simetrični dianilid malonske kiseline, kao simetrični malonid diaminobenzoe kisieline, di (3-hlor-4-kar-boksi-anilid) i di(3,5-dikarboksi-anilid) mallonske kiseline, dalje nesimetrična je-dinjenja, koja se na pr. dobivaju reakcijom jednog amino-jedinjenja sa demihlo-ridom etilestera malonske kiseline i tome sledujućom reakcijom esterne grupe sa jednim drugim amidom. Takvo telo dobiva se na pr. reakcijom demihlorida etilestera malonske kiseline sa anilinom i tome sledujućom reakcijom produkta ove reakcije sa etil-esterom p-aminobenzoe kiseline u ključajućem se ksilolu. Navedeni derivati u vidu amida malonske kiseline daju pri obojenom razvijanju na pr. pomoću dejstva aminoidimetilanilina kao raizvijača, uz sliku srebra žutu sliku bojne materije. Prema predložeeem postupku upotreb-Ijena jedinjenja pak su pogodna i kao a-cokomponente za već poznate postupke, koji sa diaeokomponentima daju acoboj-ne materije. Celishodno je učiniti komponente bojnih materija odgovarajućom supstancijom otpornim prema difuziji u odnosu na želatinu. Prema patentu br. 13066, mogu se u komponente bojnih materija uvesti pogodne grupe, koje pozajmljuju molekulu stvaraoca bojne materije supstantiivan karakter. Osim toga komponente bojnih materija mogu postati otporne prema difuziji uvođenjem ostataka visokopolimernih karbonskih kiselina ild njihovih derivata. Prema patentu br. 13240 i 13241 dobivaju se komponente bojnih materija otporne prema difuziji, uvođenjem ugleničnih lanaca sa više od 5 C-atoma. Dalje se dobivaju komponente bojnih materija, otporne prema difuziji uvođenjem ostataka polipepti-đa i uvođenjem ostataka ugljenih hidrata. Dalje se dobivaju prema difuzija postojane komponente bojnih materija uvođenjem sastavnih delova ili produkata reakcije prirodnih smola. Sastavni delovi ili produkti reakcije prirodnih smola, koji dolaze u obzir kao supstituenti, moraju da nose jednu grupu, sposobnu za reakciju, na pr. karboksilnu ili hidroksilnu, pomoću kojih se mogu kemijski vezati sa stvaraocem bojnih materija. Takvi produkti smola su na pr. a — pimarabietinska kiseldna, (3 — pi-marabietinska kiselina, pinabietinka kiselina, abietinska kiselina, dihidropinabietin-ska kiselina, siaresinolska kiselina, sumare-sinolska kiselina, a —amirin, (3-amirdn, kao žarni resinoli, dalje gorke materije, kao što je na pr. humulon hmelja. Vezivanje ovih produkata smola sa stvaraocem bojnih materija vrši se na po sebi poznat način ili spravljanjem veziva- Din 10. uja u vidu estera odn. kiselinskog amida između oksi- odn. amino-grupa stvaraoca bojnih materija i kiselinskih grupa smol-nih kiselina ili spravljanjem vezivanja u vidu etra na pr. između oksi-grupa resino-la i oksi-grupa stvaraoca bojnih materija. Mogu se dobiti komponente bojnih materija, postojane prema difuziji, uvođenjem substituenta ostatka sterina ili reak-cionog produkta sterina, stvorenog kemijskim ili biološkim procesom. Takva je-dinjenja su na pr. holesterin ili drugi ste-rini holesterindihanbonska kiselina, hcie-sterilhlorid, holesterilamin i odgovarajuća jedinjenja drugih sterina, dalje galenska kiselina, kao što je na pr. bolna kiselina, holanska kiselina, etiobilianska kiselina, li-tohoina kiselina, dezoksiholna kiselina. Navedena jedinjenja pojavljuju se deli-mično u prirodi, delimično se dobivaju oksidativnim cepanjem ili drugim hemij-skim dejstvom na sterine. Vezivanje ovih sterina i reakcionih produkata sterina sa komponentama bojnih materija vrši se uvek pomoću atoma ili grupa atoma, sposobnih za reakciju, koji se vezuju sterinom ili sa reakcionim produktima sterina. Takve su grupe na pr. amino-, karboksilne-, oksi-grupe ili halogeni. Na kraju se mogu komponente bojnih materija vezati i u jedan molekil u vidu lanca. kao primeri za komponente bojnih materija postojane prema difuziji navode se: 1. ) Reakcioni produkat demihlorida e-tilestera malonske kiseline sa oktilaminom i tome sledujuće reakcije esterne grupe sa anilinom. 