lice jk*' kt‘-issnic; LJu'LJ - Д ■- trO" O i A S I L O S A V E Z A SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE ČUVAJTE JUGOSLAVIJI!! Izlazi svakog petka • Godišnja prefplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 • Adresa za pošiljke: Poštanski oretinac 342 • Telefoni uredništva i uprave 30-866 i 26-105 • Račun Pošfanske štedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 8 mart 1340 God. XI • Broj 10 Halo Colombani, — ime ko je kazuje sve! U žalbi ko ju je Sokolsko društvo Imotski uputilo g. banu šubašiču o napadaju na br. Čedu Miliča, nalaze se vrlo zornimijivi podaci. Iz njih se vidi da je napadaj smiš-Ijeno organizovan sa Strane „HRVATSKE ZAŠTITE,t, da 'je član HZ i opštinski službenik, Težulat, prvi iz zvaničnog revolvera ispalio pet metaka, te da su svi autobusi bili ,,zvanično“ pretraženi sa strane HZ, da se u njima pronade C. Milič. Pa ipak, sve to nije ni iz daleka toliko karakte/ ristično, kao činjenica, da se na čelu organizovane grupe HZ, koja je napala Sokole, nalazio i čovek, čije je ime — 1TALO COLOMBANI! To ime znači sve i objašnjava sve. M a da ne znamo hi kako izgleda laj „heroj", poznamo ga odlično, ne samo mi, več čitava Dalmacija, jer on ne živi samo u Imotskom, iveč u svakoj našo j primorsko j varošici, i to ne od juče reč od decenija, i svuda se zove — Ital o Colombani... T. j. Colombani je man je važno, jer na primorju ima friličan broj italijanskih prezimena, koja su sa čašču nosili odlični Hrvati i Srbi, kao na pr. Biankini, Pugliesi, Politeo, Monti, Borelli, itd. Neka od tih potiču doista iz Italije, ali več/ deo njih je nastao tako, što su se, za mle-tačke vladavine, talijanski oblici imena stvar ali „ex offou, prilikom krštavanja, primanja u službu itd. Jer šta bi n. pr. italijanski značilo Cettineo, ako ne Cetinič; ili Mladineo ako ne Mladi nič itd? Druga stvar je, medutim, sa krsnlm Imenima, jer se ona ne dobi ja ju u naslede, več na krsten ju i, — naročito u krajevima ko ji su bili pod tudinom, — pretstavljala su uvek neki program. Nacionalni roditelji su n. pr. d avali ded ime Zvonimir, Dušan, Tomislav, Milan, ili bar Petar i Marica, dok su se anacionalni elementi legitimisali imenima, kao što su Ferdinand, Žita, Jolanda, Umberto itd. 'A oni, ko ji su bili istaknuti hrvatožderi i ko ji su hteli naročito da demonstriraju svojim protunarodnim stavom, davali su žensko j deci ime Itala, a muškoj Italo. Nema čoveka u Dalmaciji ko ji ne zna, da su baš *i „ltaliu bili glavni nosioci protuslovenske mržnje, a naročito protuhrvatske. Pošto se na primorju vodila borba u glavnom izmedu Italijanaša i Hrvata, to se je odgoj svih tih Hala, več od detinjstva sastojao u torne, da Hrvate naziv a ju najpogrdnijim Imenima, da mrče hrvatskn napise i da viču „Fuori le cavre!" (Van sa kozamhl). A pošto su, u vremenima najtežih narodnih borbi u Austriji, najbolji Hrvati bili Sokoli, to je mržnja na sokolstvo kod svih tih „!talau usisana sa majčinim mlekom i pretstavlja sintezu njihove borbe protiv hrvatstva i slovenstva. Sa Austrijom, koja ih je protežirala j upotrebljavala kao denuncijante protiv Hrvata i Srba, odlično su se slagali, pa su na početkn rata, zajedno sa frankofurtimašima, tražili vešala za sve narodne ljude u Dalmaciji. I eto, — TA ATAVISTIČNA MRŽNJA, USISANA OD DETINJSTVA, PROTIV SVEGA ŠTO JE HRVATSKO 1 SLOVENSKO, vodila je Itala Colombana, da bude pred-vodnik u napadaju na stare svoje protivnike, SOKOLE. —-na one ko ji i danas, kao i pre rata, pretstavlja ju najotporni-ju branu prema svim stranim apetitima na naše obale. I nije to jedi ni slučaj! Dojučerašnji ltalijanaši i Austrijanci, sa oznakom „Italou ili bez nje, čine NAJUDARNIJI ELEME-NAT „HRVATSKIH ZAŠTITANAPADAJUĆI POD FIR-'MOM HRVATSTVA, BAŠ NA HRVATSTVO, i izravnava-1juči time stare svoje račune, što ih, još iz autonomaških i austrljskih vremena ima ju sa Sokolima, kao sa najbor-benijim pretstavnicima slobodarskog i jugoslovenskog hrvatstva. 1 sam vrhovni satnik „Hrv. Zaštiteu za Dalmacija, došao je na glas time, što je svojo j deci dao tipično habsburška imena, ŽITA i ZENTA! I u torne je, eto, titav problem: Da li odgovorni faktori u Banovini Hrvatskoj zaista smatra ju da su BAŠ Tl IT ALI, ZITE i ZENTE POZVANI DA ŠTITE HRVATSTVO DALMACIJE, protiv Hrvata Sokola i protiv Cede Miliča, kop je, i nakon sporazuma pisao, da Sokoli treba da saraduju sa hrvatskom seljačkom ideologijom i da je „politika, koja je dopela toliko zla, sprečila saradnjti Hrvata“, te da on „poštu je Dr. Mačeka I da bi sa njime, kao sa vodom scljaka i kulturnim radnikom, mogao uvek saradivati“?. V- '• " m wmm \ i ЖШ Брат др. Boja Бесаровић Proslava jubileja župe Sarajevo Sokolska župa Sarajevo proslavite najsvečanije trideset godiš-njicu opstanka i rada bosansko-hercegovačkog sokolstva 9 i 10 o. m, Svečanostma tt. prisustvovati uz sokole iz Sarajeva t Herceg-Bosne i delegati iz čitave zemlje, koji če 9 februara korporativno poči na zajedničkl grob nacionalnih heroja, gde su pokopani i umrli osnivači župe. Istog dana uveče održače se u sokolskom domu svečana sednica pod pret-sedništvom brata Dr. V. Besaro-viča, starešine župe. Glavni deo svečanosti obaviče se 10 o. m. Na proslavi če uzeti učešča i brojna delegacija Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije sa prvim zamenikom starešine brat Dr. V. Belajčičem na čelu. SOKOLSKE RADIO-REPORTAŽE Upozoravaju se sve Jedlnice da če se, počevši od 15 marta sva-kog drugog petka, u 7.20 minuta naveže davati, mesto dosadanjih sokolskih predavanja, „Sokolske reportaže" u kojima če se svim sokolskim jedinicama davati o-baveštenja o radu Saveza i njegovih jedinica i slati uputstva za rad. Na ovaj način če se sokolska radio-služba aktualizirati, jer če se staviti u službu savrememh zadataka sokolstva i najaktuetni-jih akcija koje u tom razdoblju bude vodilo sokolstvo. NABAVLJAJTE NA VREME VOĆNE SADNICE! Kpajnje je vreme da sokolske čete nabavljaju sadnice za pro-Ijetnu sadnju. Neka se s toga župe obračaju molbama na Banske uprave, radi besplatnog do-deljivanja izvesne količine vočnih sadnica. Savez je, da bi pojefti-nih i time olakšao nabavku vočnih sadnica, zamolio besplatan željeznički prevoz sadnica. Isto tako se Savez obratio Minlstar-stvu poljoprivrede ,sa molbom da svoju preporuku Banskim upravama, za besplatno dodeljivanje sadnica, od jula godine 1939, ponovi još jednom i pred proljelnu sadnju. Шшшп Сшш is® № Данае, у овом страшљивом времену и мутним приликама, када се са разних страна уносе пометње, када се забашурују разна питања, када се потхра-ityje равнодушност и успављује савеет, ми соколи не емемо по-пуштати и малаксати; ми мора-мо и данас будити и чувати онај величанствен дух, који је цосио наш народ онда, када смо бнли најбољи и када смо| снагом тога духа победили нај- ј геже невоље које су нас снала-зиле. Сарајевска соколска жупа од-лучила. је, да 9 и 10 марта о. г. прослави 80 годшшмгау свога оснутка и плодпог соколског рада, са једном основном же-љом, да том прославом својв со-коле, бар за неко време, отргне од ов0 круте свакидашњице и да их прожме оним дивним ду-хом, који је пронно нашу жу-пу кроз најтежа времена, nalite, болове и страдања и који ће бити извор моралне снаге за данашњу тешку соколску бор-бу, са овим оним елементима, који наетоје да потиену из моде нате вечне и пепролазне со-колске врлине. Наш је соколски рад сигал и дуготрајан као и сваки други васиитни рад. Његови су ре-зултати многобројни, алн раза-сути и неуочљиви. Тако ми зи-дамо велико дело иародног пре-порода, неевесни евојих заслу-га. Ове наше прославе треба да синтетички саберу тај наш си-тни и разасути соколски рад и да га ос-ветљавају, са ове ње-гове велике стране. Прослава 30-годишњице Сара-јевске соколске жупе имала би шта да изнесе пред нае. Ту би се могли упознати са много-бројним резултатима великих и племенитих соколеких напора пре рата, за време рата и после рата. Пре рата, када је сва сво-ја стромљеља управл,ала у правцу велике слободарске иде-је. За време рата, када је без-број светлих соколских приме-ра и своје животе полагала на олтар слободе и уједиљења. По-сле рата, када је искрено и са заносом приступила изграђива-ity нашега. друштва и унапре-ђиваљу живота широкнх слоје-ва нашега народа. Сарајевсиа сок. шупа може са поносом да изиђе на тој прослави пред читав сват, јер је увек тражила у свом раду најбољи пут; — јер<је увек и-скрено саосеИала са народом и с њиме делила и зло и до-бро; — јер је увек искрено за-ступала ону народну: „Брат је мио које вера био”, и увен је искрзно сбнављала изра-њену слогу народну; — јер је много напора улагала у процес спајања и уједињења; — јер је увек зборила и тво-рила оно, што је по народ 6и-ло боље; — и јер је увек и-скерно хтела да поправља са-дање тешно друштвено стањв. Ona је увшс jobuo исаоводала, да је соколство жртва, дужност и пут службе своме народу. Од сваког сокола је тражида, да свој патриотизам бележа својим знојем и трудом и да вп-када не смеју соколи бити они, који траже од ове земље. Па ако им да, да је тек онда воле и хвале; а ако им не да, да је на-падају и руже. Своје соколе je васпитавала, тако, да морају бити јунаци načni и врлине и кад свак изда и малакше, да соколи морају о-стати на своме месту. Вазда је уцућивала на честитост и ва-љаиост. Вазда је будила тежњу за бољим и истшштим. Тридееетгодишњица рада Со« колске жупе Сарајево, као и љено оснивање, уско су везанл за светло соколско име њеног оснизача и њеног првог и доса« да јединсг старешине, Др. Во-јислаза Бесаровића, па зато ова прослава обележава и његову, ЗО-годитљццу старешинства-. Кроз 30 година многи су ооколи долазили и одлазили из жупе, с-амо је брат старешина увек остајао исти. Он је жива исто рија своје жупе. Све акције жу* пе су обојеие његовом лично-шћу. Иако се ми руководимо со* колскнм геелом: „Ни користи ни славе”, ипак се на овој просла-ви не може никако заобићи имо оваквог старешине, нити ми со. коли смемо прелазити прека правих соколских вредности. Име брата, др. Војислава Бе-саровића, позиато је и свудЖ поштовано. Његова доброта идб далоко. На његовом топлом « племенитом соколском срцу многи се је соко урријао. Каш год је код куће бршкљив отац, тако је вазда био бршкљив у свима соколским стварима и етварима појединаца сокола. Otl увок мнрно u с весељем подно* си сваки терет рада и извргаа« ва сваку соколску дужност. Њв« гова јо прошлост најбољи је* мац, да ra у часовима опасно-сти не оставља храброст. Њс* гова вера у соколска начела jb чврста. Велики је поборник со-колске демокрације и братства. Никад наше народне ствара није гледао са једног уског ста-новишта, него са ширег и оп-штег, а његова умереност је примерна Умео је да пропађе н ди оку-пи сараднике у жупи. Било их је, нарочито истакнутах сокол-ских радника, и далеко би на,е одвело када би их почели сво набрајати. Али једнога не мо-жомо заобићи. То је покојнп Стево Жанула, први начелнин Соколсне жупв, Он је ударио темел.е техничком раду у жу* пи. Њоговим начелниковањем оболежено је једро од најлеп* пшх доба у развоју жупе. Коли-ко је брат Жадула задужио жупу, најбоље се видило на а-кадемији која је одржана у Са,-рајеву ппоптле годино у спомеа брата Жакуле. X. Љ. Национална удружења o наиадима на соколство СаБет патриотоких, ратнич-ких и витешних организација, будно пратећи све догађаје ко-ји ce у нашој земљв одиграва-ју у послвди>е рреме, запажа да се дешавају многи неома те-шки случајеви, који морају оз-би.