ANNALES 5/'94 izvirno znanstveno delo UDK 314.7(497.12 Piran)"14/17" NAZOČNOST, ŽIVOT ! DjELOVANJE KOPERSKiH DOSELJENIKA U VENECIJI OD XV. DO XVII. STOLJEČA Lovorka ČORALIČ asistent, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 41000 Zagreb, Krika 1, CRO assislente, lst.it.uto per Ja storia croata, Fscolti di FHosofia di Zagabria, 41000 Zagreb, Krdka 1, CRO NACRTAK U radu autorica na osnovi izvorne arhivske grade iz mletačkih arhiva prikazuje tijek i intenzitet doseljavanja stanovnika Kopra u Veneciji od XV. do XVIII. stol ječa. Ukazano je na mjesta njihova stanovanja, zanimanja koja obavljaju, te društvena strukturu. U sklopu razmatranja privatnog života i svakodnevlja doseljenika prikazani su njihovi obiteljski odnosi, rodbinske i prijateljske veze i poznanstva i oblici komunikacije s doseljenicima iz drugih dijelova istočnojadranske obale. U poglavlju o vjcrskorn životu doseljenika prikazani su njihov odnos spram crkvenih ustanova u Veneciji i rodnom gradu te uključenost u bratovštinu slavenskih iseljenika Sv. jurja i Tripuna (Scuola degli Schiavoni}. Kao posebne cjeline teksta izdvajaju se poglavlje o neželjenoj i prisilno) nazočnosti koperskih doseljenika u Veneciji (pregoni, kažnjavanja, sudski procesi i slično) le cjelina o nazočnosti i doprinosu mle tačko j kulturno) baStini koperskih umjetnika, književnika, javnih i kulturnih djelatnika koji su dio života proveli tt Veneciji, U prošlom sam broju prikazala nazočnost i dje-iovanje doseljenika iz Pirana u Veneciji u razdoblju od XV. do XVII. stolječa1. U ovom prilogu pokuSat ču ukazati na istovrsne procese migracija, spominjanja i djelovanja iseljenika iz Kopra u Veneciji u približno istom vremenskom periodu, koji sam, zbog opsežnijeg arhivskog materijala, produžila do u XV!il. stolječe. izvor za istraživanje bila mi je, kao I u prethodnom radu, grada iz mletačkog Državnog arhiva (napose fond Notarile testamenti, u manjoj mjeri spisi ureda Santo Utticio i X Savi sopra alfe decime in Rialto. Catastico di Venezial te, Sto u prethodnom radu nije bilo korišteno, spisi iz arhiva bratovStine slavenskih doseljenika sv. jurja i Tripuna (Archivio di Scuola Dalmata, fond Libri conti e spese). VREMENSKI OKVIR Doseljenici iz Kopra ne spominju se ravnomjerno tijekom svih stoiječa. Tako se do 1450. god i ne, jednako kao i u primjeru doseljenika iz Pirana, bilježi neznatan spomen o nazočnosti doseljenika iz Kopra u Veneciji, t L. Čoraliri, 1993, str. 101-116. da bi njihov broj izraziti je porastao od 1451. do 1500. godine. Useijavanje i spominjanje koperskih doseljenika rastu i tijekom idučeg razdoblja (1501 -1550. god.), da bi najviiu razinu, slično primjeru Pirana, dostigli od 1575. do oko 1630. godine. U drugo j polovici XVIII. stoiječa ponovo je zabil ježen pad broja doseljenika iz Kopra u Veneciji, te se učestalost spominjanja vrača na razinu približno jednaku razdoblju od 1450. do 1500. godine. Zaključak je stoga da je intenzitet iseljavanja koperskih stanovnika u Veneciju približno jednak onome koji ie ustanovljen u primjeru piranskih doseljenika. Nasuprot tome, za oba grada karakteristični su, kada ih uspore-dimo s istovrsnim proccsima iseljavanja ostalih, napose dalmatinskih gradova na području mletačkog dominija na istočnom Jadranu, drugačiji uzroci iseljavanja u Veneciju, rezultat čega je i nejednak intenzitet spominjanja u Veneciji u odredenim vremenskim razdobljima. Za dalmatinske gradove iseljavanje na zapadnojad-ransku obalu, te tako i u Veneciju, dostiže vrhunac od 1450. do 5.50. godine, kada su, usiijed turških prodora, ti gradovi preplavljeni tzbjeglicama iz zauzetih pod-ručja, te kada se, zbog otežane ili potpuno onemo- 167 ANNALES 5/'94 l.evofka ČOKA1IC; NAZOČNOST, ŽIVOT I DJELOVAHIE KOPF.RSK1H DOSELjtNIiCA. u VïNECIjl OD XV. DO XVIII. STOLILČA, 167-1 78 gučene komunikacije sa zaledeni prekida posredniška trgovina - do tada važan izvor egzisicndje za nemali dio tamošnjeg živija. Nasuprot tome, gradovi Koper i Piran, iako su posredno osjetili posljedice turških prodora u dubinu hrvatskih i slovenskih zemalja, nisu hiii izravno ugrožerii, pa se gospodarski život u njima mo-gao odvijati, barem Sto se ratnog (turskog) aspekta tiče, u mnogo povoljnfjim okofnostima, Razlozi tseljavanja stanovnika Kopra, jednako tako kao i Pirana, stoga su konkretne ekonomske potrebe stanovništva obaju gradova tijekom navedenih sto i ječa. Grad Koper upravo tijekom stolječa u kojima je iseljavanjc u Veneciju naj-izrazitjje doživljava nemale demografske poreniečaje i oscilacije^, uzrokovane kužnim epidemijama koje su tada potresale taj dio mletačkog dominija i konkretnem ekonomskom, napose fiskalnom politikom m le tačke vlasti, koja je nastojala iz njega izvuči Sto veču dobit, kao i ratom izmedu Venecije i Austrije (1508-1516). S druge strane, pomorska važnost Kopra sve je više ugro-žena austrijskim forsiranjem trščanske luke, koja če po-stupno preuzimati ulogu vodečeg grada na sjevemom dijelu istočnojadranske obale. Grad koji se u mletačkim izvorima i oš uvijek ističe zvučnim imenima ("justinopo-lis metropoli? Histriae", "La Zentil dona de l'lstria") proživljava tijekom XVI. i XVII. sto I ječa teSku demografski! i gospodarsko križu, iz koje se uspijeva pri-vremeno izvuči, ali teško d osti že nekadašanji značaj i moč. U takvim prilikama, kada konkretne demografske prilike u gradu negativno i isuviše učestalo osciliraju izmedu rasta i smanjenja, nataliteta i mortaliteta stanovništva, iseljavanje na zapadnojadransku obalu zasigurno je za nemali dio lokalriog živija bilo jedino egzisten-ciialno rješenje, lako su doseljenici iz Kopra odlazili i u druge gradove suprotne ¡adranske obale (napose u Marke)3, Venecija če biti jed no od najvažnijih mjesta njihova našeljavanja. SPOMINJANJE U IZVORIMA. ZANIMANJA I MJESTA STANOVANJA Doseljenici iz Kopra u mletačkim su izvorima zabi- Iježeni vlastitim i očevirn (u slučaju žene i suprugovim) imenom, te, nešto čeSče nego u primjeru doseijenika iz Pirana, i svojim prezimenom. Največi dio prezimena nepoznat nam je i odnosi se na obične doseljenike puč-kog podrijetia, dok dva prezimena ¡Divo i Gavardo) svjedoče da su ti