EDICION PRINCIPAL, para los 550.000 Inmigrantes Eslavos en Sud^-America No. 53 jlno - God Mayo 17 , de 1930 BUENOS AIRES - ARGENTINA Director Propietario: Ing*. C. JEKOVEC. GOSPODARSTVO 1A EC0N0M1A GLASILO SLOVENSKIH PRIVREDNIKA U JUZNOJ AMERICI Organo de la Inmigracion Produc tora Eslava en Sud America 10 m j P ara * as tres Americas £ 1 . sin Canada. para los demas paises. REDACCION y ADMINISTRACION: Reconauista 268 Numero suelto: 10 ctvs. Direcci6n del Destinatarlo*. Sr. Don abril MAYO, 1930 JUNIO 15 16 17|18|19 20(21' 22 23 24:25 26 27 2č 29130 Rusia, esta mezela euriosa de trn blado, que forma parte del pais modernizmo mecanico y menta- geograficamente, queda eeo- lidad feudal, con su persecucion nomicamente un desierto si religiosa. Se mofaron de las pro- no lo puede adquirir bajo con- testas del mundo entero indigna- diciones razonables el inmigran- _ do, para tener fin que aflojar. te — principiante, sin el Capital * | ^ a EL radio y la prensa eran! los y sin el credito necesarios v sin | w tl O A que lian llevado las noticias so- la posibilidad de ganar v aho- bre su procedimiento hasta el rrarlo dentro de tal lapso de ..... Jugo slovensko Odelenje (Seccion serbio - croata) I ..... . L L BABURICOM’, EL P R O X I M O NUME RO APARECERA el dia 31 de Mayo (Publicacidn gratuita de ofer tas y pedidos de trabajo, de per sonas buseadas, comunicacion do nike, nego i za einovnike. mas apartado rincon de la tierra, tiempo mientras qne no le ab- sobre los efeetos contraprodu- sorbiera la atmosfera pauperi- centes de la colectivizacion de zante y proletarizante de una los campos, que amenaza con industria todavia, no racionali- nueva racha de hambre al pais, zada. '■ ■■■■■' " haciendo con esto dependientes - justamente a los obreros, compo- TRATADO DE COMERCIO Y Consular de la Legacion Yugos- nentes del partido comutiista, del NAVEGACION, entre Checoslo- lava, Av. de Mayo 1370. trigo, y con esto del credito del vaq i a y Y U goslavia fue publica- - extranjero indignado por la do en i os “Boletines Oficiales de REGISTRO NACIONAL DE campana antireligiosa. ] as dos naciones. COLOCACIONES ulica Balcarce Este cambio radical y rapido El tratado entro en vigor el 26 1036, posreduje besplatno kod en las relaciones internacionales de Noviembre ppdo. y se basa so- traženja rada, ne samo za rad- coino consecuencia del desarollo bre la clausula de la nacion mas vatskog seljaka magicka formu- boljjb osdguravajucih, društava u Chile. Bilo je osnovano god. j 1920. sa uplacenim kapitalom od I 2,500,000 pesosa — 100,000 akci¬ ja po 25 pesosa, od ko jih se u jugoslavenskim rukaina nalazi punih 85,000. Akumulirane re- zerae iznose 2,750,000 pesosa. “La Yugos]ava” spada u onaj lanac IT težkim vremenima osobito pod kontrolo The Lautaro Ni- jugoslavenskili preduzeca u Chi- nuevas direcciones y documentoa extraviados. Las ofertas di de comunicaciones repercutira favorečida. JUGOSLOVEN star 40 godina. con igual intensidad en el pro- arg. državni nameštenik, že'i u- blema de inmigracion. rigir a los interesados a/c Admi poznati se u svrhu ženitbe sa na- E1 i m i gran te, čuva carta ne- nistracion Gospodarstvo , c alk šom devojkom, starom do 30 go- cesitara para llegar a su patria a 26 ?’ Buenos Alres) dina, zdravom i poštenom, koja de or ig en , tantos SENORITA de Dalmacia, bus ’ ’ - ’ v 1 ca trabajo en ofieina. Posee e.' vugoslavo e italiano. Ofertas a um-avu “Split”. dias cuan- YUGOSLAVOS COMPRAN BU- QUES ITALIANOS El conocido industria! spliten- ie slobodin da se može udati + ^ ’ i n i on ~ " se > propietario de una gran fa- je siooocina, aa se može uuaii. tos meses duraba liace 80 anos M Toviz Ponude pod "Jugosloven”, na v i a -j e sera una fuente de in- ^ 11( r a CC1 e to, Marin Tene, ^ ldJ . j V Ud IU enie ae m recien temente ha adquindo de la formacion contmua y rapida so- .< Soeiedad Triestina de Navega- bre su verdadera situacion en sa trečinom kapitala u četvrtom društvu, “La OD JUGOSLOVENSKOG POS ure SU V CI UctUCI d. SlLUaeiUII eil •' P ornlimiffli” Knnna Aa Traži se MARTIN LEVSTIK, nue yo pais, que no podra ser toneladas rodom iz sela Semiše, Krško, desmentida por propaganda su- LASTVA u BUENOS AIRESU. Dravske Banovine, radi važnog m aria ‘ oficiaf o no a l 5,1 1 se MILE obaveštenja. Njegov je posljedni se j e brindara condiciones ver- f - d i ciudad de Solit 'fue RADAKOVIC, rodom iz; Mogori naslov bio: Venado Tuerto, pr. dadamen te ventajosas para ra- it en S ca, srez L ošpic, 46 godina star. Santa Fe. dicarse. el inmi0ra.nt.fi tendra la i. 4 ~ v , _ ... dicarse, el inmigrante tendra la -ewo i 1T , pvp notieia iln^tra hien osao je u A menku pred Lo go- Traži se OSKAR RADIČ: koji tendencia de convertirse en “go- 0 j desplazamiento de fuerzas na- dina, a javljao se je svojoj obi- j e posljednjeg puta javioa sa londrina”, eso es conseguir cuan- lles en e Alriatico Suoerior telji samo prvo vreme. Po pos- Santa Fe, calle Lopez v Blanes t o tantes algunos ahorros y rce- eS o e S la decadeneia de Trieste led n jim informacijama stanovao 947 miffrar con los mismos a sii easa * ’ , ti 1 ecauen . cia ., a ® irieste ie kod nek mr Trirnlin “m v. -d-, , ^ ... , •• Ciglar con los mismos a su easa. a f avor del puerto italiano de je kod nekog Gjuu h kul ja. Trazi se Rikard Santic; koji se En los tiempos antiguos el in- « 6nova ; por vma parte (Lloyd Br. k. 2101 - 1930. Traži se posljednjeg puta javio sa in- im g ran te por las escasas comuni- Sabaudo asimila a Cosulich) y GJURE KOBER, sina Kazimiro- Esperiinza. . . caciones internacionales y las por otra parte a favor de la mari- va i majke Bare, rod jen godine 1 razi se IVAN MIKULIC iz i n t e rior con el puerto de na mercante vugoslava compran- 1900 u selu Dubovac, srez Sveti Solina, otsutan 6 godina. 1 oslecl- desembarco, una vez afuera que- ( | 0 ya hasta los yugoslavos las Ivan Zelina. Došao je u Argenti- P u } D avio se 1Z Bosarija. do cortado del mundo, y con esto un fd a des de la marina triestina. nu novembra 1929. godine, bora- Traži se NOVICA RADIČE- “ radicado ” automaticamente. - vio u provineiji Cordoba u mes- VIČ iz Črne Gore; stigao ovamo Ahora tendra siempre mas faci- tima Ascochinga, Colonia Caro- iz starog kraja prije 6 godina. lidad para informar y para mu- ya, Sarmiento, a poslednje što je Podatke javite na: “Consula- darse. pozna to u MONTE CRISTO. do Yugoslavo”, Rosario de Santa DESOCUPACION EN IT ALI A. Segam da js oficiales de la Direc- _ __ , T nor , A base de informaciones siem- c ^ n Cenerrl de la Čaja Nacion Sve podatke javiti na: Seccion le, FCCA, calle San Lorenzo pre r ^ p jj as y exac t as atras c ^ e Seguro Social el numero de de el va a seguir siempre mas de desocupados o%ltalia, que era el cerca la autoridad de su patria ^ Noviembrp ppdo. de de origen. Ya tenemos hoy los personas, se hmelevado a_ 408,74 tan llamados “comisarios de emi- 01 c ^ a ^ ^^ ien * re 1929 • gracion”. Si tal autoridad no ■ iiiiuiiii \ •» .Mmiiiiin unimiinmninimM ■■•■••■■■■■••■••••■■■•»•■•■•■•■••••ra* - ti en e aqui ninguna mgerencia KVARNERSKA SLOBODNA Despues de la epoca de los re- A esta reduccion del espacio laproMbitiva^Al lado dd'cKrre Z0NA 1 » IJBKB 1 cords en la aviacion, que teman corresponden las grandes con- j e puer t as de entrada por parte todavia mas bien el caraeter de centraciones en el mundo ban- ios va aerobatismo v sensacion, en estos. eario o industriai. T^as fronteras 'N ri^rre Hp nncrfp fllcortando distancias prelaznih doba široke množice odnosno pod kontrolu velikih le kojemu je sredisnja tačka bi- uddju si za svoje potežkoče, tež- sjevernoameričkih industrijalaca la firma Baburizza, Lukinovič y nadju si za svoje potežkoče, tež- Brače Guggenheim, koji u Chile Cia (od prošloga marta: Babu- mulu, geslo ili samo jednu reč, s imaju takodjer velikih salitrer- rizza, Petrinovic y Cia sa kapi- kojom davaju izraza svojim ilu- skih interesa, i koji eksploatišu taloni od 52 miliona pesosa) sa zijama. jedan od največih bakrenih rud- g- Baburicom na čelu. Taj lanac Tako se je dogodilo, da se je nika na svijetu, onaj u Chuqui- sastoji od nekih dvadeset predu- prilikom posete kralja^ Aleksan- camata. takodjer u Chileu. zeca sa ukupnim uplacenim ka¬ dra u svoje vreme čulo u Zagre- Predajom, kontrole nad Lau- pitalom od oko 200,000,000 peso- bu pozdrave: “Živio kralj Alek- tarom. i prodajom jugosloven- sa > ili 1,300,000,000 dinara. Da- sandar, živela republika I” Reč škili interesa Amerikancima, bio borne, taj kapital ni je možda ni “republika” postala je za hr- je, sa poslovnog gledišta. mudri za polovinu naš, ali u svim tim vatskog seljaka magicka formu- i dalekovidni čin, koji je upra- preduzecima imali su naši ljudi la : za recept, koji ga je imao vo prethodio največoj salitrer- ili kontrolu ili najvažniji uticaj. spasiti svih poteškoča poratnih skoj krizi a povijesti Chila. a “ L a Yugoslava” prevlad ju je vremena, bez da bi si bio na či- koja je sadi. u punom jeku. i kapitalom u tri svoje afilijacije: stu što ova reč znači i na koji koja je nadošla radi biperpro- “La Union Nacional”, “La Mun- način bi ga ona mogla spasiti. dukcije i radi konkurencije sin- dial” i “Lautaro”, i saučestvuje Dok nije konačno došao prošle tetičkog salitra. godine žalostni krah svih glav- No, istovremeno, prelaz Lau- osiguravajucem nih gospodarskih inštitucija nje- tara