Ћно да забрину сваког ис* правног и честитог родољуба паше земље. Ове појаве очи-гледно показују да су правни поредак, лична и имовна бвз-бедност и општа законитост у-грожени, па прети опасност да ce разори навд наиионални и државни порадак. У низу твшких догађаја, по-(ВЛедњих дана десио се и зло-пиначки напад у Имотсиом на Чеду МилиНа, старешину Со-колске жупе Мостар и ведиког вакионалног бориа из првдраТ' вог и послератног нашег наии-оналног живота, и то у момен-ггу када је вршио своју сокол-ску и националну дужност, предвиђену постојећпм зема-v рким законима. Поводом тога, Савет патриот-ских, ратиичких и внтешкнх ор-Г&низаииЈа у комв се налазе: Удружење резервннх офици-ра и ратника, Коло српских сестара, Савез ратних добровољаца Кра-Ђввине Југославије, Савез Сокола Крал>евине Ју-гославије, Удружете ратних инвалила, Београдско женсво друштвб, Удружењб носилаца Карађор, !}еве звезде са мачевима, Удружење носилаца ордена Болога орла са мачевима, Удружење одлнкованих злат? иом или сребрном медаљом за драброст, Српски културни клуб, Југословенски кудтурни клуб Удружењв ратних сликара ц tsajapa од 1912—1918, Стрељачкн савез Краљевине Југославије, Савез емиграната из Истре, 1 /ВДГ:1 ут* 'Поглец па Срсдску (види фел>тон) Јадранска страЈва, Београдска трговачка омла-дина, Сриско привредно друштво „Ппивредник” Друштво „Свети Сава", Удружеље пеизиоиисаних о-фишфа и војннх чнновника, Удружење „Народна свест”, Савез нациоаалних установа Вршаи, одржао јб 29 фебруара 1940 године свднииу. На овој седнипи, после све-страног претресања случаја Чеде МилиНа, а sa основу ау-тентнчних података и извешта-ја, Једногласно је донесвн сле-Дећи закључак: „Савет патриотских, рат-нмчких и витешних организа-ција оматра, да напад на Че-ду МилиИз, као соколсног и националног раднина, прат-отевља уједно и напад на це-локупну нашу националну мисао, на којој морају почи-вати темељи наше земље. Због тсга Савот, у име свих својих организгција, најенер-гичније тражи, да меродввни фактори хитно предузму по-трабне мере за заштиту зако-нитости и угрожених држев-них и нацисналних интереса. Ссвет уједно констатујв, да велики број свих незанснитих поступака и злочиначких на-пгда изводв чланови ХРВАТ-СКЕ ЗАШТИТЕ, иво што су извршили и напад на Чвду МилиКа. Сввет са жал>вн>ем утврђујв, да виновници овога напгда до данас нису позза-ти на одговорноот и зато од-лучно захтева да св против истих одмах понрене кривич-ни поступвн, Њих трвба Да стигив наЈоштриЈа мера по-стојећнх земаљсних законз, нако би св неодложно пре:в-иво овакав дал.и разорни ргд. У противном позтоји ОПЕС* ноот да he ce појгвити са-свим разумљива реаииија, ио* ја можа ствсрити још тежу ситуацију у земљи, Очвнујући потрсбна сдлу!'е од страка одговорних ксдлв-жних чинилаца, Спвет патрп-отсних, ратничких и витеш-ких оргЕнизација будно ће пратити ргзвој догсђгја и во-дити бригу о заштити угро-жених националних и држав-них интвреса.” Масариков дан Јуче, 7 марта, се навршило 90 година од рођења ввликог духовног, националног и поли* тичног вођв чешнооловачког нв' рода, Президента Ослободиоца, ТОМАША Г. МАСАРИНА. Че-си и Словаци, ноји живе у ино-звмству, прирвдили оу тога да-на значајна прославе, које обзи-ром на тешке прилине, у који-ма се братсни народ налази, нису имала спољњвг сјаја, али су утолико дубља биле по осе-)iBH>y и по садржини, Ми смо у прошлом броју јавили о свз-чаним академијама у част Ма-сарикову, иојв су се тога дана приредиле у Лондону, Паризу итд., а и чешкословачке ноло-није у нашој земљи, сетиле су се тога дана са дубоким пијв-тетом Оца отаџбина, У протвн-торату, гдв се свим снагама настојц пртиснути нулт Маса-риков, разумљиво је да нзКо кико бити у стању да приреди било накву јачу манифвотвци* ју, али јв вишв него сигурно, да никада, као баш ове година, неНе срца и душе чешнословач-ког народа бити здружене у je-дној јединој великој мисли. по-сввпсној Президвнту Ослободи-оцу, и да нингд иснренија и топлије сузе неИе бити просутв на,? скромним гробом, у селу Лани. Југословекано сонолство, која — сеим заблудама и страхота-ма времена у прнос — чува Масариков спомвн још сзвтлији кего ииада, и са jcuu јачом вв-ром у победу начела прсвда и истине, свтило св такођер тога дана, на једгн или други на-чин великог претставника уз* вишснв словенске и човечанске мисли, витешког борца за сло-боду и неоцењквог пријатељг југословенског нарсда. Глвда-јуНи у Маоарику увви взлина* на, нсји јв riđ свом раду при* псдзо Југославији као и Чвшко« словачкој, југословенско сонол* ство св и осв година нлања н>а-гобим узвишеним идеалима, чу-вејући им верноот за веркозт и и0г.онолебл»!'.во верујући у њнхову пободу. Слава Т. Г, Мгсарину! Kratke nesti iz našeg sokolstva SokotsUo družino Iz Selnice ob Dravi je za praznik sv. Matije povedel na meji k Sv. Duhu hr. Binček. Smučarji Sokoli so že imeli svoj izlet na Kobansko. Tokrat so bili sankarji veseli vožnje po Sturmotf Soteski. Sokolsko društvo Tijesno priredilo je 37 fsbruara u svojim prostorijama tradicionalna t?v. polukori*menu *abavu, koja je i moralno i materijalno uspela iznad svakog ojekivanja. Takoder j« toga dana priredeoo vučenje društvene lutrije. Sokoli Tijesna nastavjče sa prir.edbama i radotn, bez obzira na smetnje. Sokolska župa Sibenilo—Zadnr ostala ja baz dugogodižnjega po-žrtvovanog i agilnog tajnika, br. Josipa Jei«ka, o Ujem sm<> pr?-meštaju u Benkovac vtt javili ukratko. gr. Ježek Pije nikada nikoftie uSinio krivo, već je za vrerne svog sedajngodišnjega bo-ravka u Šibeniku stekao opšte simpatije žbog svoje čestitosti i požt«nja. Njegova najveća i j?di-na krivnja jeste u tome što je Soko. Zato je protuzakonški rnaknut, iako mu kao gtarijem nastavniku pripada mesto u gradu, tim Pre. Sto ima dete za Srednju školu- Brat Ježek otišao je na novu dužpost, gord i ponos.nn što je i on pridoneo jednu žrtvu za velike sokolske i nacionalne ideale, sa ubedenjem u duši, da če pravda ipak pobediti. Također odlazi iz Šibenika i br. Meliš, dugogodižnji župski načelnik i vrstan tehničar, koji mora da seli u Niš, da uzmogne o-sigurati si egzlstenciju. Veliki broj sokolskog članstva, koga je br. MeliŠ tehnički usavršio, kao i ostali sokolski pripadnici, zahva-ijuju bradi Melišu 1 Ježeku na svemu što su učinili za sokolstvo šibeničke župe, želeči im svaki uspeh i zadovoljstvo na novim mestima- Sokolsko društvo u BeloJ СгЦј. priredide 9 februara uobičajenu sokoUku zabavu, sa biranim teh-ni&kim i prošvetnlm programorh. Pripreme za ovu prlredbu izvedene šu svestrano, kako bi uspeh zabave blo što veči u svakom oo-gledu, tim više, Što je prihod sa žafcave namenjen u korist progo-njene brače iz Banovine Hrvat-ske. Sokolsko društvo u Kaknju, priredilo je 3 o. m. selo uz sude-lovanje društvene diletantske Sekcije. Selo je otvoreno predavanjem prosvetsra brata Vinokiča, o sokolstvu, a zat!m su diletan- ti izveli jednu NuSičevu komedl* ju, pa je nastavljeno igrankom. Priredba je imala lep uspeh. * Sokolsko društvo Biograd na Moru priredilo je 29 februara u-spelu polukorlzmenu zabavu. Na programu su bila dva pozorišna komada od B. Nušiča te šaljivi nastup sa pevanjem brače Artiča i Miodraga, koji je veoma dobro izveden, iza toga razvio se je do zore ples. Poseta je bila odlična. Svirala je društvena muzika. Društvo se sad sprema za akademiju, koja če se održati na drugi dai Uskrsa. * Sokolsko društvo Bohln.]st:a Bistrica radi neumorno kroz 7i> tpu. Sokolski dom postao ie ste-cište kulturnoga života celoga mesta. Svi društveni otseci poka-zuju veliku aktivnost Dramski otsek priredio je dve pretstave, a na redu su i druge. Priredjena je i maskirana zabava. Prosvetni odbor organizovao je čitav niz poučnih predavanja. Več na pr-vom predavanju bilo je preko 120 uglednih domačina. Sa preda-vanjima se nastavlja na opštu že-lju članstva i ostalih prijatelja sokolstva. 1 ostali otseci rade sVe aktivnije. PREDAVANJE BR. CEDE MILIČA NA KOLARČEVOM UNIVER-ZITETU Danas, u petak, u 19 časova održače na Kolarčevom Narodnom Univerzitetu predavanje brat Ceda Milič, starešina Sok. župe Mostar. Brat Milič govoriče o kulturnom radu na selu, u Čemu je postigao velike rezultate. Prema tome njegovo predavanje biče nesumnjivo od interesa. : Крста Чукаловиh ca породицом (види фељтон!) СРЕДСКА Једно напредно село у Јужној Србији У подножју Шаре Планнне, на к.еним избразданим огранцима, на ко|и.ча су се негда, у Душа-новој царевини, напасала стада «ваиа, CToie раштркане групице кућа, као будни чувари снегом локривене Ulape. А брза Бистри-ца, што протиче мимо њих, кри-вудајући час лево час десно, ry-бећи се нза непроходних гуду-Pž, благо дотачућн својом левом обалом развалине Светог Архан-ћела, жури да се припоји раа-ничарском Дрииу. На н>ој лежи село Средска, опкол»ено са свију страна горосгасним огранцима Шаре планипе. Ливно плаво не-бо, шарени noiac густе иум?, Систра планинск* вода и лепи изглед овога крај* намами по кога страица, да у овом мирном кра)у иађе себи мдовољстаа. Средскз је географски потпуно одел.ена од већих насеља, те се абог тог* у овоме Kpaiy разаи-1ал и посебан тип л>уди. Посае пасиван крај нагнао |е »редне Сречане да једнога дана баие копач и иотику н пођу у свет re да својом снагом хране своје по-родиие. Америка, АустралиЈа, Канада, РусиЈа, Румунија, Фр:.н цуска познате су Сречанима, као свој роћени крај. Јер, двадесет пет до тридесет година живи се у печалби. Отаи не може позна-тн сина, ceia брата, а невеста му-жа. Како би r* и знала, кад се на недел>у даца по венчању w тује у ту!; свет »а парче хле(51, a Bpaha се можда после триде-сет година, а иожда — можда нпкзда... Средска le у прошлости била и;ижа за национално орегнуће Отуда је у турско доба иазва-ра од Арнаута „Србија вогл>“ што значи пМала Срби]а“. Оца ie чисто српско село, идо ie ре-дак случа) у оаим кра)евима око Призреиа. Сречани еу умели, и под најтежим околностима, да сачува)у caol национзлни поно^, своју веру, саоје обичаје и тра-диаи|е. Жупа се Средачка поно-си својим јунацима из минулих ратова. Ппноси се див |унаком неумрлим Чолак-Антом; својим добровољцима из балканског и светског рата, који су напустили златну зараду и похитали сво|ој браћи у помоЧ, за спас и част отаџбине. Сваки други. или ie рањен, или ie остао на бојишту. За време све1гске кризе вели-ки број печалбара вратио се сво-јим домовима да поново удво-стручи своју снагу за опстанак. Данас, у ослобођеној от:џби-ни, где треба много радити, а поготову на селу, у сваком по-глсду, Сречани се групишу око своје сеоске соколске чеге, која eiUHO дела у националном, про-спегном, пољоприсредном, ви-TcuiKOM и здрарствено- соон/вл-пом погледу, уз припомоћ сво|их интелектуалаца ко)их има, као свештеника, учител>а, суди)а, о-фицира, лекара, инжиљерб и т. Д. Средеку краси велики брвј цр-кава, лепа зграда основне шко-ле и диван задружни дом. У ro-дини 1938 залепршала се сокојг‘ ска застава (а у идућој годиин 1ош више he украсити СредскУ соколски, а можда и здравствени дом), чији је дарод?.вац био брат Јпрдан Љамић. а који ie у нсто време бно и кум заставе. Убеђе-ни смо да he се ове годипе та соколска застава залепршати и на сокрлском дому. Гест овдаш-н»ег свљака, стариа чнка Крсте Чухаловића, у толико пре даје нам наде, да he се та наша за-мисао обистинцти- Сматрам да би било незгодно. j да тај гест остане незапажен и v соколској шгампи, те сам рад ла ra у крагким потезима изне-Сем. - Браћа задругари, заЈедко са 6pahoM соколима, славили су своју задружну славу, Сретење. После сечец»а колача потегло če питав>е о тсме, како he се отац, мати, син и др. одужити својим с^одницима, који су своје жи-взте положили , ia Hiuiy слобо-ду: како he се одужити онима koih су caoie косги расејали no Кумалову и другим бошим no-л>има. Било је разних предлога. али преллог, да н>ихови сродни-ци та њихора инена овековече на та! шго ће п'.