doseljenici pripadnici poznatih koper-skih obitelji, čij: su članovi tijekom prošlih stolječa nerijetko spominjanj u službi Mletačke Republike"5. U z ime svakog doseijenika naveden je, kako je to uobi-čajeno, grad iz kojeg dolazi u Veneciju, a za grad Koper u izvorima je zabilježeno više oblika njegovog imena (Capodistria, Capo d'lstria, Cavodistria, Capite Istria, /ustinopoli). lako podaci o zanimanjima doseijenika nisu sadr-žani u svakom dokumentu, njihovo je navodenje drago-cjeno za razmatranje svakodnevnog života i dielatnosti koperskih doseijenika u Veneciji. S lično večini doseijenika s istočnojadranske obale, i doseljenici iz Kopra največim su dijelom zaposleni u pomorskim i obrtniškim dielatnostima. Prednjače raziičita zanimanja maritimnog karaktera (radnici u škverovima, ribari, kor-milari)5, dok se od obrtničkih struka spominju krojači, tkalje i oklopari6. Spominju se i državne službe (nadzornik zatvora), crkvene dužnosti (župniki, te, kada je riječ o ženama, s už nski poskvvi u nekoj od ple-mičkih ili gradanskih obitelji u Veneciji'. Ako uspo-reclimo strukture zanimanja doseijenika iz Kopra i Pirana, rnožeirio primijetiti da se, promatramo li globalni tip djelatnosti (pomorsivo, obrti), podudaraju, ali se ponešto razlikuju u konkretnim zanimanjima unutar svake skupine. Mjesto stanovanja doseijenika podatak je koji se u izvorima navodi češče, pri čemu je redovito riječ o žu-pama unutar pojedinih predjela Venecije. Župe istočnog gradskog predjela Castello mjesto su u kojem je zabi-Iježeno najviše doseijenika iz Kopra, pri čemu se ni-jedna od navedenih župa ne izdvaja učestalošču spominjanja8. Drugi predio po učestalosti koperskih doseijenika je Cannaregio, smješten u susjedstvu spomenutog predjela Castello, u kojem se nešto večirn brojem spominjanja koperskih doseijenika izdvaja župa s. Mar- 2. Godine 1522. grad Koper bil|e2i fl.000 stanovnifca; 1548. god. 10.000; 1553 god. 2 300; 1560. god. 3.500; 157;. god 4.000; 1579. god. 3.500 stanovnika, itd. (Bertoša 1986 II. su. 364) 3 O tome opsirnije usporedi brojne ladoveF. Gestrina (Gestrin 1962,1963, 1565,1972, 1975, 1976, 1978A, I97BS). 4 Don Oomonico Mazzetti (ASV, NT, b 167, br. 331, 19.11.1700); Gterolimo Morali (isto, b. 11. br. 32?, 30.6.1590); Nicolaus de (ustinopoli de confinio s. .Martini (isto, b. 57S, br. 296. 4.2.1529). 168 ANNALES 5/'94 Lovorli« ČORAIIČ NAZOČMOST, ŽiVOi I Dlii.OVANJF KOPF.RSK1H DOSELJF.NIKA :i VtNEOJI OD XV. 0O XVII] STCLIEČA. ï(,7-)?R cuola (s. Hermagora e Fortunatis}3. SrediSnji gradski predlo s. Marco nešto je manje puta spomenut kao mjesto stanovanja Koprana, dok su preostali gradski predjeii Dorsoduro i s. Croce, spomenuti u samo nekoliko pojedinačnih primjera10, Usporedujuči mjesta stanovanja doseljenika iz Kopra s mjestima stanovanja doseljenika iz ostalih dijelova istočnojadranske obale, napose iz grada Pirana, primjetno je da se ona uglav-nom porfudaraju. Mjesto stanovanja doseljenika u izvorima se katkad, osim najosnovnijeg podatka (ime ž upe), označava i pobližom odrednicom. U tim sir primjerima sadržani nazivi ulica (caile) ili dvorova (rorte) unutar pojedine župe, kao i imena kučeviasnika zgrada i stanova u kojima doseljenici obitavaju11. A ko je doseljenik štičenik nekog od tamošnjih hospitaia, tada se to u izvoru izričito navodi12. Napokon, podatke o točnom mjestu stanovanja doseljenika možemo propad i u katasticima koji su od XVII. stoiječa vodeni za svaki gradski predio Venecije. Tako iz katastika datiranog 1661. godine zatječemo u župi s. Marino u predjelu Castello doseljenika Bastiana iz Kopra, koji stanuje u Corte de Ca'Gritti. Vlasnik je zgrade (kučni broj 21} plemič Cornelio Contarini, a godižnji najam (affitanza) iznosi 12 dukata53. »MOVNE MOC.UČNOST1 DOSELJENIKA Najved dio doseljenika iz Kopra pripadao je srednjem i nižem druStvenom sloju. Zanimanja u koja su biii uključeni koperski doseljenici takoder se ne mogu ubrojiti u djefatnosti koje njihovim nosiocima orrmgučuju znatniju ekonomsku dobit. Oporuke doseljenika iz Kopra stoga rijetko sadrže podatke o njihovim znatnijim ekonomskim mogučnostima, te su slične stotinama oporuka doseljenika podrijetiom s istočnojadranske obale i iz unutrašnjosti. Od pokretne imovine u oporukam3 je ponajviše riječ o oskudnoj osobnoj imovini {odjeda, obuča, poneki dio namjeStaja, posuda i sličrio) koja se namjenjuje nekom od članova rodbine ili poznanicima. Kada je riječ o duhovnoj osobi (svečenik), tada se u popisu njegove pokretne ostavštine navode i knjige za bogoslužje (brevijari). Tako koperski' župnik Dominik Mazzetti ostavlja sve svoje brevijare župniku crkvene župe u kojoj obitava (s. Marci lian}14. Za raziiku od pokretne imovine, koja je, iako oskudna i uobičajena, redovito spomenuta u oporukama doseljenika, podaci o njihovim nekretninama (posjedi, kuče, zemljišta) u izvorima su vrlo rijetko spomenuti. Medu doseljenicima iz Kopra takav je primjer zabilježen u oporuci Margarete, udovice koperskog doseljenika Vicenza, koja spominje vinograd na području Kopra (predio $. Steffano), a oporučno ga osfavija svojo/ djeci15, te u oporuci spomenutog svečenika Domenica Mazzettia, koji kao mjesto svog obitavanja u Veneciji navodi kuču koju posjeduje njegov nečak Lorenzo, smještenu u 2upi s. Marctlian16. G.A. CANAL detto il CANALBTTO: PONTE D/ RIALTO. Oko Rialta nalazite so se trgovačke i obrtničke radtonice, mjesta u kojima je djelovao zna-čajan broj koperskih iseljenika. 9 Andriana conciam Baldisera cfe Capo d'Iîtria del confin iS. Apostoli (ASV, NT, b. 278, br. SI, 29.10.1555); lacobus condam Domcnigo de Capo d'Istria in contrada s. Maržuola (isto, b. 763, br. 40, 23.9.1621); laura condam Geronimo Gava rdi de Capo rj'lstria de contrada s. Marcuola (isto, b. 167, br. 23), 231.16S3). 10 Maria de Justtnopoii de coniinio s. (ulfarti {ASV, b 825, br. ÎS6, 6.8.1479): Zuane de Capo d'fstria... in contrada s. Maria Zobentgho (isto, b. 324, br. 428, 18.8.1586); Menega de Capo dlstfia sta a s. Steffano (isto, b. 645, br. 227, ! 