pod sjeveroameričku kon- Central”. gove bivše stranke, koji je sve trolu znači i teški udarac za na- Cilenški listovi od 28. i 29. pr. treznije elemente opeta postavio še doseljenike 11 Cliilu. Stotine aprila objavili, su proda ju “La na realno tlo. naših ljudi redilo je na fabrika- Yugoslave” velikom čilenskom Isto dogadja se sa pojmom ma u svojstvu upravitelja, či- * * ' 1 v ' “komunizam” medju milijunima novnika, nadziratelja, itd. Mno- proletaraca i nesaposlenih za ko- gi su radi obustave rada bili ot- njom “La Yugoslave” : stupa i je medijutim dolazi takodjer do- pušteni. Od onih koji ostadoše na polje životnog osiguravanja. ba “iztrežnenja”, radi praktič- sačuvače svoje položaje valjda Cijena uz koju je' “La Yugo- kog primera užasnih prilika u samo najsposobniji, a u buduče slava” prodana najasnije potvr- Rusiji. Vlada dvijuh velikih dr- teško da če itko od našega na- djuje jugoslaVensku poslovim žava, Engleske i Nemačke je rbda nalaz/iti namjejštenje kod sposobnost u yelikom stilu u došla u ruke radničkog sloja, Amerikanaca. Dok je Lautaro Chile. Nominalna vrijednost koji nece ništa da zna o nebu- stajalo pod kontrolom firme Ba- svake dionice “La Yugoslave” loznom slpasitelju “komunizmu” burizza, Lukinovič y Cia, svaki jeste od 25 pesosa, a “La Chile- nego gleda da vlada, kaošto se naš čovjek, bio radnik ili činov- na Consolidada” je platila svaku drukčije i ne može: sa realnim nik,^ nalazic je primjerno na- -dionicu po 55 pesosa. Kroz cije- načinima u realnim prilikama. mještenje samo ako je btjeo da lo vrijeme, pak, od osnutka, “La Potpunoma analogno je ovla- radi. To je danas prestalo i ni- Yugoslava” plačala je dioničari- dala mentalitet našega iseljeni- jedna druga okolnost neee na- ma dividendu od 10%. štva pa i domače javnosti formu- domjestiti izgubljeno. ^ Predsjednik “La Yugoslave” la iluzije “Mihailovič” za Atlan- OSIGURAVAJUČE DRUŠTVO je g. Paško Baburizza a u uprav- -. ^ “LA YPGOSLAVA” nom viječu društva nalazi se g. Ovo naše društvo 11 Valparai- Janko Gartner, ^rodom -iz Za- vlastitim, neslučeno velikim sna- su jedno je od največih i naj- greha, gama, sa svojom vlastitom ini- osiguravajucem društvu “La Cbilena Consolidada” koje kup tik, a “Baburica” ' za Pacifik. Umesto da iseljeništvo računa sa SUŠAKA cijativom i enerzijom, sa gor¬ njim formulama odavalo se je magičnim iluzijama nekih veli¬ kih stvari, koje bi imale svakom pojedincu bez truda i muke pri¬ pomoči do “Amerike”. Takodjer u ovom obziru je bi¬ lo samo pitanje vremena kad če Likvidacija “Vujevštine” la uit.ima estacion europea. La acroDausmo \ sensacion en esios.cario o ma ubito.. u*h iromeras existe el cierre de puert?o ie ^ douosi ismo što ga je ultimos tiempos estan Ue«ando de la jurisdiecion politiea de los emigra.oion. I este cierre func- nre dniku lista uputio g. Živko otras noticias mas serias. Des- paises se ponen estrechas, al la- oion ara justamente en el easo de Vekarič povodom “Thnesovog” pues del tanteo v exper.mento do del poder de los Gobiernos se inm i„ rac i6n que interesa al pais izvještaja o inaugurisanju kvar- sigue o seguira dentro de poco dibujan los perfdes de nuevas de campos despo blados como lo ner ske slobodne zone. U ovom tiempo la aphcacion defimtiva. potencias economicas, que se po- es ]a Avg entina, de inmigracion r ^ smu i spra vlia g Vekaric na- Con el vnelo de Mermoz _ la nen en eontacto y eolaboracion agri cola, como lo es p. e j. Tugo- tode u pogledu predratnih poli- eorrespondencia europea llego a atras de las tachadas de las que- slavia Esta ya est a cerrando la tičkih odnosa izmedju Rijeke i Buenos Aires en 72 horas desde rellas i disensiones pohticas. puerta de salida, dejando emi- Sušaka, te ističe, da su ta dva n . , „ . . Iraga, Capital de Checoslova- grai . unicamente la gente que gra da uvijek bila odijeljena po- Capital de i ranem se acerco a qma, es la sede de los pnncipios puede eomprobar que va a algo Utiekim granicama, ma da su la Capital de la Republ.ca Ar- del movimiento de la Interna- segur0 . No 0 f re ciendo este pais smješteni tako, da Sušak izgle- gentma a la distaneia de la Ca- cional Verde , que un dia junto en j a i ndus t r i a existencia segu- da kao predgradje Rijeke. U to- pital del pais večino de Brasih con los Pools de Canada, Austra- ra al obrer0; pronto tal emigra . me da ” se nadje j razl Los Zeppelin pronto sigmfica- lia y Argentina organ,žara los ci6n cesar 4, y 1 0 mismo la agri- _ kaže pisac - zašto Italija, ran otro acercamiento eontmuo centenares de millones de agri- eola en vista de posibi i idad casi kada ie prisvoj ii a Rije ku, nije en el trafico internacional, mas cultores del mundo. nula para que un principiante mog l a tražiti za sebe i Sušak, soberanla en las circunsfaneias aetuales ma da je talijanska vlada več Los Oceanos se achican, v los exclusiva y irresponsable de un pueda adquirir tierra propia. 0 nda dobro znala, da če Sušak Continentes acercan. Dentro de gobierno incapaz se pone čada He aqui un importantisimo biti ozbiljan takmac Rijeci. los paises mismos las carreteras dia mas ilusoria. Esta experien- problema para la Argentina, para automoviles se ocupan de cia lo hizo hace poco hasta la crečiendo con el crecimiento de tirania gobernante actual en comunicaciones: el campo despo- PREVODI IN PREPISI na stro- • T 1 • 'i * 1 - - 1 1 * Londonski Ti-os” od 2th nastupiti deziluzija. Na Atlantiku prosle godine sa Mihailoviča smrču don Nikole voluminoso. Con todo esto la la reduccion geogralica casera. F\ U > T Sobalec Maribor ® OokLendocva. i ^ ^ -v LjS&,'£'r~. Aa - ° c - 3 n FL > 'nccoc BojtmcO Y lc^7in■ i Praktični Priručnik HRVATSKO ŠPANJOLBEI $ 1.—, postom $ 1.30 Učna Knjiga ŠPANSKEGA JEZIKA $ 1.50, s pošto $ 2.— BANCO GERMANICO, Av. L. ALEM 150, Buenos Aires . R. PodankaQ \ Kraljevo ** CocK^e/O' O \ Rococne \ 'O Drbotr \ 1 / l JiruJrT/cof) Pojrocn O o Res ™ 7 . / \ O Bliojjs \ f ^ -* R. >5 f) “El viapor, que hace sonar el Ovima dajemo do znanja sle- pito, no es el mismo, que deče podatke: hace andar el buque.” Kad je Vujeva došao ovamo Un dicho norte-amer. da živi na tudji račun, obratio se eharlatanes. Je ovde najpred na Srbe i na Slo*. vence, a tek kad su ga o vi od- Vujeva konačno je doigrao, bili, se je Vujeva “pohrvatio”, legla je u grob takodjer iluzija bar u Argentini, kaošto mogu tek onda su mu bili dobri Hr- “Mihanovič”. čitaoci videti iz članaka, u koji- va jti. A meseca aprila, ove godine ma navad jamo podrobni je po- Kad je osvanuo s prvom “ide- dogodilo se je isto sa iluzijom datke. Progonjen od policije, j 0 m”, sa glasovitom “biografi- “Baburica”, sa prelazom dvijuh pre begao je, sa talijanskim pa- j om »» 0 ve zemlje, na pismenim velikih jugoslovenskih poduzeča sošem u Uruguay i dalje u Bra- p ap irima figurirao je kao lokal u čilenske ruke, o ko jem se op- sil. “uredništva” ove enciklopedije širno' rajspisuju valparaiške no- Ba posvečujemo ovoj žalost- gluposti i galerije zaboravljenih vine kao “El Mercurio , La no j j sramotno j epizodi iz ov- veličina (Vujeva je dobro na- Union” itd. v dašnjeg iseljeničkog života u da- njušio, koje vrste vuna če se Neka na kratko prikažemo ove na g n j em broju; više mesta nego bolje kotizirati nego vuna pata- dve operacije, prema izvesta ju vu j ev štma zasJuŽi u pogle- gonskih ovaca) ulica 25 de Ma- našeg dopisnika iz Čile, koji jav- du svo j e “dostojnosti”, činimo iz yo 746, tj. naslov Hotela Balka- lja: dvijuh uzroka* nika brače Veljanoviča, srpskih THE LAUTARO NITRATE , d , rodoljuba najčiščeg kova iz naše COMPANV LTD izveštena it0 i kakav je Vujeva, Makedonije. Ovako mislio je ve- Ovo poduzece sa sjedistem u da ^ bude lo znati Q ati njihov ugled sa svojom ma- Londonu i lokalnim vi ceni 11 * prUici a da tako bude smora . za Grizenje ovaca. A kad Chile, bilo je, bez sumnje, naj- Qnem da bi kroz čitave je jos zamolio g Angela neka vecd j ugoslo vensko poslovno B samario - čitave kolonije mu dozvo. upotrebljavati kao preduzece u povesti. Stajao mu t> • „ e poziiaju. “redakcijski stol njegov pisac je na čelu nas dalmatinski pu- ' . . stol, g. Angel nije gubio reci čanin, Paško Baburica, self-made Osim toga je nakon likvida- ne g 0 bacio slavnog biografa man. sa jedrnim vaspitanjem cije Vujeve kao pojednica po- s ]^ r0 z vrata. osnovne škole. trebno poraditi oko toga, da se Posle toga osvanuo je nekog Glavni faktor u tom preduze- likvidira takodjer sa “vujevšti- dana (sečamo se još dobro, bilo ču bila je firma: Baburizza, Lu- nom”, to jest sa atmosferom jej jo. marta 1927 popodne) u kinovič y Compania. (“Compa- koju je iza sebe^ ostavio i ^ sa tiskari gde se je tiskalo onda nia” je bio* Frano Petrinovič.) uzrocima, što su tvorili močva- “Gospodarstvo” te pokušao lo- Firma Baburizza. Lukinovič y ru, u kojoj se je mogla razvijati v iti Ing. Jekovca sa svoju “bio- Cia radila je sa kapitalom od ova zaraza i ova sramota za hr- grafiju”, za koju da su mu obe- 65 000.000 pesosa, odnosno 422 vatsko ime. Treba naime pogle- čali u Ministarstvu Socij. Poli- milijuna dinara. dati istini otvoreno u oči: Vuje- tike da če mu otkupiti 5000 pri- Početak salitrerskih preduze- va je “radio” TRI GODINE. me raka, a da ce knjiga izači na ča g. Baburice datira u god. 1904 Ovako nešta ne može biti samo nez namo koliko jezika. Naš ured- kad se u društvu pk. Ivana Sar- pojedini slučaj, nego