ложити извеску суиу човат и покојника уписати за утемел>ач\ д^бро-твора или аеликог аобротвора, наишао )е ца буру одушев^.ец,а. На питац>е, да ли има неког со)и he то ioui сада учинити, ia-вио се старац, деда, Крста Чу- каловиh, и свога поко1ног сина Дрмка-Дцмитрија Чукаловића, у-писао за на/веАег добротвора, на тај иачин, што le одмах на лицу мсста дао суму од 5.000 динара. Овакав гест старца Крсте иза-звао је буру одушев.гења међу присутнима и овај гест деда Кр-Сте остаКе овековечен, као што he и име његоаог сина Димка о-стати овековечено. Убећен сам. да Ке путем деда Крсте поћи пуно н>их, меНу Сре-чанима, а надам će да he се наћи и мећу браћом кбји ово читају. Иаћи he се још некога који he име свога покојника овековечити na тај начин што he ra уписатн за утемељача, добротвора илн највећег добротвора соколске vere у Средској, дајући суму од 500, 1.003 или 5.000 динара. Ако се нађе таквог, окдз ћв шегово име вечцо трајати у„Ма* ло] Србији", а добиће и дллому. Браћа која желе да на oeai на. чцн овековече име свога сродни-кз нека новац пошаљу на чеков-ни рачун број 82-698, Соколска чега Средска, п. Иризрен. ЧоЈ. Танасковпћ учихељ letnica plenuma Uprave Saveza r U subotu i nedelju, 2 i 3 mar- ta, održana je u Beogradu sedni-ca plenuma Uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Na sednici je bilo prisutno čitavo Starešinstvo Saveza i članovi u-Tfave iz unutrašnjosti, tako da £u bili zastupani delegati svih eokolskih župa u Jugoslaviji. Pre sednice održan je sastanak Supskih starešina, sa članovima faveznog starešinstva, koji je fpremio sve što je potrebno ча sednicu plenuma. Sednica je za-počela u subotu. u 4 seta posie podne i trajala je do iza 12 sati u noči, pa je nastavljena u nedelju ujutru, u 9 sati i trajala je do 2 seta posle podne, uz živo interesovanje svih članova, u od-ličnom sokolskom raspoloženja, ч duhu bratstva i ozbiljnog shva-tanja današnjeg položaja, u Rope se naš narod nalazi, kao i ta-dataka koji leže na sokolstvu, t“ u duhu muške trezvenosti i od-lučnostL TOZDRAV BRATA DR. VLADI-MIRA BELAJČIĆA Sednicu je vodio gotovo čitavo vreme prvi zamenik stareSine, Lrat Dr. Vladimir Belajčič, koji je srdačno pozdravio sve prisut-ne i podvukao uverenje, da će rezultati ove sednice, kao i u-vek, biti od koristi za narod i za sokolstvo. NaroČito je pozdravio i Starešinu Sokolske župe Mostar, I brata čedu Miliča, koji je nedav- • no bio predmet zlikovačkog na-padaja, koji je izazvao ogorčenje čitave nacionalne javnosti. Napadaj na brata Miliča, koji pret-Etavlja jedno od najsvetlijih i-mena sokolskog samopregora i rada, sokolstvo je shvatilo kao napadaj na sebe, i u tbme duhu te kazati svoju reč. Držeči uvek više do opatih, nego li do svojih posebnih • interesa, sokolstvo je, u svemu što se za poslednjih nekoliko meseci radilo protiv njega, pokr.zivalo i strpljenje i suz-držljivost, ma da mu je otimana imovina i ugroženi životi njegovih pripadnika. Medutim i suz-držljivost ima svojih granica, pa tko ih prede, može da postane još štetnija od nasrtljivosti. Zato je več krajnje vreme da čitava javnost, zajedno sa sokolstvom, kaže odlučno: „Dosta je!“, i da Stane na kraj dogadajima, koji sramote našu zemlju i koji dovode u pitanje njene osnove. Govor brata Belajčiča bio je popračen burnim odobravanjem, pa je čitava dvorana srdačno pozdravila brata Miliča. Nakon toga je jednodušno prihvačen iz-veštrj o redu Savezne uprave i prešlo se na diskusiju o opštim prilikama u sokolstvu. OPSTE PRILIKE U SOKOLSTVU Prvi je referisao savezni načelnik, brat Ivan Kovcč, koji je ka-7ao, da su i za tehničkl red prilike nepovoljne u Banovini Hr-vatskoj, jer se sokolrkim druit-vima oduzimaju vežbaonice, a žkolskoj omladini se zabranjuje da pohadaju sokolane. Ni u Drav-skoj banovini prilike nisu dobre, Sto je dobrim delom krivnja pro-tivnika sokolstva. Ima medutim jedinica i župa, koje rade odlično, a to treba podvostručiti jer Stojimo na pragu našeg velikog sleta. Pomišljajuči na to, treba da odbscimo sve nesuglasnice i da radimo dvostruldm elanom. Apeluje na prosvetare, da sara-duju sa vežbačima i da ih po-mrgnu. Podnela Je zatlm izveštaj na-le'nlca, sestra Skalarjeva; pa onda savezni prosveter, ргоГ. Miloš Stanojevič, koji je u poje-dlnostima ocrtao obimni rad Pro-evetneg odbora. NaroČito je pod vuk^o nedel*u sHtolrke št"mpe, uspeli kalendara „Sokolska njiva", župne prosvetne tečajeve itd. I?.-vestio je, da je obrazovan Književni otsek, da ce se davati sokolski raporti preko radia, da ie počelo sabiranje materijala za Savezni muze] i ostala NaroČito je podvukao, da trebamo neu-strašivo raditi za misao jugoslo-venskog narodnog jedinstva i za veliku misao slovenske uzajam-nosti. saradnje i jedinstva. Brat M. Sinovad je zagovarao rad sokolskog pozorlšta. Zamenik saveznog starešine, brat arh. Smiljanič, je izneo rezultate rada na Sokolskoj Petrovo] Petolefnicl, koji su srdačno pozdravljeni Istakao je želju, da se rad u tom pogledu ojača, kako bi, do konca Petoletnice, bili «s-punjeni svi zaveti, i kako bi Pe-toletnica značila veliki uspeh za sokolstvo. Prilikom referata zamenika starešine, Dr. M. Gradojeviča o odr-žavanju veza sa mostran;tvom, razvila se debata o saradnji sa bratskim slovenskim narodima, pa je jednodušno podvučeno, da sokolstvo nepokolebljivo ustraje na svom starom slovenskom programu, i da če u svemu podupreti sva plemenita i slobodarska na-stojanja slovenske brače. NAPADAJI NA BRATA C. MILIČA I NA OSTALE SOKOLE Brat Ljuba Maksimovič je pod-neo zatim vrlo iserpan i doku-menttfvani referat narodno-od-branbenog otseka, u kome naro-čito mesto uzimaju napadaji na sokolstvo i odbrana naše brače. Brat Maksimovič je takoder pozdravio brata Miliča i istakao po-trebu, da se narodno-odbrambeni rad sokolstva udvostruči, i da, u-prkos svima protivnicima, sokolstvo nastavi svojim radom, za dobro Kralja i otadžbine. Referat brata Maksimoviča je primljen srdačnim odobravanjem, pa je :a-ključeno, da se objavi za javnost. Tom prilikom je brat Dr. CelaJ-čič podvukao, da sokolski rad na-ilazi na razumevanje kod svih nacionalnih krugova, i da je Sa-vet patriotskih, ratnlčluh I viteških organizacija, u kome ima preko dvadeset udruženja, jednodušno osudio napadaje na sokolstvo, a naročito napadaj na brata Miliča, što je saslušano sa sr-dačnim odobravanjem. Starešina župe Split, Dr. V. Lavš, je saopštio rezoluciju svoje župe, u kojoj se iznose konkretna uputstva, što da sokolstvo u-fini u svoju odbranu i u odbra-nu jugoslovenske misli, pa je te rezolucija uzeta kao baza za di-skusiju i za konačnu rezoluciju. Po tom pitanju govorila su mnoga brača, tretirajuči naročito napadaj na brata M"iих добила уверавања, не само да се соколство неће у његовом раду ничим ометати, него да ће сс и нанс-сене иеправде поправити и отклонити. 2) И поред уперавања и поред упознавања свих меродавних чинилаца, са сваким новим насиљем и ке-правдсм, прогањање соколстса не само да ни]е пре* стало, него су, уз пасивно, а негде и уз активно уче« шће органа вЈгасти, заређала НОВА И ТЕЖА НАСИЈБА НАД ЧЛАНОВИМА СОКОЛСКЕ ПОРОДИЦЕ У ЧИТА-ВОЈ БАНОВИНИ ХРВАТСКОЈ. Пленарна седница ca-слушала ]е са узбуђењем читав нпз случајева, тачно проЕерених и утврђених напада на живот и личну сло» бзду соколских припадника на имовину соколских друштаЕа, чета и по;единаца, а нарочито на соколско домосе. Пленарна седница ставила је у дужност Упра-ви Савеза СКЈ, да сез та насиља и безахоња у наро-читој књизи об^ави и тако с н>има упозна читаву па-триотску јавност. 3) Та безумна прогонства и злочиначки напада?и, недссто>ни једке цивилизогаке средине, пашлп су сео?у кулмииацију у бесприкерном акту јавног иаси-ља и безакоња, ко*е претставља ЗЈ10ЧИНАЧКИ НА-ПАД НА ЖИВОТ СТАРЕШИНЕ СОКОЛСКЕ ШУПЕ MOCTAP, БРАТА ЧЕДУ МИЛИЋА, једног од нај-истакнутијих соколских националних првобораца, ко?и ?е од ранијих аустријских силника био осуђен на смрт и неколико година провео у тамници, да у ослобође-ној и уЗедињеној отаџбини буде нападнут само зато што пропсшеда јединство народа и недељивост Југо-слави^е, и што верно и одано служи народу и сокол« ској мисли. 4) Управа Савеза Сокола K. Ј. износи ова непра« ведна, неоснована и нада сЕе груба насиља и безако-ња пред сву југослоЕенску јавност, не само зато што она погађају соколство и његопе припаднике, него ,1ош више зато, што ОНА ПРУЖАЈУ ЗАБРИЊАВАЈУЋЕ ПРИД1ЕРЕ ОТСУСТВА АУТОРИТЕТА ВЛАСТИ И ЗА-КОНИТОСТИ и откриваЈу дух и расположење чи е снажење претставља ТЕШКУ ОПАСНОСТ ЗА СРЕТАН РАЗВОЈ ДРЖАВЕ. Пленарна седница је са задовољ-стЕом саслушала саопштење, да су ссе патриотске, ратничке и витешке организације, удружене у свомг СаЕету посебном резолуциЈом осудиле ова груба на-снља. ЈугослоЕенско соколстбо налази у овом акту национална солидарности братских организашга, сна-жног моралног потстрека у свом дал>ем раду за Кра-л>а, Карод и Отаџбииу и цени ra, нарочито, као сретап знак даљег ПРИБИРАЊА ИДЦИОНАЛНИХ СНАГА» за тгшка времена којима иде у сусрет читав свет. 5) Пленарна седница Савеза СКЈ сматра sa дун{-иост да, поводом свих ових догађаја свечано об^ави: Aico се напада0?ем на бр. Милића и свии другим наси-љима хоће да подвуче намера, да границс Бановике Хрватске буду и границе делован»а соколства у Југо-славији, СОКОЛСТВО ТУ НАМЕРУ НАЈОДЛУЧНИЈЕ ОДБИЈА и из^ављује, да ће увек наћи снаге и могућ-ности да, под свим околностима своЈу несебичну слу« жбу Краљу, иароду и отаџбиии врши У СВИМА КРА-ЈЕВИЛ1А ĆBOJE ОТАЏБИНЕ. Са том 4Bpctow одлуком Управа Савеза СКЈ шаљс CBHKta ссојнм прогоњении и нападнутим члаковима братски поздрав и поруку, да у одбрани слободе ис-поиедања ссколске мисли и соколског рада стоји са н>ииа раке уз раме солидаоно и непоколебљиво цело-купио духовно уједишено југословеиско соколство. iz slovenskog: sveta јМеЂужупске утакмице у Београду Вратило: f sela. U tom cilju je Savez stu-pio u vezu sa svitna ustanovama i organizacijama koje se zaniiru-ju našim selom, da se tako orga-nizuje „Nacionalni savet za kul-turu sela“, u kome bi se končen-trisao čitav rad na podizanju sela u Jugoslaviji. Povedeni su pregovori sa Srpskim Poljoprlvred-r.im društvom, Savezom zdravstvenih zadruga, Centralnim hi-gijenskim zavodom, Centralom za higljensko Iskoriščavanje voda, Trgovinskem Komorom, Dr-žavnom štamparijom, Narodnom bankom I Seljačklm bukvarom, t3ko da je već došlo do konkretnih rezultata. Sve seoske sokolske jedinice mogu biti kolektivni članovi Srpskog poljoprivrednog društva, uz neznatnu članarinu od 30 dinara godišnje, od čega imaju velike koristi; a o čemu je potanko pisano u prošlom broju „Sokolskog Glasnika". O trošku Centralnog higljen-skog zavoda održavače se teča jžvi za seljake Sokole, a prvi če početi koncem aprila. Priredivaće se higijenske izložbe, širiće se propagandni materijal itd. Sa Za-drugom za lekovito bilje u No-vom Sadu izradiče se zajednički plan o prikupljanju lekovitog bilja kod sokolskih jeđinica. Sa Savezom zdravstvenih zadruga vode se pregovori o saradnji sa njenim seoskim omladinskim o-deljenjima. Sve ove iniciijative Savezne u-prave bile su jednoduSno od> Lrene i pozdravljene, a o radu na selu govorili su R. Grdlč, čeda