1.6.1576); lucia condam Agostin de Capodistiia de contrada s. Trovaso (isto, b. 685, br. 1250, 23.1.1582!; Nicoiaus de Capodistria de confinio s. Barnaba (isto.b. 1186, br. 157, oko 1496. god), Menega reliefa Cusme de luitinopdi de confinio s. lacobo de Lupio (isto, b. 1155. br. 332, 18.8.1441). 11 Betla condam Micbaei de Capo d'istria habita iti casa Pietro Angelo da Moslo (ASV, NT, b. 763, br. 27, 27.7.1624); Margareta de Capo d'istria... in casa solita habitatione in Corte Bose i la in coritrada s. Giovanni Balista in gragora (isto, b. 1 &7, br. 39, 23.7.H>70); Zuane de Capo d'istria fit Andréa habitante tn casa del Zuane Grimant fu Antonio in contra 5. Maria Zobentgho (isto, b. 324, br. 428, 18.8.1586). 12 Marina condam Zuane de Capo d'istria habitante ne) ospedaletlo delle po vere del prlorado délia Mtser/cordia (A5V, NT, b. 33, br. 554, 19.1.1622). 13 X Savi, str. 132'. 14 ASV, NT, b. 167, br. 331, 19.11.1700. 15 La mia vigna che čas. Steffano de Capodistria lasso la mita alla mia fia et l'altra mita a mi tio Jacomo (ASV, NT, b. 191, br. 533, 12.10.1539). 16 ASV, NT, b-167, br. 331, 10. ! 1.1700 169 ANNALES 5/'94 Lovorlra ČOKAUČ; NAZOČNOST, ZlVOT I DIFI.OVANJF X0PF.RSK1H DOSÜJÍNIÍCA L' VENECIJI OD XV. DO XVÜI. sTOlILČA, tS7-I78 KRUGOV1 SVAKODNEVNE KOMUNIKACIJE: OBITELJ, RODBINA, PRIJATELJSKE VEZE I POZNANSTVA Osim do sada navedenih podataka o životu i djeiovanju iseljenika u Veneciji, oporuke sadrže brojne podatke o krugovima njihove svakodnevne komunikacije, odnosno o bližim i širim članovima obitelji, rodbine, kao i prijateljskim vezama i poznanstvima. Obitelj i članovi rodbine osnovni su i najvažniji krug življenja svakog dose-ijenika te su stoga najbliži članovi obitelji u oporukarna redovito spomenuti u svojstvu izvršitelja oporuke dose-Ijenika (napose supružnici), a njima se, kao najbliskijim o5obama/ ostavlj3 i največ) dio imovine. Imetak koji se namjenjuje pojedinim članovima obitelji i rodbine pri-tom nije islovjetan. Najvrednija imovina {vere svote novca, veče količine pokretne imovine) u pravilu se namjenjuje najbližim članovima obitelji, dok su širim rodbinskim krugovtma namijenjeni poneki dio pokretne imovine oporučitelja ili manje novčane svote. Jednako tako, pri imenovanju glavnog nasfjednika (herede residuarro) cjelokupnih oporučite-ljevih dobara, prednost ima naj-u2i obiteijski krug (jedan od supružnika ili izravni potomci), a tek u slučaju ako ih nema (napose u slučaju smrti), imovina se odreduje nekom od preostalih živučih rodaka17. Prijatelji i poznanici čija imena susrečemo u oporu-kama koperskih doseljenika pretežito su osobe iz Vene-cije Hi nekog clrugcg grada Apeninskog poluotoka, dok se tek u manjem broju dokumenata spominje poznanstvo s dosefjenicima iz drugih dijelova istočno-jadrari-ske obale. U oporukama se poznanici koperskih dose-Ijenika najčešče spominju u svojstvu svjedoka pri sas-tavljanju oporuka. Zanimanja i rnjesta stanovanja svje-doka najčešče se podudaraju s oporučiteljevim, te je stoga jasno da je uglavnom riječ ijudima srednjeg i ni-žeg društvenog statusa, čije su ekonomske mogučnosti i poslovanje slični mogučnostima i poslovanju večine do-seljentka u Veneciji18. Poznanici koperskih doseljenika spomenuti su katkad i kao izvršitelji oporuka. I u ovom slučaju najviše ih je podrijetlom iz Venecije19, a tek iz-nimno zatječemo stanovnike Venecije za koje možemo, na osnovi njihovih prezimena, pretpostaviti da su podrijetlom s istočnojadranske obale20. Pri podjeii svoje ostav-štine koperski doseljenici spominju, uz več spomenute članove obitelji i rodbine, ponekog od svojih poznani-ka, a ostavljaju im predmete iz svoje pokretne imovine21. Crkva s. Martino di Castello. U ovoj župi zabilježeni su doseljenici iz Kopra. 17 Catarina condam Zom da Capo d'lstria consorte Marco Antonio de Cesena: Lasso tutíi et carfauni mief beni a Margareta tnia fióla et a Marco Antonio mió marido Ii lasso ducali quinqué et lo prego che sii comissario; Voglio et ordino che stano vendutte le mié robbe che mi attrovo et che il tratto di quelle sii investido a utile et beneficio di detta mia fióla.,. (ASV, NT, b. 10, br. 104, 12.9.1577); Vicentíus Divo de ¡ustinopolis condam ser lohannis: Lasso Agnesina uxor rnea stari otto frumenti e sua dote; Lasso Andree Divo cortsobrino meo vestes et habitis, Residuum lasso uxore mea in vita sua e ríoppo ta sua morte Andrea Divo e Francesco Divo stioi fradelíi fisto, b. 968, br. 475. 23.10.1 $25). 18 Jacomo fu Pietro caleger i Iseppo de Francesco Biger svjedod su Andrijane pok. Baldísare (ASV, NT, b. 278, br. SI, 29.10-1555); Francesco Dario de Gnsparo i Niccolö de Domenico samiter svjedoci su Jakova pok. Grgura (isto, b. t>84, br. 982, 1.9.1579); Zuane Maria.Veronese spedier i Marcantonio Monte svjedoci su Ivana pok. Andrije (ASV, NT, b. 324, br. 429, 18.0.1586). 19 Maria de lustmopoli: Comissario llarius Zivallinus apotezarius de s. Bamaba (ASV, NT, b. 825, br. 18b, 6.8.1479); Nicolaus de Capodislria: Famulus seu officialius ad officium dominum lohanne condam Andrei (voglio) meo solo comissario el ejecutare de questo mió testamento fisto, b. 1106, br. 157, oko 14%). 20 Marina condam Zuane de Capo d'istria: Lasso miei eomissarii Antonio Pecina e Eufemia sua sorella (ASV, NT, b. 33, br. 554, 19.1.1622). 21 Zuane de Capo d'lstria: Lasso alia fia de Veneranda moier de Zanetto sta in contra di s. Maurizio ducato uno per una vofta tantum; Item lasso ducato uno alia fia de Thomaso calegher sta in contra s. Maurizio; Item lasso a Greguol Rago fio! de Zanetto il mió zupon negro de mezza lana et un paro di calzí de panno roani vechr e una camisola rassa; Item lasso alia pultina de Antonio di Pulti sta a s. Lio ducati doi; Item lasso a Berto garzón del Francesco scuitor un zupon vecchio et una camisa vecchía (ASV, NT, b. 324f br. 426, 18.8.1586). 170 ANNALES 5/ 94 lOVOfka ČORALIČ: NAZOČNOSr. ŽtVOTl DIELOVANJÎ KOPERSKIH QOSF.UEN1KA O VENCCIJIOO XV. UO XVIII STOLIEÍA, H»?-!?