mora imati n ik ga j e potsetio, da je zabora- o-o i Remigia Gazzari zainteresi- dublje uzroke. v io, da je medjutim dok je bio rao u tu industriju. God. 1913 VUJEVINO “HRVATSTVO” on, Vujeva, na putu, dotična formiralo se salitrersko društvo Hrvatstvo bilo je ono geslo, s vlada več pala, a time palo u Baburizza, Bruna y Cia. Treci kojim je Vujeva razvio svoju cir- vodu i njegovih 5000 primeraka, drug bio je Josip Lukinovič. kušku karijeru. i kad bi bila istina ona o^ obe- God. 1917 istupa Augusto Bruna- Do hrvaltstva je medjutim Čanju otkupa. A što se tiče iz- iz društva i stvara se sprijeda njemu stalo toliko ko do — ra- danja u toliko jezika, neka po- spomenuto novo društvo: Baba- da. Trgovao je sa hrvatstvom kaže proračun troškova. Vujeva rizza, Lukinovič y Cia (Fr. Pe- samo raditoga jer nije našao nije odgovorio, nego “prešao na trinovič). drugog boljeg artikla. Nišu svi drugu temu”. Počeo je sa izričito Tokom godina uspije firmi oko njega uzimali ozbiljno nje- “svojom vlastitom” idejom zar Baburizza, Lukinovič y Cia da, ga, ali mnogi uzimali su ozbilj- ne bi bilo najbolje ako bi se računajuč od god. 1913., apsor- no njegovo zlorabi jivanje hrvat- “Gospodarstvo” 'udr užil o sa bira i ujedini 17 salitrerskih skog imena! A baš medju ovim “Pravdom”. Kad je dobio odgo- društava u veliko The Lautaro skupom naših zemljaka držati če vor, da je g. Todic valjda puno- Nitrate Company, koje bi osno- se “vujevština” najupornije. (Sledi na str. 5, stupac 1) vano god. 1925 sa kapitalom od ^„„ m , l „|||, l |||||,|, l ,|„ l „| I | mMI | l |, l ||||||||Miiiiimiiiiiiimi||||||||||||||||||||||||iiii; 6,560,000.0.0 št er lin ga a koji E 5 Slavonska zubarska klinika i god. 1929 bi povišen na 8 miliju- = na šterlinga, odnosno 2,200 mi- E lijuna dinara. = Od kojih je dimenzija The E Lautaro Nitrate Co. pokazuju E nam slijedeče cifre uzete iz dru- E štvenog bilanca za poslovnu go- E dinu 1928-29: # | Produkcija od 10 ofieina (fa- E brika) 8,112,420 met. j. (Dva- | naest fabrika nije radilo). E Ssveukupna prodaja robe = 963,771 funti šterlinga. E TroškoVi, amortizacije, i ost. = 668,919 f. st. E Čista dobit 294,852 f. st. E Kako sprijeda rečeno, The E Lautaro stajalo je pod kontro- = lom firme Baburizza, Lukinovič E y Cia do — 2. januara ove go- = dine. Sa tim, danom prešlo je E U M O D ELO 5? SANTA FE 3311 BUENOS AIRES = Ravnatelj Dr. MUCHNIK Otvorena od 9-12 i 14-20 s. Krediti na 1Q meseci Najbolja reklama za nas su naši dobro obsluženi i zado- —: voljni klijenti. Kadimo solidno za umerene cene. :— Jugosloveni, posetite nas. E Uprava. E (35 - 46) = trate Corporation of Delaware, Fmiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiimiimiiii |i|| >r Pag. 4 N.” 53 sGOSPPDARSTV 0» UN TIPO de INMIGRANTE, no DESEA6LE para ARGENTINA \ Marcos Felipe Vujevo o Marko Fil Vujeva. Vujeva visto de perfil y do frento Prontuario Num. 58G8. Seccion: Orden Social, Buenos Aires. Desde un principio, la inmigTacion yug*oeslava en la Re- publioa Argentina, ha constituido un factor innegable pura el progreso del joven pais, destacandose principfjllmente por las cualidades morales de que venia poseida. Ateniendose a la pura verdad, cofnsig*nada en estadisticas policiales, tanto de la; Capital Federal como en la de las provincias y lejanos territorios, los yug*oeslavos no ofrecieron nunca hechos que pudieran malograr el buen concepto de que gozain en esta hospitalataria tierra. Por tales razones, no podiamos menos que sentirnos orgullosos ante el ejemplar comportamiento que observaban nuestros compatrio- tas en esta su segunda patria, y en mas de una ocasion nos hemos ocupado de esta circunstancia con singmlar complacencia, por quanto hablaba claramente de su disciplipado modo de vivir, de sus correctos procederes y de sus honestsis actividades; siempre obedientes y respetuosos para con las leyes imperantes en el pals. DesgTaciadamente, en el numero de hoy, nos vemos obliga- dos a ocuparnos de un yugoeslavo, que como una rara excepcion, ha dado una nota disonante dentro del pacifico ambiente en que vivimos y actuamos. No se tratta, precisamente, de un elemento que pudo haber sido fruto de algun circulo de extraviados, con sede europea. Es mas bien el producto anormal observado en varios paises, despues de la guerra. Uno de los tantos seres abyectos que no reporaron en los medios puestos en juego con tal de asegurarse su existencia infame. Uno de los tantos que renegaron de su patria, poraue ya en ella estaban catalogados de indignos, y se /atrevieron a cruzar el anchuroso mar para iniciar fuera de ella, enganaJndo a diestra y siniestra, actividades al margen de la ley. Este individuo que se hacia llamar Marcos Felipe Vujevo 6 Marko Fil. Vujeva, exploto durante alnos la credulidad de sus paisanos, en su mayoria gente obrera — bona- chona y confiada — que nunca se le ocurrio poner en duda su investidura de “dirigente politico”, y de esta mamera, con proce- dimientos abusivos, viciosos, torpes y desatinados, logro este sujeto encanallado y vil, prodigarse una vida facil, h expensas de los que le consideraban caudillo y le rendian tributo de sumision. Edito y distribuyo dentro de la' colectividad un periodico, que si por algo se distinguio fue por su lexico inmundo y agra- viante. Par^i procurarse dinero utilizo tambien otros medios ver- gonzantes: la calumnia, la intriga, el chantage y el anonimo por- taklor de amenazas. Sus ultimas fechorias lleniiron de vergiienza a amigos y enemigos. La sola pronunciacion de su nombre pro- ducia renuencia. A nosotros mismos, la obligacion periodistica de* dar una informacion al respecto, nos involucra una mision desagra,dable al tener que octiparnos de un sujeto tan miserable, indigno de estas lineas aun cuando ellas no sean de alabanza. Como una prueba de la audacia que catcacteritfaba a este obsceno sujeto, insertamos la reproduccion de un Diploma que se habia hecho confeccionar y con el cual se pretendla adjudicar el titulo imposible y risueiio de “Diplomatico de Polltica”. Lo que rspiraba, con ese titulo que aparentemente era extendido por la Universidad National del Litoral, no podla ser otra cosa mas que legitimizar su actuacion y embaucar en mej or forma a sus creyen- tes. Felizmente, la Policla de la. Capital se entero de esta atrevida desvergonzada maniobra y secuestro, con la prontitud del caso, estps documentos que constituyen la necesaria prueba buscada por la Justicia desde hace mucho tiempo para poder dar termino a sus repulsivas actividades. A pesar de haberse puesto en accion a buen numero de po- ličlas secretos, con el proposito de darle captura, Marko Fil. Vu¬ jeva logro fugarse de la Argentina y de acuerdo a los ultimos informes que nos fueron suministrados este individuo despues de intentar poner en practica un nuevo genero de estafa en Monte¬ video, se dirigio al Brasil. De nuestra parte quisieramos verlo otra vez en Buenos Aires, en el lugar que le estaba destinado: la Penitenoiaria Nacional! De: “LA TAR DL’ 7 , de Rosario N. 529, del 12 de Febrero de 1928. TEMAS DE POLICIA De hace mucho tiempo, la Division de Investigaciones de nuestra Policia, a cargo, como se sabe, de los dignisimos je- fes senores De la Fuente y Patino, habia recibido una de- nuncia grave, de caracter reservado, y era de que se habia introducido en la generosa y confiada Argentina, im peli- grosisimo sujeto que se hacla llamar Marcos Felipe Vujeva, yugoeslavo. Segun la mišma denuncia el tal Vujeva debia encon- etrarse en Rosario y a punto estuvo la citada reparticion de echarle el guante, cosa que no se liizo por los motivos que vamos a exponer. Sabedor Vujeva de lo que estaba por acontecerle, sagaz y activo, no tardo en exhibirse ante sus propios compa- triotas, como victima de una persecusion ingnominiosa por su idealismo, guardandose por cierto de exteriorizar que su čredo politico, social y religioso era de un color sovietico, c rud o. Logro, asi, interesar a muchos en favor de su persona y fueron tambien muchos los que indignados se opusieron a la detencion del tipo, ofreciendo, para el efecto, los mas bellos ejemplos de patriotismo como realizados por el habil e hipocrita; individuo. De esta manera, se salvo entonces y se hizo tambien de muchos pesos, riendose de la buena fe de sus paisanos y de las autoridades locales. Vujeva hasta habia conquistado prestigios de lider, con- siguiendo ser considerado como un caudillo a quien rendian tributo de sumision muchos de sus enganados. Llegado a este punto, menudearon los “pechazos”. El dinero le era poco a pesar de llegarle poco menos que a paladas. Los que habian venido dando, se cansaron y comenzaron a negarse a seguir manteniendo al “apostol 7 . A Vujeva se le verna el mundo abajo v ante el inminen- te peligro de doblar la espina dorsal arrimando el hombro a las bolsas para poder vivir, ideo una cosa. Conocedor de los esplendidos negocios que realiza cierta prensa del hampa, se dedico al chantage solapadov en ho jas impresas en casas editoras sin escrupulos, maneillo, calum- nio, intrigo, sin que se escapase una sola familia honrada y rica, a sus tir os. De hombres y de mujeres, dijo las peores cosas el ladmo sujeto, en sus cochinos escritos. Las victimas, naturalmente, se sorprendieron e indigna- ron y los que no fueron atacados por el amoral