Milič, Marko Sablič itd. Svi govornici su istakli da baš u tom radu sokolstvo treba da vidi je* dan od glavnih svojih zadataka. [To je naročito pcdvukao i brat dr. V. Belajčič, ističuči da Široki narodni slojev) treba u sokolstvu da vide najboljeg svog prijatelja i veliku narodnu snagu, koja sve svoje sile crpe direktno Iz naj-zdravijih izvora našeg narodnog života, a ti se nalaze na selu. ZAVRŠETAK SEDNICE Prešlo se zatim na čitanje načrta rezolucije, koju je sastavio naročiti odbor i koja je, nakon krače diskusije, prihvačena Jedno-dučno, uz burno odobravanje i klicanje Kralju, Jugoslaviji 1 sokolstvu. Tekst ove rezolucije donosimo, na drugom mestu. Pošto je time dnevni red bio Iscrpljen, brat dr. V. Belajčič se zahvalio svim prisutnima, na pre-danom i bratskom radu, koji je pokazao, da sokolstvo najdublje shvata svoje velike zadatke i o-rbiljnost današnjeg vremena. Ono treba tim putem da nastavi, da zbije svoje redove, da visoko iz-tiigne barjak svoje vere, da prednjači svima ostalima u konstruktivnosti i u odlučnosti, i pobeda mu ne može izostati! Sednica je završena pevaniem „Hej Sloveni!' i klicanjem Kra-1 ju, Jugoslavije 1 sokolstvu. Неш {езин у шиолама у Копушко! Лист „Равноправност доноси: Почетком школске године 1938/39 укинута је настава на словеиачком језику у свима о-сноеним школама у Корушко}. Неки свештеници ипак су мо-гли предавати веротуку на словеначком језику. Сада је свима свештеницима Југословен* ске вародности забрањен ула-зак у основне школе. На тај из-чин је словенски језик сасвим избачен из свих школа у Кору-ВЈкој. Према аустријским зва-ничним подацима 1936/37 годн-не, посећивало је двојезичне школе у Корушкој 10.353 сло-веначкнх ученика. Рачуна се да има свега у Корушкој око 15.000 словсиачке дсце. IZ ČEŠKO-MORAVSKOG PROTEKTORATA Listovi u Protektoratu objav-ljuju da je, zato što nisu dovršeni pripremni radovi, odlučeno da se odloži stvaranje carinske unije Protektorata sa Rajhom, koje je trebalo da započne od 1 aprila. U saopštenju se veli, da je to odlaganje učinjeno „na što je moguče krače vreme". Medu-tim' se u stranim krugovima tvr-di, da je do odlaganja došlo zato, pošto je prezident Haha, u svome memorandumu, dokazeo da carinska unija znači potpunu ekonomsku propast Protektorata, pa mu se sada obečava, da bi odluka mogla biti ukinuta, ako on kroz to vreme, zejedno sa češkom vladom u Protektoratu, preduzme izve«ne korake, koji bi desavuirali rad emigrantskih krugova i ako bi češka javnost pristala da pomogne Nemačku u vodenju rata. „Cesko$lovensky boj', koji izlazi u Parizu, javlja u broju od prvog marta, da je skupina čeških fašista, koja se sastoji od nekoliko propalih pla-čenika, več davno sve pripravila da izvede državni udar, i da je u tome poduprta od poznatog vode sudetskih Nemaca, K. H. Franka. Odlučeno je da se, nakon državnog udara, zatvori prezident Haha i general Elljaš, da se ukine češka policija, da se či-tava policijska vlast poveri Ges-tapu i da se uvedu koncentraci-oni tabori. Da se vidi, kako je unlšteno flnansijsko stanje Protektorata, dosta je navesti činjenicu, da če u godini 1940 pasiva Protektorata iznositi više nego 10 milijardi kruna. Od toga, na redoviti bu-džetski deficit otpada 1 i po milijarda, što če se carinskom uni-jom povečati. Zatim jedna milijarda od toga što se mora iz-jednr.čiti obrtni porez za onim u Rajhu; dve milijarde od poviSe-nja činovničkih plata, i šest milijardi od gubitka na izvozu, i od posledica carinske unije. U stvari to znači potpuni bankrot i krajnje osiromašenje češke narodne privrede. Značajan je i postupak sa državnim dugom češkoslovnčke države, koji je iznosio 52 milijarde Kč., a od čega je, prema ranijem utanačenju, trebalo na Čehe da otpadne COVo, a ostalo da se ra-deli izmedu Sudeta, Slovaka, Madžara i Potkarpntske Rusije. Me-dutim je sada ta stvar izmen lena na štetu Čeha, tako da <:e Protektorat morati da preuzme 80°/» od toga duga. dok če Slo-vaci platlti samo tri milijarde, a na Sudete če otpasti minimalna, Hi možda nlkakva suma. Dalji ekonomski udarac za Protektorat leži u tome, što če Netivi, koji žive u Protektoratu, plačati porez direktno nemačkom Rajhu. Poslednjih desetak dana objav-Ijuju se u praškoj štampi vesti o novčanim kaznama, zbog di-zanja cena, protiv trgovaca u Pragu. Zanimljlvo je, da je sva-koga dana objavljeno po nekoliko takvih kazni, koje se kreču od 25.000 do 60.000 kruna, a po imenima se vidi, da su kažnjenl isključivo češki trgovci. Strani dopisnici Istlču, da je to takoder leda« način oStečivanja češke privrede. ČESI ! S’OVACI U INO-STRANSTVU Če": 1) Стергар Милош, Београд9,1 бода, 2) Мерзликин Димитрије, Бео. град 8,95 бодова, 3) Бела Норберт, Ееоград 8,S3 бодова. Круговч: 1) деле; Стергар и Мерзлихин, оба Београд са 9,9 бодова, 2) Слапар Болеслав, Загреб9,2 бода, 3) Момчиловић Милан, Осијсх 9,2 бода. Прескок преко коња: 1) деле: Мерзликин и Вукићс* сић са 9,7 бодова, 2) Жмиговић, Загреб 9,35 бо« дова, 3) Николш Ратко, Ниш 8,55 бодова. | Проста вежба: 1) Мерзликин Димитрије, Бео-град са 9,7 бодова, 2) Стергар Милош, Београд сз 9,6 бодова, 3) Бела Норберт, Ееоград са 9,5 бодова. Утакмице су у сваком погледу, задовол>иле приређнваче. И. Седлачек Sirarstvo v društvo Sodražica Smučarski odsek našega društva je v zadnjem času razvil veliko delatnost. Vsakoletne društvene smučarske tekme, ki se niso mogle izvršiti vsled snežnih ne« prilik v popolnem obsegu, so le« tos prišlo do polne veljave. Le« tošnja oštra zima je dala dosti prilike, da se je članstvo izpopolnilo v tem lepem športu. Naraščaj in deca sta pokazala mnogo smisla in imeli smo prilike, da vidimo naše najmlajše, kako skačejo na malih skakalnicah, katere so si sami zgradilL Smučarski odsek pod vcidstvom br. Janka Mikoliča je Izvršil tekme sveh oddčlkov. Dne 18. II. t. m. so se vršile tekme mlajše in starejše dece, ter naraščaja. Mlajša deca je tekmovala na 2 in pot km. dolgi progi, ter je kljub težkemu terenu dosegla zadovoljive rezultate. Prvo mesto je dosegel Slavko Lavrič v 21 min. 44 sek. Starejša deca je tekmovala na primerno daljši 5 km. progi, katera je imala kratak ali hud vzpon. Prvo mesto je dosegel Stupica Franc v 23’ 8". Isti dan je startal m. naraščaj na 9 km. dolgi progi v hribovitem terenu. Kot prvi je prevozil progo v lh Г 19” Petek Vido. V nedeljo 25. februarja, so sc izvršile tekme članov. Vsled slabih snežnih razmer je startovalo na progi 6 km. 14 članov. Prvo mesto je dosegel br. Ivan Petrič v 43’ 38”. Sneg je bil južen, ter tudi vožnja v vsakem oziru o* težkočena. Po končani tekmi sc je razvil družabni sestanak članov smuč. odseka pr) br. Miko« liču, ki je potekel v najprisrčnej« šem raspuloženju. Za zakonitost i poredak! Javljaju iz Zagreba da su obustavljeni frankovački li-stovi,„H rvatski narod1' i „Ne-zavisnost", te da je u poslednje vreme došlo do nekoliko eksplozija dinamitom u javnim govornicama i u Okruž-nom sudu u Zagrebu, kod če-ga, srećom, nije bilo nikakvili žrtava. Istovremeno se javlja, da je ukinuta saradnja „Hrvatske zaštite" sa poliči-jom, prilikom patroliranja po Zagrebu. Sve te vesti ne kazuju uz-roke i nisu komentarisane, ali se njihovi uzroci znaju, jednako kao i veza koja po-stoji izmedu njih. Tako se n. pr. znade, da su sa franko-vačke Strane upučene mnoge pretnje, ne samo jugosloven-ski orijentisanim Hrvatima i Srbima, već i najvišim pret-stavnicima HSS, u kojima se, na način najzloglasnijih terorista, govori o smrtnim presudama itd. A sa strane merodavnih faktora u Banovini Hrvatskoj je nesumnjivo utvrdeno, da svi ti atentati stoje u vezi sa ekstremistič-kom propagandom; da su prilikom boravka jednog u-glednog stranog državnika u Zagrebu, sa strane franko-furtimaša padali poklici, upe-reni i protiv Banovine Hrvatske i protiv Jugoslavije; da su izvesni elementi u H. Z. imali vrlo opasne veze sa vodama frankovaca, i još dalje, sa krugovima koji su daleko izvan Banovine Hrvatske. Sve je to nagnalo tamoS* nje odgovorne faktore, da preduzmu potrebne mere, pa se tom prilikom ističe, da se napadaji na integritet države ne smeju tolerirati i da je trebalo već ranije tako po-stupiti. I da su se, umesto harange na konstruktivne Ju-goslovene, koji bi radili za poredak u Banovini Hrvatskoj jednako kao i u ostaloj Jugoslaviji, — upotrebljava-le bar iste mere i protiv ele-menata, čiji rad je očigled-no destruktivan, ne bi sad trebalo posizati za merama, koje mogu da izgledaju odi-ozne, kao što je obustavlja-nje listova, — pošto su ti listov! dobar deo svoga posla, sejanja otrova i mržnje protiv države, već davno i ne-’ smetano obavili. To isto važi i za „Hrvatsku zaStitu". Čak i onda, ako se uzme da u njoj nisu sami frankovci, već da ima zaista ljudi, kojima je do reda i do zaštite, nesumnjivo je dokazano, da na mnogim mestima « njoj glavnu reč vode ti-povi frankovačkog ili boljše-vičkog mentaliteta, ostaoi stare austrijanštine, italijan-Štine itd. Sviina njima je v/še do nereda i do napadaja, псдо h do reda i do zaitlte. Oni izlzavaju navlaš incidente, izazivaju navlaš anarhiju, bore se navlaš i protiv Banovine Hrvatske i protiv Jugoslavije, jer su njihovi ciljevi posve drugi, i oni se dadu postići jedino u neredu i u bratoubilačkoj borbi. Kakav uostalom, red može da zavede ta „Zaštita", kada su „Novosti" (dakle iist, koji pi*e potpuno u duhu sporazuma i koji je več nekoliko puta na-pao sve one, koji šire vesti o progonstvima u Banovini Hrvatskoj!), još u broju od 11 januara, dakle u jeku rada „Zaštite'’, objavile ovakvu sli-ku o javnoj bezbednosti u Zagrebu: „U posljednje vrljeme se doga-djaju cesta drska razbojstva i oti-rr.aiine na ulicama i u kučama. Lisi i jed ovakvih prilika, zavlzdao le u našem gradjanstvu osječaj nesi-gurnosti a to če imati za posljedi-cu i teške privredne štete za naš grad. Ljudi iz pokrajine nat/erat če se u takav strah, da neče uopče dolaziti u Zagreb da ovdje izvrše potrebne narudibe i kupnje, ili da dodju po kojem drugom poslu. Bo-iat če se, da i oni ne bi do živ jeli kakav razbojnički napadaj, osebi-to u noči, dok se kreču gradom ili kad dolaze s kolodvora ili poteze kuči. U samom Zagrebu po-jaiat če se privredni zastoj ješ i Vrne, što če opustjeti u Večer gotovo svi lokali, pa i teatar, kinematografi i druge priredbe, koje se drže u večer, jer se gradjani ne se usuditi da u veče izlaze iz ku-če, smatrajuči dem kao svoje naj-sigurnije boravište.” „Hrvatsku zaštitu“ treba, dakle ,ne samo ukloniti od patroliranja u Zagrebu, več i posve raspustiti, jer je u za-konskoj i demokratskoj zemlji, kakva Banovina Hrvatska hoče da bude, ona i suvišna i štetna; pogotovo kad Banovina ima svoju žandarmeriju, a država svoju vojsku. Me-rodavni faktori u Banovini Hrvatskoj treba do kraja da uvide, da svako popuštanje prema rušilačkim ele.mentima i svako toleriranje nereda i mržnje, može samo da škodi Banovini Hrvatskoj i da je kompromituje. Narod voli zdrav poredak i ume da ga postu je, bili to Hrvati ili Srbi. Napadaji na Sokole ne dolaze nikad iz tih širokih narodnih slojeva; / Sokoli su naj man je stradali od pravih starih Radičevaca, sel jaka. Naprotiv! Napadači su uvek bili poluseoski i poluvaroški razbijači, zelenaši, dangube, bivši frankovci, italijanaši itd., koji jedino i imaju vremena da po ceo dan paradi-raju u HZ, — dok pravi hr-vatski seljak, jednako kao i srpski, svoje vreme upotreb-Ijava da obradi zemlju i da se očuva od nevolje i napasti. To je naš odgovor i „Veče-r/“, i klerikalnoj „Hrv. Stražikoji