« Od gradova i z kojih potječu doseljenid koji se u svojim oporukama prisječaju ili za svjedoke uzimaju koperske doseljenike najieJče se spominje južno-dalmatinski grad Kotor, dok se od ostalih spominju ¡oš samo Šibenik i Modrui22. Rijetki su doseljenid ¡2 Kopra koji su tijekom života i boravka u Veneciji stekli takve ekonomske mogučnosti i!i bili u prilici da u svojo) kud imaju posiugu. Jedan takav primjer je svečenik Domenico Mazzetti koji u svojoj oporuci spominje siužavku (serva) l.uciju Moinu, podrijetlom i z okolice Trevisa, kojoj u znak zahvalnosti za dugogodižnju službu ostavlja dio svoje pokretne imovine23. Posebno zorno je siužbu svoje siužavke Margarete u svojoj oporuci opisala Marina pok. Ivana iz Kopra. Spominjajud kako ju je Margareta tijekom mnogih godina odano služila, te joj svakog dana, "i po kiši i vjetru", donosila hranu i brinula se za nju s največom pačnjom, Marina joj ostavlja pet dukata24. Ivan pok. And rije iz Kopra stanovao je tijekom svog boravka u Veneciji u kud u viastništvu mletačkog plemiča Zuane Grimani. U toj su kud bile i služavke obitelji Grimani, Marija i Betta, kojima koperski doseljenik ostavlja manji dio svoje pokretne imovine2!\ VJERSKI ŽIVOT. ODNOS PREMA CRKVENIM USTANOVAMA U VENECIJI I DOMOVINI Nezaobilazan vid svakodnevnog života Čovjeka prošlih stoiječa činili su vjerski život, religioznost i povezanost s vjerskim ustanovama i duhovnim osobama u mjestima iz kojih su potjecali i u kojima su živjeii i djelovali. Prvi podatak u oporukama doseijenika vezan uz njihov odnos prema vjerskim ustanovama u gradu na lagunama jest odredivanje mjesta njihovog posljednjeg počivališta. Zanimljivo je pritom primijetiti da je večina oporučitelja iz Kopra za mjesto pokopa odredila c.rkve-na ili samostanska groblja u župama predjela Can-naregio26, dok je Castello, mjesto u kojem tijekom svih proSlih stolječa bilježimo najizrazitiju koncenlradju ko-perskih doseijenika, zastupljen samo jednim primjer-om^. Koperski doseljenid čeiče kao mjesto pokopa odreduju i župe drugih predjela VenecJje (s. Marco, Dorsoduro}28, u kojima su, kada je riječ o mjestu njihova stanovanja, znatno rjede zastupljen i. Zanimljiv je odnos koperskih doseijenika prema vjerskim ustanovama u Veneciji. U oporukama doseijenika iz drugih dijelova istočnojadranske obale naj-češče su obdarivani mletačke crkve i samostani, ponaj-prije oni koji su bili u bližini mjesta obitavanja doseijenika ili oni dja su groblja odredivana kao mjesta njihova pokopa. Bratovštine i hospitali rjede su spo-minjani i njima je najčešče ostavljana manja svota. Za razliku od tih prirnjera, u oporukama koperskih doseijenika gotovo da ne nalazimo podatke o dar i vanju crkava, samostana i bratovStina u Veneciji. Izuzev opo-ruke Vi cen za Diva, koji, odredujud crkvu s. Geminiano za mjesto svoga pokopa, ujedno ostavlja toj crkvi pet dukata2y, izvori ne bilježe nikakve druge podatake o ostavštinama koperskih doseijenika mletačkim crkvama, samostanima i bratovštinama. Oni čeSče oporufino dari-vaju mletačke hospitale, napose one najpoznatije (s. Antonio, Madonna defla Pieta, s. Zuane Po I o, incu-rabili). Hospftalima se najčeSče ostavljaju marije svote, pri čemu se katkad izričito navodi svrha upotrebe novca Iza gradnju hospitala, za Štičenike hospitala koji su dužni sudjelovati u posljednjem ispračaju pokojnika)30. 22 Bernardus Pidrisus filius Francesci de lustinopoli svjedok je Nadalinu iz Kotora (ASV, NT, b. 71, br. 160, 21.7.1480); Vicentius de lustinopoli svjedok je Justine, supruge Dimitrija \z Kotora (isto, b. 742, br. 20, .1.1.1513); Vicenzo Divo de Capodistria svjedok je Margarete pok. Ivana Miiovii« iz Sibenika (isto, b. 968, br. 329, 30.11.1514); Georgius condam iohannís de Modrussa marinarius: Item rfimitto Dorothee de lustinopoli ducati quinqué (isto, b. 360, br. 124, 21.5.1464); Damianus de Cattaro servtor del magnifico signor Franc esco de Mosto: Lasso due camise de donna alfa moier doit piu belle che sia a Menega de Capo d'Istria sta a s. Staffarvo (isto, b. 645, br. 227, U.8.1576). 23 Lasso serva Lucia Moina de vilia Zor m a teritorio de Treviso una (itiera e un slramazzo, linzuoli, coperte alla stagione, un par lane a suo beneplácito, una mezza dozzena di tavagiioli e doi mamiíii (ASV, NT, b. 167, br. 331, 19.11.1700). 24 Margarta mía massera quinqué ducati... che íei mi l'a giâ tan'.i anni in vegnir ogni giorno a portarml il mangiare con piaggia et vento con grandísima p «Cien/.a et carita (ASV, NT, b. 11, br. 322, 30.6.1590! 25 Lasso a M3ria massera qui in casa la mia cassa granrfa voda; Item a Betl.a massera qui in casa l'altra mia cassa pieoía voda ÍASV, NT, b. .324, br. 428, 16.8.1586). 26 Don Domen ico Mazzeiti: Voglio chel corpo jnio sia sepoîto in archa di Ca'Mazzetjt in chiesa dei Padri Servifi de questa città senza pompa (ASV, NT, b. 167, br. 331, 19.11.1700); Lucia condam Agustín de Capodistria: il corpo mío voglio sia sepelir a s. Barnaba (isto, b. 685, br. 1250, 23.1.1582); Laura condam Geronimo Gavardo pokopana je, kako stofi u biljeScî na kraju oporuke, u crkvi s. Marcuota (isto, b. 167, br. 231, 23.1.1G83). 27 Catarina condam Zorzi de Capo d'Istria: Voglio il corpo mío sia sepelido a s. Zaccaria (ASV, NT, b. 10, br. }Q4, 12.9.1577). 28 Vicentius Divo de lustinopoli:... sepolto in cape II 3 s. Geminiani cui lasso ducati quinqué (ASV, NT, b. 968, br. 475, 23.10.1525); Zuane de Capo d'Istria: Voglio esser sepolto rtel campo santo a s. Steífana in una cassa de legno (isto, b. 324, br. 428, 16.8.1586). 29 ASV, NT, b. 968, br. 47S, 23.10.1525. 30 Catarina condam Zorzi de Capo d'Istria:... et manchando dita mia fioia lasso tuíSo al hospeda! de s. Zuane Polo et. alla Pieîà per l'anima mia (ASV, NT, b. 10, br 104, 12.9.1577); fohannes de Capite (strie: lasso per cadauno hospédale mezza ducato (isto, b. 875, br. 107, 5.6.1467); Maria de lustinopoli: Residuum dimitto fabrice Nospedali s. Amotiii (isio, b- 625. br. 186, 6 8.1479); Vïcentius Divo de tustinopolis: Lasso ducato uno hospédale Pielitis; Lasso hospédate s. Antonio ducato uno (isto, b. 968, br. 475, 25.10.152S). î 71 ANNALES 5/'94 Lovor ka ČOKA L [C: NAZOČNOSf, ŽIVOT I DjaOVAN|£ KOPERSKIH ÜOS&JENiKA U V£NECi|( OD XV. DO XVII!. SfOLJEČA, ¡¿?