Vujeva, se llenaron de estupor y de miedo, ya que esperaban su turno, prometido por el encanallado sujeto. Vujeva. mi en tras tanto, se restregaba las manos y pen- saba en el momento en que le habrian de pedir piedad con las manos llenas de dinero, cuando fue a dar con su huma- nidad en un calabozo de la Division de Investigaciones. Alli fue prontuariado el 26 de En ero ultimo, bajo el N.o 43882, que debiera ser un estigma para el, si tuviese un atomo de hombria o de dignidad. Pero, j que va a tener nada de hombre el depravado \ li¬ jeva si ahora se sabe tambien que estaba por traer de su tierra a tres candorosas y bellisimas mujeres para entregar- las al vil ejercicio de la prostitucion y vivir a expensas de ellas! , . . Por no existir denuncia firmada y por la mtervencion de algunos que todavia creen en las virtudes del gianuja, Vujeva fue puesto en libertad, no sin antes haber sido reco- nocido por todos los subalternos de Investigaciones junta- mente con ladrones, vagos y tratantes de blancas. Ahora, a Vujeva se lo ha tragado la tierra y para dar la voz de alerta y prevenir a los incautos, damos aqui esta nota, que ilustramos con la fotografia de tan repugnante > pesimo vividor. LIKVIDACIJA ^VUJEVSTINE ’ 7 (Nastavak sa str. L. st up 7. ljetan pak ako ima sto govoriti s nama, neka dodje sam, to je Vujeva, valjda misleci si pre¬ ma onoj Radicevoj “Kranjci su magarci 77 ,: odmaglio, i od onda smo imali pred njim mir. Dokaz da je vrlo dobro zn a o prosuditi. ko je pametan a ko glup, s kini mu ne konvenira računati a s kim da. Posle toga išao je pokušati sreču u Ensenadu. sa drugim Sr- binom, g. Kebeljicem. Kad je ovaj vidio, ko je je to gore list. dao mu je razumeti, da je hotel¬ ski račun “Vujeva” več prešao podnošljivu visinu kao “fondo perdido” te mu je isto pokazao vrata. Evo, braeo Hrvati-Vujevci, navadjamo Vam ove podatke, da se uverite, kako je taj “vodja Hrvata u Južnoj Americi” na- šao “svoje” Hrvate najzadnje, tek kad smo ga mi Srbi i Sloven¬ ci, a kao takovi svi svesni Jugo- sloveni u 'najdržavnotvornijem smislu, postavili na ulicu. To jest: on je najpred pokušao da bude “Srbin”, “Jugosloven” ili “sluga srpskoga kralja”, pak tek kad mu to nije uspelo, tek onda se je “pohrvatio”. “ZAŠTITNIK” ISELJENIKA Što se tiče “dobrovoljnih do¬ prinosa”, koje je Vujeva izvukao iz naroda, necemo se raspisivati, jer “kad imadu deca denar, ima- du, kramari sajam”, kako veli jedna Slovenačka poslovica. A protiv gluposti dosele još nema paragrafa u nijednom zakoniku. Samo kao primer kako je znao Vujeva sugerirati prosti svet, neka navedemo ovaj slučaj: na jednom od njegovih “zborova 7 na Boci doprineo je kolekti za govornika Vujevu neki radnik sa pet peča. Kad mu neki naš zem- Ijak ironički primeti zar nije pao na glavu, čovek mu odgovori: “pa makar ne bili imao što jesti, dao bih mu je, šteta samo što nemogu dati više.” Ovaki su dali iz svoje volje. Ali gospodin Vujeva počeo si je dozvoljavati več i teror i iz- žimanje. Ne samo anonimna pis¬ ma, kao mafija, za 100, 200, 500 itd. peča, od imučnih nego i od težaka. Kao slučaj neka samo ci¬ tiramo ovaj stavak iz jednog pis¬ ma, ko ji nam piše neki radnik rodom iz Hrvatskog Zagorja, iz Concepcion del Uruguav, En tre Rios, dne 5. marta o. g.: “Zašto stupam iz Organizacije Marka Fil j Vujeve u Pervom sam se uverio za ove 2 godine štasam urgentini da je on jedan Preva¬ rant i jedna laza Koje vara naš siromaški svet za svoju korist i za para a sramoti našu drža- vu. .. . pa mislim po mojem mi- jenju da bi toga Vujevu treba- lo odstranit. Jer kat je meni do- sta onda znam da ja svakoma dosta. Vidite ja sam u Iv. Uru¬ gvaju, dje sam bacit iz posla zbog Vujeve i njegovog vernog Pristaše Kapasa 1 Antonio RisiČ, ko ji ovdi kupi pare za Vujevu skoro svaki 14 dana. Kakoje ku- pio za Kolajnu zlatnu Mačeka da se ga odlikuje. Ko neče da dajde taj iz posla van, i za njega nema rada_ 77 Vujeva, da ‘ne plati patente, “posredavao” je radi pod ime¬ nom t.obožnje organizacije “Hr- vatski Iseljenički Dom”, Bal- carce 150, a u koju svrhu, naj¬ bolje dokazuje gornje pismo. UZROK I SVRŠETAK Kako je moglo doči do tako- vog i tako dugog pašovanja (Nastavak na str. 5, stup. 1) I - --- " s/ I Argentinska novina o Vujevi w I i* ^-r ±j ^ ~~~ ' ^ 1 | E S C U E LA SUFERIOR DE POUTICA - t t<- .. - 4 ** *'•*** A i* *ACVi r.40 m fAit* V // / / ^ J s' /// // /////’ „ ■./ S' G t/t ' w /// 'w4 /v :•>- Z v> > *• « ’ v i ) EL TESTIMONIO DE LA FALSIFICACION ZADATCI POLICIJE “La Tarde”, Rosarii ' 12 - II - 28. Istražno odelenje naše policije, kojem kako je poznato - stoje na čelu šefovi gg. De la Fuentes v Patino, primilo je več pred dugo vremena je-dnu tužbu reservirane naravi, a sastojala se u torne, da se je u darežljivu i povjerljivu Argentinu uselio jedan vrlo po- gibeljni individuv po imenu Mar¬ ko Filip Vujeva, jugoslaven. Prama toj tužbi, dotični Vuje¬ va nalazio se je u Rosario i bila je za njim odred jena tjeralica, ali do uhapšenja nije došlo radi sli- jedečih razloga: Saznavši naime Vujeva o pos- toječoj policijskoj odredbi, na lu- kavi način se je pred svojim zem- Ijacima prikazao kao žrtva pro- gonstva radi njegovog idealizma, nastojavši odbiti sumnju da je to njegovo poli tičko socijalno i re¬ ligiozno mišljenje komunističko. Uspio je na ovaj način, da nri- dobije za sebe mnoge pristaše i simpatizere, od kojih se mnogi za nj zauzeše i interveniraše kod vlasti proti njegovom uhapšenju. dokaživajuči na sve moguče na¬ čine, da je dotičnik dobar čovjek i patriota. Mostrado que fue el Diploma que reproducimos, a la Secre- taria de la Universidad, esta se ha expedido coi* la? siguiente ceftif icacion: ' Hay un sello en relieve que dice: “Universidad Nacional del Litoral-Lux Indeficiens” y debajo en letra inglesa: Facultad' de Ciendas Economicas, Comerciales y Politicis. — Numero del Certificado: 1862. “El Secretario de la Facultad de Ciencias Economicas, Co- merciale3 y Politicas de la Universidad Nacicmal del Litoral, que suscribe, CERTIFICA: que el Diploirii que dice: “Republi- ca Argentina. — Escuela Superior de Polltica. — Anexa a. la Facultad de Ciencias Economid/i, Comerdlales y Politicas de la Universidad Nacional del Lit or HI. Habiendo don Marko Fil Vujeva rendido satisfactoriamente los examenes de las asigna- turau correspondientes al _ plan de estudios respectivos y con arreglo a las disposiciones eri vigencias, se le expide el presente diploma de Diplomatico de Polltica. Firmado en Buenos Aires 10 de Febrero de 1930. V° B . Decano de la Facultad. Secretario. Firma del Interesado Marko Fil Vujeva. Director de la Escuela. Secretario.”, NO CORRESPONDE A ESTA FACULTAD, NO HABIENDO SIDO EMITIDO POR ELLA NINGUN DIPLOMA A NOMBRE DE MARKO FIL VUJEVA, quien NO ES NI ALUMNO DE LA FACULTAD. Asi mišma, certifica que la unica Facultad de la Universidad Nacional del Litoral donde se cursa la ( carrera de Ciencias Politicas, es esta Facultad de Cien¬ cias Economicas, Comercia|es y Politicas. Se expide el presente Certificado a seis dias del mes de Mayo de mil novecientos treinta, en la ciudid de Rosario de Santa Fe” Firmado: A. FAGGINI, secretario. Hay un sello que dice: Interventor Nacio¬ nal - Delegado. Na ovaj se je način spasio i za- radio lijepih para, ismjehavajuči se naivnosti svojih zavedenih zemljaka i lokalnim vlastima. Vujeva je čak tako daleko bi o došao, da ga je ta grupa zavede¬ nih zemljaka smatrala svojim prvakom i vodjom, kojemu su n zavedenici stavili na raspolaganje svoju saradnju. Kad je postigao ovaj stepen, počeo je iskoriščivati priliku iz- mamljivajuči novac. Uvijek mu je bilo malo, premda ga je pri- mao obilato. Ali oni, koji su ga dotle potpo- magali materijalno, došli su k pa¬ meti i najedanput uskratiše uz- državanje svoga apostola. I sad se Vujevi okrene svi jel naopako i kad mu je došla pogibelj, da če morati priguut šiju i podmetnuti rame vrečama, izmisli jedmi st¬ var. Zna juči da neke revo! verske novine, koje se bave ogovara- njem, sumnjičenjem i intrigama, prave p oneka d sjajne posl o v ev dade se i on na taj unosni posao i .stade pucati na svakoga, da mu ni jedna poštena i bogata obitelj nije izostala. • U svojim svinjarskim članci- ma, izrekao je muškarcima i že¬ nama najgorih stvari taj bezo- braznik. Naravski, te njegove žrtve mo- raše se iznenaditi i sa gadjenjem preko toga prolaziti, a oni koji još nisu napadnuti, bili su u neu¬ godnosti i strahu, čekajuči kad če ih ovaj zlotvor uzeti na red. Vujeva m e d j u tim za d o v ol j n o tri ja o ruke, misleči na čas kad če mu dolaziti s punim rukama novaca moliti milost, ali se pre¬ vari u računu, jer mjesto novaca dočeka ga policija, koja ga je strpala u za tvor. Tu je bio upisan pod brojem 3882, što bi mu moralo biti na (Nastavak na str. 5, stup. 3) ! \ j I i KAD MISLITE DOMU? EVO VAM BRODOVA Ko J 1 odlaze iz Buenos Airesa ZA BREMEN, HAMBURG, BOULOGNE, GENOVI', TRST, SPLIT i DUBROVNIK Meseca MAJA : 20 20 22 22 23 25 Cap Polonio A Ima n zor a Sierra Morena Massilia P. Giovanna Gral. Belgrano 27 Conte Verde 28 Darro 29 \Viirttemberg 29 Orania 30 Kerguelen Meseca JUNA : o 5 8 10 10 11 12 12 16 W erra Villagarcia Cap Arčona Gral. Artigas Gelria Duilio Sierra Cordoba Belvedere Baden 19 Conte Rosso 20 Espaha 24 P. Maria 26 Monte Sarmiento 26 \Veser 26 Flandria 27 M. Washington 28 Giulio Cesar e 29 Gral. San Martin Prevoznice kupiti čete najbolje na donjem naslovu (osobno ili postom) - ' ^ " ■ AKO POZIVATE SVOJU OBITELJ OD KUCE EVO VAM BR0D0VA Koji odlaze iz BREMENA, HAMBURGA, BOULOGNJA, GENOVE TRSTA. SPLITA i DUBROVNIKA Meseca JUNA : 2 4 r• / 7 7 13 18 Sierra Ventana Bavern Antonio Delfino Giulio Cesare Gotha Gral. Osorio V igo 20 21 23 27 27 30 Cap Polonio Conte Verde Sierra Morena Cap Norte P. Giovanna -Madrid Meseca JULA : 2 5 \Viirttemberg Cap Arčona 10 Giulio Cesare 12 Villagarcia 17 Gral Artigas 21 AVer ra 24 Baden 29 P. Maria 31 M. AVashington 31 Giulio Cesare 19 Conte Rosso Pozivne Prevoznice kupiti čete najbolj na donje: (osobno ili poštom) OD llfrr NOSE POŠTU OVI BRODOVI : Maja 20 Darro, pisma do . 