pokušavaju da napadaj na Čedu Miliča obrnil protiv sokolstva; dok naprotiv „IJrvatski dnevnik“ nije ni jedne reči objavio o čita-voj stvari, osečajuči valj da i sam svu sramotu, što je Banovini Hrvatskoj nanose slični razbijači. „Večer" se buni, što se Savez Sokola „usudio" da hrvatskom banu tiputi protestni telegram, a mi joj poručujemo, da mi nismo ou-gojeni u „mentalitetu pokornosti", kad se ni običnom „hofratu" nije smelo uputiti protestni telegram, več u na-rodnom i demokratskom duhu! 1 baš zato, što visoko ce nimo položaj hrvatskog bana imamo pravo da tražimo od njega, da ta j visoki položaj opravda i učvrsti čuvanjem pravde i poretka! Rad ra selu u sokolske] župi Satjem Prilikom 30-godlSnilcc Sokolske župe Sarajevo, objav-ljujemo iz njenog izveštaja ovaj prikaz njenog rada na selu, na ugled ostalom sokolstvu. Ove godine navršava se i deset godina od obrezovanja prve sokolske Čete u našoj župi. Tom prilikom želimo da ukažemo na ogromne rezultate koje je sokolstvo ove župe postiglo na selu kroz ovaj decenij svoga rada. Mi sa zadovoljstvom možemo kon-statovati da je taj rad naših četa stavio našu župu u prvi red sokolskog pregalaštva na selu •Jedan pogled na te deset godiš-nje napore dao bi divnu sliku kul turnog i nacionalnog pregalaštva koji bi mogao i po odušev-ljenju i po metodi da posluži kao uzor svakom radu na podizanja sela. Sokolske čete sarajevske župe donosile su svojoj župi uspehe i na području telesnog vežbanja i na polju kulturnog, ekonom-skog i higijenskog podizanja sela. Naš veliki slet 1934 godine imao je u našim četama jednog od glavnih faktora uspeha; sve naše manifestacije, bilo župske, bilo društvene, imale su u učešču četa največi brojni i moralni uspeh. Na svima našim sletovima poslednjih deset godina naše sokolske čete su se i brojem najbolje odazvale i svojim vežbama pobrale najviše uspeha. U kultur-noj, ekonomsko) i higijensko; propagandi sokolske čete župe Sarajevo postigle su rezultate koji su sokolstvo naše župe stavili u tom radu medu 2—3 prve župe našega Saveza. Naš socljalnl rad na selu naročito je zabilje-žen teške 1931 godine, kada su sokolske čete pomognute od svoje župe bile ne samo glavni faktori snabdevanja našega sela ljudskom i stočnom hranom, nego i jedina uteha seoskom narodu u onim zlim vremenima. Moramo da ukažemo na činjenicu, da velike unutrašnje krize koje su pogadaie sokolstvo najmanje su pokolebale sokolstvo na selu naše župe. To se može tačno videti i iz statističkog broja naših jcdinica na selu. Broj naših četa čitav niz prošlih godina kretao se oko 50 i tako držao na jednom stalnom nivou. Ovo treba zabla-godariti velikoj opreznosti i iz-držljivosti sa kojom su u našoj župi osnivane sokolske čete koje su u odnosu na društva uvek otprilike u omeru 2:1. Iz tih razloga su se čete mogle i bolje nadzirati i u teškim Časovima zadržati u dobrom stanju. Prvi decenij naše župe prote-kao je u borbama za slobodu u kojem su sokolski prvoborci ove Župe dali svoj častan doprinos i našoj župi stvorih častan glas I tradiciju. Drugi decenij bio je decenij pribiranja i prikupljanja posle strašne katastrofe; treči decenij bio je decenij izgradlva-nja i nove sokolske misije. U tre-čem decenlju sokolstvo na selu je odigralo svoju ulogu i jednako kao naši prvoborci pre rata do-prinelo je mnogo ugledu i svet-lom imenu naše župe. Na današnjoj skupštini mi to .elimo naročito da naglasimo i istaknemo kako bi nam uspesi pr* vog decenija bili podstrek da novim snagama pregnemo oko nacionalnog budenja, kulturnog i ekonomskog podizanja sela, jer čemo takvim radom najbolje Izvršiti svoju sokolsku misiju u sadašnjosti i stvoriti najtvrdi temelj napretku čitavog našeg naroda i naše lepe otadžbine Jugoslavije! Skupščina župe ICarlovac 25 februara održana je deseta godišnja skupština župe Karlo-vac. Bilo je prisutno preko 130 delegata sa teritorije čitave župe. Prije skupštine održani su zbo-rovi prosvjetara i načelnika na kojima su doneseni važni zaključek Na početku skupštine odaslani su pozdravni telegrami Nj. Vel. Kralju kao starešini Saveza, uz oduševljeno klicanje svih prisut-nih delegata. Poslan je zatim Sa-vezu protestni telegram u kojem se osuduje napadaj na brata Čedu Miliča. i Marko Sablič, starešina župe Starješina župe, prof. Marko Sablič u svome govoru istakao je teške prilike pod kojima danas radi sokolstvo u Banovini Hrvatskoj. Bilo je 1 teških, fizičkih nabada ja na naše članove, koji su usprkos svega toga ostali vjerni sokolskoj i jugoslovenskoj ideji. Istaknuo je da smo mi Sokoli pozvani da baš danas budemo prvi medu prvima, koji če za dobro naroda. Kralja i domovine položiti sve. Ove godine održati če se u Karlovcu župski slet. Taj če slet biti manifestacija sokolske misli u ovim krajevima, gdje je ono najviše izloženo napada-jima. Mi čemo složno i muški na-stupiti, jer se na muci poznaju junači. Prosvjetar župe br. prof. Mi- lan Radeka u svom govoru o na-rodno-odbrambenom radu ukazao je na štetan uticaj strane propagande i podvukao potrebu da je sokolstvo, kao organizacija sa največim brojem članova, svom svojom snagom suzbije. Zatim je naglasio da naša župa več odr-žava svake nedjelje narodno-obrambeni - prosvjetno • tehnički teČ3j kojeg polazi preko 80 bra-če i sestara iz svih jedinica župe. Iz izvještaja ostalih funkcione-ra vide se pojedinosti našega rada. Vide se uspjesi u tehnič-kom i prosvjetnom radu. Gotovo sve jedinice održale su javne vježbe. Održan je veliki broj predavanja, govora pred vrstora i dejnih škola. 2upa je učestvova-la sa velikim brojem članova na sletovima u Sofiji, Zagrebu i Su-saku. Ove godine podignut je i otvoren lijepi dom napredne se* oske čete Tušilovič. Zupa izdaje svoj list „Čuvajmo Jugoslavlju" koji se odlikuje po izvršnim član-cima i raznolikosti materijala. U ime Saveza i župe Zagreb govorio je br. dr. Oton Gavran* čič, koji je u svom govoru istakao jakost i nepokolebljivost ju* goslovenske ideje u sokolskim ie* dovima koja se sad tek i afirmirala u ovim teškim danima po slovenstvo i po sokolstvo. Prije biranja nove uprave go* vorio je br. Mrvoš iz Gomirja i predložio da i u idučoj godinl ostane današnja uprava na čelu sa br. prof. Markom Sabličem. Skupština taj predlog prihvača. Br. Nikola Mateša iz Karlovca predložio je da se u svim jedini-cama i u samoj župi ustanovi po* seban fond za pomaganje one brače i sestara koji su ostali bez mjesta i kruha, radi svoje oda-nosti i nepokolebljivosti prama ju* goslovenskoj i sokolskoj ideji. Skupština prijedlog prima, a so* cijalni odsjek župe izradiče pravilnik za rad. Starješina br. Marko Sablič zaključuje skupštinu podvlačečl da je ovo bila najposječenija skupština župe u posljednjih deset gedina. Skupštini je prvi puta prjsustvovala glazba karlovačkog sokolskog društva, koja je otsvi-rala „Oj Sloveni". Popodne su delegati prisustvo* vali naraštajrkom sijelu matičnog društva, tia kojem su naraštajci ubrali oduševljeni pljesak izved* bom Nušičevog „Analfabete*. B. F. j. ГЛАСОВИ ШТАМПЕ Сплитски „Народни лист" об- јзвљује чланак о прибирању ју-гослозенске омладипе у крилу соколстса, па каже: „Добар дио соколства и со-колских друштава попуљеП је упраао омладииом. Ваљда сад у опим приликама нико uche, а и не може да доведе у питање дубо-ко инти/чно, па ни борСено ly-гословенско национално 'увере-ље те оиладиие. Нико код те о-младиие у соколству више ие мо-же да тражи или прчписује nege егочстичке циљесе, ноијук-турне мотиве, јср су сви ти ис-кључсни. Сасремепо чланство у соколству може да доиесе жрт-се, npcrapaiua, губитке ua мате-рпјалшш прсбпцима и ништа друго. Омладниа није напустла соколске рсдове. Дакле се омла-дина одлучила на борбе и иа жртве за своје југословеиско о-свједочење.” Чланак вели даље да југосло-венство све мсн>е тражи парти-занство, а све внше значи идео-лошју, програ.ч и националну веру. Омлалина, која је идеали-стична, почише да се првбире и окупља, баш у соколству, и она ће брзо прогивориги. „Соаким даном што идемо да-ље, та he смладпнска ријеч бити jacunja, а чза ријечи he ce поја-бхти и акција. Ми је очекујемо с математичксм сигурношћу, јер уз државу Југославију мора да буде и југослосенска опладина." * Љубљанска „Соколска вол>а“, поводом смрти Љубе Давидови-ha, објављује на уводном месту говор, што ra je Давидовић као министар просвете, одржао на великом Соколском збору у Но-> вом Саду, на Видовдан године 1919. У том говору је Давидовић изричкто нагласио, да се циљевн соколства покривају са општим, „Соколи су подчгли народпу спсст и живо су радили за осло-бођсње нашег народа, доказав-ши да пеиа слободе без жртава и без проливања крви. Соколи су миого учииили за наше yl&-дпњсње, за величииу и славу name државе, и зато нека им је част и слава! У Соколима видим пспрелидио кретање напред tr мчло ми ie што ca Југословеии-ua видим браћу Чехосдоваке и Русе. Морамо настојати да оку-nusio Btfiue браће, да се читав na. род пађс у соколшш иедовнма!" Gcdišnfe skupštine naših j e dim ca r Sokolsko društvo Ohrid, odr-ž-ilo je. godišnju skupštinu pred trojnim članstvom, koje je po-z-dravio toplim rečima starešina br. B. Vešovič, podvlačeći prošlo-£odišnji uspešni rad društva i »pelujuči da sa tim radom nasta-ve u ovoj godini, kada je itekako Totrebno, da kroz sokolstvo slu žimo celini. lako društvo još ne-tna dom, tehnički rad je bio na višini, Sto se najbolje vidi po re-rultatima postignutim na župskim utakmicama u Skoplju, kao i po ostalim priredbama Društvo je najaktivnije uzelo učešča na proslavi 550 godišnjice Kosovske tragedije, a učestvovalo je i na sletu u Sofiji. * 1 Sokolska četa Ilidža održalo je godišnju skupštinu, koju je otvo-rio dugogodišnji zaslužni stare-žina, br. Andrije Vukomanovič. Iz podnetih izveštaja vidi se da je rad čete bio aktivan, uprkos raznim preprekama. U novu upra-vu birani su I. Orlovič, J. Bosilj-čič, V. Milojevič, Petar Stajić, G. Eojanič, V. Kravčenko i dr. Dosedanji starešina br. Vukomanovič, izabran je za počasnog starešinu. i * 1 Sokolsko društvo d Komlži o- 'držalo je 25 februara godišnju skupštinu, koju je otvorio starešina Borčič Paval, u prisustvu brače dr. Vjekoslava Lavša, žup-skog starešine i brata Zvonka Barišiča, župskog načelnika, te brojnog članstva. Brača, Lavš i Barišič održali su lepe govore, u kojima su istakli rad i progon-stvo brače od političkih protiv-r.ika. Rad u prošloj godini je bio onemogučen, a navlastito tehnički, pošto nam je dva puta bila paljena imovina. Izabrana je nova uprava, na čelu sa Borčič Pavlom. Novi sta rešina održao je lep govor, u kome je pozvao braču da složnim radom čuvaju ono što lmam>. Uz klicanje jugoslovensklm svetinjama završena je skupština, ko-ja je još jednom dala dokaza visoke svesti i nacionalnog ponosa Komiže. * ' Sokolsko društvo u Cavtatu održalo je godišnju skupštinu u prisustvu velikog broja članstva i nacionalnog gradanstva, koje je sa pažnjom saslušalo govore i izveštaje brače funkcionera, proprativši ih manifestacijama r.a soktJlske ideale, kao i jednoduš-nom osudom elemenata, koji orne-taju sokolski rad raznim napada-jima i klevetama. Sa gnušan.iem je odbijeria tendenciozna kleveta „Obzorbvog" dopisnika, da je Sokolsko društvo u Cavtatu ko-munističko. Birana je nova u-prava na čelu sa br. Vlatkom Miljanom, koja če nastaviti ra dom bez obzira na smetnje. Sokolsko društvo и Smederevsko] Palanci održalo je godišnju skupštinu, na kojoj je glavna pažnja bila posvečena dovršenjn društvenog doma, koji je podig-nut na najlepšem