-!7â Istražrvanje vjerskog života i odnosa prema crkvenim ustanovama u Veneciji ne bi bilo cjelovito kad a bi se ispustio odnos koperskih doseljenika prema vjerskim ustanovama u gradu iz kojega potječu. Sadržaj tih dijc-lova oporuka ukazuje na to da doseijenici, u na toč pot-punoj uklopljenosti ti život u novoj sredini, nisu zabo-ravljali niti prekidaii veze sa starim krajem. Tako ko-perski svečenik Domenico Mazzetti, koji posljednje dane svog života provodi u Veneciji, ne zaboravlja na stolnu crkvu rodnog grada, te odreduje izvršitelju svoje oporuke, nečaku Lorenzu, da nakon njegove smrti proda svu njegovu robu, te nakon podmirivanja svih legata sav ostatak preda koperskoj stolnici za spas oporu-člteljeve duše31. Jedna koperska crkvena ustanova spo-minje se i u oporuci Laure pok. Cerolima Cavardo. Osim odredbe o održavanju jedne "roansionarie" u crkvi sv. Blaža u Kopru, l.aura izričito navorfi da se, ako ne bude imala zakonitih nasijednika, sva njezina dobra daruju redovnicama istog koperskog samostana32. Naposljetku, spomen o bratovštini sv. Lazara u Kopru zatječemo u oporuci Margarete, udovice koperskog doseljenika Vicenza, koja toj bratovštini namje-njuje pet marceila33. Rio S. Barnaba u predjelu Dorsoduro, mjesto obita-vanja mnogih doseljenika iz Kopra. Na kraju razmatranja vjerskog života koperskih doseljenika u Veneciji potrebno je ukratko spomenuti i njihov odnos prema bratovštini slavenskih doseljenika sv. Jurja i Tripuna (Scuoia dei ss. Giorgio e Trifone, Scuola degli Schiavoni, Scuoia Dalmata}. Osnovana 1451. godine, bratovština je okupljala ponajprije dose-Ijenike s dalmatinskih područja mletačkog dominija, alt su tijekom njezinog višestoljetnog i do današnjeg dana neprekinutog djetovanja njezini članovi bili i doseijenici iz drugih dijelova istočnojadranske obale i iz unut-rašnjosti. Iz Kopra biljcžimo samo nekoliko članova bra-tovštine, bez podatka da je netko od njih obnašao neku od dužnosti u upravnom odboru bratovštine. Godine 1663. i 5 668. kao članica bratovštine spominje se tkalja Pasqua, dok su Gierolimo Morali i Gierolimo Ruzzatto upisani u knjigu članova bratovštine 1672. odnosno 1677. godine34. PROCESI, OSUDE, KAŽNJAVANJA l OSTALI OBLICI NEŽELJENE NAZOČNOSTI GRADANA KOPRA U VENECIJI Neuobičajena, neželjena i prisilna nazočnost gradana Kopra u Veneciji u izvorima je mnogo rjede spomin jana od uobičajene. Razfozi takve vrste dolaska i boravka u Veneciji ponajprije su sudski sporovi i procesi, kažnjavanja i izdržavanja zatvorske kazne, ali i slučajni, neočekivani oblici nasilnog zadržavanja, uhi-čenja ili kažnjavanja. U prošiom sam radu ukratko navela najvažnije službe Mletačke Republike koje su bile mjerodavne za različite vrste krivičnih djela î prekršaja, bilo da je riječ o civilnim, crkvenim ili krivičnim prekršajima i sudskim procesima, te cu ovdje ukazati na najpoznatije procese i kažnjavanja koperskih gradana u Veneciji. Procesi protiv sljedbenika nauka Martina Luthera najčešči su, a u krugu osoba privedenih na sudsku istragu i saslušavanja, medu kojima susre-čemo i niz istaknutih imena onodobnog Kopra, zast-gurno prednjače osobama privedenim na sudsko istra-živanje zbog druge vrste prekršaja. O toj problematiri napisan je več niz radova, od kojlh napose vrijedi spomenuti čitavu seriju priloga A. Mlculiana35, pa du se samo ukratko osvrnuti na kronološki tijek procesa protiv koperskih gradana pred sudom inkvizicije u Veneciji, te navesti njihova imena, godine početka i održavanja procesa, kao i naziv optužbi zbog kojih su izvedeni pred sud. Zasigumo je najistaknutija ličnost optužena za protestantizam koperski biskup Petar Pavao Vergerije Mladi (1498-1565), kojî je smatran glavnim zagovornikom protestantskog pokreta i uz čije je d je lova rije vezan još niz drugih istaknutih koperskih ličnosti, protiv kojih je, jednako kao i protiv Vergerija, pokrenut istražni postupak u Veneciji, Uz Petra Pavla Vergerija, protiv kojeg se sudski postupak vodio od 1544. do 1563. godine, u popisu privedenih na saslušanje pred Santo Ufficio bilježimo i njegovog brata Aureîija (1580. god.), Al vi se a Vergerija (1544. god.), te niz sljedbenika protiv 31 AS V, NT, b. 167, br. 331, 19.11.1700. 32 A5V, NT, b. 167, br. 231, 23.1.1683. 33 Lasso quinqué marceîit alla scuola de s. Lazzaro de Qipûdistria ¡ASV, NT, b. 191, hr. S33, 12.10.1539). 34 ASD, LCS, god. 1663., 1668., 1672-, 1677. 35 Miculian 1979-1980, Î981-1982, 1982-1983, 1983-1984. 172 ANNALES 5/'94 Lovorka ČORAltČ: NAZOČNOST, ŽIVOT 1 D|£LOVANFE KOPERSKIH DOSHJfcNHCA U VENECIfl CD XV. DO XVIII. STOIJEČA, 167-} 79 kojib se sudski postupak vodio u Udinama36. Slijedi niz ostafih koperskih gradana, a za večin u njih opise sudskih procesa možemo pronači u radovima A. Micu-liana: Giacomo Constaritini (1544), Odorico Tcofanio (1562), Francesco Ottobon (1567), Almerico Sabino 0570), Cirotamo Brato (1577), te Sebastiano de Valentini (1588), optužen zbog odbijanja ispovijedi i posfedovanja kalvinističke literature1'. Osim navedenih osoba, redovito optuženih za pristajanje uz Lutherov nauk, od XVI. do XVIII. stolječa zabilježen je niz stanovnika Kopra protiv kojih je, iz ponešto drukčijib razloga, voden proces pred uredom mletačke inkvizicije. Zbog optužbe za zloupotrebu religije (abuso di religione) optužem su iste (1550) godine Fosca Cognato, supruga Nikole, Andrea pok. Marka Malfatti, te Martino Tomecht. Škandalozne izjave (proposizioni scandalosse) teretile su 1694. godine Santa, člana ugledne i u mletačkoj službi često spominjane obitelji Gavardo, dok su izjave i istupi orijenjem kao heretički (proposizioni hereticali) bile povod da se otvori proces protiv redovnika Domeni ca Pellegrinia 1775. godine. Nedo-voljno je jasna i optužba "zavodenje u vjeri" (seduzrone in confessione) zbog koje je 1707. godine bio okrivljen fratar Vicenzo Davanzo, dok su optužbe za čaranje i magiju (stregherie), protiv koperske stanovnice Lucije 1667. godine, jedna od najčeščih optužbi zbog koje su pred istražni sud u Veneciju dolazile žene. Naposljetku, godine 1588. zabilježen je proces protiv Girolama Viole, optuženog sa sodomiju36, Poseban oblik neželjenog i prisilnog zadržavanja u Veneciji je i zatočeništvo, Sto je tijekom svog boravka u gradu na lagunama doživjela nekolicina istaknutih Koprana. joS sred i no m XIV. stolječa, u vrijeme kada se u Kopru mletačka viast nije dovoljno učvrstila, te su pobune toga i niza