2. ) Reakcioni produkat demihlorida e-tiiestra malonske kiseline sa p-didecilani-linom i zatim sledujuće reakcije sa etile-strom p-aminobenzoe kiseline i torne sle-dujućeg saponificiranja esterne grupe. 3. ) Reakcioni produkat iz diietilestra malonske kiseline, sa 2 mola aminodife-nila. Celishodmo je još uvesti u molekil komponente bojnih materija grupe, koje prouzrokuju rastvorljlivost u vodi, na pr. karboksilne-, sulfo- i više oksi-grupe. Stva-raoci bojnih materija mogu se dodati emulziji u proizvoljnom trenutku procesa spravljanja. Na taj način dobivene emulzije halo-gensrebra sa stvaraocima bojnih materija, otpornim prema difuziji, mogu se preraditi u fotografske slojeve na plo sebi poznat način, pri čemu se ovi postavljaju sa drugim slojevima na jednoj ili obema stranama nekog nosioca slojeva jedan iznad drugog. Slojevi mogu biti upotrebljeni za snimanje crnobelih ili obojenih slika. Za fotografisanje u boji slojevi se celishodno senzibilišu za razna područja spektruma. U datom slučaju mogu biti postavljene, u smislu postupka, uz komponente bojnih materija u jednom sloju još više komponente bojnih materija. Za izvesne ciljeve je od prednosti tako izabrati komponente bojnih materija, da se pri spravljanju od ovih dobiva neutralna siva slaka. Emulzije pak mogu biti i na drugi način prerađene, na pr. mogu različito sen-zibilisane emulzije sa raznim stvaraocima bojnih materija biti podeljene na nekom nosiocu slojeva u obliku malih delića. U osvetljenim slojevima emulzije mogu se izraditi slike jednostavnim ili hro-mogenim razvijanjem ili prema postupku razvijanjem u obratnom pravcu. Pri spravljanju slika u boji u najviše slučajeva srebro se odstranjuje bez ostataka. Pri spravljanju crno-belih slika pomoću slojeva ha-logensrebra, izrađenih prema predležećem postupku srebro se može odstraniti ili sa slikom bojne materije ostaviti u sloju. U izvesnim slučajevima može biti od prednosti, da srebro potpuno ili delimično ostane u sloju. Patentni zahtevi: 1. ) Postupak za izradu fotografskih snimaka, naročito u boji, naznačen time, što se kao substanca za stvaranje bojnih materija upotrebljava derivat u vidu amida malonske kiseline. 2. ) Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se upotrebljava fotografski materijal sa najmanje jednom emulzijom halo-gensrebra, koja kao substanca za stvaranje bojnih materija sadrži derivat u vidu amida malonske kiseline. 3. ) Postupak po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što se upotrebljava fotografski materijal sa najmanje jednom emulzijom halogensrebra, koja kao supstanca za stvaranje bojnih materija sadrži derivat u vidu amida malonske kiseline, koji je usled uvođenja određenih molekilnih ostataka otporan prema difuziji u odnosu na sredstvo za vezivanje. 4. ) Postupak po zahtevu 1—3, naznačen time, što se slika bojne materije izrađuje neposredno ili posredno preko slike srebra. 5. ) Postupak po zahtevu 1—3, naznačen time, što se slika bojne materije izrađuje hromogenim razvijanjem. 6. ) Postupak po zahtevu 1—3, naznačen time, što se slika bojne materije izra- đuje pomoću jedne diacokomponente aco-vezivanjem. 7.) Fotografski materijal sa više jedna iznad druge postavljenim emulzijama ha-logensrebra, za izradu fotografskih snimaka u boji prema zahtevu 1—6, naznačen time, što najmanje jedan sloj emulzije ha- logensrebra sadrži kao substancu za stvaranje bojne materije derivat u vidu amida malonske kiseline, koji je usled uvođenja određenih molekilnih ostataka otporan prema difuziji u odnosu na sredstvo za vezivanje. ■ " ■' ' scrb: : ■ '• : '■ .v'.: " 1 .• . ■