30/1V 21 Kerguelen . 28 IV 22 Conte Verde ... 9/V 23 Orania .*. 5 /y 24 Villagarcia ...’ 24 R. Vict. Eugenia. «/\ T 26 AVerra . 2i Al ca n ta ra . 12/V 28 Avila Star . 11/A T 29 Ivrakus . o/y 30 Alsina .. 1‘^/A^ U STARI KRAJ NOSE POŠTU OVI BRODOVI : Maja 20 do 22 sati .Almanzora v -- „ Cap Polonio L> ‘^ m 22 „ Avelona Star 22 „ 22 „ Massilia 22 „ 12‘30 „ . Sierra Morena 24 „ 12‘30 „ .Pssa. Giovanna 24 ,, 22 „ . Grah Belgrano 27 „ 22 „ Conte A r erde 28 „ 13‘30„ Darro 29 „ 12*30 „ Orania 29 „ 12‘30 „ AViirttemberg 30 „ 19 „ Kerguelen DAJTE DOLAZITI SVOJU POŠTU NA NAŠ NASLOV DE LA AMERICA DEL SUR Jugoslovensko Odelenj e Av. LEANDR0 ALEM 150 i I I I I w I I I S— I A I I naslovu i i i [ i I i N.° 53 GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO r I JI 1111111111111) 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 V A r> Periodico Eslavo Aires, Reconnuista 268 vi, mokrače, izpljuvaka, želud. sokova itd. — Analize za E imlustriju: rudače, boje, tkanine itd. = DR. GERMAN SCHWARTZ | U. T. Rivad. 4485 — Calle Pozos 170 = (Rivadavia altura 1900, 2 kv. od E _ subter. Plaza Oongreso) E _ ji1111111111111111II11111111111111111111111111111111111111111111111111111111Eli11111111m11111111u111 daljni jedan korak na putu do SLUČAJ VUJEVA ( Nastavak za str. 1. i 4.) sred j ivanja prilika. LIKVIDACIJA “VUJEVŠTINE” (Nastavak sa str. 1., st up 7) jed no«? V uje ve ! Mi sve otkako izlazi novimi, ponavljali smo, da jo največ! protunarodni i pro- tudržavni greli bio u torne, da se je sa strane odgovornih eini- telja namerno ubilo i udusii'* medju iseljeništvom svaku or¬ ganizacijo. Da su postojala na¬ ša društva u Rosariju. Arecjiii- tu, Barlettu, kao u svoje vreme, i to preudešena prema novim po¬ trebama, V ujeva ne bi bio na- rastao u problem, ost a o bi bio epizodieki slučaj. škandal Vujeva potvrdio jo pravilnost našog stanovišta o po¬ trebi da budo iseljeništvo orga- nizovano i da kao takovo surad- juje sa našim državnim pred¬ stavil ieima. na kratko a naš čakarero središtu Vu- ' Položaj je inaee dobro oznaeio onaj u Villa Muguetta, jevinog “rada” kad je zahvalio novom poslaniku g. dr. Stražnic- kome na poseti i rekao: “Nikada nismo culi nešto slična, kao da- nas od Vas, jer sve ove duge go- dine nije iiimi niko medju nas došao”. — Jer nisu došli pozva¬ ni, došao jo nepozvani Vujeva, a jer narod nije imao prilike ni- koga drugoga da čuje, poslušan je Vujevu. U torne je celo “pi- tanje Vujeva ’. A kako j(* došlo do zaključka ’ Posle prevrata u Jugoslaviji od (i. januara 1 J) 29 došli su drugi ljudi , snjima drugi duh. timi do suradnje službenih i privat¬ nih inicijativa, a čim se je to dogodilo, moglo si* je svršiti i - Vujevom. A time učinili smo na- VUJEVI st up 5) i tracak ARGENT. NOVINA O (Nastavak sa str. 4., sramotil, kad bi imao ljudstva i ponosa. Ali odakle neka bude ljudstva u iskvarenog \ ujeve, kad se je zaznalo, da na- mjerom da ih preda prostituciji naivne i lijcpe djevojke, sa na- mjero nula ili preda prostituciji i da tako na njihov račun može udobno živiti. 9 No pošto nije bila tužba pot- pisana i ušli jed raznih interven¬ cija sa strane onih, koji još vje- rovaše u njegove vrline, Vujeva je pusten na slobodu, nakon sto je od policije zabil jezen medju ostale zlikovce, prevarante i tr¬ govce bijelog roblja. Sad je Vujevu progutala zem¬ lja, ali za u pozoren je i oprez oni¬ ma. koji ga još ne poznajii, obja- vljujemo ovil notu i donašamo slikn tog ogavnog i opasnog st¬ vora . c 0 O b o 0 c- fIGIH CflhlERTE Efi bfl GflfflPfinfl IIIIIIII . um iiiiiiiiii imi im m m um mn n n Hlinili m milil m EL PROBLEMA ESTA RESUELTO con el uso de estos aparatos de fabricacion inglesa. Eliminau las obstrucciones que producen en las fuentes proveedoras de agua caliente en la campana. No necesitan canerias de conexion. Son facilmente desarmables para su limpieza* interior. Queman cual- quier clase de combustible solido. Sr. DOMPE y Cia. — Sarmiento 1327 — Buenos Aires. o D o Con referencia quista 268, les ruego los caliente en la campana” Nombre v apellido Direccion .~. a su aviso en “Gospodarstvo ,. Recon- precios v detalles de “estufa para agna O) s G o o v1 u A 2 m o D O c IO PISMO NAROD. JEDINSTVO novinama ci- poteškoce na knjiga, a ti- U starokrajskim tali smo tužbe na koje nailazi naša me i književnost. Jer ako nema dovoljno kupaca za knjigu, na- kladatelji nemogu izda vati knji¬ ga a književnici za svoja dela naci nakladatelja. Nije mesto da bi ovde razmotri- vali i duhovnu stranu krize. Ali gledano pitanje odavle iz dale- ka, jasno se v ide dvo o kol n os ti, na koje se pod utiskom dnevnih podrobnih upliva onamo valj da niti ne misli, pa nismo ni videli, da bi bio ko na nje opozorio. Baš je izašla statistika o pis¬ menosti, bolje rekuci o nepisme¬ nosti na šeg naroda u st arom kraju, koja iznosi još 50%. U- zevši u račun u koliko se je sma- njila od 1918. god. vidi se, da če trebati još — 60 godina, dok nestane nepismenih u Jugosla¬ viji, ako se ne bude borbe s njom pospešilo. Oti 13 milijona Stanovnika od- računajmo 1 m ili jun Slovenaea, medju kojima praktički uzeto nema više analfabeta; te drugi milijun narod, manjina, Nema- ca i Madžara, koji če takodjer biti velikom večinom svi pisme¬ ni, kao predstavnici bivših poli- tičkih gospodara pa time onda favoriziranih gospodarski i pro¬ svetno. Ostane oko 11 milijona Hrva¬ ta i Srba. Od ovili treba odbiti 50% analfabeta, koji za knjigu kao da ne postoje. A ostalih 5Va milijuna treba porazdeliti na jedne, koji kupuju knjige tiska¬ ne latinicom, a druge, koji ku¬ puju one tiskane čirilicom Za knjigu prvog skupa ostane nešto preko 2 milijuna čitaoca a za drugu oko 2 i po milijuna. Uzmi- mo sada u obzir, da ima i medju ovim pismenim narodom seljaka, težaka a osobito ženskog sveta, koji dodnše znade više manje ci¬ tati, ali praktički uzeto, ništa ne čita a pogotovo nema ni novaca ni interesa za ozbiljniju knjigu, pak nije treba tražiti dubokih uzroka, otkuda kriza naše knji¬ ge. Zato soglašamo sa don Ivani¬ ševičem, kad u svojo j “Pučko j Prosvjeti” navadja kao nadaljni važni korak u smem ujedinja- vanja izjednačenje pisma. Več s ovim korakom bi se delokrug za svaku knjigu, bilo hrvatskog bi¬ lo srpskog pisca, smesta proši- rio za 2 milijuna mogočih čitao¬ ca. Tek kad dobra knjiga, izda¬ na u Zagrebu ili Splitu, bude istotako “doma” u Makedoniji, kao u Hrvatskoj ili u Primorju; ili dobra knjiga izdana u Beo¬ gradu, onako doma i u Zagrebu ili na Sušaku, onda čemo tek moči govoriti o torne da se po¬ znamo. Onda če biti tek isk 1 j li¬ čen i *oni, koji su si pred 6. j a- nuarom 1929 stvorili direktno kao profesiju, da “prevadjaju” i — po svoje preokrenu Zagrebu ono što se je pisalo u Beogradu i naopak. Drugi korak je borba sa ne* pismenosti. A ako bude izjedna- čeno pismo, onda če imati hr- vatska knjiga isti interes, da nestane analfabeta u Južno j Sr¬ biji ili u bivšem Sandžaku, ka<>- što srpska, da nestanu u Lici ili u dalmatinskoj Zagori. Važna i štetna posledica dosa- našnjeg stanja je okolnost, da sve do danas u Jugoslaviji ne postoji ni jedna zbilja opča ju- goslovesnka novina, u kojoj bi se zrcalit) život čita ve države i celokupnog naroda, i čiji bi du¬ ševni obzor bio zbilja opče jugo- slovenski. Postoje samo novine lokalnog značaja, premda su se nekoje za danih okolnosti dobro razvile i premda su i za doba političkih razminca pokušale niti vise ma- nje objektivne te se nisu vezale na pojedine stranke kao njihova izrišita glasila, kao sto je n. pr. “Obzor” u Zagrebu, “Politika” u Beogradu ili “Novo Doba” u Splitu. Ovo stanje baca svoj refleks takodjer na nas iseljenike: ne- maš nijecbie novine u Jugosla¬ viji, na koju bi se mogao pret- platiti u želji, da bis bio infor¬ miran pregledno o razvitku ži¬ vota po čitavoj državi. Ako bi ko imao volje, vremena i nova¬ ca, morao bi se pretplatiti i ci¬ tati bar po jednu glavnu novinu iz svakog snedišta predratn.ih političkih i upravnih jedinica, te progutati 90% materijala čisto lokalnog značaja i znaeenja te sa ostalih 10% tek sam sastav- Ijati pregledtiu sliku o tamoš- njem životu. A još tu treba od¬ biti ono što svalka novina za sebe. ponavlja o stvar ima čija se važnost proteže preko grani- ea lokalnog značaja. Kad se dakle kritizira, da me¬ dili iseljenicima nije još dovolj¬ no razvijena svest zajednice, možemo upitati: otkuda zaboga neka uzmemo u ovim dalekim zemljama onu dublju svest dr¬ žavne i narodne zajednice, koja nastaje iz poznavanja, kad naša stara domovina niti za sebe nije znala stvoriti onoga, što može tvoriti stalim i mora tvoriti pr- vu vozu: novinstvo sa delokru- gom na čitavom području