drugih istarskih i dalmatinskih gradova (npr. Zadra) bivale učestalom pojavom, m!e-tačka vlast primjenjivafa je drastičnu metodu sfanja u progonstvo nekolicine predstavnika najisiaknutijih i najbuntovnijih plemiških obitelji. Tako je 1348. godine iz Kopra u Veneciju u privremeno zatočeništvo poslano nekoliko istaknutih plemiča, koji su, fednako kao i gotovo istovremerto zatočeni Zadrani., nakon nekog vremena bili pusten i na siobodu39. Pojedinačne primjere kratkotrajnog zatočeništva zatječemo u primjeru istaknutog koperskog humanista i književnika Petra Pavla Vergerija Starijeg (1370-1444) kojega su, iz nedovoijno razjasnjenih razloga, za njegovog posjeta Veneciji 1409. godine, uhitiii prokurator sv. Marka francesco Correr i zapovjedrtik pred- jela sv. Marka Benedetto Venier i jedan dan držali ga kao zatočenika40. JoS nam je manje razumljiv razlog kratkotrajnog boravka u zatvoru u Padovi koperskog plemiča Giovannia de Albertia, koji je neposredno prije toga (1430-1432) spominjan na uglednoj dužnosti rektora sveučilišta u tom gradu41. Rio S. Trovaso. U župi S. Trovaso (Dorsoduro) spominja se tijekom prošlih stolječa iseljenici iz Kopra Najstrašnije i po osudenike najpogubnije zasigurno su ipak bile smrtne kazne, zbog razlrčitih krivičnih prijestupa, čije je izvršenje često izvodeno na jezovit način. Tako u popisu optuženih i kažnjenih smaknučem za različite teške zločine i kriminalnu djelatnost, od Vili. stolječa do pada Republike, bilježimo dva prirnjera tako drastičnog kažnjavanja koperskih gradana. U prvom je riječ je o 34-godišnjem Lukreciju (u izvoru se navodi t kao Leonardo) Paguzzi iz Kopra, koji je zbog nepoz-natog zlodjela 1631. godine obješen42. Iz godine 1758. 36 Miculian 1980-1981. 3? Miculian 1981-1982. 38 Processi 1686, Ur. 213-218. 39 Semi 19?5, str. 107-Î3Û. 40 Ziliotto 1913, str.75. 41 Ziliotto 1913, 111. 42 Tassini 1966, «r. 297. ! 73 ANNALES 5/'94 Lovorka ČORALiČ: Nr\ZOČND5T, ŽIVOT I DJELOVANIE KOPCRSKIH DOSEIJENIKA U VENECIM OD XV. DO XVflf. STOtJECA, Î67-170 na lazimo mnogo iscrpniji opis jezovito sročcne kazne Kopraninu Ivanu Mariji Miloviču (Mileusi iii Miievoi), starorn oko 45 godina, koji se u Veneciji bavio kro-jačkim obrtom (sarte da donna). Milovič je opttižen za uboji,tvo i kradu neke Mlečanke, koja je, kako stoji u izvoru, bila njegova dobročiniteljica i zaštitnica (bene-fattrice). Prema prvotnoj odluci, izvršenju smrtne kazne trebala su prethoditi mučenja (vezivanje za konja i povlačenje po zemlji), ali je, nakon njegove molbe, koja je usvojena, egzekucija obavljena "samo" odsijecanjem glave i komadanjem vet" rrttlvog Miiovičevog tijela"'3, ISTAKNUT1 KOPERSK1 KNIIŽEVNICI, UMJETNICI i ZNANSTVENI DJELATNICI U VENECtll Tijekom svih proteklih sloljecfa izmedu Kopra i Venecije postojale su brojne i raznovrsnim oblicima izražene kulturno-umjetničke veze i prožimanja. U Kopru je djetovao niz značajnih slikarskih majstora, a brojna slikarska djela, graditeljska zdanja i klesarsko-kiparski radovi koperske spomeniške baštine nastali su narudžbom iz Venecije ¡(i pod izravnim utjecajem neke od tamošnjih majstorskih radionica, Talijanski, te tako i mietački književnici spominjali su Koper u svojim djetima, a spomen na posjet Kopru sačuvao se i u korespondenciji Francesca Petrarce44 i dnevniku puto-vanja mletačkom "Terra fermom" glasovitog kron i čara Marina Sanuda iz 1483. godine45. Pod izravnim utjecajem Venecije, u Kopru su se osnovala književna i kazališna društva, a knjige tada najfitanijih književnika uvijek su iz Venecije brzo stizale u Koper. Prožimanje kulturnih utjecaja, prcnošenjc svježih umjetničkih tokova, le konkretna komunikacija umjetnika, književnika i znanstvenika nije se, medutim, odvijala isključivo u jednom smjeru, Tijekom svih proteklih stolječa iz Kopra su u Veneciju iz razfičitih pobuda i na nejednako dugo vrijemc odlazili mnogi intelektualci, kulturni djelatnici, umjelniti, poslanici, vojni časnici, te drugi koperski gradani i plemiči koji su vrsnoJču svoje struke i znanjem pronosili ime svojih obitelji i rodnog grada duž čitavog Apeninskog poluotoka. Ponajprije, več je odlazak na visokoškolske ustanove značio napuštanje rodnog grada i odlazak na neko od taiijanskih sveu-čilista, pri čemu je Padova - jedinstveno sveučiiište za cjelokupno područje mietačkog dominija, zasigurno imala najistaknutije mjesto. Podugačak bi bio popis Koprana koji su študij prava (kanonskog i civilnog), medicine, filozofije ili književnosti pohadali na tom sveučilištu46. Neki od njih, poput Antonia Zarotlia {rektor artista 1472. god,47 ili Giovannia de Albertisa (rektor artista 1431. god.48) obnašali su i istaknute dužnosti rektora na svojim odsjecima, te su grbovi njihovih obitelji ukrašavali predvorje sveučiSiSta. Nemali broj njih ostajao je i nakon završetka študija u Padovi, djelujuči niz godina, a ponekad i do kraja života, kao sveučilišni profesori i istaknuti znanstvenici u svojim disciplinama (Cristoforo Zarotti,. Filippo Vergerio, Bartolomeo Petronio, Niccolo Petronio, Giorgio Alme-rigotti, Cristoforo Verzi, Santorio Santorio, Cirolamo Polesini i drugi). U Padovi je kao dugogodišnji profesor medicine djelovao tada zasigurno jedan od najuglednijih liječnika i začetnik eksperimentalne medicine - Santorio Santorio {1561-1636}, koji je nakon umirovljenja ostatak života proveo u Veneciji, gdje mu je mletačka vlada zbog mnogih zasluga dodijelila doživotnu potporu i imenovala ga predsjednikom tamošnjeg liječničkog društva. Kada je u Veneciji 1630. godine izbila kužna epidemija, Santorio se još jednom istaknuo kao vrstan praktičar, aktivno djelujuči i svojim bogatim iskustvom i savjetirna pornažuči njezino suzbijanje49, Koprani se spominju i kao poučavatetji u samoj Veneciji. Tako je Daniele de Bernardo del Pozzo iz Kopra izmedu 1402, i 1404. godine držao Skolu u župi ss. Apostoli u mletačkom predjelu Cannaregio. U izvo-rima je sačuvano da mu je mietački plemič Agostino Corrner plačao 20 dukata. mjesečno za poučavanje njegovih sinova Marca i Jacopa u iatinskom jeziku i književnosti50. Različite su veze s Venecijom održavali i mnogi drugi istaknuti Koprani prošiih stolječa. Nemali dio njih, 43 Tassini 1966, str. 311. 