KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 53 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Januara 1932 PATENTNI SPIS BR. 8574 Dr. h. c. Krause Georg A., Miinchen, Nemačka. Postupak za sterilizovanje i oligodinamičko aktiviranje tečnosti ili materija, koje se lako pretvaraju u tečnost. Prijava od 13 februara 1929. Važi od 1 maja 1V31. Traženo pravo prvenstva od 24 februara 1928 (Nemačka). Pronalazak se odnosi na postupak za sterilizovanje ili oligodinamičko aktiviranje tečnosti ili materija, koje se lako pretvaraju u tečnost, i sastoji se u tome, što se tretirajuće materije u tečnom stanju dotle održavaju u dodiru sa oligodinemički dej-stvujućim metalima ili metalnim jedinjenji-ma, koja se termičkim postupkom nanose na nosače proizvoljne vrste, dok se ne postigne željeni efekt sterilizovanja ili aktiviranja. Pronalazak se dalje odnosi na oli-godinamički dejstvujuća oruđa; nosač na kome su pomoću topline naneseni oligodi-namički dejstvujući metali ili metalna jedi-njenja, prilegođava se obliku oruđa i utvrđuje se za ista. Poznata je upotreba oligodinamički dej-stvujućih metala ili metalnih jedinjenja, koja su na pr. u obliku metalnih žele a ili he-miskom reakcijom, hladnim putem, nanesena na nosač u cilju sterilizovanja vode. Od ovih poznatih postupaka razlikuje se ovaj pronalazak po tome, što se upotrebljuju o-ligodinamički dejstvujući metali ili metalna jedinjenja, koja se toplotnim postupkom talože ili nanose na nosač. Time se dobiva naročito to preimućstvo, što se oligodinamičko dejstvo metala ili metalnih jedinjenja znatno pojačava. Ostala preimućstva sastoje se u tome, što je sprečeno ošteća-vanje odn. gubitak oligodinamički dejstvu-jućih substanaca. Nosači, prevučeni metalnim želeima, imaju mehaničku čvrstoću, u- sled njihove sunđeraste površine. Žele se radi toga gibanjem u tečnostima, koje se imaju sterelizovati, lako oštećava, pa ne samo da se gubi, nego i onečišćava postu-pane tečnosti. Veza metala, koji su hladnim putem pomoću hemijske reakcije staloženi na nosače, nije dovoljno čvrsta, da bi izdržala mehanička opterećenja. Upotreba naročito čistih metala je skupa i nezgodna, pošto ne dolazi u obzir celokupna masa metala, nego uglavnom samo njegova površina, koja je važna za oligodinamičko dejstvo. Oligodinamički dejstvujući metali ili metalna jedinjenja, koji se toplim putem talo že na nosače, vezani su sa istima čvrsto, pa prema tome se ne mogu javljati ni gubitci, a ni onečišćavanje substanca, na kojima se vrši oligodinamičko dejstvo metala ili metalnih jedinjenja. Osim toga, može se i površina metala načiniti proizvoljno velika i proizvoljnog o-blika, već prema izboru nosača, tako da se sa vrlo malim količinama cligodinamičkf dejstvujuće substance može postići veliko dejstvo. Nanošenje pomoću topline, koja se može, ako je to potrebno, povisiti do takve temperature, kod koje se topi ili nosač ili oligodinamički dejstvujuća substanca ili oboje, postiže se tako tesno vezivanje supstanca sa nosačem, kakvo se ne može postići ni na jedan drugi način. Kod ovog postupka iznenađuje to, da oligodi- Din. 5. namički dejstvujuće supstance, ranošene ovim postupkom na nosače, pokazuju znatno jače oligodinamičko dejstvo od supstan-ca, koje su na drugi način, na pr. hladnim putem, nanesene na nosače. Nanošenje oligodinamičkidejstvujućihsup-stanca na nosače, upotrebom topline, može se vršiti na razne načine. Tako se na pr. keramička tela, žele siliciske kiseline, visoko porozna glina i aktivni ugljen natapaju rastvorom srebrnog nitrata, pa se o-vako postupana tela pre ili iza sušenja rastvora peku u peći na pr. kod temperature od po prilici 450° C, pri čemu se mora vrlo oprezno postupati, ako se upotrebljavaju sagorivi nosači, kao što je na pr. aktivni ugljen. Drugi oligodinamički dejstvu-jući metali kao na pr. bakar, zlato, iridium, talium, antimon i tome slično, ili oligodi-namički dejstvujuće legure, rastvaraju se kao takvi, ili u obliku svojih soli ili jedi-njenja, u rastvarajućim sredstvima i nanose na nosače; ovako dobiveni nosači peku se kod odgovarajuće temperature. Pečenje se može vršiti u redukujućoj oksidi-rajućoj ili na drugi način reaktiviranoj atmosferi, da bi se dobili metali ili pogodna jedinjenja na pr. oksidi. Isto tako mogu se određena oligodinamički dejstvujuća jedinjenja, kao na pr. srebrni hlorid, proizvoditi na ili u nosačima, pomoću izdvajanja, pa se iza toga toplotnim postupkom odn. istovremenim toplotnim postupkom vezuju sa nosačem. Osim gore pomenutih supstanca mogu se kao nosači upotrebiti još i infuzorna zemlje (Kieselgur), azbest, bolus, kvarcov pesak, staklena vuna i tome sl. Sta više, i sami metali kao na pr. željezo, aluminium, bakar i tome si. mogu se upotrebiti kao nosači za površinske naslage oligodinamički dejstvujućih supstanaca, koje se nanose pomoću topline. Sami nosači mogu imati proizvoljne oblike, a mogu biti i masa bez oblika. Na mesto da se oligodinamički dejstvujući metali ili metalna jedinjenja molekularno rastvaraju, mogu se upotrebiti za natapanje ili premazivanje nosača i njihovi koloidalni rastvori ili suspen-sije, nakon čega se veza oligodinamički