dr¬ žave? Na ovako važnom polju kao- što je medjusobno poznavanje na lazimo se još u predratnom stadiju, kad je Bosna za Sloven¬ ce bila “Turško”, a za bošnjaka Slovenac “Švaba”. Gornji na vodi pokazuju, da pitanje izjednačenja pisma nije “političko” pitanje u smislu predjanuarskih političkih sva- dja, nego pitanje\ prvovrsne po- litičke važnosti u smislu držav- nog, kulturnog i gospodarsko" učvrščen ja naše narodne zajed¬ nice. A kriza jugoslovenske knjige nije ništa drugo nego odraz spomenutih dvijuh okolnosti, ostavštine predratnih, tudjih kulturnih i gospodarskih utecaja na raskomadan narod bez poli- tičke saniostalnosti. PREDAVANJE O NAŠEM PRIMORJU U BEČU Dne 18. marta o. g. davana je za novinare u bečkom pučkoni sveučilištu ‘Urama” kinemato¬ grafska predstava o Dalmaciji. Predstava je otvorena govorom bečkog sveučilišnog profesora g. dra. Otta Storcha, pod čijim je sodstvom snimljen spomenuti film. Taj je najviše prikaživa o puhlici nepoznatu Dalmaciju, i to primorske i zagorske krajeve, u koje skoro i ne zalaze Stranci, a koji — po mišljenju profesora Slorch-a iiimalo ne zaostaju za /.uaMiii daiinatinskini predjeli- ma. Film je vrlo interesantaa jer ošini pejsaža prikazuje i vli k e iz života našeg naroda (ribo¬ lov, ga jen je cštriga, zagorski pa- zori sijela), a zatim su dobro zabrani obradjeni razni tipov: iz Zagorja i Primorja. Predavaš h j red pubiikom izrazio svoju zalivalnost susretljivom i Ijnba- znom dalmarinskom pučanstvu, koje je njemu i njegovim pratio- cima u svakoj prilici došlo u sus- ret sa najvecom pripravnošču. Za vri jemo predstave muzika je svirala naš* narodne komade, a na koncu je odsvirala “Lijepu na¬ šu domovinu”. Publika je sve mu hvo aplaudirala. USPJELA PREDAVANJA O DALMACIJI PO FRANCUSKOJ Dužnost nam je da zabilježimo neumoran rad na propagandi zn, v asu zemlja, što ga vrši g. Rav- mond Warnier, lektor na zagre- bačkom sveučilištu i direktor Francuskog instituta. G. War- nier boravi več više godina u na¬ šo j zemlji, te ju je naskroz več upoznao pa redovito izvještava 0 n jo j francusku javnost. Ne¬ davno je g. Warnier za vrijenie s veučilišnib praznika održao niz predavanja o Dalmaciji, i to a Amiensu, Lilleu, Lyonn i Maršei- lle-u, ko-a sa bila odlično poš.> oenfi, dok im ie štampa tih vra- dova posvetila specijalnu pažnj i. Predavanja su održana uz ]u*j- kazivanje odnosnih krajeve po¬ močil diapozitiva, te listovi isti- cu, da je prcdavac postigao maj- storski sinliroirzam izmed ju sli¬ ke i r i ječi, tako da je nametnuo slušasteljstv u svoju izrazitu sim¬ patij u za “drugu” azurnu obalu. koju pretposlavlja prvoj. STKANA ŠTAMPA O NAŠEM PRIMORJU Francuska revija “La Medite- nanee”, koja izlazi u Marseille-u, u broju od 1. marta o. g. dono¬ si članak g. Raymonda War- nier-a pod naslovom “Legendar¬ ni gradovi dalmatinskog Jadra¬ na”, u koiemu se na fini način opisuju krasote našeg primorja. Karakteristican je početak član¬ ka: “Dalmatinska obala stoji kao fcakmae našo j Ažurno j obali. Ne- usporeditvi takmac: ne radi kon- forta i turi« tičke organizacije itd., ali radi svojih draži, priro- dnog bogatstva svojih pejsaža, originalnosti svoga pučanstva...” Uz članak otisnute su i slike Kor¬ čule, Dubrovnika i Budve. Isti broj toga lista donosi i članak o Jugoslaviji sa sl ikoni Nj. V. Kralja, iz pora g. Leon Sava- djian a, u kojemu se govori o re¬ formama u državi poslije histo- rijskog akta orl 6. januarja 1929, te o opčer.i napretku zemlje. Britanska revija “The Field” donosi n broju od 8. marta o. g. članak o Dalmaciji pod nas¬ lovom “Prazni kovanj e na jadram- skoj obali Jugoslavije”, potpisan sa W. T. B. u kojemu se sa mnogo entuzijazma govori o lje- potama naših primorskih kraje¬ va . “Dalmacija je zemlja, koja se može posjetiti u svako doba godine, jer je uvijek interesant¬ na. Istočna obala Jadrana ima doista perfektni! klima sa mno¬ go sunčanih. toplih dana, a zima 1 ljeto su umjereni u tom kraju. Članak je ilustriran slikama Ble- dskog Jezera i Splita. Za Dio¬ klecijanovi! palaču se kaže, da ie najljepši prim jer romanske arhitekture na Balkanu. Dobro uredjivana českoslova- čka turistieka revija “Slovansky Turista” donosi skoro u svakom broju dobrog informativnog ma¬ terijala o ijetovanju i zimovanju na našem Jadranu. Članci su re¬ dovito propraceni ukusnim sli¬ kama . Pri ruci su nam brojevi te revije za novembar y decembra 1929, te za januar o. g., u koji¬ ma su publicirani članci o našem primorju. mm »o. (), ►O* •O' o- ‘Ib •<>* •()• ()• •O* o- l»- () iz domovine: STRANA ŠTAMPA O RADU JUGOSL. VLADE Austrijski list “Das neue Oe- sterreich”, koji izlazi u Beču, donosi u broju od 28. marta čla¬ nak pod naslovom “Situacija u Jugoslaviji”, u ko jem opširno govori o radu vlade generala Živkoviča, ističuči najprije ka¬ ko je Nj. V. Kralj u nesnosnim prilikama, koje su bile zavlada¬ le, uvažio mišljenje pok. S. Ra¬ diča o postavljanju na vladu energičnog vojnika. Za rad sa- danje vlade kaže list, da se može podijeliti u dva perioda: prvi, kratki period, bio je brisanje svega staroga i truloga : kroz dva mjeseca izčezle su stranke, skup- ština i oblasne skupštine. Zatim je izmijenjeno i trostruko ime kraljevine, a sa svim tim usta- NAPREDAK JUGOSLOVEN- SKOG DRŽAVNIH FINANCIJA Več u godini 1929 zapaženo je ozdravljanje prilika u državnim financijama Kraljevine Jugosla¬ vije, dok su u godini 1930 poče¬ le državne financije da se rapid- no poboljšavaju. Državni budžet je aktivan, te od redovnih dr¬ žavnih prihoda raste i gotovina države kod Narodne banke. U mjesecu martu o. g. ta gotovina iznosila je 604 milijuna dinara. Kod Državne hipotekarne banke imala je država ošini toga još 400 milijuna dinara gotovine, prema čemu dakle izlazi, da se ukupna državna gotovina pen j e na milijardi! dinara. Od postan¬ ka 1 Jugoslavije do danas nije još nikad državna blagajna ras- polagala tolikom ogromnom go- može #•••••« ZAKON O MEDJUNARODNOJ RA DIOTELEGRAFSKOJ KONVENCIJI Beogradske ‘ Službene Novine ’ od 15. marta o. g. objeloda- njuju Zakon o niedjunarodnoj radiotedegrafskoj konvenciji, ko¬ ja je bila zaključena ulVashingto- nii. a novembru godine 1927. Za¬ kon je potpisan od Nj. V. Kra¬ lja u oktobru prošle godine, te sada dobija oba vezmi šilu. novama pokopano je toliko to- tovinom, pa se iz usporedbe pre- ga, s cime se do tada nije moglo ma drugim evropskim državama, iziči na kraj. A najznačajnije je pri torne, da se nije našlo skoro nikoga da bi prolio suzu za tim stjrim prilikama. Brže nego li se je očekivalo zaboravljeno je i nestalo sve staro. Poslije toga slijedio je drugi period: izgrad¬ nja novoga. Kao najvažnije se u tom periodu ima smatrati uprav¬ na reformni, na temelju koje je država podijeljena u devet ba¬ novina. Nema više sumu je o to¬ rne, da se je tu radilo o djelu historijskog značaja. Zatim se govori o pojedinim banovinama, te o konačnoj amalgamaciji Ju- goslovena u Kraljevini Jugosla¬ viji. U podjeli države na bano¬ vine vidi list izvjesnu lhjeru de¬ centralizacije, dok u priprema- nju oko uvadjanja banskih vije- ca nalazi prelaz na pokrajinske sabore, iz čega bi kasnije organ¬ ski imao izrasti centralni parla- menat. Naravno, da se ne može očekivati prvašnje sabore ni skupštinu, prema starim partij¬ skim shvačanjima. jer su te ustanove preživi jele. Na koncu list se takodjer osvrče i na internaeionalnu Gde ima rada PODATKE IZ OVOG ODE- LENJA si izreži iz novine i sa- čuvaj. Ako ih ne trebaš ti sam, pokaži ih kojem svojem prija¬ telju. Osobito vredi to za podat¬ ke o velikim gradnjama, či jih načrti su tek potvrdjeni te; se radnje još ne grade. Ovako he- češ zaboraviti, da se propitaš, kako claleko stoji pitanje radnje, ako bis slučajno prolazio kroz dotičnu okolicu tražeci koji dru¬ gi posao. ZA NAŠE ZIDARE Kad neko želi naci rada na gradnjama, to mu neče pomoči preporuke na inženjere ili razne više činovnike. Na rad primaju ljude kapatasi. Treba iči, najbo¬ lje u jutro kad rad počinje, od zgrade do zgrade te pitati. Kad se radi o večojj zgradi, nemo j malaksati, ako ti kažu prvi dan. da nema rada. Idi više puta po- ustvrditi, da Jugoslavija danas spada medju prve države, koje raspolažu tolikom rezer- vom. SPOMEN “DAKSI” U SPLITU Split, 16. veljače. Danas je Split na dostojan način manifes- tirao svoju veliku bol za nesret- ne žrtve sa “Dakse” — Sav grad je u črnini i svuda su izvješeni črni sagovi. Svijetla su rasvije- tljena i obavijena črnim florom. Brodovi usidreni u luči ta koder sil u koroti a isto tako i torpiljeri naše ratne mornarice,, koji se na- laze u Splitu. Silno učešče splits¬ ko" gradjanstva na današnjim za- dušnicama najbolje govori, koli¬ ko je ova teška tragedija potres¬ la srca primorskog stanovništva i kako je ona udružila u vanjs- kim manifestacijama sav narod diljem našeg Primorja. Ovakova jednodušnost i osjeeanje za žrtva¬ ma jedne tragedije, teško je na- či na našem Primorju. U 9.30 sa¬ ti održane su u crkvi Sv. Franje na obali zadušnice za upokoj du¬ ša nesretne posade “Dakse”. Ne samo prostori je crkve, ne¬ go i sav prostor pred njom, na Aleksandrovo j poljani, bili su is- orijentaciju Jugoslavije, te go- punjeni gradjanstvom. Žalobnu je \on o (hoiako.i "runaeiii sila misu na staroslavenskom jeziku služio don Ivaniševič, a prisustvo- vali su, pored ogromno" broja gradjanstva, ban dr. Tartaglia, zatim podban Zdravkovi