44 Petrarca je Boccaccia pozvao dnia Zanchia, da bi poslije giavninu svog života proveo djelujurf u Rimu. U Veneciji su njegova djela u crkvi s. Rocco i u palači obitelji Contarini. Za razliku od Francesca, koji je verfnu života proveo u Rimu, Angelo Trevisani uglav-nom je živio i djelovao u Veneciji, pa je broj crkava u kojima bilježirno njegove slike mnogo veči (crkve s. Zaccaria, s. Francesco della Vigna, s. Alvise, s. Stae, s. UnutraŠnjost sjedišta bratovitine sv. farja i Tripuna. Na zidu s Sijeve strane ciklus slika Veltora Carpacria Vitale, s. Pantaleon, katedrala u Chioggi, te u postavi Galerije moderne umjetnosti u Veneciji)**0. ZAKlfUČAK Na kraju razmatranj3 nazočnosti i djelovanja koperskih iseljenika u Veneciji u razdoblju od XV. do XVili, stolječa može se zaključiti da je proces dose-Ijavanja, ostanka i djelovanja closeljenika iz Kopra, jed-nako kao i iz Pirana, pojava koja je, iako nejednakim intenzitetoro, trajala tijekom cjelokupnog razdoblja više-stoljetne mletačke uprave nad tim područjem. Iako su im uzroci doseljavartja različiti, svakodnevni život i djeiovanje Koprana u Veneciji bitnije se ne razlikuje od večine doseljenika s istočnojadranske obale. Društve-nom strukturam pretežito pripadnici srednjeg i nižeg drušivenog sloja, koperski su se tiosel¡enici u Veneciji najčešče bavili uobičajenim zanimanjima naših iselje-nika (pomorstvo, obrt), a mjestom stanovanja bili su vezani za župe predjela Castello, s. Marco i Canna-regio. Tijekom svog života i djelovanja u Veneciji koperski doseljenici nisu zaboravljaii grad iz kojeg su potekli, te u njihovim opornicama nalazimo vrijedne spomene o posjedima kojima raspolažu u Kopru, ali i o darivanju tamošnjih crkvenih ustanova i duhovnih oso-ba. Naposfjetku, iz Kopra je u Veneciju odlazio ili na intenzivne veze i poznanstva bio upučen i največi dio onodobne kope rs ke intelektualne elite, čiji su predstavnici, pored neizbježnog studiranja na sveučilištu u Padovi, u Veneciji najčešče objavljivali svoja književna, znanstvena ili teološka djela. Poneki od njih, poput liječnika Santoria Santoria, književnika i znanstvenika Giana Rinalda Cariia ili slikarskih majstora brače Francesca i Angela Trevisani a naj več i su dio svog života proveii u Veneciji i drugim taiijanskim gradovima, postavši, uz ncizbježnu pripadnost rodnom gradu, zna-čajnim sudionieima kulturnog razvoja gradova i krajeva u kojima su djelovali. Prisulnost i djeiovanje istaknutih gradana Kopra u Veneciji, ali jednako tako i onih manje poznatih, tek u ponekom izvoru zabilježenih doseljenika, stoga su značnjan aspekt povijesnog procesa pro-žimanja, medusobnog utjecaja i komunikacije ljudi, ideja i kukurno-umjetničkih tokova izmedu dviju jadranskih obala tijekom više stolječa njihovog zajed-ničkog povijesnog razvoja. 56 ¿a Pomc-riica se. p rct po sta vi j a da je sudjelovao na restaruraciji Duždeve Palačo, radefi zajedno sa dalmatinskim majstorom Ivanom i/ Splita, t<- Mlečnima Michaeiom Naranza, MicbaHom Bertuccijem, Alvisom Bianco i protnmajstorom Anton/otn Rizzo (Caprin I9f>8 I, str. 54-5S i. 59 Glanni 1910., str. 45-46. 60 Stari kov i č II. str. 174-17^, i più iHustri 1 Hbb, str. 19; Ztliotto 1910, str {¡4-66; Caprin 1968A, str 198-200; Senti 1975, str. 21S-2K». 176 ANNALES 5/'94 lovor ka ČORAllC: NAZOCNOST. ŽIVOT I OJEI.OVANJE KOPÜRSKIH DOSELICNIKA (j VENECIIt OO XV. DO XVIII. STOIIECa, 167 PRILOG: Popis oporuka doseljenika iz Kopra s naznakom arhivske signature i datumom ouorukc (fond. ASV, NT) 1) Andriana condam Bafdtsera de Capo d'lstria (b. 278, br. 51, 29.10.1555) 2} Betta condam Mtchael de Capo d'lstria relicta condam Olmi da Ca'Dondo (b. 763, br. 27, 27.7. 1 624) 3} Catarina condam Zorzi da Capo d'lstria et consorte Marco Antonio de Cessena (b. 10, br. 104, 12.9. 1577) 4) Don Domenico Mazzetti decano e parocco da Capo d'lstria (b. 167, br. 331,19.11.1700) 5) lacobus condam Domenigo de Capo d'lstria sque-rariol (b. 763, br. 40, 23.9.1621) 6) lacomo fiol Greguol de Capo d'lstria (b. 684, br. 982,1.9.1579) 7) lohannes de Capite Istrie corazarius ib. 875, br. 107, 5.6.1467) 8) Laura condam Geronimo Gavardo de Capo d'istria relicta Francesco Modena (b. 167, br. 231, 23, 1.1683) 9) Lucía condam Agustín de Capodistria et consorte Alessandro de Grisignano (b, 605, br. 1250, 23.1. 1582) 10} Margareta de Capo d'lstria moglie de Gregorio ludovícho (b. 187, br. 398, 23.7.1670) ? 1) Margareta condam Marco de Capodistria (b. J1, br. 322, 30.6.1590) 12) Margareta relicta Vicenzo da Capodistria (b. 191, br. 533, 12.10.1539) 13) Maria de lustinopoii ancilla (b. 525, br. 186, 6.8. 1479) 14) Marina condam Zuane de Capo d'lstria (b. 33, br. 554, 19.1.1622) 15) Menega relicta Cusme de lustinopoii (b. 1155, br. 332,1B.8.1441) 16) Nicolaus de Capodistria (b. 1186, br. 157, oko 1496) 17) Nicolaus de lustinopoii filius condam lohanni nauchier (b. 578, br. 296, 4.2.1529) 18} Vicentius Divo de lustinopolis condam ser lohanni (b. 968, br. 475, 23.10.1525) 19) Zuane de Capo d'istria fu Andrea (b. 324, br. 428, 18.8,1586). Broj doseljenika iz Kopra u Veneciju prema opornicama 1441.-1700. RIASSUNTO Nel suo lavoro l'autrice dimostra, sulla base di documenti original i proveniente dagli archivi veneziani, il flusso e l'intensité dell'immigrazione di Capodistriani a Venezia nel periodo compreso ira i secoli XV e XVIII. Ne vengono indicad i luoghi di abitazione, i mestieri e la strultura sociale. Nell'ambito dell'osservazione delle loro vicen de prívate e del/a ¡oro vita quotidiana, vengono espostí i ¡oro rapporti familiari, i contatti con parenti e amici e le forme di comunicazione con gli immigrati di altre zone della costa orientale adriatica. Nel capitolo dedícalo alia loro attivitá religiosa viene esposto il rapporto con le istituzioni ecclesiastíche di Venezia e della loro citta e l'inclusione nella coníraternita degli immigrati slavi di San Ciorgio e Tripun (Scuola degli Schiavoni). Da rilevare nel testo due partí a se stanti e cioé il capitolo sulla presenza forzata degli immigrati Capodistriani a Venezia (pogrom, punizioni di vario genere, procedimenti giudiziari