mestu varoši, kao reprezentativna gradevina Smederevske Palanke 1 okolice u punom smislu reči. Pored vež-baonice i drugih prostorija, u domu je izgradena ogromna sala, koja če modi primiti oko 5.000 oseba, a služiče za priredbe swh nacionalnih društava. Dom je za-počet pre nekoliko g&dlna, a ko-načno dovršenje iziskuje mnogo materijalnih žrtava. Nova uprava sa br. Dr. Milivojem Vasičem, le-karem, na čelu, učiniče sve, da do dovršenja doma čim pre dode. Sokolsko društvo Ćuprlja odr- ialo je godišnju skupštinu, koja je bila posečena od brojnog članstva. R4d društva bio ie uspe-Saa u rmnuloj godini u svima ! pravclma. U novu upravu izabra-ni su brača D. Jankovič, N. Ni-nič, T. Stošič, Josip Usmijani i dr. * Sokolsko društvo u Ruml održalo je godišnju skupštinu, kojoj je prisustvovao kao delegat 2upe Beograd, br. Momlr Sino-bad. pohvalivši uspešan rad nunskih Sokola, Ističuči, da župa u-braja njihov rad, napose div-ni sokolski dom, medu najlepše rezultate prošlogodišnjeg rada u sokolskim jedinicama, ponoseći se sa Sokolima Rume i zahvaljuju-či svima, koji su bilo čime po-mogli, da se ovaj tvrdi grad dovrši. Za starešinu ie ponovo bi-ran br. Dr. P. Jovič. * Sokolsko društvo u Kraljeviči održalo je trideset i prvu godišnju skupštinu, u prisustvu lepog broja članstva i delegata župe Sušak—Rijeka, br. Kraljete, koji ie toplim rečima pozdravio pri-sutne, ističuči njihovu neodstup-nost od sokolskih ideala, uprkos progonima. Iz primljenih izveštaja vidi se uspešan rad društva u svima pravcima, koji, istina, ni-je mogao da bude onakav kakav se željelo, zbog poznatih prilika, ali je pokazana neslomiva volja, da se sa tim radom nastavi do pobede. Zaključeno je da se kupi jedna zgrada, koja če biti preure-dena za sokolski dom. Sa skupštine pozdravljen je i br. Gangl, kao i Kolo jugoslovenskih sesta-ra iz Ljubljane, koje je društvu ustupilo prostorije za vežbu. I-zabrana je nova uprava na čelu sa br. N. Moderčinom, starešinom. * Sokolsko društvo Treblnje o- držalo je godišnju skupštinu ‘25 februara. Iscrpni izveštaji o plo-donosnom radu u protekloj godini primljeni su bez komentara i izabrana je nova uprava, na čelu sa br. Vladom Popovičem. Na predlog br. Popoviča, skupština je jedncglasno donela zaključak, da sokolski dom, koji če se dovršiti u ovoj godini,, nosi ime na-šeg velikog i uvaženog pesnika i rodoljuba, Jovana Dučiča, amba-sadora u Bukureštu i počasnog starešine trebinjskog sokolskog društva. Na koncu se govorilo o raznim aktuelnim problemima, kao i o akciji da se stvarno po-mogne i podigne naše selo. O ovoj svojej odlud društvo je izvestilo br. Jovana Dučiča, na što je primilo sledeči telegrafski odgovor iz Bukurešta: „Najljepše bla-godarim milim zemljacima za po-čast, koju ste mi saopštili Vašim telegramom, nadajučl se da ču samo svojim ukupnim naporima rodoljuba nekad postiči uvierenje da zaslu^ujem toliku bratsku liubav”. Napcminjemo, da če dom biti iedna vrlo lepa gradevjna. U niemu če biti, pored ostaloga, smeštena 1 biblioteka, koia če pretstavljati ne-procenlivu vrednost, kake za društvo tako 1 za mesto, 1е „Јадранске стра-же" и уништавање љубави за Hame море. Šaljile pretp'afu za „Sokolski Glasnik"! ПОЗДРДВИ САВЕЗУ С0К0ЛД K. 1 ca годишњих скупштина друштвених јединица (Наставак) Соколско друштво Кл.уч: При-падници Соколског друштва У Кључу са своје редовне годишње скупштине моле братски Салез да буде тумач њихове непоко-леблхиве вјерности и одпности према врховном Старјешини Њ. В Краљу Петру Другом! — Старјешина Мвнкијевић. * Соколска чета Горња Слатина: Са своје приредбе поздрављамо свога узвишенога Старешину Њ. В Крал>а Петра Другог, и кли-чемо: Здраво! — Чета Горњг Слатина, друшгво Босански Ша-мац. * Соколско друштво Прчан.: Са глсвне годишње скупздтине по-здрављамо братски Савез вјерни и одани соколској мисли. — Со-колско друштво Прчањ. * БугоЈно: Братски соколски по-здрав! — Недељко Праљак. * Соколско друштво Макарска: Са годшиње скупштине Сокол-ског друштва Макарска, шаљемо братском Савезу своје поздраве, ca молбом, да буде тумач наше еерности и оданости пред вр-ховним Старешином Сокола Кра-л-евине Југослав:;је, Њ. В. Кра-ibtu Петром Другим. Здраво! — Соколско друштво Макарска. * Соколска чета Братишковпи, жупа Шибеник—Задар: Соколи сељаци вјерни соколским идеа-лима, поздрављају братски Са-вез са главне годишње скупшти-не и моле ra да буде на Најви-шем мјесту тумач наше непоко-лебл.иве оданости Краљу Петру и Југославији! Живио Краљ Пе-тар 111 — Живила Југославија! — Соколи чете Братишковци. * Соколско друштво Цавтат'. Савезу Сокола K. Ј. за канцела- рију Њ. В. Краља. — Читав на-ционални Цавтат окупљен на главној скуиштини Соколског друштва, упућује свом милом Владару изразе дубоке вјерно-сти, љубави и оданости, увјера-вајући свога Старешину и за-штитника, да ћемо од сада као и до сада непоколебљиво устра-јати на путу великог витешког Му Оца, неумрлог Александра [ Првог, не жалећи у раду за до-бро Краља и Отаџбине ни најве-ћих жртава, na ни властите сво-је животе. —Живио КраљГЗдра-во! — Соколско друшгво Цав-тат. * Соколско друштво Цавтат: Са евоје главне скупштине Соколи национално дубоко свјесног Цав-тата, шаљу братском савезу пу-не гаранције вјерности сокол* ској идеологији, изражујући му пуно повјерење, увјеравајући да he и у овим болесним времени-ма сви наши напори и сва стрем-љења бити усредсређена у ра* ду за добро Краља, народа и миле Југославије. Здраво! — Соколско друштво Цавтат. * Соколско друштво ЂеновићЈ Са главне скупштине Соколског друштва Ђеновић, братски поз-драв здраво! — Соколско дру-штво Ђеновић. * Соколско друштво Коиижа: Са своје годишње скупштинв свеукупно чланство вјерно и о* дано свом Првом СтарешиВи, чувару државног и народног је* динства, ша.г>е соколске поздра-ве: Живио Крал. Петар Други! — Сокол Комижа. * Соколсно друштво Загрвв I: Са данашше годншњв скупштина срдачно поздрављамо братски Cv вез и молимо да подастрете Њ. В. Краљу и Краљевском Дому, изразе наше непоколебљивв ода-ности и вериосги. Здраво! —- Со-ко I, Загреб. „Мере поедострсжности v Коо шкоГ Лист „Равноправност" доноси: О југословенским интелектуал-цима и другим јавним радници-ма у Корушк;оЈ, У данашњем не-, мачком Рајху који су после из-! бијања рата притворени из раз-лога предострожности, стижу I породицама све подробнија оба-ј вештења. Радо Вутеј, новинар и управник „Корушог Словен-[ца‘‘ депортиран је за пет годи-на и налази се у Вајмару. (Ли-1 стом упра?ља Јошко Зупанц). ' Фр. Ајхолцер, пензионирани у-читељ, налази се у Дахау, где се налазе у концвнтрацкоцим лого-pHfia и многи Чеси. Затим су одв?деии у Дахау: пол>опривред-' ччк Грцл, из Воубра, осуђен на пет година депортаццје; пољо-!привредчик Полде Черниц из I Либуча; и пол>опривредник Ши-! ме Мартнн.ак из Ст. Ја«оба у Родеу, изгледа да је исто тако депертиран у Дзхау. У околини Плиберка пре Бо-жића ухапшени су нољопри-Вредници Млинар Аугуст, Печ-ник Штефаи, Брицман Фра^Ц-Пол>опрцвредник Талер, из око-лине Шкоцјана, ухапшен је и одведен у Целовец, али je notne четири дана пуштен на сло-‘боду. Goiišnja skupština Sok. župe Celje Sokolska župa Celje održala je godišnju skupštinu u prisus* tvu delegata skoro sviju jedinica. Starešina br. Jože 8mertnlk o* tvorio je skupštinu lepim patriotskim govorom, podvlačeči znižaj sokolskog rada u današnjim vremenima i apelujuči na jedini-ce, da što više i čvrjče povežu sokolske vrste u predanom radu za Kralja i Otadžbinu. u ovirn sudbonosnim daniipa. Iz izveštaja funkcionera vidljiv je i uspešan rad u svim pravcjipa, napose u socijalnom i u nijrodno — odbrambenom. Tehnjčju rad u svima jedinicama rajvjjao se uspešno. Broj društava i?nosi 51 l 6 četa. 2цра je kupjla zei^ljištc u Lokama Hod Mozirja, za tabo-rovanje sokplske omlijdine, o čemu smo pisali u „SpKolskom Gl?sniku“. Župa če proslaviti trl-desetgodJšnJIcu opstanjca j^bi-larnim medt|žup?Uihi slctom, na konie če učestvovati soKoli iz či-tave Slovenije. I društvo Celje* Matica slavi o ve godine pedeset godišnjicu, a takoder 1 društvo u Zagorju. Izabrana je nq>va uprava na čelu sa dosadašnjim zaslužnim starešinom br. J. SmertnI-kom, zamenikom starešine Save-za Sokola K. J., naHon čega je skupština zaključena uz pevanje „Oj Sloveni...“ Kako ^Zašli £ULUM HRV. ZAŠTITE U OKOLICI ZAGREBA U samoj okolini Zagreba izvodi »iHrvatsba zsštita" takve zulume, da je postala strah i trepet .‘i-tavog stanovništva, ne samo onog I^oje je jugoslovenski orijentisano, nego i samih pristalica HSS. ako tu prijatelji reda i konstruktivnosti. Tako su na primer 7 februara članovi Žaštite iz Ruščice, u op-Žtini Sesvete, blizu Zagreb a, rucali na Stjepana Martineca, lanili 'ga na vratu i naterali da Го največoj studeni skoči u Savu i da je prepliva, dok su mu kuču folupali kamenjem. Pet dana do-cnij.e pucali su na Vladimira vara i naterali ga da napusti za-l up ribolova na Savi, ma da je imao ugovor još za 7 godina. Dva dana posle toga došli su četiri člana Zaštite, iz Glavnice, pod vodstvom Tome PluŠčeca, u stan Janka Pluščeca i protuzakonito zatražili, da pregledaju knjige Zemljišne zajednice. Kada funk-cioner te zajednice, Blaž Čežmek, nije na to pristao, Tomo Pluščec je ispalio na njega metak iz puš-!:e i telko ga ranio u ruku i u nogu. 22 febru3ra došla je ZaStita iz Oborova, u selo Černec, opštine Dugo Selo 'i šilom odvukla selja-I e Lovriš Matu, Bocina Josipa i Marič Stjepana, izvan sela u ,u-nu, pa ih na mrtvo izprebijala. Zanimljivo je, da je od ove trojice jedi.no Lovriš jugoslovensiti orijentisan, dok su ostala dve pri-stalice HSS, ali su kažnjeni, što neče da bojkotuju Lovriša. ZaJ-titnici su, 26 i 28 februara, od-neli šilom iz Zemljišne zajednice Sssvetski Kraljevac, drvo, koje rripada Zajednici i uzeli ga z a sebe. Msdutim se najorganizovanija hajka vodi protiv Dure Broza, jz Dtibovca, uglednog gospodara i rodoljuba, koji je bio funkcio-ner Sokolske čete Sesvetski Kraljevac, sve dok četa nije bila prisiljena da likvidira. 