c, komandant mjesta general Nau- ojakoj grupaciji sila na Balkana Francuska i Italija — kaže list — zamijenile su u ulogama predratnu Austriju i Rusiju na balkanskoin poluoto- ku. — Ve. gledati. Time so nekako pobliže upoznaš sa kapatasom. Po^na bolje tebe, koji si dolazio čelu sedmicu, nego onoga koji dolazi po prvi put. Ovako se je name¬ stilo dosta naših zemljaka, u- strajnijih nego drugi, kod pod- zemnicq Lacroze. Ustrajan čo- vek konaČno imponira. Da Vam ne bude treba lutati na slepu po gradu i oko gradnja, mi čemo objavljati naslove onih večih gradnja, koje su več poče¬ li graditi, da možete iči pogle¬ dati, ako Vam bude sreča mila. Evo Vam par ovakovih gradnja: Laprida 2080 — kuča, $ 63.000. Pedro Mendoza 1363 -- stan. ku¬ ča i trg. $ 110.600. Av. del Trabajo 7250 -- dimu jak od 50 m i tankom za 10.000 movie, predstavnici pomorskih i drugih vlasti nacionalnih udru- ženja, ejelokupni oficirski kor kopnene vojske i mornarice. U crkvi je bil podignut katafalk iza koga su stajal i članovi poro- dice poginulo" III. strojara “Da¬ kse”, Spličanina Jakše. U 10 sa¬ ti u Kinu Eden održana je ko¬ memoracija palim žrtvama. Dvo¬ rana kina bila je prepuna publi¬ ke. Žalobni zbor otvorio je preds- jednik oblasnog odbora JS Bu¬ jam Mikačič. On je istakao kako su zapovjednik “Dakse” A 7 labo Baletin i 37 drugova, koji su iz ovili naših krajeva jugoslavens- kog Primorja, proiiosili čast na¬ še jugoslavensk'* zastave tudjim svijetom i našli smrt u ukletom grobu mornara kod rta Finistere u borbi sa uzvitlanim elementom. Zatim ističe, kako se na ovu tuž- liu vijest odmali povela akcija za pomoč porodicama postradale po¬ sade. Poziva ])risutne da našim dičnim pomorciina odaju poštu s poklikom: Slava! Rikard Kata- linič Jeretov proeitao je najprije svoju pjesmu “Žrtvama” a onda toplim riječima bola iznio bol Primoraca zbog ove tragedije. Spomenuo je džinovsku borbu našega naroda kroz vijekove na ovim obalama, se samo sa bijes- nim elementom nego i neprijatel- jem naše krvi. Ističe vrline naših pomoraca i na kraju kaže: Neka je naša pošta i spomen uz mrtve, a srca naša uz žive! U ime Save- za pomoraca govorio je kapetan Marko Curtini. On sugestivnim riječima opisuje strašim tragedi¬ ji! nesretnih žrtava iza ko jih je ostalo 17 udovica i 36 siročadi. Na kraju apelira na mjerodavne, da riješe bolno i važno pitanje socijalnog osiguranja naših po¬ moraca koje kroz 10 godina par¬ lamentarnih borba nije našlo ra¬ zumi jevanja. Tek kad se to izvrši, žrtve “Dakse” naci če svoje smi- renje u strašilom grobu. Pomor¬ ci kad prodete kraj zloglasnog rta Finistere, čuti čete šapat svo¬ jih mrtvih drugova: Ne zabora- vite drugovi našu siročad! Slava žrtvama i herojima mora! Iza toga svi prisutni upu- tili su se na obalu, odakle su ot- kritili glava promatrali kako je u 11.30 jedan vojni hidroavijon u počast žrtava sa “Dakse” bacio u more vijenac svježega cvječa. U znak žalosti, danas su otkazane sve priredbe u Splitu. NAŠE TRGOVINSKE VEZE SA FINSKOM Nastojanjem našeg generalnog konzulata u Helsingforsu uklon¬ jene su neke zapreke našim di¬ rektnim trgovinskim vezama sa Finskom, koja je ranije nabavl¬ jala našu robu preko tudjih luka i posredovanjem tudjih firma, ta¬ ko da je u večini slučajeva naša roba putovala pod tudjim ime¬ nom. Kako pak finska pijača ni¬ je bila nikako, ili je naprotiv bi¬ la čak i hrdjavo informirana o prilikama u na šoj zemlji, te se sa finske strane nije ni pokušavalo stupiti u vezu s našim producen- tima. Skla panjem trgovinsko g ugovora na principu največeg po- vlaščenja sa Finskom, stvorena je mogučnost našim izvozu ieima, da na finskoj pijači nastupe kao kon¬ kurenti, naročito u poljoprivre- dnim produktima. Artikli, koji dolaze poglavito u obzir, jesu: brašno, žita, pasulj, grašak, luk, sulio i sirovo voče, konzerve od ribe i mesa, konzervirano voče, kože, svinjska mast, itd. Naš kon¬ zulat u Helsingforsu sistematski obavještava finsku javnost o mo- gučnostima poslovanja s našom zemljom, te interesente u pozna j e s uzorcima naše robe. Za sada se ne može reči, da je to nasto- janje dalo velikih rezultata, bu¬ dilci da još ima smetnja tehnič- litara vode Ramon Falcon $ 47.000. Santa Fe 3150 - $ 200 . 000 . Mendoza 1565 115 ..000. Donato Alvarez 3783 stan., $ 50.000. $ 40.000. 4171 — garaža, kuča od IX p. stan. kuča, $ C. Pellegrini 151 — stan. kuča, VI p. $ 630.000. Rivadavia 1647 — stan. kuča, X p., $ 350.000. Gelly y Obes 2258 — isto, Vil p., $ 700.000. Bustamante 2302 — isto, IV p., $ 373.000. i Av. Alvear 4654 — isto, IV p., $ 300.000. Bme Mitre, 2248 — isto. Vlil p., „$ 200.000. Arist. del Valle 377 — isto pesos 40.000. Cangallo 2138 — isto, 11 p., $ 198.500. P. Mendoza 3857 — galpon, $ 60.000. Belgrano 802 — povečanje, $ 120.000. Rivadavia 6071 — tržnica, $ 300.000. Belgrano 745 — stan, kuča, TV p., $ 400.000. Godo.y Cruz 2960 — tiska ra, $ ,140.000. Chile 102 — tiskarn za “La pren- sa’', $ 677.456. trg. i Libertad 785 — židovka crkva, 601 ,,„,4$ čili o. ay M kt.c POŠTANSKA ŠTEDIONICA U prošioj godini Poštanska štedionica dobila je novog i sna- žnog poleta sredivanjem politič- kih i administrativnih prilika u našo j zemlji. Odmali u samom početku novih prilika donet je (18./1.1929. g.) Zakon o izme¬ nama i dopunama zakona o poš- tansko-štednom, čekovnom i vir- manskom prometu, koji je, i ako minimalnim poboljšanjem uslova za rad, omogučio Poštanskoj šte- dionici živahan razvoj poslova i u zemlji i sa inostranstvom. Razvitak poslova vidi se iz sle¬ dečih podataka. * Porast čekovnih računa bio je ovakav: Din. 11 11 11 11 11 1923 9.985 1924 11.306 1925 12.459 1926 13.627 1927 15.178 1929 17.793 po čekovnim ra¬ je krajem de- 242,439.536.97 296,241.358.84 348,196.021.77 368,230.724.68 622,504.961.94 666,429.093.— 913,503.759.06 31./XII. 31./XII. 31./XII. 31. /XII. 31./XII. 21./XII. Stanje uloga čunima iznosilo cembra: 1923. 1924. 1925. 1926. 1927. 1928. 1929. Promet po čekovnim računima: 1923. Din. 26.399,620.216.75 1923. 1924. 1925. 1926. 1927. 1928. 1929. Din. 11 11 11 11 11 11 1924. 1925. 1926. 1927. 1928. 1929. 11 11 1 1 11 11 31.621,558.843.93 36.947,943.748.99 40.575,062.634.15 46.341,695.009.25 53.721,436.928.18 59.732,412.212.20 ke naravi, a to su u prvom redu velike transportne (spediterske) nuz-takse, ometa ju rad. Da se može torne izb ječi, najbolje doka¬ zuje uspjeh Bugarske i Madžars¬ ke na finskoj pijači. Finci, kao i drugi sjeverni narodi, plača ju so¬ lidno i redovito, ali traže brižnu isporuku, robu najbolje kvalitete, sortiranu i odlično pakovanu, pa na to treba ju strogo da paze na¬ ši izvoznici. Od prometa po čekovnim raču¬ nima izvršeno je virmanom (bez upotrebe efektivnog novca) upla- ta za Din. 28.948,895.896.33, t.j. 48.46% od ukupnog prometa po čekovnim računima. Prema pro¬ šioj godini povečanje prometa bez upotrebe efektivnog novca poraslo je za skoro 4 miliarde dinara. Ukupan promet Poštanske šte- dionice po svima računima izno- sio je: 63.153,956.072.20 113.468.697.702.82 134.932.697.702.82 145.066,509.630.22 165.330,137.353.14 195.990,829.649.10 213.902,688.646.84 U toku minule godine Poštan¬ ska štedionica razvila je inten- zivnu propagandi! za otvaranje čekovnih računa putem oglasa, članaka, konferencija, brošura 1 letaka, predavanja, neposrednih ličnih obaveštavanja, pisarna, i t. 1. Blagodareči ovoj trajnoj i sta¬ lno veojna intenzivnoj propagan¬ di, svakog dana ukopčavaju se nove privredne jedinice u mrežu čekovnog prometa i svoja plača- nja vrše preko Poštanske štedio- nice. U toku prošle godine otvo- reno je 1.277 novih čekovnih ra¬ čuna. Naročito je važno istak- nuti, da su mnoga državna i sa¬ moupravna nadleštva otvorila čekovne račune, i na taj način uštedila brigu oko blagajniške i aČunske službe, i rasteretila svo- e budžete mnogih izlišnih perso- lalnih izdataka. N. pr. Ministar- tvo saobracaja sa oblasnim želez- ničkim direkcijama i stanicama vrši celokupno novcano poslova¬ nje preko Poštanske štedionice. Uskoro če se čekovni promet za¬ vesti pri Ministarstvu vojske i mornarice i svih vojnih ustano, va, od ko jih neke več i sada uče- stvuju u čekovnom prometu. Pri¬ bližava se i kod nas vreme, kao što je to več slučaj u večini evro¬ pskih država, kada če se državni i komunalni budžeti izvršivati n X? i & i i i i Črnogorska Banka CETINJE - JUGOSLAVIJA (Banco de Montenegro - Cetine - Yugoslavia) ČRNOGORSKA BANKA, važi kao najsigurniji i naj- predusretljiviji zavod u Crnoj Gori za ulaganje ustedjevine na priplod i vršenje sviju doznaka, bilo u Dinarinia, Dol h ri¬ ma ili ma u kojoj moneti. ČRNOGORSKA BANKA uživa nepodijeljeno povjere- nje kako kod ulagača tako i kod domačih i svjetskih nov- eanih zavoda. Ulozi na štednju neprekidno rastu i več ]n*elaze . L k __ - ČETRNAEST MILIONA Našim iseljenicima plača najvecu kamatu, od 7-10 % godišnje, prema višini i trajanju uloga. Za sve Vaše potrebe obračajte so Črnogorsko j Hanci sa puno povjerenja; ona če Vam odmali i najpripravnije dati sva tražena obavještenja. i : $ I \ t 1 X X x I i A A I i I \ I v | J I ČRNOGORSKA BANKA OSNOVANA JE 1906 GODINE Uplačeni kapital 4,000.000. — Rezerve 2,000.000. — Godišnji promet dvije milijarde Dinara. FIL1JALE 1 ZASTOPNIŠTVA: Andrijevca, Berane, Vir Pazar, Kolašin, Nikšic, Nejguši, Podgorica, Stari Bar, Rijeka Crnojevica i Ulcinj. Adresa za depeše: BANKA, CETINJE (Jugoslavia) Pag. 6 GOSPODARSTVO N • 53 PRVI SLOVENSKI NASELJENCI V SLOVENSKI NASELBINI “LA LLAVE” PRI OBDELOVANJU ZEMLJE. V NASTAJAJOČI morete začeti obdelovati svojo zemljo SLOVENSKI NASELBINI če imate DRUŽINO — čim več otrok, tem boljše! Po natančnejše podatke obrnite se na dolnji naslov. Izpolnite spodnji kupon in ga nam pošljite: BANCO FRANCES y RIO LA PLATA, Seccion «La Llave», Buenos Aires, Reconquista 165 -199 s v «Gospodarstvu» mi pošljite id zemlje v «La Llave». Z ozirom na vas o pogoje za n Ime in priimek Mesto in ulica (ali zadnja posta) celini preko čekovnih računa Poštanske štedionice. Time se olakšava državi promet i obračun sa publikom, a celokupna se nje¬ na blagajnička služba koncen- triše, uproščuje i pojevtinjuje. O dosadanjoj razgranatosti poslovnih veza Poštanske štedio¬ nice sa državnim i samouprav¬ nim nadleštvima, i celokupnim našim privrednim životom, daje sliku sledeči pregled čekovnih računa po zanimanju njihovih vlasnika: 1926. g. 1929. g. Novčani zavodi . . 