e simiii) e quello sulla presenza e il con tributo dato alia cultura veneta da artísli, letterati e uomini di cultura provenienti da Capodistria e che passarono una parte della loro vita a Venezia. IZVORI I LITERATURA Anonim: ! piú illustri istriani ai tempi della Veneta Repubbiica commemorati dagli študenti di Trieste e dell'lstria nella Universitá di Padova, Padova 1866. Archivío di Stalo di Venezia (dalje: ASV), Notariíe testamenti (dalje: NT) ASV, Santo Oífitio ASV, X Savi sopra alie decime in Rialto. Catastico di Venezia, sesticre s. Pietro di Castello, b. 420 (estimo 1661). Archivio di Scuola DaJmafa (dalje: ASD), Libri conti e spese. Barbalič, R.: Pomorstvo ¡stre, u: Pomorski zbornik, sv. ti, Zagreb 1962, str. 1517-1534. Benussi, !j.: L'lstria nei suoi due millenni di storia, Trieste 1924. Bertoša, M.: Mletačka Istra u XV! i XVII stolječu, sv. Ml, 177 ANNALES 5/'94 Lovorka ČORAi 1Č: NAZOČNOST, ŽiVOT I PJELOVANfF. KOPCRSKIM DOSf LJENIKA U VENICIli OD XV. DO XVIII. STOLIEČA, 167-t 70 Pula 1986. Caprin, G.: L'lstria nobilissima, sv. ¡-1!, Trieste 1968. Caprin, G.; Marine istriane, Trieste 1889. Castiglioni, A.: ¡1 libro delta pestilenza di Giovanni de Albertis da Capodistria, Bologna 1925. Coglievina, M.: Giroiamo Muzio, Pagine istriane (dalje: P!), serie lil., anno III., N. 6, Pola 1951, str. 17-23. Costa, A.: Študenti ioroiulianensi, orientaii, triestini ed istriani all'Universita di Padova, Arcbeografo Triestino (dalje: AT), N.S., vol. 20, fasc. II., Trieste 1895, str. 357389. Čoralid, L.: Prisutnost doseljenika iz Pirana u Veneciji od XV. do XVII. stolječa, Annales, Anali Koprskega primorja in bližnjih pokrajin, 3, Koper 1993, str. Idil 6. Fiocco, G.: Le pitture di Vettore Carpaccio pet 1'organo del duorrto di Capodistria, Atti e memorie della societa istriana per archeologia e storia patria (dalje: AMSt), vol. 43, Pola 1931, str. 223-240. Franceschi, C. de, A proposito delte pitture di Vettore Carpac.do per 1'organo del duomo di Capodistria, AT, vol. 44, Pola 1932, str. 331-334. Franzoi, U.: le prigioni della Repubblica di Venezia, Venezia 1966. Gestrin, F.: Gospodarstvo in družba na Slovenskem v 16. stoletju (Oris razvoja), Zgodovinski časopis (dalje: ZČ), god. XVI, Ljubljana 1962, str. 5-28. Gestrin, F.: Migracije Slovanov v Italijo. Rezultati jugoslavenske historiografije, ZČ, god. XXXtl, Ljubljana 1978A, br. 1-2, str. 7-21. Gestrin, F.: Migracije Slovanov v Fanu v 15. stoletju, njihova poselitev v mestu in družbena struktura, ZČ, god. XXXII, Ljubljana 1978B, br. 3, str. 233-242. Gestrin, F: Prispevek k kulturnomu življenju Slovanov v Markah v Italiji (XIV-XVI! stoletje), Spomenica Josipa Matasoviča, Zagreb 1972, str. 89-96. Gestrin, F.: Trgovina s kožami v Markah v 15. in v prvi polovici 16. stoletia, ZČ, god. XXX, Ljubljana 1976, br. 1-2, str. 23-35. Gestrin, F.: Trgovina slovenskih dežel z italijanskimi ob koncu srednjega veka in v XVI. stoletju, ZČ, god. XXIX, Ljubljana 1975, br. 1-2, str. 89-108. Gestrin, F.: Trgovina slovenskeg zaledja s primorskimi mesti od 13. do konca 16. stoletja, Dela SAZU, knj, 15, Ljubljana 1965. Gorlato, A.: Paesagi istriani, Padova 1968. Gianni, A.: Di un miniadore capodistriano detla fine del sec. XVII, Pl, anno VIII, N. 2-3, Capodistria 1910, str. 45-48. Grafenauer, B.: Zgodovina Slovenskega naroda, sv. II i IV, Ljubljana 1955. Grmek, M.D.: Istarski liječnik Santorio Santorio i njegovi aparati i instrumenti, Zagreb 1952. Grmek, M.D.: Hrvati i Sveučilište u Padovi, Ljetopis JAZU, sv. 62, Zagreb 1957, str. 334-374. Hsstorija na roda Jugoslavije (dalje: HNJ), sv. II, Zagreb 1959. Itinerario di Marin Sanuto per la terraferma Veneziana netl'anno MCCCCLXXXII!, Padova 1847, str. 148-149. Longo, E.: Cario Goldoni nelPepistolario del Carli, P!, vol V, N. 2-3, Caposidtria 1907, str. 43-47. Miculian, A.: Contributo alia storia della reforma protestante in tstria, Atti centro di ricerche storiche - Rovig-no (dalje: Atti-Rovigno), vol. X, Trieste-Rovigno 19791980, str. 215-230. Miculian, A,: !l Santo Ufficío e ia ritorma protestante in Istria, Atti-Rovigno, vol. XI, 1980-1981, str. 171 -240. Miculian, A.: La riforma protestante ín Istria. Processi di luterenesfmo, Atti-Rovigno, vol. Xtt, 1981-1982, str. 131-169; vol. XIV, 1983-1984, str. 171-189. Morpurgo, S.: Vita di Gianrinaldo Carii Capodistriano dettata da Gianmaria Mazzuchelli, AT, N.S., vol. VII, fasc. 3-4, Trieste 1880-1881, str. 312-372. Paschini, P.: Episodi delia contro-riforma in lettere ineditte di Girolamo Muzio, AMSt, god. XLIV, vol. 39, Pola 1927, fasc. 2, str. 347-377. PoSi, G.: Tra le case di Capodistria, Pl, seria III, anno lil, N. 9, Pola 1952, str. 17-22. Processi di luteranismo in Istria, AMSt, anno til, vol. 2, fasc. 1-2, Parenzo 1886, str. 179-218. Sardegna, G. di: Memorie di soldatj ístriani e di altri italiani e forestieri che mílitarono neil'Sstria alia sEi-pendio di Venezia nei secoft Xtií, XIV e XV, AT, N.S., vol. VII, tase. 1-2, Trieste 1880-1881, str. 18-102; fasc. 3-4, str. 23-289. Semi, F.: Capris, lustinopolis, Capodistria, Trieste 1975. Stankovitf, O.: Biografié degli uomini distinti dell'tstria, sv. l-lll, Trieste 1828-1829. " Tasssni, G.: Alcune delle piu clamorose condanne capítalí eseguite a Venezia sotto la Repubblica, Venezia 1966. Totto, G. de: li paíriziato di Capodistria, AMS!,god. LiV, vol. 49, Pola 1937, str. 71-158. Zersatti, A.: Un'epistola di versi di Gerolimo Muzio, AT, N.S., vol. Vil, fasc. 1-2, Trieste 1880-1881, str. 1-17. Zgodovim Slovencev, Ljubljana 1979. Züiotto, B.: Capodistria, Trieste 1910. Ziliotto, 8.: La cultura letteraria di Trieste e dei'Istria, Trieste 1913. Ziliotto, B.: Accademie ed Accademicí di Capodistria (1478- 1807), AT, seria JV, vol. Vil (LVI), Trieste 1944, str. 115-280. ZiJiotto, B.: Chi corteggiava col Petrarca da Capodistria o da Trieste ?, Pl, anno IX, N. 10-11, Capodistria 1911, str. 233- 235. Ziliotto, 13.: Due quattrocentisti rapodistrianí, Pl, anno tX, N. 8-9, Capodistria 1911 A, str. 202-204. Ziíioíto, B.: Salotti e conversar! capodistriani del sette-cento, AT, seria llt.. vol. III (XXXi), fasc, 2, Trieste 1907, str. 317-340. 178