20 februara došla je četa Zaštite od 1! lica, medu kojima se nalazio opštin-ski blagajnik Josip Budak, op--tinski redar Blaž Kušekovjč, za-tim Nikola Kušekovič itd., u II sati noču, u kuču Dure Broza, tražeči od njega spiskove „Mlade Jucrt3sJavtje“; kofe nisu našli, jer °n nije ni bio član toga društva. Več ranije su mu posekli vinograd, porušili mu plot i oštetili t.utfu. *— 1 marta navalili su po-novo članovi Zaštite na kuču Dure Droza koji se na vreme sklo-nio,- a zatim su pretražill kuče sve njegove rodbine. Kad su ga otkrili, u kiiči Franje Frančevi-ča, šilom su ga izvukli, lancem ga vezali uz plot i najgore ga zlo-stiv-tjali. Zanimljivo je d a zaštltnicl, izvo-deči svoje zulume, kliču naizme-nično Paveliču, Budaku, Stalji-nu, itd., te da se svojim žrtvama urugujuj govoreči im: „Idite, pa se žalite hrvatskom banu!" Ujed-no šire najdestruktivni.ie veiti i r*ropoveda.iu, da če se ubrzo od*i-zeti sva imanja, te da če ZaStit nici biti jedini gospodari u Mrva tsko j. SLUČAJ SA DELJENJEM POT-TORA VOJNIM OBVEZNICIM A U nedavno izašlom broju „So-kolskog Glasnika" nalazila se notica o nepravilnoj podeli- potpora vojnim obveznicima u opštinl Bi-Ograd, selo Filip jakov. Takvih nepravilnosti ima u svakom na-žem mestu, gde ima članova Sokola. i Brat Torlč Joso, Ivin, je član sokolske čete u Vrfradi (društvo Eingrad). Hranitelj je obitelji sa ihsforo ncjakc dece, a )ed!nl si-fruran prihod iznašao je dvesta tiinnra mesečno, za raznašanje pošte. Po imovinskom stanju >e jedan od najsiromašniiih seljana, pn ip-ik nije d^bio r>4fkve not-pote, ialto su mnogi, od njcgi ta“ „štiti“... daleko imučniji dobili. žalio se .te i Okružnom sudu u Šibeniku, ali zaludu. Od prvog februara oduzeto mu je raznašanje pošte, tako da sad nema ni onih dve-sta dinara mesečne plate. U interesu je države da se stane na kraj ovim očitim neprav-dama. Zar nije ironija da oni koji su bili potsticači nereda do-bivaju potpore, a oni na koje se potpuno može osloniti odbrana države, moraju da gladuju? I. M. ZULUM »ZAŠTITAŠA« U TKONU JavIJaju nam iz TUona, blizu Biograda na moru, da $u nedavno nepoznata lica srasekla sve vočke na imariju Zaloviča paška, tajnika tamošnje sokolske čete. Več ranije je bratu Zaloviču bio podmetnut požar u kuči, te je, nakon 14 godina lugarsice službe, otpušten i bačen na ulicu, zajedno sa nejakom decom-* 3 marta, u 9 sati uveSer naipalo ie oko 30 zaštitn ka na kuču brata Ante Smoljana, člana agilne Sok. čete u Tkonu. Napad je izvršen kamenjem i trajao je skoro čitav sat. Materijalna šteta je velika. Skoro sve cigle na krovu su po-razbijane a na nek:m mestima ošteceno je i potkrovlje. Sve što je nadeno u dvorištu pred kučom takoder je uništeno. Napadači su pri tom vikali protiv sokolstva i s\ega što jednom gradaninu Jugoslavije treba da je sveto, preteči sa novim napadima. Iza toga su ti tobožnji „čuvari reda i mira", sa velikim slavljem prepilalj koplje jugoslc enskog barjaka, i odneli ga. Napadači su poznati, ali ko im Sta može? ODUZIMANJE DOMA U ROVAŠU ' Sokolsko društvo u Lovašu; župa Osijek, muči muku oko povratka svog doma, koga su mu oduzeli protivnički elementi na nepravedan način. Sokoli su u-ložili tužbu sudu i žalbu Banskoj vlasti zbog ove otimačine. Banovina je stvar ispitala i donela re-šenje da se Sokoli zakonski naleze u posedu doma, ali protiv-nici nisu dom hteli vratitl, pa je društvo predalo tužbu sudu. Več je raspisano devet ročišta, ali stvar se neprestano razvlači. lako protivnici misle da ovim oteža-njem „zamore“ našu braču sa namerom, da Sokoli odustanu od svojih prava, oni če nastaviti borbu, dok im se ne vrati ono što je njihovo. KAŽNJAVANJE SOKOLA Javljaju iz Slavonskog Broda, Pietstojništvo policije kaznilo je sa po 500 dinara novčane knzne načelnika sokolskcg društva Dra-gutina Dekvala i načelniku, Ivku Kikenec. U obrailoženiu se krje di su kažnjeni „ibog žirenja la?, p.lh vesti o prilikama u Banovini Hrvatskoj”. Znati, da bi Sokoli u Banovin! Hrvatskoi, i onda kada im otmu dnm Hi ih napadnu lično, morali da kržu da to nije tečno, ako neče da budu povrh svega i — kažnjeni! ŠIKANIRANJE SOKOLSKIH ČETA Pišu nam Iz Medka, župa Sušak —-Rljeka: U nizu napadaja na sokolstvo u Banovini Hrvatskoj, nije ostala poštedenom ni naša četa. Ovih dana priredili smo si-ielo sa Igrankom. na koje Je do-šao veliki broj publike, ali .ie pred sokolanom žandarmerl.l'ka patrola zaustavljala sve koji su dolazili. pretresajuči im džepove. Brat starešina naše čete, koji je jedan od najuglednljlh ljudi u mje»tu. prosvjedovao je nrotlv ovog, ah bez uspjeha. Gosti i na- Блзготворан утица] сокслства Примамо из Госпођинаца: Ра-није, док није било основано Соколско друштво у нашем месту, младеж је живела свака-квим животом. Иако преморени од дневнога посла, многи су губили ноћи и слободно време у нездравим каванским просто-ријама, бацајуНи тешко зарађе-ни новац за вино и карте, а че-сто се и крварећи у свађи, било ради чега. Али после оснутка Сокола, наша омладина је као препорођена Наше село цочело је да напредује и цвета у сва-ком погледу. Ми смо захвални онима, који су нас упозиали са узвишеним соколским идеалима и радом, у коме јачамо н тело и душу. Данас смо захвални со* колству кроз кога сио упознали праву животну радост и преко којега упознајемо браћу из свих крајева отажбине. Нашу радост и захвалност напосе деле нашн најмлађи. Желимо, да и остала браћа широм иаше домовине о-сете и изразе ову радост. Здра-во! Стеван Видић Sirrt irednog rodoljuba' Nedavno je premlnuo u Splitu Srečko Rožič, marljiv obrtnik, čestit čovek i redak rodoljub. Mnogo je radio u Vatrogasnom društvu, ali se Čitava starija splitska generacija seča Srečka Rožiča, kao vatrenog jugosloven-skog nacionaliste, koji je poku-šao da prebegne u Srbiju, kao dobfovoljac; koji je zbog toga bio hapšen i zlostavljen, i koji je uvek bio spreman da ponese odgovornost i za druge, pa je bio odgovorni urednik revoluci-onarnog omladinskog „Ujedin>-nja“, neprestano gonjen od policije zbog toga. Zanimljivo je, medutim, da su splitski listovi prilikom njegove smrti sve ovo prečutali. Izgleda, dakle, da .‘i listovi smatraju sramotom borbu Hrvata protiv Austrougarske monarhije; Što je i razumljivo kada se zna, da tamo često odlučuju ljudi, protiv kojih se Srečko Rožič, kao protiv Itali.ianaša Hi Austrijanaca, odlučno borio. ŠALJITE NAM FOTOGRAFIJE! Mole se br. župe da šalju Sa-vezu što više fotografija o radu iz področja Sokolske Petrove Petoljetke. Nama je to potrebno iz dva razloga: prvo zato što moramo več sada polako pribi-rati materijal za izložbu Petrove Petoljetke. S druge Strane, te fotografije su nam potrebne u vezi sa novom organizacljorn proprgande Saveza SKJ. Novln-ska propaganda, keko je sad nameravamo vršiti, ne može se ni zamisliti bez odgovarajučih fotografskih snimaka. Stoga još jednom molimo br. Župe da nam šalju naročlto Interesantne fotografije iz sokolskog života: sokoli na vežbi,*naroČito u odbrani-benom radu (sa maskama, soko-lice u samaričanrkim tečajevima, strelci sa pu-kama, smučari u patroli, velosipedistl na vežbl i sl.), seljačke sokolske grupe, sokolski domovi, zadužbine, česme, putevi itd. Treba, pored toga, več sada početi sa fotografskim snlmanjem svih objekata izrade-nlh u SPP, kao i onih koji *u Izgradenih pre SPP, a nisu dosad valjano fotografski snimani. Uza svaku fotografiju treba dodati u kratko tačan opis fotografije. ši članovi bili sa revoltlfani ovak-vim postupkom. Cetrnaest osoba tuženo je srezu a četa je podni-lela žilbu komarji žandarmerije i sreskom načelniku. Ćifajući Splitski „HRVATSKl GLASNIK", organ HSS, tvrdi u broju od I rr.arta, dd ie pisanje „POLITIKE" i SOKOLSKOG GLASNIKA" 0 napadaju na Čedu Miliča ,,$kroz na skroz lažno i tendenciozno". A u tom istom napisu kale, da su sokoli, „sa čitavom pratnjom, a ne sarr.o čeda Milič, bili Izbaleni nogometom iz kafane, kao nepo-žcljni." U čemu ie onda iainost I tende-cioznost prikaza u „Politicr i u „Sok. Glasniku"? Da možda ,flr-vatski Glasnik" ne nalazi da le u našem prikazu suv/še malo kaza-no o ovom divljatkom austro-ita-liianašikom herojstvu? * Presudom po aferi agencije , Fournier", o (err.u smo govorili :i proSlom broju, sudskl ie utvrde-no da g. Pantovič nije lagao, kad le tvrdio da je brat tsdašnjeg pret-scdnlka vlade širlo lažne I štet ne vesti o našoj zemlji i da ie u redakciji „Vremena" nadeno oružje 1 municija, namenjeno za teroriziranje polititkih protivnika. Ne postoje li, dakle, sve pretpo-stavke da vlast pozove sada na odgovornost Štetotine, pa da se jedanput utvrdi da se ne moie ne-kažn.en0 upropaštavati zemlja, sa odgovornih meita? * Česko$los1oven$ki Sokol u Parizu; zajedno sa tamolnjorr, kolo* nliom, priredlo je 7 marta svečanost u spomen T. G. MASARIKA, na kojo je glavni govornik bio voda čeških katolika, KANONIK SR A M EK. Kako bi bilo da bisklip Srebrnič objavi 'tednu poslanicu i protiv kanonika Šrmeka, koji smatra da mu ie, baš kao visokom ka-tolilkom dostojanstveniku dužnost da, za slobodu otadžbine, radi sa sokolstvom koga biskup Srebrnič oglašuje za komunističko, i da velita uspomenu Masarika, koga naši klerikalci smatraju za bezboinl-ka?!... * Listovi javljaju da ie nar. poslanik HSS, g. Ante Budimlrovič, odrli ao u Travniku govor, u kome je Izmedu ostalog, kazao: Hrvatski narod neče nik'da robovati tudinu, niti če ikada tražiti zaštitu i pomoč od okol-nih naroda. Mi čemo postiči sve što je za hrvatski narod potrebno i u ovoj državi, pa ma kolika bila borba, jer je mnogo lakše Hrvatima da se bore sa Srbima, nego sa tudinom. A ako bude trebalo, Hrvati če robovati Srbima, a nlkada tudinu. Neka samo svl Hrvati uzrr,u ova-kav odlučnl i rodoljubivl stav u odnosu prema tudinu, pa su onda posve suvišne sve patetične i pre-terane izjave o „robovanju Hrvata SrbimaJer sv ako robov an je /e nedostojno, pa o tome izmzdu Hrvata I Srba ne sme da bude ni reči! * Novlne objavljuju raspls g. dr. Milana Stojadlnoviča, u kome se, u borbi protiv sporazuma, pozivala najpre ,£rbi sve tri vere", a zstlm „hrvatski nacionalisti" } ju• goslovenski nacionalisti. Značl da g. Stojadlnovlču dobro-dolazi i bog i davo, samo da ga dovede na vlast, pa se pri tom ne žaca da uvredi iugoslovenske nacionaliste, zovučl ih na takvu ra-botu, u društvu sa frankovclma. koli se kite imenom hrvatskih nacionalista, novine... Kao jedan od važnih argumenata za nar. ledinstvo smatrali su svl pametni ljudi i taj, što su Hrvati i Srbi toliko medusobno isprerr.e-Šani, da se ne dadu razdvojiti. Ml s/jio, medutim, računali da samo Srhi ulaze u kompaktnila hrvatska područja, dok n. pr. Hrvati ne u-laze u Srbiju itd. Sada nam, naprotiv, frankovačIJ „Hrv. Narod" otkrrva da čak I u Južno j Srbiji ima vrlo mnogo Hrvata, oko Letnice i skopske Črne Gore, pa pozva Hrvate u Hrvat-skoj, da vode brigu o njima. Kako? Da ne misle, možda da traže i aneksiju Skopi ja? III blbaS to (ne ulazimo u pitanje, u koliko je tačno, ill ne!) čak I njirr.a moralo da otvori oči, da samo u je-dinstvu možemo sve da očuvamo i da vodimo brigu tedni o drugima? Ali bi zato trebalo Imati —• ncgotskl možak... * Aleksandrovo, na ostrvu Krku je, još pred petnaestak godina, a možda i ranije, jednodušnom vo-Ijom svog stanovništva zamenilo staro ime „PUNAT*, koje je stranog porekla, I uzelo sati ašn je- I sv at ko ga danas tako naziva, sem „Hrv. Dnevnika", koji se — samo da ne bude ,Aleksandrovoi“ — vrača ponovo r.a staro ime ,JPunat“. Da neče valjda biti objavljena i neka banska nasedba u tom smislu? ......................... Iz naCelnlštva SKJ Upozoruju se bratske jedinire (sok. čete, društva i okružja) da se u pogledu nabavke tekstova slet-skih prostih velbi ne obraćaju na Savez, več na svoje župe, jer su dovoljne količine sv:h veibi raza« slate župama da ih raspodele medu sve jedinice. Narudžbe koje iedinice upučuja na Savez, iz administrativnih raz-loga se ne mogu izvršiti Bratska župska načelništva, uko. liko nemaju dovoljan broj vežbi neka ih hitno naruče u Savezu. Note za proste vežbe nalaze se u štampi pa če u skoro vreme biti razaslane župama. IZVADCI IZ ZAKLJUCAKA STRUCNOG ODBORA SAVEZA ]) Kako u programu rada Na* Čelništva Saveza za 1940 god., ni-su mogle biti predvidene utakmi-ce u svim granama, to če se pre-poručiti načel, župe da ipak pri-rede takmičenja i u onim grana* ma, koje nisu obuhvačene savez-nim programom (odbojka, pliva-nje, klizanje na ledu). 2) Takmičenja u višem razde-lu za „Kraljev Mač", održaće se u Beogradu 1941 g. za vreme na-raštajskih dana II svesokol. sleta. 3) XII mfdunarodne gimnastike utakmice predvidivo, održače se u Beogradu 1941 g. za vreme glavnih sletskih dana. Zatraženo je več od medunarodne gimn. federacije odobrenje za taj ter* min. N 4) Za dan 21. aprila o. *. predvidene su utakmice naših vrhunskih vežbača u slobodnim sastavi-ma na spravama. Takmičili bi najbolj! vežbači zapadnih župa protiv najboljih vežbača istočnih župa. 2upama Ljubljana i Beograd, povereno je da izaberu - vežbače koji če zastupati dotične župe na ovim utakmicama. 