1.152 1.289 Državna nadleštva. 452 531 *) Samoupravna i dru¬ ga nadleštva . . 148 . 262 Škole. 50 74 Crkvene vlasti . . 118 156 Osiguravajuca dru- tva. 253 252 1926. g. 1929. g. Zadruge. 347 447 Tndustr. preduzoča. 1.775 2.080 Štamparije .... 122 (tr. fir) Trgovačke firme . . 5665 7.168 Novine. 521 698 IJdruženja, organi¬ zacijo i klubovi . 1.153 1.575 Lekari .. 109 155 Apoteke. 57 95 Advokati. 284 445 Javni beležnici .... 41 53 Tnžinjeri.. 115 184 Činovnici. 186 221 Penzioneri . 81 101 Razni. 998 2.007 TJkupno 13.627 17.793 i U toku prošle godine, Poštan- ska štedionica je nastavila ranijo započeti rad oko uvoden ja pos¬ lovnih veza sa inostranstvom, ta¬ ko da danas Pošta nska štodioni- ca stoji, bilo u direktnim, bilo u indiretnim vezama sa zemljama celoga sveta. Ovom granom svoga posla, Poštanska štedionica čini veliko usluge našem poslovnem svetu, j er i porod raznih ograničenja, plačan ja preko Poštanske štedio¬ nice vrše se na najbrži i na j je v- tiniji način. Ovili dana ie i Pos¬ lanska Štedionica. rešen iem Gos- podina Ministru finansija, ovlaš- čena iuj trgovanie sa devizama u granicama pravilnika za promet sa devizama i valutama. I' pogledu veza sa inostrans¬ tvom Poštanska štedionica io. sem ranijili veza sa Sjedinjemim Državama Severne Amerike i Ka- nadom, kan i vezama sa Poštan- kiin štedionica mn ovili država: Francoske, Nemačke, Italije, Ge- hoslovačke, Belgiie, Švajcarske, Madžarske i Austrije, u toku orošle godine stupila u vezu još i sa Pošta nsk im štedionica m a ovili država: Holandiie, Poljske; Svjedske, Danske, Luksemburga i Danci ga . *) Prividno smanjenie broja čekovnih računa državnih nadle- štava dolazi usled grunisanja no novoj adrhinistrativnoj podeli zemlje. Pored ranije bankarske veze sa Banco di Roma u Italiji, Poštan¬ ska štedionica stupila je u toku prošle godine u vezu još i sa sle¬ dečim bankama: National Pro- vincial Bank Ltd., London u En- gleskoj; Banco Aleman Transa tlantico, Madrid u Španiji; Ban- que Commerciale Roumaine, Bu- earest u Rumuniji; Banque d’ Athenes, Athenes u Grčkoj; Ban- que Generale de Bulgarie, Sofia u Bugarskoj; i Banque cVAffai- res de Turquie, Stamboul u Tur¬ sko j . Preko ovili svojih veza Poslan¬ ska štedionica može izvršiva ti naloge svojih komitenata i u svi- nui drugim zemljama celoga sve¬ ta . Medunarodni novčani i virma¬ nski promet preko Poštanske štedionice pokazuje se kao veli¬ ka olakšica za naš poslovni svet, te je stoga u stalnom porastu. F toku 1929, godine: 23.959 2.455 Došlo uputnica; Iz Sjedinjenih Država Severne Amerike . . Iz Kanade. Ukupan iznos: Dolara Dinara 512.277.82 29,031.993.77 98.237.82 5,525.952.47 Otposlato uputnica : IT Sjedinjene Države Se¬ verne Amerike . . • IT Kanadu. Ukupan iznos: Dolara 59.114.50 2.911.50 i i * » ** Sem toga, u virmanskom prometu sa ostalim napred pomenutim državama bi¬ lo je iz iriostranstva 1944 virma¬ na u iznosu od Din. 13,143.816.30 a za inostranstvo 11.023 virmana u iznosu od Din. 65,232.815.92, kao i 13.626 isplata u gotovu za inostranstvo u iznosu od Din. 18,238.769.03. (Nastaviče se) 895 38 Dinara 3,353.606.08 164.904.10 medunarodnom Josip Johovic Pittsburgh, Pa. KAJ SEM VIDEL V RUSIJI Potovanje v Rusijo In dogodki v boljševiški komuni. (Nadaljevanje) Izvedel sem, da je * komuna prejela $ 75.000 članarine od lju¬ di, ki so prišli iz Amerike. Ve¬ lik del tega denarja je šel za te stroje, ki jih danes komuna ne zna rabiti Tako so težko zaslu¬ ženi delavski novci odšli v rjo. Ge bi stroje vsaj dali mužikom v sosednjih vaseh, morda bi jih kdo znal porabiti in bi donašaii korist. Kako dobri gospodarji so ti komunaši je dokaz to, .da ju bila komuna za časa mojega bivanja tamkaj dolžna sovjetski vladi 30,000 rubljev! Razen glavnega komisarja Ku- la in nekaterih odbornikov ni bil nihče v komuni član komuni¬ stične stranke. V stranko se ne pride tako lahko, ker to je pri¬ vilegij (posebne \;rste, a. kadar si enkrat član stranke, tedaj se ti marsikaj spregleda. Za časa našega bivanja v komuni se je dogodil slučaj, ki jasno potrjuje to, kar sem pravkar zapisal. Neki član stranke, po imenu Zaic, je poneveril neko vsoto denarja. Na seji komune je po¬ neverba prišla na dan in komu¬ naši so zaključili da se Zaic iz¬ ključi iz komune. Dobili pa so odgovor, da ga ne morejo iz¬ ključiti, ker je član stranke. Vseeno so ga izključili iz odbo¬ ra. Izključeni komunist je brž pozval drugega komunista iz Berislava, da ga zagovarja in ta je na prihodnji seji komune iz¬ javil, da je bila izključitev ne- postavna. Zadeva se je vlekla tri seje in prišli so zagovorniki Zaica celo iz Iversona. Končno ko so bili dokazi poneverjen j a preočitni, je stranka razsodila, da krivca lahko izključijo iz od¬ bora, toda ne iz komune. Nektoj časa po tistem so ne¬ kateri komunaši prosili za vstop v stranko, a bili so takoj odklo¬ njeni. Vsak prosilec mora ime¬ ti dve priči iz stranke, toda za te prosilce ni hotel noben komu¬ nist pričati. Zakaj? Zato, ker so nastopili proti elanu stranke, ki je bil tat! Ob našem prihodu v komuno nas je bilo vseh skupaj z žena¬ mi in deco vred 194 oseb. Neka¬ teri hrvatski komunaši, ki so nas zvabili v Rusijo z onimi do¬ pisi v “Radniku”, so rekli, da je, treba še pisati in Agitirati, da jih pride še šest, da nas bo ravno dvesto. “Zakaj pisati, da še kateri Hrvat pride sem in se istotako namaže kakor smo se mi J’ sem se začudil. “Ne, pisati je treba, da nihče več ne pride!” Opazil sem, da so ti naši lju¬ dje v svojem jadnem razpolože¬ nju mislili: “Ker smo mi na¬ sedli n a limanice, naj še dru¬ gi. .. J’ In to bi imeli biti komu¬ nisti, borci za izboljšanje delav¬ skih razmer vsega sveta ! % Poleg omenjene “vile” in sta¬ rih gospodarskih poslopij je bi¬ lo v komuni še nekaj kočic za stanovanja. Ko sem se pritožil agronomu Bondarju, ki ;rae je namestil v opisano sobo prvo noč, da je soba pretesna za mojo družino,- je priznal, da je soba res premajhna za šest oseb. Re¬ kel je, da se lahko preselim v drugo stanovanje z dvema soba¬ ma Odvede me v eno teh. bajtic, pred katero so stali štirje veli¬ ki kupi konjskega govna, ki se je sušil na solncu sprešano v kose, podobne opeki. “Kaj je to, zakaj se to suši tu? ga vprašam. S tem. bomo kurili pozimi,” je bil odgovor. V koči je bilo temno kakor v ječi, če bi zaprl okna, če bi pa pustil odprta, je bil smrad konj¬ skega gnoja neznosen. Z dežja pod kap! “Ali nimate boljšega stanova¬ nja? Ne zaradi mene, temveč zaradi dece, ki mi zboli in se zaduši v tej nesnagi,” ga pro- sim. ' ;§, “To je najboljše stanovanje v celi komuni, ki ti ga morem da- ti,” je bil odgovor. In mladina je upanje Sovjet¬ ske Rusije! Tako sem čital ne¬ štetokrat v “Radniku”. A glej, kako se brigajo za otroke v ko¬ muni ! Odklonil sem ponujano bajto in se odločil, da ostanem v prvi sobi v “vili”. Saj ne bo dolgo! Smo se že odločili, da gremo nazaj v Ameriko. Samo toliko časa moramo še potrpeti, da nam pridejo veliki ko ve egi z blagom. Toliko časa! Na kovče- ge smo čakali cel mesec dni! Vsak si lahko misli, kako nam je bilo pri srcu. V. Po štirih dneh bivanja v ko¬ muni, ko smo že dovolj videli in slišali, se je odločilo nas se¬ dem odrastlih s petero otroci, da gremo nazaj v Ameriko, kajti pod nobenim pogojem in e mo¬ remo ostati in živeti v takih razmerah. Naš prvi korak je bil da smo pisali v imenu te grupe ameriškemu konzulu v Rigi, Lat¬ vija, kako da pridemo iz Rusije. V komuni so nam namreč rekli, da odhod ne bo tako lahak, ker sovjeti ne puščajo radi ljudi iz dežel,e, posebno ne onih, ki se naselijo v komunah. Velike te¬ žave bodo, so nam povedali. Medtem, ko smo čakali na vse, kar pride, smo imeli priliko o- pazovati in videti, kako se v ko¬ muni dela in nastopa. Omenjeni Estonec, po; imenu Kul, je bil glavni komisar ko- Jmune “Krasnoje Znamje” in njemu so se morali vsi pokora¬ vati. Poleg njega je bil agronom — gospodarski strokovnjak in svetovalec -— kateremu je drža¬ va plačevala 50 rubljev. Agro¬ nom je član komunistične stran¬ ke, ni pa bil član komune, zato ga je morala komuna posebej plačevati in imel je tudi brez¬ plačno stanovanje in brano, vse to na stroške komune. Ljudje v komuni so delali kakor je on odredil: kje in koliko je treba orati in sejati, itd., toda on sam ni nič delal na polju. V komuni je bil dan ali dva, nato je odšel v bližnje mesto 1 Berislav ali v K er s on in