5) U saveznom S. O. osnovana • je, unutar otseka za zimske gra« ne, sekcija za klizanje na ledu, vodnik sekcije biče br. Kurepa Branko. Zanimljivosti iz doma i sveta Misija g. Sumrr.era Wellsa u Evropi, umesto da dovede do mira, otkrila je da izmedu zaraćenih Strana postoje takva suprotna mišljenja, da ne može biti ni reči o miru u sadašnjem času. Ma da g. Welles ne daje nikakve izjave o svojim razgovorima, tvrdi se da su se zahtevi koje su mu izložili ne-mački pretstavnici, sastojali u torne, da Nemačka ima da zadrži sve što je uzela od češkog i poljskog teritorija, da Engleska treba da se odrekne svakog mešanja u konti-nentalnu politiku, a da Srednja Evropa treba da vazi kao prostor, koji je podložan isključivo nemai-'kim interesima, i da nijedna sila ne sme da ima u tom prostoru ni-kakvog uticaja. Ne može se utvrdi-ti da li je vest o tim uslovima tač-na, u toliko manje, što bi takvi zahtevi morali izazvati i nezadovoljstvo Italije, koja smatra tako-der da ima vrlo važnih interesa u Srednjoj Evropi. Engleski i fran-Cuski zahtevi su, medutim, posve obratni, jer oni traže obnovu Poljske, českoslovačke i Austrije, što znači uništenje svakog traga ne-mačke hegemonije u Srednoj i Ju-goistočnoj Evropi. S druge strane ti Londonu i Parizu se ; * 'vrije, da tamo niko i ne pomišlja na mir, sve dotle dok u Nemačkoj postoji sadašnji režim 1 dok se gledište Nemačke iz osnova ne izmeni. Rezultati misije g. Wellesa biče <3akle negativni, pa nastaje pit%-uje kakvu če upotrebu g. Ruzvelt očrniti od njegovih informacija. Keki misle, da če napraviti ponovni mirovni apel, ili da če tražiti bar da se nastavi sadašnji „pasivni rat”, bez jačih vojnih akcija, dok se neka solucija ne nade sama od sebe; dok mnogi predvidaju da če »akon tih informacija Amerika morati da uzme stanovište koje če se još više približiti politici za-padnih sila. Prema informacijama vojnih stručnjaka, izgleda da če se sadašnji način pasivnog vodenja rata na zapadu zaista nastaviti, ali postoji uvek boja^an, da bilo koja od zaračnih strana ne potraži 'druga bojišta, gde bi mogla dovesti do odluke. * i „Neue Zuricher Zeitung" donosi Izveštaj svcg pariskog dopisnika o etanju i raspoloženju u Francuskoj, nakon šest meseci rata. Dopisnik tvrdi, da se stanovište Francuske, iednako kao i Engleske, ni je ni najmanje promenilo u pitanju ener-gičnog vodenja rata i kcnačnih ratnih ciljeva. U Parizu svi kru-govi, bez razlike, najodlučnije ot-klanjaju svake mirovne pregovore, dokle god u Nemačkoj postcji sadašnji režim, koji traži hegemoniju u Evropi. Francuski merodavni krugovi, jednako kao i francuska javnost najjenergičnije traže uspo-stavljenje potpune nezavisnosti češkoslovačkog i poljskog naroda. Javnost zna vrlo dobro da su za pobedu potrebne velike žrtve, a možda i vrlo dugo ra-tovanje, ali stoji na gledištu da je bolje stvari urediti najednom, nego li polovično, i tim izazivati nove ratove. Povodom dolaska g. Sumner Wei-lesa u Pariz podvlači se, da ameriški državnik neče imati prilike da razgovara samo sa zvaničnim ličnostima, več. sa svakim, sa kime bude hteo, i da če tako dobiti pravu sliku raspoloženja francuskog naroda. * Javlja se da če, mesto „Hrvatske Straže”, uskoro početi sa izlaže-niem novi katolički dnevnik. List 5e voditi dr. Augustin Juretič, savet-nik pretsedništva biskupskih kon-ferencija i bivši glavni tajnik glav-nrg zadružnog saveza u Beogradu. Novi list če biti glasilo crk.vene politike katoličkog episkopata. * Engleski časopis „National Re-view“ donosi u broju za februar članak Petra Davy, koji je iza-zvao pažnju svojim stavom prema Nemačkoj. Članak tvrdi, da ne može da bude mira, dok se ne uništi Nemačka kao vojničlu sila, bez obzira na politički karakter njenog režima. Ako »e Nemačkoj dade treča prilika da navali na Evropu, zagospodariče čitavim svetom. Članak traži da se, nakon rata, anektira Helgo land i da se poruši Kielski kanal, te da se potpuno restaurira čehoslovačka republika i poljska država, sa aneksijom Istočne Pruske. — Listovi beleže i članak B. Bakstera, u „Evening Chroni-cle“, koji kaže, da je g. Hitler pružio sam primer, kako treba postupiti sa nemačkim manjinama posle rata. Kao što je on sam preselio Nemce i Tlrola, da ne dolazi do nesporazuma sa Itali- 1 jom, tako če isto saveznlci, te Česi i Poljaci, preseliti nemačke manjine iz Sudeta i ostalih svojih krajeva, da ne dolazi do daljnih sukoba, tačno prema g. Hit-lerovom primeru. — G. Walter Crotch pokreče u „Conteporary Review“ i pitanje Lužičkih Srba, pa traži da se i njima, nakon rata, osigura samostalnost * „Lidove Noviny“, od 2 marta, primaju zi Berlina vest o čitavom nizu teških osuda, zbog slušanja stranih radio Staniča u Nemačkoj. U saopštenju se kaže, da još ima veliki broj štetočina, koji neče da vide, kako škode svom narodu tim zločinstvom, pa ih treba još strožije kažnjavati. U Hamburgu su osudeni Ferdinand i Ernst Rajner na pet godina zatvo-ra, a Ernst Ben na godinu i po. U Frankfurtu je osuden Paul Kriger na četiri godine, na tužbu svoje svastike. U Celovcu je osuden Gregorg Bizail i A. Kluper na tri godine zatvora, a u Dan-cingu Oto, Fritz i Vili Jakobson na godinu i po, dok su Johan i Marta Jakobson osudeni na dve i po godine. U Vajmaru je osuden A. Nenstil na dve i po godine, a u Kielu K. Kunter tako-der na dve i po godine. SOKOLSKA ŠTEDNA I KRE-piTNA ZADRUGA U SPLITU Stanje na dan 31 januara 1940 Aktiva: Blagajna: primila 56.114:75, izdala 55.503:25, stanje 611:50. — Zajmovi zadrugarima: izdano 258.093, povračeno 10.299, stanje 247.794. — Tekuči računi: uloženo 186.402:50, dignuto 27.917:06, stanje "158.485:44, kod Drž. hipotekarne banke 109.699, Pošt šted. 195:44, kod zadrugara 48.591. — Tiskanice: 4.283:75. — Inventar: 200.— Poslov, udjeli kod revizijskog saveza: 1.000. — Troškovi: 189:31. — Pasiva: U-lošci na štedriju.- uloženo 393.163, dignuto 34.978, stanje 358.185. — Sitna Štednja: 2.991. — Tekuči računi: 9.314. — Privremeni računi: 2.058. — Poslov, udjeli zadrugara: 27.450. — Rezervni fond: 5.120. — Socijalni fond; 2.5C0. — Prosvjetni fond: 2.560. — Dohot-ci: 2.426. — Ukupno aktiva i pasiva 412.564, — Skupni je promet: 970.918.62. — Zadruga ima 283 zadrugara sa 1.083 poslovna udjela. Satfržina sokoskih listova „SOKOLSKA STRAŽA" Izašao je broj 2 glasila Sokol-skog društva u Crvenki, sa sle- dečim sadržajem: Čemu to vodi— (uvodnik od P. Kvaiča); — Što je kod nas potrebno menjati? (P. K); — Manifestacija slo-venskog bratstva; — Kako i za-što su Nemci naselili ove kraje-ve; — Vazdušni rat; — Drugima za primer; — Aduti Rusije i revolucije (Idu Sloveni); — Ciljevi sokolstva itd. „VESTNIK SOKOLSKE ZUPE CELJE" Primili smo 2 broj glasila sokolske župe Celje sa obimnim sadržajem, izmedu koga se napose is-tiču članci: Z bojnimi panogami v novo leto; — Petsto tekmovalcev i tekmovalk (Juro Toplak); — Pedeset let pod sokolskim praporom i dr. U Tehničkom delu štampani su osnovi takmičenja omladinskog otseka SSKJ. List donosi razne vesti, snimke 1 dr. „SOKOLSKA VOLJA" Broj 162 glasila ljubljanskih sokola donosi uvodnik Dva značajna govora, povodom smrti Ljube Davidoviča, koji je kao ministar prosvete pozdravio sokolski sabor u Novom Sadu 1919 g. Osim nedeljnog pregleda, vesti iz sokolstva i zemlje, feljtona itd., list donosi zanimljivo pismo iz Praga i novu rubriku: Drugi jugoslovenski svesokolski slet u Beogradu 1941, u kojoj če redovito objavljivati sletske vesti. GODIŠNJI IZVEŠTAJ ŽUPE MARIBOR Sokolska župa Maribor izdala je godišnji izveštaj o. radu u mi-nuloj godini, u posebnoj knjiži, koja je ukusno opremljena i štampana na 48 strana, sa slikom NJ. V. Kralja Petra IL Pored Lz-veštaja funkcionera, tu su i iscrp-ni izveštaji o radu raznih otseka, sokolske kreditne zadruge, sokol-skog planinskog doma na Pohorju Ud. USAVRŠENE SPRAVE NABAVLJAJTE U SPECUALNOJ TVORN1C1 GIMNAST1CKIH SPRAVA J. 0 R A Z E RIBNICA (Osnovana 1881. g,) „Сељачки буквар" Изашао je из штампе лист 3đ сељака и сељачки дом „Сеља-чки Буквар" за месец фебруар са следећим садржајем: Проце-на обољеле стоке. Радови на пчеланику у месецу фебруару« Откупне цене за шећерну репу< Одговор на нападе „Земљорад-ничке Задруге" и господе око овога листа. Снимљен извештај државне комисије која је утвр-дила губитак од 32 милиона ди-нара уГлавном Савезу Српских земљорадничких Задруга. Суз-бијање штеточина и болести на воћкама преко зиме. Лечеље ра-кије која заудара на катр&н, Исхрана оваца и јагњади пре-ко зиме. Сељачке невоље. Цене земљорадничких производа. По-скупљење памука и платна. На-бавка добрих петлова као услов унапређења живинарства. На који начин меримо алкохол у вину. Помоћ за колонисте. Свр* љишка paca оваца даје добру вуну и доста млека. Шта значн хектолитарски степен. Овогоди« шња цена памука. Скок цене старом гвожђу. Одговори на питања читалаца. Исхрана гове* ди за продају. Лечење вина ко* је заудара. Књиге и часописи. Претплата на овај наш најра-ширенији лист износи свега 10.— динара годишње. Претплаћива-ње се врши у Администрацији листа, Карађорђева 61, Београд чек. рач. 54.256, REUMATIZAM kostobo! a, Išljaii, probadanje, uko. čenost žila, itd. liječi 6* uspjehonj. „antireumin** dobar liekovitl preparat Isprobau u državi kao i da strani. Cljena orig. (iaši od 75 gr. Din. 35.— sa poltari- nom Uin. 4u.— o orig. ilaSe Uin. no. salje pouzećem Mr. Ph. MRKKSICa-otekar u Mostaru (Ban. Hrvatska). lobiva se i u apotekama. Oglas reg. pod Br. 14245 od ll-VIIJ-1935 god. R' Di IZASAO JE NOV BROJ Revija muzike br. 2 mesečni list za muzlku, pozorlšte I film. Donosi osim 16 strana teksta sa ilustracijama, sledeče note: PJESMA ZA GROŠ — (P?nny serenade Si, Si, Si) — Tango Fokstrot KASNO — iz ton filma »Hotel Zora« — Havajski tango. PLEŠI SA MNOM — Fokstrot. ULAH MIRISAVA RUŽO OD HAVAJA — Engl. waltz. SJEĆAŠ LI SE SE MOJIH RU2A...? — Pesma i tango. MARGUER1TA — Tango Argentina ŠPINAT — Iz operete »S.O.S.« (Popaj) — Fokstrot. 1VKINO KOLO — Narodna muzika. Note su štampane notorezom (Notenstich) Cena: Pojedini broj Dinara 25,— Pretplata: za 1 godinu Dinara 216.— „ »Vi godine „ 120.— .> a 14 n » 66.— ADMINISTRACIJA: Beograd — Strosmajerova n1. 7 Društvo Fruška Gora, Beograd. Ugledni broj (Br. 1) šalje administracija po Din. 10.- Izašao novi broj! M TT 7 F-T ii .ii * •. H. 11 i ni i ^ »REKORD MODA« BR. 6 je prvi broj sa zakašnjenjem izišao iz štampe. List do-, nosi na 16 jednobojnih 1 10 višebojnih strana najnovije modele prolečne ženske mode, a kao prilog jedan tabak za kroj za naj-popularnlja 25 modela. Osim ovih modnih slika, donosi list najnovije modele za bluze, šešire, beli veš, a naročito modele sa kombinacijama narodne nošnje ?a Vrbiču i Uskrs. U ljterarnom deiu donosi savete za modu i domačinstvo, kratke modne vesti, kao i u rubrici »jeste li več čuli« sport-ske 1 turističke vesti, kuvar itd. U njemu nalaze naše žene sve Što je korisno 1 zanimljivo. List se dobija u svima knjižarima, kioscima itd. Pojedina cena D 14.— Pret-platna cena za godinu dana din 140, za pola godine din.75. Redakcija 1 administracija Beograd, Strosmajerova 7, (Društvo Fruška Gora). Ugledni brojevl (Broj 5) šalje administracija po Din. 4.— Izdaje Savez Sokola Kr. Jugoslavije (arh. M. Smiljanič, Alekse Ne nadoviča' 6) — Ureduje redakcioni odbor (Pretsednik Dr. Vlad. Bclajčič) — Odgovorni urednik Dr. Tihomir Protič, Beograd, Prestolonaslednikov Trg 34 — Stamparija „Lu£“, Mitrovič i Lazarevič — Beograd Kraljice Natalije ulica broj 100. Tel. 21-772.